-
vjera dru{tvo kultura
GlasGlasIslamaIslama
ZZZZNNNNAAAA^̂̂̂AAAAJJJJHHHHIIIIDDDD@@@@RRRREEEEStrana 13
MURASELAMURASELAStrana 10
BBLLAAGGOOSSLLOOVVLLJJEENNII ZZIIJJAARREETT Strana 11
PPA KADA ]ETE SE OPA KADA ]ETE SE OPAMETITI?!AMETITI?!Strana
3
SAND@A^KI TIBET Strana 9
EXKLUZIVNO - INTERVIEW:
Naibu-Reis h. hafiz Ismet ef. Spahi}Strana 4
had`ije ponovo sa svojima
Sand`aklije u AmericiStrana 5
HID@RETSKA ^ESTITKA PREDSJEDNIKA ME[IHATA MUAMER EF.
ZUKORLI]AHID@RETSKA ^ESTITKA PREDSJEDNIKA ME[IHATA MUAMER EF.
ZUKORLI]A
Sa~uvati ljude i pobijediti, osnovna je poruka hid`re. U svjetlu
te i niza drugih poruka, sje}aju}i se nadugi i zamorni put
Vjerovjesnika s.a.w.s. od Meke do Medine koji je omogu}io da
svjetlo Islamaopstane i do nas dopre. Svim pripadnicima Islamske
zajednice i cijelom Islamskom Ummetu od srcamubarekli{emo novu
hid`retsku 1418. godinu, iskreno `ele}i i Uzvi{enog Gospodara
mole}i da svima unjoj podari uspjeh, blagoslov i Njegovo
zadovoljstvo
-
Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.
2
NA[A HID@RANA[A HID@RA
EE vo, hvala Bogu do~ekasmo jo{ jednu Novuhid`retsku godinu -
1418. Uprkos mnogima kojizdu{no prizivahu na{u zlu sudbinu, mi
Bo`ijimodre|enjem ostadosmo na ovom par~etu zemlje, tekrasne
sed`ade, da na njoj ~uvamo one istinske vrijed-nosti koje nas ~ine
Allahovim zastupnicima na dun-jaluku - na{u vjeru, tradiciju,
kulturu... Hid`ra, i to onaResulullahova, koja se desila 622. je
ogledalo svimgeneracijama kako se `ivi jedan vakat, odgajaju
ljudi,kako se odlu~no i sr~ano treba boriti i na kraju ponos-no i
dostojanstveno pobje|ivati. Hid`ra je i{aret umnimi razboritim kako
po~eti i kako zavr{iti. Svaki napor bezvjerskog poleta i `ara
(Islama) u srcima ljudi je prazan ibezuspje{an, a svaki zavr{etak
bez Medinske povelje(dr`ave) je nepotpun i nedovr{en. Tako nas u~i
hid`ra,a ona je zapravo prekretnica u povijesti Islama. Ona jeudari
la temelje islamskom carstvu koje }e~ovje~anstvu dati pravi smisao
i pokrenuti ga. Stogaona s punim pravom i zauzima klju~no mjesto u
slijedudoga|aja neposredno nakon po~etka Bo`ije Objave.Zbog svog
kapitalnog zna~aja za budu}nost islamskogummeta uzeta je kao
po~etna ta~ka muslimanske ere.Jer, vremena prije nje kao da nije ni
bilo. Naime, ono jebilo prazno, ili jo{ gore, ispunjeno tamom
d`ahilijeta.Svaki spomen na njega je bezvrijedan, osim kao
ibret(pouka) da se nikada vi{e ne ponovi. i jo{ ne{to.Hid`ra je
prije svega u nama samima. Stalno bje`anjeiz mra~nja{tva du{e,
napu{tanje grijeha i seoba podokrilje imana, ~istote `ivota i
moralnog savr{enstva.Danas, kada su muslimanski narodi gotovo u
cijelomesvijetu pokrenuti sa svojih stoljetnih ognji{ta, zbog
istihonih razloga radi kojih su Poslanik i njegovi ashabinapustili
Mekku, hid`ra postaje aktuelna i nezaobilaznatema sa kojom se
moramo ozbiljno suo~iti i pravilno jerazumjeti. Ne zaboravimo,
Poslanik i ashabi su ostaviliMekku ali oni su se i vratili jo{ ja~i
i ~vr{}i. Pokorili sumu{rike i kjafire. Pobjeda je bila potpuna.
Zato i na{ehid`re moraju biti samo sredstvo, da oja~amo, spremi-mo
na{u snagu i vratimo se u svoj vatan kao pobjedni-ci. Time }e biti
na{ cilj ostvaren a hid`ra opravdana ivaljana. Neka nam i ova
hid`retska Nova godina budepodsticaj za ja~anje i napredovanje na
putu do skorepobjede koja je obe}ana na sigurnom mjestu
rije~ima:
''Kada }e ve} jednom Allahova pomo}? Eto, zaistaAllahova pomo}
je blizu.'' (Kur'an)
Mustafa Feti}
OOGGLLEEDDAALLOO
Izdava~:Izdava~ka ustanova
El-Kelimeh, Novi Pazar
Glavni i odgovorni urednik:
Mustafa FETI]
Urednik:Fehim KAJEVI]
Tehni~ki urednik:Hasudin HAJROVI]
Lektor:Samir [KRIJELJ
Foto reporter:D`emaludin DEMIROVI]
Redakcija:Mevlud ef. DUDI],
Ramiz ef. HAMIDOVI],Hajro ef. TUTI],
Esad KOLA[INAC, Enver UJKANOVI],
Mirsada BURD@OVI] iMidhat HAJROVI]
Saradnici:Nezir SALIHOVI] (NoviPazar), Te{rif [A^I]
(Sjenica), Umer HAD@I]i Muhamed FETI](Ro`aje), Adem ef.ZILKI] i
Nusret ef.
GUSINAC (Tutin), Nadiref. DACI] i Fejsal
HALILOVI] (Prijepolje),Enes ef. SVRAKA i
Ismet TRBOVI] (Priboj),Mr Ismail BARDHI
(Makedonija), Enes ef.ZUKORLI] (Njema~ka),
Jasmin ef. DEMI] ([vicarska)
Kompjuterska priprema:Grafi~ki studio
El-Kelimeh
[tampa:GRAFOKARTON, Prijepolje
Adresa redakcije:Ul. 1 Maj 70/b
36300 Novi Pazartel/fax: (381) 20 25 626
@iro-ra~un:42600-603-1-2138
Rukopisi i fotografije sene vra}aju
Rje{enjem od12.12.1996. g. GLAS
ISLAMA je registrovankod Ministarstva za
informacije RepublikeSrbije pod registarskim
brojem 2281.
Glas Glas IslamaIslamavjera dru{tvo kultura
U petak 25. aprila, dok su novopazarskom~ar{ijom odjekivali
ikindijski ezani, dva autobusasa 90 sand`a~kih had`ija ispunili su
trg u centrugrada. Preplanuli u licu, pomalo umorni ali
vidnoraspolo`eni, do~ekani su od rodbine, prijatelja irukovodstva
Me{ihata, nakon tri sedmice odsust-va.
Prepuni utisaka, ostavili su iza sebe suncemokupanu Kabu,
mirisni kabur dragog namResulullaha, {ehidski Bedr i Uhud,
neponovljiviHendek, Brdo rahmeta na uzavrelom Arefatu... azatekli
nas, sretne {to ih `ive i zdrave do~ekasmoali ujedno i tu`ne {to sa
njima ne boravismo naovim mubarek mjestima. Kada smo ih upitali da
lisu ~inili dovu za nas, reko{e da jesu. A dovaAllahovih gostiju se
ne odbija.
S. [krijelj
^INILI SU DO^INILI SU DOVU VU I ZA NASI ZA NAS
NA AREFATU
DO^EK U NOVOM PAZARU
PAMETNOM JJE II[ARET DDOVOLJAN
XXI VIJEK
POVRATAK SAND@A^KIH HAD@IJA
-
Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.
3
TTTToliko se rijetko
na beogradskoj tele-viziji mo`e vidjetibijela ahmedija, da,i
kada se to dogodi,
prije pomislimo na ranjenika zav-ijene glave nego na imama.
Ovih dana smo imali prilikevidjeti dvije, a po nekome, i
triahmedije kojima predsjednikVlade SR Jugoslavije ukaza~ast da uz
prisustvo pred-stavnika i ostalih konfesija"ka`u" svoju
rije~.Beogradski je sigurno bioprisutan, za podgori~kog
nijesigurno, jer su kameresmjerale prema ovom prvomkoji u zanosu
ponavlja onunjegovu "Mi jugoslovenskiorjentisani". Izgleda dalete}e
svinjske kosti, podmet-nuti po`ari i bombe uBajrakli d`amiji
predstavljajuma~iji ka{alj za "muftijinu"ideju o jugo-naciji, koja,
zasada, kod njega i nekolicinenjemu sli~nih nema alterna-tive. Tema
"Jugoslovenstvou Islamu" nas mnogo manjeinteresuje od
apsurdno-ironi~ne ~injenice da Konti}evkabinet uporno ne zna da
musli-mani imaju svoju kiblu i da to niu kom slu~aju ne mo`e
bitiBeograd. Vjera Islam ne zna zagranice a jo{ manje za
republi~keprijestolnice, kojima je o~ito staloda na ~elu Islamske
zajedniceimaju nekoga koji oprobano znai ho}e igrati kako oni
sviraju.
Mnogi su mislili da }e se svezavr{iti na izbacivanju Bo{njaka
iAlbanaca iz Saveznog iRepubli~kih Ustava, ali je o~itoda i vjerski
identitet muslimanana ovim prostorima, barem uovom broju, nije
po`eljan. Za{toKonti}evi savjetnici nisu kazalisvom predsjedniku da
u
Sand`aku i na Kosovu postojeorganizovane Islamske zajednicekoje
broje blizu tri miliona svojih~lanova, nije nam potpuno jasno,mada
nije te{ko zaklju~iti da sunajpo`eljnije hod`e sa malim bro-jem ili
bez vjernika iza sebe. No,jedno su `elje a drugo realnost.Ipak,
neminovno dolazi vrijemekada }e se morati aktuelne vlasti,
ako `ele pred svijetom uvjerljivotvrditi kako su sve konfesije
uSRJ ravnopravne, moratiuva`avati legitimne vo|e Islamskezajednice,
posebno o pitanjimakoja se ti~u Islama i muslimanaovih
prostora.
Dugo ignorisano pitanjevjeronauke u {kolama o~ito da
izaziva dodatnu nervozukod nadle`nih organavlasti, {to nije
dovoljnoopravdanje za gre{ku kojaje, po Bog zna koji
put,napravljena. Naime, uprvim konsultacijama naovu temu sve su
vjerskezajednice, osim Srpskepravoslavne crkve,ignorisane, {to
sigurno neobe}ava dobro. Uprkos svemu tome, zaIslamsku
zajednicuSand`aka je pitanje brojjedan koliko }e spremnado~ekati
uvo|enjevjeronauke u {kole, {to jeo~ito neizbje`na nemi-novnost.Za
pravovjerne nemarazloga da se `aloste, iako
se te{ko oteti pitanju: ko li }e seprvi opametiti? Oni koji
misle da}e ustupcima na ra~un Islamaobezbijediti svoj opstanak, ili
onikoji topuzom nastoje ugasitiAllahovo svjetlo?
Gospodaru, uputi ih jer oni neznaju.
Amin.
NNAA[[EE VVII\\EENNJJEE
PPPPAAAA KKKKAAAADDDDAAAA
]]]]EEEETTTTEEEE SSSSEEEE
OOOOPPPPAAAAMMMMEEEETTTTIIIITTTTIIII????!!!!
-
Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.
4
HHad`i hafiz efendija, essela-
mu alejkum i dobrodo{li uzemlju dva sveta hrama s
nadom da }ete se lijepo osje}atii u`ivati u Bo`ijim
blagodatimakoja nude ova mubarek mjesta.
Ve alejkumu-s-selam ve rah-metullahi ve berekatuhu!
Koristim ovu divnu priliku i va{boravak ovdje na had`u da
nam.ako je to mogu}e, odgovorite napar pitanja za na{ l ist
GlasIslama. Vi ste, koliko nam je poz-nato, na ~elu
bosansko-hercego-va~kih had`ija. To je velika ~astali i istovremeno
i ozbiljna odgov-ornost. Kako je protekla dosa-da{nja organizacija
had`a i sakoliko had`i ja dolazite ovegodine?
Ove godine je rekordan brojhad`ija u organizaciji Riaseta
IZ-eRBiH njih oko 1000. Ra~unaju}i idruge grupe koje su do{le
mimoorganizacije Riaseta, njihov brojprema{uje 1500.
Dosada{njaorganizacija je protekla dobro ibez ve}ih problema. ^uli
smo oddrugih da su i ostali bo{nja~kihad`ije doputovale dobro i
zdra-vo, {to nas posebno raduje.Ovogodi{nja organizacija had`akod
nas, po zapa`anjima onihkoji su vi{e puta dolazili u
sli~nimorganizacijama, smatra se najus-pje{nijom. To posebno
isti~emo usituaciji kada smo imali 35 ili 36had`ija sa obaveznim
pratnjompratiocima zbog starosti i l ibolesti. Kopnenim putem je
bilone{to vi{e problema na carin-skim prelazima u Sir i j i
iSaudijskoj Arabiji, gdje je valjdazbog velike opreznosti
vr{enarutinska kontrola. Mo`da je to idobro, jer se ove godine
pokazalona Mini (po`ar) da zbog nepa`nje
stradaju nedu`ni l judi.Jedan na{ had`ija }e ostatiovdje u
bolnici zbog upaleplu}a, a ostali }e, se akoBog da, vratit i u
svojuzemlju. Rukovodstvo had`a ivodi~i, kao i medicinskaekipa su
svoj posao obavl-jali na zavidnom nivou i ~inimi se dali su sve od
sebeda pomognu na{imhad`ijama.Koliko je had` biran kaosvjetski
kongres za ja~anje iuvezivanje institucija IZ-e ikoliko }e po Vama
had`ijekao budu}i misionaridoprinijeti boljoj i
uspje{nijojorganizaciji IZ-e kao i sameorganizacije had`a?Had` je
vrlo zna{ajna insti-tucija povezivanja musli-mana, i ako jo{ ni
jedovoljno iskori{tena. To
smo mogli ~uti i od hatiba u hare-mu Kabe koji je kroz suze
ukazi-vao na nu`nost bratstva. Nadamose da }e ubudu}e had`
davativi{e nego do sada. A had`ije }ekada se vrate ku}ama
postatistubovi d`emata i nosiociislamske misl i . Ba{ sam imve~eras
na predavanju tu stvarnaglasio: Kao {to su hod`inskeahmedije simbol
islama tako su ihad`ijske simbol daije (mision-ara) i istinskog
djelovanja, jerrije~i bez djela su prazne. O~eki-vati je da }e
had`ije svojim djeli-ma to i pokazati i biti nosiocisvake hairli
akcije u okrilju IZ-e i{ire.
Rat u Bosni je prestao inadamo se da ga vi{e ne}e biti.Kakav je
uticaj imao Islam nadefinit ivno konstituisanjebo{nja~kog naroda i
na o~uvanjei odbranu BiH. Ili, ako ho}ete,kakvog je uticaja imao
rat uBosni kada je u pitanju Islam?
Rat je stao. Me|utim ~injenicaje da je osnovni faktor u
odbraniBiH bila vjera, koja je motivisalaljude. Kad se uzmu u obzir
na{ematerijalne mogu}nosti i logisti-ka, ostaje jedini odgovor i l
irje{enje da je samo vjera moglaodr`ati borce u rovu, jer oni
nisuni imali i{ta drugo osim nje -vjere. Vjera je po meni i bitni
fak-tor u formiranju bosanskogdru{tva i njenog o~uvanja. To
senajbol je pokazalo u Albanij i .Muslimani u Albaniji su imali
svematerijalne pretpostavke da budujaki, da imaju dr`avu, al
ina`alost, slaba{nost vjere ualbanskom dru{tvu je pokazalanemaju
snage, jer nema snagebez vjere i da nema ni jednog dru-
gog faktora da mo`e sjediniti iuvezati ljude osim vjere. Kadasve
to uzmemo u obzir onda se jenadati da je perspektiva
Bosnesvijetla.
^injenica je da se muslimani usvijetu bude i to na svim
nivoima.Ipak, njihovi poku{aji da se oslo-bode i krenu naprijed
ponekadostaju bezuspje{ni. Da li je upitanju nepostojanje
institucijehilafeta i halife koji bi svim timnaporima dao pravi i
`eljeni smjer- jedinstvo islamskog ummeta?
Odgovor se nalazi gotovo usamom pitanju. Nepostojanjehilafeta je
glavni razlog sporoguspravljanja muslimana u svijetu,odnosno
njihovog, da ka`emo,slabog utjecaja u rje{avanju bit-nih pitanja za
ljudski rod a poseb-no za muslimane. Nadati se jeako Bog da da }e
uz sazrijevanjevjerske svijesti muslimani jednogdana do}i na taj
nivo dauspostave jednu zna~ajnu institu-ciju kao {to jehilafet.
Ovih danase me|u bo{-n j a ~ k i md ` e m a t i m a{itom
svijetanalazi pred-nacrt UstavaIZ-e u RBiH.Ovim najvi{imaktom seu s
t r o j a v aI s l a m s k azajednica svihBo{njaka, koja}e
djelovati unovim uvjetimai sa novim zadacima. Kako
viditeorganicaziju IZ-e unutar RBiH kaoi vani, s posebnim osvrtom
nastatus IZ-e Sand`aka?
Ustav je veoma zna~ajan, nesamo za Bo{njake-muslimane uBiH nego
i za one u dijaspori pa iu Sand`aku. On je trenutno uprednacrtu i
po prvi puta se defi-ni{e bez i~i je prismotre sastrane, potpuno
samostalan. Vrloje bitno da muslimani u dijasporii u Sand`aku imaju
nekog koji }ese, bez obzira na uticaj mjesnevlasti, kod
uspostavljnja vjerskihinstitucija postaviti kao ki{obranza te
muslimane. Ono ~ega se ja
pla{im je da li smo mi sposobni isvjesni da napravimo jedan
doku-ment koj i }e bit i ogledalo iemanet svim
muslimanimaBo{njacima a i drugima. Nadamse uz Allahovu pomo} i
pametBo{njaka da }emo ga uraditionako kako je najbolje za svenas.
Smatram da je Sand`akuzbog svog vlastitog interesapotrebno da bude
uvezan u jedin-stvenu IZ-u jer pravoslavna crkvakao i katoli~ka su
maksimalnouvezane, i oni se u bitnim pitanji-ma zaklanjaju za
Patrijarha iliPapu u Rimu. Sand`aklije }e uUstavu, u zajedni{kim
institucija-ma IZ-e RBiH biti zastupljeni jeroni su isto {to i
muslimani BiH.Zato Bosanci sve {to `ele zasebe moraju dati i
drugima udijaspori i vani.
I na kraju, Va{a porukaSand`aklijama sa ovih svetihmjesta.
Posebna poruka odavde i izBosne i Hercegovine je da sedr`ite
svoje vjere i tradicije, te dazbijete redove i zajedni{tvo
musli-mana. Vjera treba da bude izvorna{e duhovne i fizi~ke
snage.Ona treba da bude motiv zbijanjaredova i snage kao u
namaskimsafovima. Nije slu~ajno u namazuda se svaka {upljina u
safovima
mora ispuniti od strane onog kojenajbli`i. To je simbolika
jedinstva.Ako budemo svjesni njenih vrijed-nosti to je garant
opstanka musli-mana u na{im i va{im krajevima.Stoga vam `elim mnogo
sre}e iuspjeha te da `ivite i umiretesamo kao muslimani, a u
duhukur'anskih rije~i: ''I ne umiritedruga~ije osim kao
muslimani.''(Kur'an)
Iskreno Vam se zahvaljujemona razgovoru uz molbu Bogu d`.{.da
Vam podari dug `ivot i dobrozdravlje.
RRaazzggoovvaarraaoo:: MMuussttaaffaa FFeettii}}
IINNTTEERRVVIIEEWW
VJERA JE IZVOR VJERA JE IZVOR NA[E SNAGENA[E SNAGE
Za vrijeme had`a iskoristilismo prisustvo Naibu Reisah.hafiza
Ismet ef. Spahi}a,vo|e bosansko-hercegova~kihhad`ija, te smo
uprili~ili kra}iintervju sa njim za GlasIslama.
HHAAFF IIZZ IISSMMEETT ee ff .. SSPPAAHHII]]::OOBBRRAA]]AANNJJEE
NNAA[[IIMM HHAADD@@II JJAAMMAA NNAA AARREEFFAATTUU
-
Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.
5AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK
Nastavljaju}i tradiciju iz prethod-nih godina, Me{ihat IZ-e
Sand`akaje i ove organizovao akciju klanjakurbana namijenjenih za
ishranuu~enika na{ih dviju Medresa kao isiroma{nih u Sand`aku.
Odazivsand`a~kih muslimana, kojisu posredstvom Me{ihata`eljeli
ispuniti ovu islamskudu`nost, bio je znatno ve}i uodnosu na
prethodnegodine. Naime, upla}eno je280 kurbana od ~ega samosa
podru~ja Odbora IZ-e NoviPazar njih 220. Od na{ihd`ematlija koji
`ive i rade uNjema~koj prikupljeno je119 uplata a iz [vicarske17.
Kao i svake godine,Internacionalna HumanitarnaZdravstvena
Organizacija izTurske u~estvovala je sa150 uplata. Treba pomenuti i
3upla}ena kurbana iz SAD, 2 izZagreba, te po 1 iz Beograda
iPara}ina.
Od 573 uplate kupljeno je i zak-lano 81 grlo krupne stoke i 6
brava,dok su 2 grla poklon od d`ematlija.Ukupna neto-te`ina
dobijenog mesaje 17.900 kgr, {to znatno prema{uje
godi{nje potrebe na{ih Medresa,tako da }e se, kao i do sada,
pre-ostale koli~ine usmjeriti siroma{nimporodicama, te zdravstvenim
centri-ma, dje~i j im vrt i}ima i drugimustanovama u Sand`aku.
Uspje{nost ove i ostalih akcijaMe{ihata govori o ja~anju
islamskesvijesti sand`a~kih muslimana tedobroj organizaciji i
nesebi~nomzalaganju pojedinaca, {to daje efek-te od kojih haira ima
kako Islamskazajednica, tako i njeno okru`enje.
S.[.
MMi dolazimo iz Njujorka, iz srcaAmerike a na poziv Allaha
d`.{.koji nas obavezuje petim islamskim{artom tj. had`om, rije~i su
Ismaila,jednog od 13 Sand`aklija koji sudo{li hodo~astiti
Bejtullah. Ovako jepo~eo razgovor izme|u dvije skupinejednog te
istog naroda (bo{nja~kog)koji su naizgled tako daleko, ali
ipakblizu, sasvim blizu, jer su uistinu
bra}a po dinu. Had` je bio divna prili-ka da se upoznamo i
sjedinimo umislima, srcima i osje}anjima. Pri~alismo sa puno
odu{evljenja, mi oSand`aku i Sand`aklijama a oni o~udima Amerike
koja se de{avaju:Islam na ulici, u fabrici, u zatvoru...Svakog
petka u jednoj poznatojd`amiji u Njujorku oko 15 ljudi primiIslam.
Njujork je grad sa preko 290d`amija, gotovo tri puta vi{e
negoSarajevo. Naprosto, da ~ovjek nepovjeruje. Bili smo istinski
zaintere-sirani za {to vi{e susreta i muhabe-ta, jer ovo su vijesti
radosnice kojebude nadu u bol ju budu}nostAmerike i cijelog Zapada.
Ina~e, nji-hov d`emat koji je registrovan kao"Islamski centar"
formiran je odSand`aklija {irom Sand`aka: NoviPazar, Plav, Gusinje,
Ro`aje, Pe},Prijepolje i drugih mjesta, me|utim,u njemu egzistiraju
i ostali muslimanigotovo ~itavog svijeta. D`amija id`emat su ipak
podignutisand`a~kim rukama a vrata su svimaotvorena. Jer, Bog ne
dijeli ljude nanacije i lokalitete, pa za{to bi mi to~inili, dodade
jedan brat od prisutnih
musafira. D`emat u Njujorku je orga-nizovan ve} pet godina i do
sada uzBo`iju pomo} i istinski trud vrijednogimama Bajrama ef.
Muli}afunkcioni{e besprijekorno. Posebankuriozitet je na{ brat
Naser, ina~eHrvat od [ibenika koji je primio Islami koj i aktivno
djeluje u ovomd`ematu.
"Islamski centar" u Njujorku oku-pl ja trenutno oko800
redovnihd`ematlija koji dajupomo} za d`amiju iu~estvuju u
aktivnos-t ima d`emata.D`emat je ustrojenpo `el j i d`emata,dakle
na nesvaki -da{nji na~in. Na ~elud`emata je emir(vo|a) a
umjestod`amijskog Odbora -med`lisi-{ura. Tu je i"islahat"
(mirovno
vije}e) a kao humanitarno dru{tvo"Merhamet". Zvu~i indikativno
da seu jednoj Americi muslimani organizu-ju na ovim ~istim
islamskim principi-ma. Ipak, brat Ismail nam poja{njavapa ka`e:
"Na{ narod je u Amerikudo{ao za novcem a vidjeli su jednulijepu
kantu za sme}e, uvjerili su seda u toj kanti nema ni~eg za srce iza
du{u. Dakle na{ d`emat je nastaoiz potrebe da se na{ narod
duhovnoafirmi{e i oja~a. Zato je i nastalosedam medresa, srednjih
islamskih{kola u Njujorku, jer u toj takvojzemlji ovosvjetskog
sjaja prijeka jepotreba vjera i to ba{ Islam. Stogase Islam u
Americi prihvatamasovno. Statistike govore da uSAD-u svaki dan
primi Islam vi{e od100 ljudi."
[ta re}i na kraju, poslije svega{to smo ~uli, do`ivjeli i
osjetili odna{e bra}e koji privremeno borave uAmerici a koji su
svoj put kao musli-mani jasno trasirali? Molimo Allahad`.{. da ih
u~vrsti u svom ubje|enju ipodari im jo{ bolje uspjehe i
Njegovozadovoljstvo.
Mustafa Feti}
Sa bismilom da u|u u bra~nuluku, ovoga puta odlu~ili su
mladenciZeki} (Halida) Elsan i Crn~anin (Ibra)Ajhana.
To su u~inili 20.04.1997. godine,pred glavnim imamom
Odboraislamske zajednice Sjenica, svojimmualimom h. Ramiz
ef.Hamidovi}em, koji je nakon {to jeizvr{io vjen~anje i prou~io
dovu,za`elio im dug i sretan zajedni~ki`ivot, podsjetio ih da im
uzajedni~kom `ivotu budu pre~eobaveze od prava i zamolio Allaha
d`.{. da im podari halal nafaku i lijepislamski porod.
Neka im je hairli.H.R.
Sand`aklije u Americi
AMERIKA JE PRAZNA KORPA ZA SME]EU KOJOJ NEMA NI[TA ZA SRCE I
DU[U
SSAANNDD@@AAKKLL II JJEE IIZZ AAMMEERRIIKKEE II SSAANNDD@@AAKKAA
OOKKUUPPLLJJEENNII NNAA HHAADD@@UU
U subotu 10. maja odr`ana jeXVII redovna sjednica Me{ihataIZ-e
Sand`aka, sa dnevnimredom:
1. Izvje{taj i predsjednikaMe{ihata:
- o akciji prikupljanja zekatai sadekatu-l-fitra,
- o akciji nabavke i klanjakurbana,
- o akciji prikupljanja kurban-skih ko`a,
- o Had`u '97.2. Pripreme za zasijedanje
Sabora.3. Razno.Nakon kra}e rasprave,
pomenuta ~etiri izvje{taja suusvojena u paketu, uz op{tu
kon-stataciju da su akcije uspjele.
Pored ostalog, odlu~eno je dase 09. juna ove godine u
Tutinuodr`i Drugo Savjetovanje o dal-jem radu Islamske
zajedniceSand`aka.
Redovno zasijedanje Saboraje planirano za 25. juni
teku}egodine.
Na sjednici, koja je trajalavi{e od pet sati, ~lanoviMe{ihata su
tretirali brojna pitan-ja organizacionog karaktera.
[.S.
Sjenica
[ERIATSKO VJEN^ANJE
ODR@ANA XVII REDOODR@ANA XVII REDOVNA SJEDNICA ME[IHAVNA
SJEDNICA ME[IHATTAA
AKAKCIJA KLANJA KURBANACIJA KLANJA KURBANAUSPJE[NO ZAUSPJE[NO
ZAVR[ENAVR[ENA
Klanje kurbana pod {eriatskim nadzorom
Povodom kontinuiranog ignorisanja organa i predstavnika
Islamskezajednice Sand`aka od strane najvi {ih dr`avnih organa, {to
je nedavnopotvr|eno prijemom predstavnika vjerskih zajednica od
strane saveznog pre-mijera gospodina Radoja Konti}a, poslije
odr`ane sjednice, Me{ihatIslamske zajednice San`aka izdaje:
S A O P [ T E NJ E
Najo{trije reagujemo na neodgovorno pona{anje nadle`nih
dr`avnihorgana prema Islamskoj zajednici Sand`aka. Sastanak
premijera gospodinaRadoja Konti}a sa predstavnicima vjerskih
zajednica jasno ilustruje ignorira-ju}i odnos Vlade prema dvjema
najbrojnijim legalnim i legitimnim vjerskimzajednicama - Islamskoj
zajednici Sand`aka i Islamskoj zajednici Kosova.Osu|uju}i doti~ni
gest isti~emo da promovisani u~esnici sastanka nisustvarni
predstavnici Islamske zajednice ovih prostora jer ne posjeduju
legit-imet muslimanskog naroda. Stoga, ovaj ne~asni ~in smatramo
zloupotre-bom kojom se nastoje zanemariti o~ite ~injenice te
nametnuti muslimanima''poslu{ne'' vjerske vo|e. Ovim upoznajemo
doma}u i svjetsku javnostapeluju}i na nadle`ne dr`avne organe da u
skladu sa ustavnim na~elima,op{tim ljudskim normama i moralnom
odgovorno{}u prepuste muslimanimada sami organiziraju Islamsku
zajednicu, izaberu svoje predstavnike a vlastda ih prihvati i uva`i
kao takve.
U Novom Pazaru INFORMATIVNA SLU@BA ME[IHATA10.05.1997. god. IZ-e
SAND@AKA
-
Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.
6 AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK
Nakon {to su se stekli sviuslovi za po~etak izgradnje,zakazan je
dan za postavljanjekamena temeljca. To je bilasubota 16.04.1997.
godine,kada je u Ratajskoj zaista bilosve~ano. Trenutak koji
sudavno i `eljno o~ekivali. Do 11sati, za koliko je bila
zakazanasve~anost, sve je bilo sprem-no za po~etak, tako da
gostinisu morali dugo ~ekati podolasku.
Ovom sve~anom trenutku,pored velikog broja d`ematlijaRatajske,
predsjednika OIZ-ePri jepol je i imama s ovogpodru~ja,
prisustvovali su na{inajve}i vjerski predstavnici izNovog Pazara,
~lanoviMe{ihata, profesor Harun ef.Rebronja i imam Mali}
ef.Nurovi}. Po~etak sve~anostiozna~io je u~enjem Kur'anaMali} ef.,
a Harun ef. senakon toga prisutnima obratiokra}im vazu-nasihatom,
ukome je vrlo nadahnuto govo-rio o ulozi i zna~aju d`amije, te
njenom podizanju na temelji-ma takvaluka (bogobojaznos-ti).
Skupu se obratio i pred-sjednik odbora za izgradnjuNurija
Hasanagi}, nakon ~egaje prou~eno jo{ jedno a{ere izKur'ana a zatim
je Harun ef.Rebronja prou~io dovu zapo~etak izgradnje ovog
hairlidjela.
Najstariji ~lan odbora zaizgradnju d`amije [u}roObu}ina je u
znak zahvalnosti
Svevi{njem obavio{eriatsko klanje ovnakoji je namjenjen
kur-banom za ovu priliku.Da polo`i kamentemeljac kao
znakotpo~injanja izgradnjeovog hair l i objekta,~ast je pripala
NurijiHasanagi}u, ~ime jesve~anost u Ratajskojzavr{ena a gostima
jeprire|en skromanzijafet.Ina~e da ka`emo i toda je projektant
d`amije dipl. ing. arh.Mehmed Had`i{ehovi}.Dimenzi je d`amije
su13,5x8,60 m, a visina munareje 25 m.
U sklopu d`amije bi}eabdesthana, gasulhana i sani-tarni ~vor.
Izvo|a~ radova bi}e[u}rija Vlahovljak.
Molimo Uzvi{enog Allahad`.{. da ih pomogne u hairliradu i obilno
nagradi za nji-hovu `rtvu, trud i ukupna nas-tojanja.
Amin.Nadir Daci}
U organizaciji Odbora IZ-e NoviPazar, u srijedu 07. maja u
Arapd`amij i posli je ak{am namaza,prire|ena je sve~anost
povodomNove 1418. hid`retske godine.Program, kojeg je najavio
glavniimam novopazarskog Odbora IZ-eRamo ef. Nezovi}, oki}en
lijepimglasovima Hora mu{ke Medrese"Gazi-Isabeg" u Novom Pazaru,
bioje obilje`en iscrpnim vazi-nasihatompredsjednika Me{ihata
IZ-eSand`aka prof. Muamera ef.Zukorli}a. U prepunoj d`amiji,
vidnoinspirisan cjelokupnim ambijentom,govore}i o historijatu i
porukamaHid`re, Muamer ef. je, izme|u osta-log, istakao:
"Poku{a}emo da se prisjetimoHid`re i to kroz
kur'ansko-sunnetskovi|enje, mada je na ovu temumnogo toga re~eno i
iscrpljeno do udetalje. No, Hid`ru prije svega trebado`ivjeti tako
da ona, zapravo, budeobnova na{ega imana."
Govore}i kroz historijsku prizmu,predsjednik Zukorli} je jo{
jedanputpodsjetio na ono {to je prethodiloHid`ri, kao i na sami
njen tok.Tuma~e}i pojavu Hid`re, Muamer ef.je naglasio:
"Hid`ra nije bje`anje, niti definitiv-na seoba. Ona je pri je
svegatakti~ko premje{tanje kako bi setamo organizovali i oja~ali, a
ondase vratili da pokore kufr, zulum i
{irk.""Drugi dio Hid`re je onaj od
dolaska u Medinu pa sve do osva-janja Meke i karateristi~an je
poulasku Resulullaha u dru{tveni `ivotMedine. Za gra|enje budu}e
zajed-nice Poslanik je odgojio ljude, daklepripremio ih za ovu
ozbiljnu misiju.To, prevedenim jezikom dana{njice,zna~i da nema
niti jedne zajednice,pa bilo da su to d`emati, Odbori iliMe{ihat,
bez islamski odgojenih izrelih ljudi da ponesu teret. To jenajbolja
skupina koja se ikada pojav-ila, jer Kur'an tako svjedo~i: Vi
stenajbolja zajednica me|u ljudima -nare|ujete dobro a sprje~avate
zlo, ivjerujete Allaha. "
"Bratimljenje Ensari ja iMuhad`ira kao znak istinske ljubaviu
ime Boga, osta}e nepresu{naporuka za sve nas, kojima su ba{ove vrl
ine ( l jubav i bratstvo)neophodni uvjet za bilo kakav usp-jeh",
kazao je na kraju svog nadah-nutog predavanja Muamer
ef.Zukorli}.
Osim velikog broja d`ematlija,sve~anosti su prisustvovali
imami,direktor "Gazi-Isabeg" medrese,njeni profesori i vaspita~i,
te mnogo-brojni d`ematlije Novog Pazara i oko-line.
S.[.
Tri slo`na brata iz sela Batrage (op{tinaTutin): Mahmut, Zeno i
Tafil Mavri}, do{li suna karar kako da izgrade d`amiju u svom
seluza d`emat od preko 20 doma}instava.
Mahmut koji odavno radi u Njema~kojkupio je plac za 20.000 DM.
Za samo dvamjeseca d`amija (11x8m) je bila ukrovljena iskoro
zavr{ena, izuzev munare i nekih pre-ciznih gra|evinskih radova. Oko
3.000 DMstigla je pomo} od dobrovoljnih priloga iz 22doma}instva
koliko ima Batrage.
Efendiju Adema Tahirovi}a (74) izSjenice poznatog po nadimku
Aga,iako je vi{e od 20 godina u penziji,od tada pa do danas nije
razminulani jedna akcija OIZ-e Sjenica a daovaj krepki starac nije
u~estvovao.
U selu Ra`daginje, nedaleko odSjenice, po~eli su sa
izgradnjomnove d`amije. ^uv{i za taj prijatnihaber, Aga je uzeo
svoje biciklo i
oti{ao u Ra`daginju da radi kolikomo`e, iako je ovo selo
udaljeno 10km od Sjenice. Radio je skorosvakog dana od sabaha do
ak{amabez ikakve nadoknade, sve dok senije izgradila d`amija.
Pitali smo ga otkuda mu tolikavolja i snaga?
- Radio sam dosta tu|ih ku}a, abogme se bojim da nisam
slu~ajnozaradio koji grijeh, pa sam odlu~ioda napravim i sebi ku}u,
- odgovorioje.
- Nemate jo{ ku}u? - Da, imam. Ali `elim ku}u u
d`enetu, kao {to je na{ Poslaniks.a.v.s. rekao: "Ko napravi
d`amijuAllah d`.{. }e mu napraviti ku}u ud`enetu".
- Eto sinko, to mi daje snagu ivol ju da radim, iako sam ve}
uosmoj deceniji svoga `ivota.
Aga nam je rekao na kraju da ~itadosta novina, ali mu se najvi{e
svi|a"Glas Islama".
F.K.
Uporedo sa akcijom klanjakurbana, Me{ihat je sproveo iakciju
prikupljanja kurbanskihko`a na prostoru kojeg pokriva.Naime, sa
podru~ja Odbora IZ-eSand`aka prikupljeno je 2.415komada bravljih
ko`a kao i 2.906kgr gove|e ko`e, od ~ega je2.605 kgr I klase i 301
kgr II i IIIklase. Kao i prethodnih godina,najve}i broj
prikupljenih ko`a, {toje i razumljivo, je pri Odboru IZ-eNovi Pazar
i to 1.238 komadaov~ije i 1.915 kgr gove|e ko`e.
I za ovu akciju se mo`e re}ida je uspjela iako je
prikupljenomanje bravljih ko`a nego lani, {toje kompenzirano sa
mnogove}om koli~inom gove|e ko`e u
odnosu na pro{lu godinu. To je izrazloga {to je sve vi{e onih
kojikurban upla}uju preko Me{ihataili se odlu~uju na zajedni~ko
klan-je krupnog hajvana. Broj onih kojisu kurbansku ko`u zadr`ali
zasvoje potrebe, uplativ{i njenuprotuvrijednost, je
zanemarljiv.
Obzirom da je interesovanjeza otkup ko`a bilo veliko, od
svihponuda je prihva}ena ona koja jegarantovala maksimalnu cijenu
ia`urnost u prikupljanju istih, {toje, nakon odbitka
pripadaju}ih30% provizije Odborima-sakupl-ja~ima, zna~ajno dopunilo
finan-sijski fond Medrese.
S.[.
KURBANSKE KKURBANSKE KO@E - O@E - ZNA^AJAN DOPRINOS FONDU
MEDRESEZNA^AJAN DOPRINOS FONDU MEDRESE
SVE^ANO OBILJE@ENA NOSVE^ANO OBILJE@ENA NOVVA HID@RETSKA
HID@RETSKAA1418. GODINA1418. GODINA
SjenicaKU]A U D@ENETUKU]A U D@ENETU
Adem Tahirovi}: Neumorni borac na Bo`ijem putu
Tutin
SLSLO@NA BRA]A IZGRADILA D@AMIJU O@NA BRA]A IZGRADILA
D@AMIJU
Zeno MMavri} jjedan ood ttrojiceinvestitora dd`amije
Prijepolje
KKAMEN TEMELJAAMEN TEMELJAC ZA D@AMIJU C ZA D@AMIJU U RAU
RATTAJSKAJSKOJOJ
-
Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.
7
U kriznim ratnim godina-ma izgradili ste novu, veomamodernu
{kolsku zgradu nesamo za novopazarske pri-like. Da li se radi o
dobro-voljnim prilozima samihvjernika ili pomo}i
islamskihzemalja?
Ono {to smo do sada uradilipredstavlja 30% od ukupnog pro-jekta
Kompleksa Medrese uNovom Pazaru. Iako je ekonomskasituacija
ovda{njih muslimanaposljednjih godina vrlo te{ka, bilismo prinu|eni
odlu~iti se na korakizgradnje, bez ~ega nismo imali niminimum
uslova za rad. Ovom pri-likom `elim naglasiti da je
vakufNovopazarske medrese sve do IIsvjetskog rata bio najbogatiji
uSand`aku, poslije ~ega je nastupi-lo vrijeme nacionalizacije i
drugihvidova otu|ivanja vakufskeimovine, tako da se uspjeloo~uvati
svega 10% doti~nog vaku-fa. To {to je preostalo uglavnomsu
nekretnine u vidu ne{to malozemlji{ta i nekoliko objekata,
~ijaza{tita je konzervirana od straneZavoda za za{titu
kulturno-histori-jskih spomenika iz Kraljeva, takoda ti spomenici
danas vi{e li~e naru{evine nego na zgrade. [to seti~e izvora
finansiranja doti~nihobjekata, oni su uglavnom izSand`aka, tj. od
samih vjernika,dok su prispjele donacije iz inos-transtva uglavnom
od sand`a~kihiseljenika i privremenih radnika uZapadnoj Evropi.
Kako se Medresa sadafinansira?
Izvor finansiranja rada Medreseje decidno utvr|en
njenimStatutom, a najve}i dio tih sredsta-va predstavlja zekat i
sadekatu-l-fitr koji se daje u toku Ramazana.Pored toga, prihodi od
prodatihkurbanskih ko`a, tako|e zna~ajnoosvje`uju bud`et Medrese.
Natre}em mjestu su dobrovol jniprilozi i razne druge donacije,
kakovjernika tako i poslovnih i drugih
firmi iinstituci-ja.Da libiste un a j -kra}emp r e d -s t a v i
l inastavniprogramM e d -r e s e ?Da lin j e n iu~en i c ii z u
-~avaju i
d r u g evjere - religije? Koliko je zas-tupljeno, uslovno
re~eno,"svjetovnih predmeta" sobzirom da u Islamu nemapodjele na
"vjersku" i "svje-tovnu" nauku?
Ta~no je da u principu Islam nepravi podjelu me|u
znanostima,pogotovu ne prema nj ihovomzna~aju, ve} sa punom
pa`njomprilazi svim naukama. Jedino {toIslam posebno nagla{ava,
jestemotiv samog izu~avanja i uslovlja-va da on bude isklju~ivo u
imeBoga koji je stvorio ljude i `eli imdobro. Drugim rije~ima,
pristupmora biti human. Jedino takavodnos prema nauci koristi
ljudimaa, na`alost, svjedoci smo damnoga nau~na dostignu}a od
kojihsvijet o~ekuje spas i sre}u, bivajuzloupotrijebljena i
iskori{tena zaizazivanje masovnog ubijanja ljudi idrugih
katastrofa. To je su{tinana{eg pristupa nauci u Medresi.[to se
samog programa ti~e, onse mo`e podijaliti na tri cjeline, ito:
1. Vjerski predmeti, koji zauzi-maju najzna~ajniji broj ~asova
akoji obuhvataju uglavnom sveaspekte islamistike, daju}izna~ajan
prostor drugim, kakomonotisti~kim tako i paganskimreligijama.
2. Pored maternjeg(bo{nja~kog) jezika, obavezni pred-meti u
Medresi su: arapski,engleski i turski jezik.
3. Ostale znanosti, me|u koji-ma su uglavnom zastupl
jenehumanisti~ke znanosti (filozofija,sociologija, psihologija,
logika,pedagogija, historija, geografija),dok smo od egzaktnih
znanostina{li prostora za matematiku,informatiku i biologiju.
Istina, uskogledano, ovaj program je vrloopse`an, ali kada se uzme
u obzirpriroda posla budu}ih svr{enikaMedrese (imama), ovo je
minimumkako bi uspje{no obaljali svojuulogu.
U {koli, ~iji ste direktor,do{lo je svojevremeno do{trajka
u~enika. Postojiveoma mnogo interpretacijatog doga|aja. O ~emu
se,zapravo, radi?
U okru`enju u kome se nalazi-mo vrlo je te{ko
normalnofunkcionisati, posebno kada seima na umu da su vjerske
instituci-je zakonom potpuno neza{ti}ene.To je osnovni razlog {to
mnogi,kako ovda{nji tako i drugi faktori,poku{avaju ovladati
Medresom ili,u najmanju ruku, umije{ati svojeprste u njen rad. U
komunisti~komvaktu to se ~inilo pod pla{tomSSRN-a. Sada se koriste
istemetode, samo su imena promijen-jena. Naravno, krajnji cilj
svega jeda Medresa ne bude ono zbog~ega i potoji. Na`alost, u ne
takodalekoj historiji imamo ru`an prim-jer Velike medrese u
Skoplju, tzv.Kraljeve medrese, koja je dala vi{ekomunista nego
ijedna druga obra-zovna ustanova na ovim prostori-ma. Sam {trajk je
bio posljedicatakvih tendencija. Djeca su izma-nipulisana ali su
organi Medresepravovremeno reagovali te jesvega 7 dana nastave
izgubljeno,poslije ~ega se situacija potpunonormalizovala i nastava
normalnote~e.
Da li "Gazi-Isabeg" med-resa mo`e da zadovoljipotrebe Islamske
zajednice uSand`aku? Odlaze li njenisvr{enici na islamske studijeu
Sarajevo ili u neku odislamskih zemalja?
Uloga Medrese je da primjeniobrazovno-odgojni plan i
program,mada ona kao srednja {kola pred-stavlja prvu stepenicu u
izgradnjibudu}ih kadrova. U tom smilu,nedostatak vi{e ili visoke
islamske{kole u Sand`aku prisi l javasvr{enike na{e Medrese
dapotra`e svoja mjesta na fakulteti-ma islamskih nauka, kako
uSarajevu tako i {irom islamskogsvijeta.
^esto se taj odlazaktuma~i, naro~ito u nekimmedijima, kao
preno{enje,takozvanog, "islamskog fun-damentalizma" na ove
pros-tore. [ta ovaj termin, poVa{em vi|enju, zna~i i {ta senjime
ho}e konkretno na ovimprostorima?
O~ito da ovda{nji medij i ,napadaju}i druge, `ele
obezbijeditiopstanak za sebe. Na`alost, ovateorija je razvila mnoge
bajrakerata proteklih godina, {to se izdana u dan potvr|uje kao
neosno-vano i, nadasve, {tetno. Govore}io fundamentalizmu, upravo
senastoji krivo predstaviti Islam. Ako
se fundamentalizam leksi~ki pos-matra, u njemu se ne mo`e
ni{tana}i lo{e jer zna~i vra}anje temelji-ma, odnosno principima, a
to jeono {to je danas cijelom svijetupotrebno a posebno zapadnoj
civi-lizaciji. Historijski gledano, ovaj ter-min je kr{}anski
proizvod, te ga jenekorektno pri{ivati Islamu. [to sepolitike ti~e,
pad komunizma izaz-vao je nedostatak protivnikazapadnoj
civilizaciji, zato gospo|aMargaret Ta~er 1989. god. u [kot-skoj
izjavljuje: "Nacija koja nemaprotivnika, ne zaslu`uje da `ivi."Na
istom skupu, nestanak komu-nizma vje{ta~ki je popunjenIslamom,
odnosno islamskim fun-damentalizmom, kao "realnim"protivnikom
Zapada. Istina, te tvrd-nje su neosnovane a historijapotvr|uje da
Islam nikada nijeproizveo nehumane i anticivilizaci-jske teori je i
pokrete. Sakr{}anskom Evropom to ni jeslu~aj, po~ev od inkvizicije
u [pani-ji, preko nacizma, fa{izma, komu-nizma, pa sve do bolnih
inajsvje`ijih sje}anja na Balkanu.
Ima li Evropa razloga dase pla{i Islama?
Dio odgovora je ve} u prethod-nom pitanju, al i `el im
ista}isu{tinu islamske teorije da onajko istinski prihvati Islam ni
za kogne mo`e biti prijetnja, kako u poje-dina~nom tako i op{tem
smislu.
Bili ste predsjednik Orga-nizacionog odbora za izbore
iformiranje Me{ihata (Sta-rje{instva) Islamske zajedniceSand`aka,
kojeg ovda{njadr`ava jo{ ne priznaje. Kakvoje bilo raspolo`enje
vjernika?Mislim na prosje~ne, obi~neljude.
Iako sam bio od samogpo~etka ukl ju~en u osnivanjeMe{ihata i
Sabora za podru~jeSand`aka, nisam bio predsjednikInicijativnog
odbora, ve} njegov~lan. Istina, ovda{nja vlast, iakodobro zna da
Islamska zajednicana ~elu sa Me{ihatom ve} tri i pogodine uspje{no
funkcioni{e, svedo danas zvani~no ne `eli da sepomiri s time, a
posljedice togasu, recimo, da zapo{l jeni uMe{ihatu i Medresi ne
mogu ost-varit i svoja prava (soci jalno,zdravstveno i penzijsko
osiguranje)i druge nelagodnosti. NepostojanjeZakona o polo`aju
vjerskih zajedni-ca nam onemogu}ava da pravnootklonimo te i sli~ne
nepravde, {toje potpuno apsurdno. OsnivanjeMe{ihata na prostoru
Sand`akaje, zapravo, rezulat kako potrebetako i raspolo`enja
pripadnikasand`a~kih muslimana. I poredsvega, mi ipak o~ekujemo da
}ese nadle`ni organi kona~no osvi-
AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK
Nezavisni dnevnik "Na{aBorba" iz Beograda je tra`iointervju sa
prof. Mevlud ef.Dudi}em, direktorom Medrese"Gazi-Isabeg" iz
NovogPazara, na{ta je prof. Dudi}pristao i odgovorio na svapitanja.
Nije nam jasno za{toje do{lo do cenzure, pa jeobjavljen samo onaj
dio kojise dopao glavnom ilide`urnom uredniku. Ovomprilikom
objavljujemo ciointervju (bez skra}ivanja) kakobi ~itaoci saznali
{ta je sverekao direktor Dudi} novinaru"Na{e Borbe" Ejubu
[titkovcu.
Interwiev: Mevlud ef. Dudi}, direktor Medrese "Gazi Isabeg" u
Novom Pazaru
ISLAM NI ZA KOG NE MO@E BITI PRIJETNJA
prof. Mevlud ef. Dudi}
-
Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.
8 AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK
jestiti i u okviru civilizacijskih, moralnih i ljudskihna~ela,
otkloniti ovaj zulum i prestati sa diskrimina-torskim odnosom prema
pripadnicima Islama ovihprostora.
Ko je Va{ uzor od islamskih u~enjaka -teologa?
Vrhovni i bespogovorni uzor u Islamu je posljednjivjerovjesnik
Muhammed a.s. dok su svi ostali izlo`eniosnovanoj kritici. No, i
pored toga posebno meinspiri{e nau~ni opus i djelo Ebul-E'ala
El-Mewdudija,koji je polovinom ovog vijeka na podru~ju
indijskogpodkontinenta, upravo kako to Islam zahtijeva,
uspioobjediniti teoriju i praksu Kur'ana.
S obzirom da je za ovaj razgovor povodKurban-bajram, iskoristi}u
priliku da Vas upi-tam kakvo zna~enje, su{tinsko i simboli~ko,ima
@rtva u Islamu? Taj pojam postoji i udrugim monoteisti~kim
religijama?
Stvoritelj svega Allah d`.{. je ~ovjeku sve podredio:"I podredio
vam je sve {to je na Zemlji." (Kur'an) Onikoji se pokoravaju Bogu
toga su svjesni, ali se mnogi,posebno u rahatluku, uzobijeste i
zaborave na tajBo`iji dar. U tom smislu, oduzimanje `ivota
`ivotinjamaje u principu delikatna stvar, jer ~ovjek nije
davaoc`ivota, te ga stoga nema pravo ni oduzeti, osim uzposebnu
dozvolu Stvoritelja. Ta dozvola je uslovljenasvije{}u o Bogu kao
Stvoritelju i zato Islam predvi|ada se pri klanju `ivotinje
izgovore rije~i "U ime Allaha -Allah je Najve}i". U tom smislu,
bajramski Kurbanpredstavlja vrhunac te svijesti i potvrdu
prihvatnjaBo`i jeg zakona. Osim toga Kurban ima i vr lonagla{enu
socijalnu dimenziju jer imu}ni dijele kurban-sko meso siroma{nima
tako da svi zajedni~ki u izo-bilju i zadovoljstvu provode ove
Mubarek dane, {tomakar i privremeno bri{e socijalne razlike i
izgra|uje~vrste veze me|u ljudima.
Bajramska poruka...@elim da naglasim kur'ansku poruku: "I nemoj
da
vas napadi drugih u~ine nepravednim. Budite praved-ni, jer to je
najbli`e potpunoj pokornosti Bogu." Dakle,princip pravde je spas za
sve, kako unutar Islama takoi na me|ukonfesionalnom planu. Ovom
prilikom `elimda svim pripadnicima Islama uputim iskrenebajramske
~estitke.
Bajram mubarek olsun!
IIz nekoliko neuspjel ih poku{aja uprethodnih nekoliko godina da
se orga-nizuju Bo{njaci-Sand`aklije koji se nalazena privremenom
radu ovdje u Austriji, uz
veliku upornost uglednih pojedinaca, uspjelisu da formiraju
udru`enje Sand`aklija kojenosi naziv "Prijatelji Sand`aka". Do
formiran-ja ovog udru`enja do{lo je 17.09.1996.godine kada je i
odr`ana sjednicaInicijativnog odbora na kojoj je donijeta odlu-ka
da se ranije formirani sand`a~ki d`ematpripoji ovom udru`enju kao i
formiraju sports-ka, kulturna i humanitarna sekcija priudru`enju.
Ova odluka je donijeta iz razloga,da svaki Sand`aklija, shodno svom
opredjel-jenju, na|e mjesto u ovom udru`enju, a u
cilju sloge, jedinstva i iznala`enja na~ina dase
Bo{njaci-Sand`aklije na teritoriji Austrijepribli`e jedni drugima
ali i pomognu jednidrugima u o~uvanju svoje vjere, kulture iobi~aja
ovdje u dijaspori. Od tada pa dodanas ovo udru`enje je radilo prije
svega nauklju~ivanju {to ve}eg broja Sand`aklija unjegovo ~lanstvo,
tako do danas udru`enjebroji oko 300 ~lanova i ta cifra je u
stalnomporastu. Aktivnosti ovog udru`enja bila suusmjerena u
nekoliko navrata ka prikupl-janju donacija u humanitarne svrhe,
zapomo}, kako sand`a~kim organizacija-ma tako i mnogim pojedincima
izSand`aka kojima je pomo} bila potreb-na. Nadalje radilo se i na
organizovanjuproslave Bajrama, kako ramazanskogtako i kurbanskog.
Upravo, veliki musli-manski praznik Kurban-bajram bio jepovod za
organizovanje jedne velikesve~anosti radi proslave ovog
izuzetnogmuslimanskog praznika. Ova sve~anostje odr`ana dana
20.04.1997. godineovdje u Be~u pod nazivom "Bajram mido|e". Kao
gosti ovog skupa pozvanesu ugledne li~nosti, kako iz vjerskogtako i
politi~kog vrha iz Sand`aka iBosne, od kojih se ve}ina
odazvala.Sala od oko 600 mjesta, u kojoj seodr`ala ova sve~anost,
bila je ispunjena doposljednjeg mjesta. Do{li su Sand`aklije izBe~a
i ostalih krajeva Austrije da proslaveovaj veliki vjerski praznik
sa svojom bra}om,na na~in koji }e im makar donekle ubla`ititugu {to
nisu u mogu}nosti da ove mubarekdane provedu u svom rodnom
Sand`akume|u svojim najmilijima. Skup je otvorenu~enjem kur'anskih
ajeta koje je prou~ioAdem ef. Emrovi} a onda su se mijenjali
gov-ornici, nastupali hor, sportska sekcija, kul-turno dru{tvo i
drugi. Atmosferi ove mani-festacije posebnu dimenziju su dali
na{iuva`eni gosti: delegacija Me{ihata IZ-e
Sand`aka, koju je predvodio profesor Mevludef. Dudi} i na{ dragi
gost D`emaludin Lati},koji je do{ao iz Sarajeva kao li~ni
izaslanikpredsjednika BiH i tom prilikom uru~io priz-nanje
gospodina Alije Izetbegovi}a ovomudru`enju. Svaki od njih se na
svoj na~inobratio skupu lijepim rije~ima i uputama koje}e dugo
ostati u sje}anju prisutnima. Poredgostiju u~e{}e u programu su
uzeli i pred-sjednik sand`a~kog d`emata sa dje~ijimhorom koji je
izveo nekoliko ilahija i kasidana veliko zadovoljstvo prisutnih. Za
njima sunastupila djeca, ~lanovi sportske sekcijekoja su izvela
nekoliko lijepih ta~aka sa poljakaratea. Izme|u ovih nastupa,
folklornodru{tvo iz Linca je izvodilo sand`a~ke i
bosanske narodne igre.U vremenu od 16 do21 ~asa u
nekolikonavrata predstavnicikluba "Pri jatel j iSand`aka"
dodjeljivalisu zahvalnice mnogimakoji su na bi lo koj ina~In
pomogli da seova sve~anost orga-nizuje u {to bol jojatmosferi i
zado-vol jstvu. Aktivnosthumanitarne sekcijena{eg udru`enja do{laje
do izra`aja i na ovomskupu. Sakupljena jefinansijska pomo} zaobol
jelu djevojku izTutina Mukadesu
Had`i}, u iznosu od oko8.000 DM.Ovaj potez najbolje gov-
ori koliku brigu na{i ljudi i na{e udru`enjeovdje u Austriji
vode o Sand`aku i svakomnjegovom pojedincu. U vremenu od 21 do
24~asa nastupili su estradni umjetnici u ~ijemizvo|enju su
preovladavale izvornesand`a~ke pjesme, koje su dale povoda dase
na{i mladi kao i stariji na ovom skupu,makar donekle osje}aju kao
da su u svomrodnom Sand`aku. Aktivne Sand`aklije ovamanifestacija
nije umorila da u dva naredna
dana obave nekoliko razgovora sa delegaci-jom Me{ihata IZ-e
Sand`aka, kako bi iskazali`el ju za saradnjom sa instituci jama
uSand`aku. Tema razgovora je bila uskasaradnja i obostrana pomo}
Me{ihata i ovogudru`enja.
Razgovori su protekli u potpunom razumi-jevanju. Na povratku
delegacije predstavniciudru`enja su uru~i l i skroman
poklonMe{ihatu u iznosu od 2.000 DM. Goste suispratili ~elni ljudi
ovog udru`enja i po`eljeliim hairli povratak sa `eljom da se u
{tokra}em vremenu opet sretnemo.
Adem ef. Demirovi}, Be~
Delegacija Me{ihata u Austriji na sve~anosti
BAJRAM MI DO\EBAJRAM MI DO\E
D`emaludin LLati} ii TTeufik VVelagi} ssa ddelegacijom
MMe{ihataIZ-ee SSand`aka kkoju jje ppredvodio MMevlud eef.
DDudi}
Dana 07.05.1997.godine Nastavni~ko vije}eSrednje medrese
"GaziIsabeg" u Novom Pazaruje odr`alo svoju redovnusjednicu sa
dnevnimredom:
1. Analiza rada nakraju II klasifikacionogperioda i
2. Disciplina u~enika.U uvodnom izlaganju
direktor Medrese prof.Mevlud ef. Dudi} jeistakao da se nastava
utoku drugog polugodi{taodvija po planu i programubez bitni j ih
problema.Govore}i o radu i uspjehu,
posebno je stavio akcenatna to da se treba posti}ikvalitet, kako
u nastavi,tako i na obezbje|ivanjukvalitetnog kadra. Poredostalog,
naveo je problemadekvatne literature zau~enike i nastavnike {to}e
se, ako Bog da, uskoroi rije{iti.
[to se ti~e discipline,konstantovano je da potom pitanju
maksimalnotreba da se zalo`e, kakou~enici tako i nastavnici, au
cilju sprje~avanja pojavebilo kakvog neislamskogpona{anja.
H.K.
Iz MedreseIz Medrese
NASTNASTAAVVA PO PLANU I PROGRAMUA PO PLANU I PROGRAMU
AKAKADEMIJA MAADEMIJA MATURANATURANATTAADana 25.05.1997. godine
sa ikindije namaza u
Arap d`amiji odr`a}e se AKADEMIJA u povoduzavr{etka IV
generacije maturanata Srednjemedrese "Gazi Isabeg" u Novom
Pazaru.
@elimo da akademiji prisustvuju svi oni kojibudu
zainteresovani.
Direkcija medrese "Gazi Isabeg" - Novi Pazar
Be~: Mevlud eef. DDudi} ssa dd`ematlijama“Altun-AAlem”
dd`emata
-
Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.
9
SSvako spominjanje Sjenice asocira nasna niske temperature i
dobar sir. Samgrad smje{ten je na sjeni~ko-pe{ter-skoj visoravni,
nadmorske visine iznad
1000 m - pravi "sand`a~ki Tibet". Jo{ ponosni-jom je ~ini
d`amija koja jedina ostaneporu{ena od starih d`amija, ~iji broj
varirazavisno od vremena u kojem su putopiscinailazili kroz ovo
mjesto. Tako neki ranijinavode da je grad imao odre|en broj
stanovni-ka, ku}a, d`amija,dok kasniji navodemnogo manji broj.Sve
to govori da jeSjenica bila ~esto naudaru jer se nalazilana veoma
va`nomstrate{kom, vojnomi polit i~kom polo-`aju. Dugo je bila
usastavu Bosanskogsand`aka i preko njesu vodili svi
puteviBosna-Carigrad iobratno. Na drugojstrani, v jekovnate`nja o
spajanjuSrbije i Crne Gore uratu i miru, vodila je opet preko
Sjenice.
Po jednom zapisu, Kara|or|e 1809. g."osvoji Sjenicu, poru{i
grad, pobi i izgnaTurke" (K. Kosti}, Na{i novi gradovi na jugu
-Beograd, 1922.).
Poslije Berlinskog kongresa Sjenica sena{la na krajnjem zapadu
Osmanske imperije iu nju se, povla~enjem Turaka iz Bosne,doseli lo
dosta muhad`ira mahom izHercegovine tako da i dan danas imamo
~itavemahale i sela nastanjena tim stanovni{tvom(muhad`er mahala)
koji ~uvaju svoju tradiciju ijezik i danas - dakle autenti~ni
su.
Najvjerovatnije zbog interesa Turske da {todu`e ostane na ovom
podru~ju i tu zadr`i mus-limansko stanovni{tvo, odlu~uje se da
gradid`amiju tolikih dimenzija (krajnji gabariti27,63x17,15) i to
zadu`bina tako velike iva`ne li~nosti kao {to je majka sultana. Da
jegra|ena u poznom periodu turske vladavine naovim prostorima
govori ~injenica da je ostaladosta plitka i nedovr{ena, a njen
kamen satarihom iznad porte nije stigao da se ugradi -na putu iz
Carigrada je oplja~kan. Jo{ jednakarakteristika ove d`amije, {to je
~inispecifi~nom, jeste raspon centralne kupole odoko 15 m.
Ova d`amija je smje{tena u centru grada izdanje je koje puni
vidik svakog prolaznika sasvojim vitkim i visokim minaretom, koje
seisti~e u silueti grada. Podignuta je u XIX vijekui zadu`bina je
majke sultana Abdulhamida II, tj.`ene Abdulmed`ida Valida sultana i
po njoj iime dobija.
Pored ove, u gradu ima jo{ jedna d`amija -zadu`bina Mustaj pa{e
]atovi}a, ne{to mla|ai dosta manja.
Pro{le godine na lokaciji starog grobljazapo~eta je gradnja nove
d`amije koja bi uzklasi~nu d`amiju posjedovala i druge
prate}eprostorije, kako bi zadovoljila potrebe vjernika
u sada{njem vremenu. Gradnja je predvi|enau etapama i zato ovom
prilikom apelujemo nasve vjernike da svojim donacijama, prilozima
idrugim oblicima pomo}i pomognu izgradnjuovog va`nog objekta. Pored
ove dvije d`amijena podru~ju Odbora IZ-e Sjenica egzistira jo{
7d`amija i to: Duga Poljana, Ugao, Rasno,@abren, Dra`evi}e,
Kladnica i Ra`daginja, te16 mekteba koji rade povremeno po
potrebi.Zapo~ete su, a neke su pri zavr{etku, tri
d ` a m i j e :[are, Vapa iSjenica i jo{dva mekteba,a ove
godine,ako Bog da,o ~ e k u j e m ojo{ nekoliko.O daljem
ust-rojstvu i raduOdbora IZ-eSjenica pita-mo njegovogg l a v n o
gimama Ra-miza ef. Ha-midovi}a:
- Prije svega da vam ka`em nekoliko karak-teristika Odbora IZ-e
Sjenica. Da je to podru~jeterenski dosta {iroko, a samim time
udaljenood sjedi{ta Odbora i Me{ihata.Pre~nik mu je od 60 do 80 km,
savrlo lo{om, slobodno se mo`e re}i,nikakvom drumskom
komunikaci-jom. Ovo je uglavnom sto~arski kraj,dakle veoma
nerazvijen. Dosada{njiimami seoskih d`emata suuglavnom mje{tani
kojima je izvoregzistencije rad na svojim imanjimaa ne imamski
poziv, sa jo{ niz okol-nosti koje ote`avaju polo`aj i radimama
uop{te.
Jedan broj imama je ve} oti{ao upenziju, dok se jedan broj
spremada ode i ovom prilikom im se u imeOdbora IZ-e zahvaljujem na
svemu{to su u~inili dobra za Islam, a ujed-no i apelujem na sve te
imame i nji-hove d`ematlije da omogu}e uslove i pomognuda se u tim
d`ematima uposle mla|i i perspek-tivni imami jer smo radi toga
otvorili medresu uNovom Pazaru.
[ta je sa vakufskom imovinom?- Pored vjerskih objekata,
administrativne
zgrade, gasulhane, dva turbeta i jedne stareku}e, vakufska
imovina Odbora IZ-e Sjenicaogleda se kroz posjedovanje
katastarskihparcela, zemlji{ta na {irem podru~ju op{tinekoje su u
dobroj mjeri ekspropriisane ili nadrugi na~in oduzete i sada
o~ekujemo odaktuelnih vlasti da nam pomognu u povra}ajuili
nadoknadi istih i u tom pravcu su upu}eniodre|eni zahtjevi i
molbe.
Vjerski `ivot na podru~ju Odbora IZ-eSjenica?
- Razvoj vjerskog `ivota nam je prioritet na~itavom podru~ju
Me{ihata a tako i Odbora.Normalno je da ima pote{ko}a, ne{to
objek-tivne, ne{to subjektivne prirode. Jedna od tih
aktivnosti je akcija "Ni jedno selo bez mekte-ba" koja jo{ nije
privedena kraju na `alost vi{eiz objektivnih nego objektivnih
razloga. U tomenavodimo kao dobar primjer d`emat Ra`dagin-je koji
broji 8 sela a ima 9 mekteba i d`amiju.Ali u isto vrijeme je
neshvatljiva (ne)brigavjernika za vjerom - `ivjeti u selu koje
broji 30,40 ili 50 doma}instava, a nemati vjerskihobjekata.
Reonizacija Odbora je odavno napravljena inu`no bi je bi lo
hitno korigovati u ci l jupove}anja broja d`emata, upo{ljavanja
ve}egbroja imama.
A {ta je sa vjerskom poukom?- Vjerska pouka na terenu se
obavlja
uglavnom povremeno i tu nastoj imo dapobolj{amo stanje, mada
imamo dosta objek-tivnih pote{ko}a. U gradu je ne{to
druga~ije,lak{e je organizovati a samim time i bolje.Mekteb radi
tokom ~itave godine, za vrijemetrajanja {kolske godine, subotom i
nedjeljom,a u vrijeme ferija svakim danom. Zastupljen jeprogram
vjerske pouke i vodi se evidencijadjece. Kroz ovaj mekteb pro|e
godi{nje preko250 djece, {to povremenih, {to redovnih, svihuzrasta
i ovom prilikom molim roditelje daupute svoje dijete u mekteb makar
30-tak rad-nih dana, time }e dobiti i boljeg u~enika u{koli i bolje
dijete u ku}i, a Boga mi i jednogklanja~a vi{e.
Evidentno je da ste omiljeni me|u djecom ida imate odre|enog
uspjeha u radu sa njima.U ~emu je tajna tog uspjeha?
- Kao i sve druge nauke i pedagogija jenapredovala (imam
El-Gazali ka`e na jednommjestu da svoju djecu moramo odgajati za
vri-jeme u kojem }e ona `ivjeti a ne u vremenu ukom smo mi
`ivjeli). Ni roditelji nisu uzor {tosu nekad bili a u~itelj
pogotovu. Kriza moralaje u~inila svoje. Strah je potisnut iz svih
oblikarada a posebno u mektebu. A i Kur'an nas u~i"Pozivajte na put
svoga Gospodara mudro ilijepim savjetom". ^itav uspjeh
mualimskograda je u trouglu: muallim-roditelj-dijete. I kaosvaka
trono{ka ako joj jednu nogu istrgnete,osu|ena je da padne, a glavni
stub ovogtrougla je svakako muallim koji mora znati,umjeti i htjeti
i na kraju biti dosljedan onoga{to ka`e.
Razgovarala: Mejra Vejsilovi}
IIZZ NNAA[[IIHH DD@@EEMMAATTAA
Predstavljamo Odbor IZ-e Sjenica
SAND@A^KI TIBET
-
Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.
10
DDDD`ematlija sam u d`amiji na Paricamai, na`alost, svjedok sam
svihdoga|aja u vezi sa aferom"Vi{egra|anin". Koliko znam,
protiv
imama Sabahudina Vi{egra|anina je vo|endisciplinski postupak
koji je okon~an trajnimisklju~enjem imenovanog iz slu`be. Ono {tome
posebno ~udi jeste ~injenica da pomenutaosoba i nakon rje{enja o
isklju~enju vr{iimamsku du`nost u na{oj d`amiji. Kako je tomogu}e?
[ta se preuzima u cilju realizacijedonijetog rje{enja? I kao
najva`nije, da li namje ispravan namaz kojeg klanjamo za
takvimimamom? Molim argumentovan odgovor.
Odgovor:
Pitanje koje pokre}e na{ d`ematlija donek-le ilustruje probleme
sa kojima se suo~avaIslamska zajednica u Sand`aku. Naime, odoktobra
mjeseca '93. godine, kada su osno-vani Sabor i Me{ihat pa do danas,
u~injeni subrojni pomaci na polju funcionisanja hijerarhi-jskog
sistema Islamske zajednice, koja je bilapred potpunim rastrojstvom.
Stalne tendenci-je onih koji ne `ele dobro Islamu i muslimani-ma da
pocijepaju Islamsku zajednicu naOdbore i d`emate, za sada, hvala
Bogu, nijedalo `eljene rezultate. Istina, tu i tamo seprona|e
pokoji nedisciplinovani slu`benik naterenu, koji podlegne
ubje|ivanju da }e odm-jetni{tvom uspjeti da skrene pa`nju sa
svojihpropusta.
Isklju~eni imam Vi{egra|anin je upravo tajkoji odbija da
primjeni odluke disciplinskihorgana, ne prezaju}i da zatra`i pomo}
ni oddokazanih du{mana Islama i muslimana.Dakle, Vi{egra|anin je
isklju~en te su njegovetrenutne aktivnosti u d`ematu i d`amiji
nele-galne. Istina, Islamska zajednica nema meha-nizam prisile kako
bi natjerala slu`benika naprimjenu njenih odluka. Razlog za to je i
stal-no nastojanje "pravne dr`ave" da nipoda{tavaorgane Islamske
zajednice na ovim prostori-ma, posebno u organizacionoj formi kakva
jedanas. U trenutnom slu~aju, na{ najja~i argu-ment su {eriatski
propisi. Naime,isklju~enjem iz slu`be Vi{egra|aninu jeodu`eta
murasela (posebno ovla{tenje zaodr`avanje hutbe i klanjanje
d`ume-namaza).Murasela je jedan od osnovnih uslova bezkojeg d`uma
nije valjana, kako za imama takoi za d`ematlije.
U cilju re{avanja doti~nog problema, OdborIZ-e Novi Pazar je u
pro{lom broju "GlasaIslama" objavio konkurs za popunu radnogmjesta
imama, hatiba i mualima u d`amiji naParicama. Podsje}amo da je za
uspje{norje{avanje ovakvih problema potrebna visokasvijest
d`ematlija i njihovo iskreno nastojanjeda imaju ~vrstu Islamsku
zajednicu u okvirukoje }e uspjeti prakticirati vjeru onako kako}e
Uzvi{eni Gospodar biti zadovoljan.
PITANJA II OODGOVORI ZA[TO IISLAM
MURASELAMURASELAJJJJ
a sam doktor i dolazim iz jedneporodice koja je fanati~no
odanakatoli~koj crkvi. Moj poziv - medic-ina, obezbijedio mi je
prodor u
pozitivne, eksperimentalne i prirodnenauke, {to je prouzrokovalo
da mojpozitivan odnos prema kr{}anstvu,naslije|en iz djetinjstva,
preraste umr`nju. Zbog toga sam se posva|ao saostalim ~lanovima
porodice. Da, i tadasam mislio da postoji Tvorac (Allahd`.{.).
Apsurdnosti koje su se upetljaleu kr{}anstvo, posebno kod katolika
,predstava o Bogu, Sinu i Svetom duhu,nerazumne la`i fabrikovane u
svrhudokazivanja da je Isa a.s. Bo`iji sin ibezbroj drugih
sujeverja, besmislica,ceremonija i obreda, odgurnulo me jeod
kr{}anstva umjesto da me privu~e,jer, ja sam vjerovao u Boga.
Dakle,nisam mogao da prihvatim teoriju "sve-tog trojstva" niti to
da je Isa a.s. Bo`ijisin.
To zapravo zna~i da sam ja punoprije nego sam upoznao Islam, ve}
pri-hvatio kelimei-{ehadet, onaj dio kojika`e da "nema bogaosim
Allaha". Kada sampo~eo studirati Islamsusreo sam se sasurom "Ihlas"
u kojojstoji: "Reci: On je Allah -Jedan! Allah je uto~i{tesvakom!
Ni je rodio iro|en ni je, i niko Muravan nije!" Tada samuzviknuo:
"Moj Allahu!Moje vjerovanje je iden-ti~no ovome." Osjetiosam
beskrajno olak-{anje. Shvatio sam da jesada najva`nije da
malodublje prou~im Islam. U toku svogprou~avanja sa divljenjem sam
zapazioda je ta vjera u potpunom skladu samojim idejama. Islam
posmatravjernike, ~ak i Poslanika a.s., kaoobi~ne ljude, ne ~ini od
njih svece.Davanje sve{tenicima takav autoritet,da mogu opra{tati
ljudima grijehe uime Boga, je ne{to {to Islam nikada nebi
prihvatio. Islam ne sadr`i nikakvubesmislicu, sujeverje ili
nerazumnustvar. Islam je logi~an, ta~no onakvavjera kakvu sam
tra`io. ^isto}a, koja jeosnovna pretpostavka u medicini, uIslamu je
nare|ena od Allaha d`.{.Islam nare|uje ~i{}enje prije ibadeta ito
je jedan kvalitet kakav ja nisam sreou bilo kojoj drugoj vjeri. Kod
kr{}anapostoje takvi obredi gdje ljudi konzumi-raju hljeb i vino
ponu|eno od sve{teni-
ka, {to simbolizuje meso i krv Isa a.s.,jedinstvo sa njim (neka
nas Allah d`.{.sa~uva od toga).
Vidio sam sli~nost izme|u tih obre-da i obreda neznabo`aca,
primitivaca izamrzio sam ih. Moje shvatanje `ivota,formirano pod
uticajem pozit ivnenauke, `estoko je odbacilo takve djetin-jaste
obrede koji ne pristaju jednoj~istoj vjeri. Islam, s druge
strane,uop{te ne sadr`i takve stvari. U Islamupostoje: istina,
ljubav i ~isto}a.
I ja sam odlu~io. Oti{ao sam kodsvojih prijatelja muslimana i
upitao {tatreba da uradim da bih postao musli-man. Kazali su mi za
kelimei-{ehadet,kako ga izgovoriti i {ta zna~i. Kao {tosam ve}
rekao, prije nego sam postaomusliman, ja sam prihvatio pr vi
diokelimei-{ehadeta, dio u kome se ka`eda "nema boga osim
Allaha...". Nije mibilo te{ko da prihvatim i drugi dio kojika`e
"...Muhammed je Njegov rob iPoslanik". Odmah sam uzeo
studiratiknjige napisane o Islamu. Kada sam~itao jednu od njih
naslovljenu sa "Le
Phene Coranique", predivnu knjigu odMalak Banaabee, sa
divljenjem samvidio da je Kur'an veli~anstvena knjiga.^injenice
sadr`ane u toj Allahovojknjizi, objavljenoj prije ~etrnaest
vijeko-va, u potpunom su skladu sa nau~no-tehnolo{kim saznanjima.
Kur'ani-kerimje vodi~, ne samo za jedno odre|enovrijeme, ve}
zauvjek.
20. februara 1953. godine oti{aosam u parisku d`amiju i,
predtamo{njim imamom i svjedocima,zvani~ni primio Islam. Uzeo sam
imeAli Salman. Volim svoju novu vjeru.Veoma sam sretan i s
ponosomisti~em ~vrstinu kojom vjerujem uIslam, ~esto izgovaraju}i
kelimei-{ehadet i razmi{ljaju}i o njegovomzna~enju.
S engleskog: Midhat Hajrovi}
Dr. Ali Salman Benoist (Francuska)
U ISLU ISLAMU JE AMU JE ISTINAISTINA, LJUBA, LJUBAV I ^ISTO]AV I
^ISTO]A
D`amija uu SStrasburgu
-
Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.
11
KKKKao da smo se ju~e vratili sa onogpro{log had`a, tako su
svje`asje}anja i utisci a ve} evo no}aspolazimo, jo{ jedanput na
veliki
musafirluk, u zijaret blagoslovljenim mjesti-ma. U Domu kulture
gotovo da nema mjesta,sve je prepuno, {arenilo had`ijskih kapa,
namazbeza i bijelih {amija. Vesela dje~ica seprotinju kroz
zgusnutu masu ne bi li ~uli, vid-jeli svoje djedove, nane,
amid`e... Tu uNovom Pazaru, u Domu kulture gdje jeprou~ena i
had`ijska dova uz ilahije, tekbire,odlomke Kur'ana, tu je ve} po~eo
had`. Jer,had` je sva ta dra`, ispra}aj, suze radosnice,putovanje
gdje svako prepozna granice sabu-ra i snagu vlastitog imana.
Selamimo se krozpla~ i jecaje, halaljujemo jedni drugima, svjes-ni
da se prepu{tamo Allahu u emanet iNjegovu odredbu, ali sasvim
sigurno radosni,{to svjedo~e na{e suze i ~e`nja, vrlo
~estoizmije{ane. Ulazimo u autobuse i u `amorutekbira napu{tamo
ogromnu masu koja seokupila da poka`e kako je i sama spremna
zahad`ijski put. Svi pod nekim silnim nabojem~e`nje, neizvjesnosti,
uzbu|enosti... Predsam prelazak granice zate~e nas sabah.^istim
kamen~i}ima potiremo ruke i lice, sim-boli~no se spremaju}i za
namaz. Za neke jeto prvi put da tejemumom zamijene abdest,jer vode
nismo imali. ^ari ovog neobi~nogputovanja se nastavljaju. Sti`emo
na aero-drom u Skoplje i iznimno brzo zavr{avamocarinske
formalnosti, tako da smo ve} uavionu koji je spreman za let prema
D`edi,najve}em saudiskom pristani{tu. Poslijeprou~ene Sefer-dove
polije}emo sretni i sadave} znatno smireniji. Predavanje,
upoznavanjehad`ija kuda i gdje se leti, ubla`ilo je
njihovuradoznalost. A`urna posada aviona je najavilaslijetanje u
D`edi, na jedan od najve}ih i najl-jep{ih aerodroma svijeta. Dah
vreline saudi-jskog tla nas je na momenat zapahnuo, noipak bjelina
ihrama pristiglih had`ija, koji supoput morske pjene plivali
ugla~anim merm-erskim platoom, stalno su nas vra}ali u
stvarnost da smo had`ije i da }emo uskoro imi biti ogrnuti
bijelim pla{tom mehke tka-nine. Iz D`ede autobusima kre}emo
zaMedinu i to u kasnim ve~ernjim satima.Razminjujemo posebno
nagizdane i osvijetl-jene benzinske pumpe, odmarali{ta irestorane
koji se nalaze duboko u pustin-jskom sivilu, nedaleko od auto-puta.
Bljesakzore je iscrtao nezaboravnu sliku pred na{imo~ima. Medina,
naj l jep{i grad svi jeta,Resulullahova d`amija, zeleno kube
podkojim le`i njegovo mubarek tijelo...
U Medini smo, kako je to i obi~aj, boraviliosam dana. Klanjali,
zijaretili, susretali se iselamili. Ovaj grad je prepun
odu{evljenja,dobro}udnosti l judi, divnih mirisa, pri -mamljivih
glasova. Nakon zavr{enog medin-skog ibadeta koji ostaje kao mehlem
za du{upravovjernih, upu}ujemo se u Meku, gdje nas~eka Bejtullah sa
svojim neponovlj ivimarhitektonskim stilom i nenadma{nim
ljepota-ma. Kada poslije deseto~asovnog putovanjastigosmo u Meku
na{i pogledi se uperi{eprema haremu, sa `eljom da ugledaju
Ka'bu!Dok smo kora~ali smjerno u~e}i dove
Gospodaru svjetova, najednom nam zastadedah: Bejtullah se ukazao
onakav kakav mo`ebiti samo u snovima, sa crnim prekriva~emna kojem
su kaligrafski izvezeni kur'anskiajeti. Naprosto, had`ije da ne
povjeruju dasu tu pred Allahovom ku}om, Allahovi gosti.Tavafimo,
klanjamo kod Mekami Ibrahima,~inimo s'aj izme|u Safe i Merve, u~imo
telbi-je... Sve je veli~anstveno i u znaku had`a. Atek Arefat. Taj
izlet u brdima Meke jedinstvenje po svojoj formi i karakteru u
svijetu. Milioni{atora, pod kojim vrve skru{ene had`ijskedu{e u
bijelim ihramima. Pa onda Muzdelifa,dolina mira kojom te~e povelika
rijeka ljudi iautomobila. Sakupljamo kamen~i}e kojima}emo ga|ati
{ejtana, simboli~no ali sa jakomporukom: kamenovati sve one zle
sile koje sutu u nama i oko nas. Ubiti svog vlastitog{ejtana. Na
Minu sti`emo sa prvim sun~evimzracima. Gu`va je nesnosna, ipak
`elja dapokorimo {ejtana je ve}a. Bacamo kamen~i}e
na d`emrad a onda pravo u Meku. Skidaju}iihrame kao da se
vra}amo iz jednog drugogsvijeta u ovaj dunjalu~ki, svakodnevni.
Pred sami polazak kupujemo i one posljed-nje hedije. Ne}emo
nikoga da zaboravimo.Kre}emo nazad prema D`edi. U bljesak
zore,kona~no smo u na{em avionu kojim }emo zane{to vi{e od tri
sahata biti u Skoplju.Ponosni na sebe i svoj had`, autobusima
sevra}amo u Novi Pazar, na odredi{te sa kojegsmo pri je dvadesetak
dana i krenuli.Okupljena masa rodbine, prijatelja i svihpo{tivalaca
had`a nas o~ekuje. U~e}i tekbire
i grle}i se sa svojima zavr{avamo ovo nes-vakida{nje putovanje i
blagoslovljeni zijaretkoji se nikada ne zaboravlja.
Mustafa Feti}
RREEPPOORRTTAA@@AA
BBBBLLLLAAAAGGGGOOOOSSSSLLLLOOOOVVVVLLLLJJJJEEEENNNNIIII
ZZZZIIIIJJJJAAAARRRREEEETTTT
NA AREFNA AREFAATUTU
HAD@INICE IZ SAND@AKA NA UHUDUHAD@INICE IZ SAND@AKA NA UHUDU
HAD@IJE PONOVO SA SVOJIMAHAD@IJE PONOVO SA SVOJIMA
-
Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.
12
SSSSintagma Milostivi,Samilosni, koja obuhvatasva zna~enja
milosti,stanja milosti i njene pro-
store, ponavlja se u sr`i samogpoglavlja u posebnom ajetu da
bipotvrdila istaknuti karakter tekompletne Bo`anstvenosti, da
biu~vrstila osnove stalne sponeizme|u Gospodara i
Njemupot~injenoga, izme|u Stvaraoca istvorenoga. To je spona
milosti iza{tite koja aktivira zahvalnost,to je spona koja po~iva
nasmirenosti srca i pulsiraljubavlju. Otuda je zahvalaprirodno
usli{avanje pozivnemilosti.
Gospodar u Islamu ne pro-goni ~ovjeka koji mu ibadeti,kao {to se
progoni onaj kojimu se suprotstavlja ili pro-tivnik, ne progoni se
kao {toto ~ini bo`anstvo Olimpa, kakonam prenose Gr~ka
kazivanja,niti im ~ini osvetni~ke spletke,kao {to to nalazimo npr.
upri~i Starog zavjeta, koja seodnosi na kazivanje o
izgradnjiBabilonske kule.
Sentenca Vladar Sudnjegdana predstavl ja zna~ajnucjelinu koja
sna`no djeluje ucjelokupnom `ivotu ~ovje~anst-va i cjelinu
vjerovanja u budu}isvijet. "Vladar" zna~i najve}istepen upravljanja
i vladanja,dok "Sudnji dan" zna~i dannagrade ili kazne na
budu}emsvijetu. Vrlo ~esto susre}emo daljudi vjeruju u Bo`anstvo
Allaha iNjegovo stvaranje Kosmosa, alipored toga oni ne vjeruju u
Dannagrade ili kazne... Kur'an ka`e onekim od njih:
A da ih upita{: "Ko je stvorionebesa i Zemlju?" - sigurno
birekli: "Allah!"... (31/25)
A na drugom mjestu Kur'angovori o njima:
''Oni se ~ude {to im je do{aojedan od njih da ih opominje,
panevjernici, govore: "To je ~udnastvar: zar kad pomremo i
zemljapostanemo...? Nezamisliv je topovratak!" (50/2,3)
Vjerovanje u Sudnji dan jedanje od temelja islamske akide
kojiima veliku va`nost i zna~aj zastavove ljudi i njihovo
opredjeljen-je prema drugom svijetu kojidolazi nakon `ivota na
Zemlji; daih potrebe u `ivotu na Zemlji nebi despotski pot~inile
nego da oni
zagospodare nad ovim potreba-ma; da ih nemar ne bi
tiranskipot~inio da za svoj trud po svakucijenu tra`e nagradu u
toku ovogkratkog, ograni~enog `ivota i natlu blokirane zemlje, nego
da sve~ine radi Allaha i i{~ekivanjanagrade tamo gdje je Allah
budedosudio, bilo na ovom svijetu ilina budu}em. To vjerovanje
ogle-da se i u smirenosti i zado-voljstvu radi Boga u
~vrstompouzdanju u dobro, u insistiranjuna istini i primjeni
tolerancije u
~vrstom uvjerenju... Ova cjelina iraskr{}e izme|u
obo`avanja,~uda, fantazije ili `elje s jednestrane i slobodnog
ljudskog kre-tanja u smjeru izgradnje ~ovjeka;raskr{}e izme|u
~ovjekovepot~injenosti, shvatanje `ivota naZemlji i njegove vri
jednosti ipore|enju toga sa Bo`ijim vrijed-nostima i
nadvla|ivanjima logikeneznanja. To je razlika izme|u~ovje~nosti u
njegovoj krajnjoj vri-jednosti kakvu `el i Al lah,Gospodar ~ovjeka,
s jednestrane, i sumnjivih devijantnihsl ika bez vr i jednosti i
bezsavr{enstva s druge.
Ljudski `ivot ne}e biti usm-jeren ka uzvi{enom Allahovomprogramu
sve dok se ne ostvariovo na~elo o koncepciji ~ovjeka idok srca
ljudi ne budu prihvatilada nagrada ~ovjeka na Zemlji nijenjegov
posljednji udio i dok nebudu ~vrsto vjerovali da ~ovjekima i drugi
`ivot za koji se trebaboriti, `r tvovati radi pobjedeistine i
dobra, oslanjaju}i se na
naknadu koju }e on jednoga danasresti. Nisu jednaki oni koji
vjeru-ju u ahiret i oni koji ga nije~u.Razlika je me|u njima u
osje}aju,moralu, pona{anju i radu. To sudva razli~ita svijeta, to
su dvijeprirode koje se me|usobno raz-likuju. Ne susre}u se u radu
naovom svijetu a ne}e se susrestini kod nagrade na budu}em... Toje
ta raskrsnica.
Tebi se klanjamo i od Tebepomo} tra`imo. Ove rije~i pred-
stavljaju na~elo vjerovanja, kojenastaje i razvija se na
prethod-nim na~elima ovog poglavlja.Otuda ibadet se ~ini samo
Allahui pomo} tra`i samo od Allaha.
I ovdje je tako|er raskr{}e...Raskr{}e izme|u
apsolutnogoslobo|enja od svake vrste robo-vanja i izme|u ~ovjekovog
apso-lutnog robovanja. Ovo na~elonagovje{tava ro|enje
punog,kompletnog, l judskogoslobo|enja; oslobo|enja odrobovanja
ilizijama, oslobo|enjeod robovanja sistemima, od robo-vanja situaci
jama. A kadapostane Allah, u svijesti ~ovjekajedini Onaj Koji se
obo`ava i jedi-no Onaj od Koga se pomo} tra`i,tada }e se ljudska
svijest oslo-boditi pot~injenosti sistemima,raznim situacijama i
li~nostima,kao {to }e se oslobodit i odponi`enja raznim mitovima,
fikci-jama i bajkama.
Ovdje se izla`e i stav musli-mana u odnosu na ljudsku snagu
i snagu prirode. Ljudska snaga, uomjeru prema muslimanu,
javljase na dva na~ina: prvo - upu}enasnaga, tj. ona koja vjeruje u
Bogai slijedi Allahov program. Ovusnagu treba potpomagati
isara|ivati sa njom na dobru, isti-ni i pru`anju dobra drugome,
idrugo - zalutala snaga, koja nekontaktira sa Allahom niti
slijedinjegov program. Protiv ove snagetreba se boriti i nastojati
izmijeni-ti je.
Musliman se ne treba ni ukom slu~aju pla{iti {to je ovazalutala
snaga jaka i nezane-mariva. Ona je zalutala po~ev{iod samog njenog
po~etka -izvora - Bo`i je snage. Onapostepeno gubi svoju
stra{nusnagu. Sa svojom zabludomod samog po~etka gubi svojumo},
gubi stalni izvor koji jepothranjuje i koji je odr`ava. Toje ne{to
sli~no kao kad seodvoji veliki komad u`areneZvijezde. Taj komad }e
se vrlobrzo ugasiti, zahladnjeti i izgu-biti svoj `ar i svjetlo bez
obzirana njegovu veli~inu, dok i naj-manji atom koji je ostao
vezanza svoj svijetle}i izvor odr`avasvoju ja~inu, toplotu i
svjetla."Koliko su puta malobrojne~ete, Al lahovom vol
jom,nadja~ale mnogobrojne ~ete!"(2/249) Nadja~ale zahvaljuju}ivezi
sa izvorom prve snage itra`enju pomo}i od jedinog
izvora energije i veli~ine svega isva~ega.
Stav muslimana prema prirod-noj snazi je stav upoznavanja
saprirodnom snagom i uspostavljan-ja prijateljstva, a ne stav
straha ineprijateljstva. To zbog toga {to isnaga ~ovjeka i snaga
prirodeproisti~u iz Bo`ije volje i Njegovahtijenja. Oblikovane su i
defin-isane u Bo`ijoj volji i Bo`ijem hti-jenju, skladno djeluju i
sura|uju ukretanju i smjeru.
Vjerovanje muslimana nadahn-juje da je Allah njegov Gospodar,da
je On stvorio svu ovu energiju,da bude ~ovjeku prijatelj i poma-ga~
sa kojim }e on sara|ivati.Put zadobijanja ovog prijateljstvaogleda
se u razumijevanju oveprirode, njenom upoznavanju isaradnji s njom,
i zajedno s njomokretanju prema Allahu, njegov-om i jedinom
Gospodaru. Ako sedogodi da ga ova snaga katkadaozlojedi, to
ozloje|enje dolazizbog toga {to on nije razumio
U SSVJETLU KKUR'AN-II-KKERIMA
Sejjid Qutb: U OKRILJU KUR'ANASejjid Qutb: U OKRILJU KUR'ANA
EELL--FFAATTIIHHAA
-
Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.
13IZ SSUNNETA RRESULULLAHA
OOOOvaj hadis spadau vrstu vjero-d o s t o j n i hhadisa i
nalazi se u svih 6priznatih hadiskihzbirki. Njime i
po~injeve}ina hadiskih djela ipoznatih zbirki.
^ist ni jet je osnovdobrog djela, njegovaki~ma, i Allah d`.{.
upra-vo i nagra|uje ljude premanijetu (namjeri). U tom kon-tekstu
Resulullah s.a.v.s.ka`e:
"Ko naumi da uradi dobrodjelo pa ga u~ini ima}enagradu od 10 do
700 sevaba,a ako ga ne u~ini ima jedansevab. Pak, ko naumi da
u~inilo{e djelo pa ga uradi imajedan grijeh - ravan tom djelu,a ko
ga ne u~ini nema grijeha."
Hadis, kao najvjerniji tuma~doga|aja iz islamske
povijestipotanko nam obja{njavaHid`ru, njenu potrebu ismisao.
Nesumnjivo je daHid`ra spada u one rijetkepovijesne doga|aje koji
ostajuupisani, na na{u radost, zlat-nim slovima, jer je
nagovijesti-la blistavu budu}nost jedneideje pa i ~ovje~anstva.
Njeneporuke i pouke su velike idalekose`ne koliko i ogromnoislamsko
carstvo koje je rezul-tat ovog znamenitog doga|ajakoji se s pravom
mo`e nazvatiprekretnicom povijesti ljudskogroda. Snagom istinske
vjere,Hid`ra je od kr vnozava|enih plemena ipojedinaca
napravilaorganizirani d`ematkoji }e kasnije pre-rasti u veliki
umet~i je granice suprelazi le [pani ju,dijelove Kine i goto-vo ci
jel i indi jskip o t k o n t i n e n t .Pravilno razumije-vanje
Hid`reta nasu~i da ako kanimoformirati organizo-vanu
zajednicuvjernika, bilo da seradi o porodici,d`ematu il i {iroj
zajednici,moramo prvenstveno odgojiti ipripremiti pojedince
(individue)za taj ozbiljni zadatak koji tra`igenijalce ~vrste, vri
jedne iodlu~ne. Hid`ra dolazi samo
kao nastavak onog duhovnogpreporoda koji se desio u srci-ma
ljudi - prvih Pejgamberovihsljedbenika. Oni sada odlaze uMedinu
imanski ja~i, zreliji,kako bi krunisali, ustrojstvomprve
muslimanske zajednice i
gradnjom d`amije, i prvu grad-dr`avu. Medinska povelja kojaje
tom pri l ikom donesena,jedinstvena je po svojoj formido tada u
svijetu. Ne zaboravi-
mo nisu oti{li u nepovrat.Oni su se iselili da bi se
ponovo vratili, ja~i, savojskom koja je hrabra,odlu~na i
nepokolebljiva.Oslobo|enje Mekke od{irka i mu{rika (pagana)je znak
da su sePoslanikovi ashabi iselilisamo Allaha i Poslanikaradi.
Hid`ra je, dakle, bilana~in da se ostvari svoj veli-ki cilj. Oni
koji su se iselili iliiseljavaju radi nekog dun-jalu~kog imetka ili
da bi seo`enio, kako se spominje upomenutom hadisu, njihovaHid`ra
je radi onog zbog ~egasu je u~inili. ^injenica je damnogi Bo{njaci
iz Sand`aka iBosne ~ine Hid`ru i to upravoradi ovog drugog: novca
ili`enidbe, kako bi regulisaoboravak u inozemstvu a da pritom
zaboravljaju da njihovaseoba nije Hid`ra jer umjestoo~uvanja i
ja~anja vjere oniupropa{tavaju sebe i svojuvjeru, a njihov brak
obi~no sakr{}ankama vi{e li~i na igru izabavu nego na
porodi~nuzajednicu. A Al lah dragi uKur'anu upozorava kad ka`e:
"Ine prodajite Allahove ajete zane{to {to malo vri
jedi."(Kur'an)
Hid`ra je divna prilika daovih prol jetnih dana anal -iziramo
sebe, svoj `ivot. Dakle,da u~inimo onu duhovnuHid`ru - napu{tanje
grijeha id`ahilijeta, jer to je najvi{i ste-
pen borbe, kako ka`ePoslanik s.a.v.s.:"Vrati l i smo se izmalog
d`ihada (bitke)u vel iki d`ihad."Ashabi upita{e: "JaResulullah, zar
imave}e borbe od ove izkoje smo se vratili?"On odgovori: "Da,d`ihad
sa samimsobom."Stoga, neka namsvaka nova hid`rets-ka godina
bude{ansa za nove akcije inastojanja da ostvari-mo ovozemaljsku
mis-
iju - uspostavljanje pravednihBo`ijih zakona me|u ljudima.
Mustafa Feti}
prirodu kako treba, nitidovol jno upoznao, niuputio ka tajni
koju priro-da krije.
Zapadnjaci, nasljednicibizanti jske i gr~ke tvr-doglavosti, svel
i suupotrebu snage prirodena pobjedu prirode. Ovajizraz "pobjeda
prirode"jasno govori o teori j id`ahilijeta koja je dokinu-la sponu
sa Allahom iduhom kosmosa koj iusli{ava Allaha. Me|utim,musliman,
~ije je srcevezano za njegovaGospodara Milostivog,Samilosnog - duh
vezansa duhom ovogpostoje}eg koje se zah-valjuje Allahu
Gospodarasvjetova... i vjeruje dapostoje drugi odnosi, a neodnosi
pobjede i grubosti.Musliman vjeruje da jeAllah kreator svih
snaga,da ih je sve stvorio premaskrivenoj tajni; da je
Allahpot~inio te snage ~ovjekuna samom po~etku iolak{ao mu kako da
otkri-va tajne prirode i upozna-je njene zakone. Otuda jedu`nost
~ovjeka da zah-valjuje Allahu kad god muomogu}i da pobje|uje
uzpomo} neke od ovihsnaga. Allah je Taj koji je~ovjeku pot~inio te
snage,a nije ~ovjek taj koji jenadvladao te snage. ''Idaje vam se
da se koris-tite onim {to je na nebesi-ma i onim {to je naZemlji,
sve je od Njega.''(45/13)
Prema tome, i luzi jene}e nikada ispunit iosje}aj ~ovjeka
premasnazi prirode nit i }euspostaviti strah izme|unjega i
prirode... Musli-man vjeruje samo uJednog Al laha, samoAllaha
obo`ava i samo odAllaha pomo} tra`i. I ovusnagu je stvorio
NjegovGospodar o kojoj ~ovjektreba da razmi{lja, dauspostavlja
prijateljstva,da spoznaje njene tajne ina taj na~in da `ive
zajed-no u svemiru, u pri -jateljstvu i me|usobnojnaklonjenosti i
ljubavi... Okako lijepo zvu~e rije~iResulul laha, alejhi -s-selam,
dok posmatrabrdo Uhud i govori: "Ovobrdo voli nas i mi
njegavolimo...", ove r i je~isadr`e sve ono {to u sebinosi srce pr
vog musli-mana, Muhammeda ale-jhi-s-selam, sadr`e
ljubav,prijateljstvo i harmonijukoja vlada izme|u njega iprirode na
naj{irem inajobuhvatnijem prostoru.
ZZNNAA^̂AAJJ HHIIDD@@RREE
Prenosi se od Omera ibnHattaba gdje ka`e: "^uo samBo`ijeg
Poslanika s.a.v.s. gdjeka`e:
Djela se presu|uju prema nam-jeri i svakome pripada ono {ta
jenaumio. Pa ko u~ini Hid`ru radiAllaha i Poslanika ona je
stvarnoradi Allaha i Poslanika, a ko u~iniHid`ru radi ovosvjetske
koristi ilizbog `ene s kojom bi se o`enio,njegova Hid`ra }e biti
radi onogazbog ~ega se preselio."
(Bilje`e Buharija, Muslim, Tirmizi)
-
Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.
14
Idejni pravac i u~enje ovog pokreta jetvorevina samog osniva~a.
Skoro da se drugii ne pominju kao u~esnici u formiranju iizgradnji
idejnih i programskih opredjeljenjad`emata "Nur". U propagiranju i
razvojusvoga u~enja d`emat se napajao sa nepre-su{nih izvora ~asnog
Kur'ana i prakseAllahova Poslanika `ele}i da'wom probuditi iponovo
o`ivjeti `ivu islamsku akidu u srcimasljedbenika, iznalaze}i metode
njima svo-jstvene u prevazila`enju o{trih uslova gdje jesamo
izja{njavanje pripadni{tvu Islama biozlo~in kojeg je zakon o{tro
sankcionisao.
Ignorisanje politike od strane vo|eovog pokreta, smatraju}i je
{ejtanskomspletkom, rezultat je vi{e verbalnihsudara izme|u njega i
Mustafe Kemalakoji je te`io postepeno privoljeti {ejhaNursija
svojim krugovima. Me|utim,{ejh Nursij je kona~no okrenuo
le|apolitici 1921. godine tra`e}i od Allahada ga za{titi od
nje.
Istori~ari su ovaj doga|aj opisali kaogranicu izme|u dva
perioda: periodstarog i period novog Sejida Nursija.Izveden iz
zatvora (Eske{ir), rekao je usudnici: "Pitate se da li sam od
onihkoji pripadaju sufijskim redovima a ja}u vam re}i sljede}e -
na{e doba jedoba o~uvanja imana a ne sufijskogbratstva, mnogo je
onih koji }e u}i ud`ennet, a da nisu pripadnici tog bratst-va ali
je sigurno da u d`ennet bezimana niko nije u{ao."
Tako|e je rekao: "Kunem seUzvi{enim Allahom da }u sebe i
svoj`ivot posvetiti plemenitom Kur'anu, makakve opake namjere bile
britanskogministra", misle}i pri tom na britanskogministra
Goldstona koji je u tom vre-menu izjavio: "Sve dok je Kur'an u
mus-limanskim rukama oni }e biti preprekana na{em putu, zato ga
moramo udaljitiiz njihova `ivota".
"Da imam hil jadu `ivota ne bihrazmi{ljao `rtvovati ih za "jednu
jedinuvrijednost Islama". Ja ne priznajemni{ta osim pripadni{tva
Islamu, govorimvam a stojim pred berzahom kojegnazva{e haps
(zatvor), ~ekaju}i voz kojim }use preseliti na ahiret", rije~i su
{ejha SejidaNursija koji je izme|u ostalog i ovo rekao:"Isto kao
{to pobo`nom i uva`enom alimu neprili~i no{nja igra~a, tako ni
Istanbulu neprili~i evropski ahlak."
Optu`be zbog kojih je proganjan {ejh Nursipo sudnicama mogu se
svesti na ~etiriosnovne:
- aktivnosti na ru{enju lai~ke dr`ave iKemalove revolucije,
- podsticanje i bu|enje vjerskih ideja uTurskoj,
- osnivanje tajnih udru`enja,- ataci na Mustafu Kemala
Ataturka.Zahvaljuju}i svojoj umnosti i rje~itosti,
odupirao se ovim optu`bama ~ine}i dasu|enje i sudnica budu
prilika {irenja njegoveda'we i pristalica.
[ejh Nursi je svoju energiju usmjerio naotpor lai~kom utjecaju
na turske mase koji seogledao u sljede}em:
- Dokinu}u osmanskog hilafeta, zamjeniislamskog zakonodavstva
gra|anskim zakoni-ma preuzetim iz zapadnog zakonodavstva,ukidanju
vjerske pouke, zabrani pisanja arap-skim pismom i obavezom pisanja
latini~kimpismom, u~enju ezana na turskom jeziku, pri-moravanje
ljudi da kao kapu nose {e{ir, uzi-manju nedjelje danom odmora
umjestopetka, prijevodu Kur'ana na turskom i njego-va podjela po
d`amijama (1931. godine),
zabrani proslave Bajrama, zabrana hid`ret-skog kalendara i
dr.
Za mla|e pripadnike ovog d`emata mo`ese re}i da ih je krasila
~estitost i ~isto}a. Toje mladost koja se ~vrsto dr`ala Islama u
vre-menu u kojem je smutnja osvojila turskodru{tvo sa svim ostalim
{tetnostima koje suneminovna pratilja takvih momenata.
Slabost ili ono {to se prebacuje ovomd`ematu je da nisu uspjeli
formirati organizo-van islamski front koji bi se suprostavio
jevre-jskim spletkama i smutnji koja je ve} dubokoza{la u pore
politi~kog `ivota, {ire}i nepri-
jateljstvo prema Islamu i muslimanima.Me|utim, `eli li se realno
suditi, vri-jeme i okolnosti nastajanja ovogd`emata nisu nudile
druga~iju alterna-tivu u modelu organizovanja i rada.Ogra|ivanje
aktivista ovog pokreta odpolitike jo{ od 1921. godine ima}e
neg-ativan odraz na mnoge sljedbenike takoda }e potpasti pod
utjecaj lai~kih stru-ja.[ejhu Nursiju se zamjera da nije
pru`iopomo} {ejhu Seidu Kurdiju koji je ustaoprotiv Mustafe Kemala
1925. godinebrane}i opstanak halifata. Tada jedo{lo do krvavih
bitaka izme|u {ejhaKurdija i kemalovaca u oblasti DijarBakar gdje
je palo hiljade muslimana.Kasnije se kod nekih pripadnika
ovogd`emata po~inje javljati izoliranost iosje}aj superiornosti nad
drugima, {to}e im gubit i mo} utjecaja me|urazli~itim slojevima
muslimana. Tokomvremena ovaj d`emat se podijelio na tripravca.
Jedan se spojio sa par tijomSelamet, drugi ostao dosljedan
svomosnovnom kursu, dok je tre}i stupio usavez sa par ti jom koju
predvodiDemirel a koja je i dobila najvi{emogu}nosti i prostora za
aktivnost.Pokret ili d`emat "Nur" neki nazivaju i"Jusufovom a.s.
{kolom" iz razloga {tose njeni pripadnici na putu o~uvanjavjere i
borbe za nju koriste saburom,izno{enjem argumenata, logikom,
uodbrani od isku{enja koja ih susre}u(zatvor, tjelesna
mu~enja).
Kako smo ve} pomenuli, ovaj d`emat jepo~eo sa aktivno{}u u
Anadoliji da bi stigaodo Istanbula. Broj njegovih pristalica
prelazimilion. Aktivisti su prete`no mladi ljudi.Sljedbenici "Nur"
d`emata danas se nalaze uPakistanu i Indiji, a tako|e i na
ameri~komkontinentu posredstvom studenata iz ovogd`emata.
Dana{nji glavni autoritet ovog d`emata jeFetullah koji u`iva
visok ugled kod pripadnikad`emata "Nur".
S arapskog: Enver Ujkanovi}
IISSLLAAMMSSKKII PPRREEPPOORROODD
SSSSLLLLJJJJEEEEDDDDBBBBEEEENNNNIIIICCCCIIII
SSSSEEEEJJJJIIIIDDDD NNNNUUUURRRRSSSSIIIIJJJJAAAA@ele}i da vam
predstavimo {topotpuniju sliku pokreta "NUR" iu ovom broju
nastavljamopisati o njemu.
-
Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.
15
PPPPrivrede arapskih zemalja u1995. godini ostvari le suprose~an
rast aktivnosti odoko 6%, pokazuje arapski
ekonomski izvje{taj, koji su pripremilenekoliko regionalnih
ekonomskihorganizacija i Arapska liga.
Bruto doma}i proizvod arapskihzemalja 1995. godine vrijedio je
529mlrd. dolara. Po dinami~nom rastu upretpro{loj godini prednja~i
l i suSaudijska Arabi ja, Tunis, Libi ja,Egipat, Liban, UAE, Oman i
Kuvajt.Ove zemlje ostvarile su privredni rast ido 8,9% u pore|enju
sa 2,9% u1994. godini i to prete`no zahvaljuju}iposkupljenju nafte
na svjetskomtr`i{tu.
Sl i jedi grupa zamalja kojusa~injavaju Maroko, Irak, Sir i
ja,Mauritanija, D`ibuti, Bahrein i Katar.Ove zemlje ostvarile su
prosje~an rastod 3% prema prosjeku od 5,1% u1994. godini.
U tre}oj grupi arapskih zemaljana{li su se Al`ir, Sudan i Jemen
kojisu 1995. produbili ekonomski pad na4,3% sa 3,1% u 1994.
godini.Negativan ekonomski razvoj u timzemljama posljedica je
unutra{njihnemira.
Prosje~an prihod po stanovniku ara-pskih zemalja dostigao je
pretpro{legodine 2.000 $. Zemlje poput UAE iKuvajta imale su
nacionalni dohodak
po glavi stanovnika od 12.000 do16.000 $, dok Sudan i Jemen
tek500$.
Udio {est zemalja Persijskog zalivau ukupnom bruto doma}em
proizvoduarapskih zemalja dosti`e ~ak 40%,mada njihovo stanovni{tvo
~ini tek10% ukupne arapske populacije.
^lanice Savjeta za saradnju uZalivu: Saudijska Arabija, UAE,
Kuvajt,Oman, Katar i Bahrein, uspjele su uprotekle dvije godine da
stabilizujusvoju privredu, smanjuju}i bud`etski ideficit teku}ih
pla}anja i primjenjuju}ipolitiku racionalizacije rashoda ifiskalne
ravnote`e.
Investiciona potra`nja je u arap-skim zemljama 1995. godine
poraslaza 6,3% i dostigla 117 mlrd. dolara ili22,1% arapskog bruto
doma}egproizvoda.
Ukupan arapski izvoz vrijedio je upretpro{loj godini 180,6 mlrd.
dolara,{to je 10,4% vi{e nego u 1994. godi-ni. Proizvo|a~i nafte su
ostvarili izvozod 128,5 mlrd. dolara i l i 71%ukupnog arapskog
izvoza.
U 1995. godini uvoz u arapskezemlje pove}an je za 11% na
179mlrd. dolara ili 34% arapskog brutodoma}eg proizvoda.
Posebno mjesto zauzima privredaSaudijske Arabije koja je i u
pro{loj1996. godini zuzela ~elnu poziciju u
Persijskom zalivu. Privredni rast od8,8% u 1996. godini
obezbijedio jeSaudijskoj Arabiji poziciju 28 svjetskeprivrede.
Platni bilans zemlje u minu-loj godini se popravio i zabilje`en
jesuficit od 186 miliona dolara poslijedeficita od 5,3 mlrd. dolara
u 1995.godini. Ukupni prihodi zemlje, zah-valjuju}i skupoj nafti,
lane su porasliza 11 mlrd. dolara.
Stanovni{tvo arapskih zemalja je u1995. godini pove}ano za 6,3
milionana 253 miliona ljudi a o~ekuje se dau 2000-toj dostigne 290
miliona.Istovremeno, broj zaposlenih u arap-skim zemljama je
dostigao 76 miliona(devet miliona vi{e nego u 1991.) io~ekuje se da
do 2000-te uve}a na90 miliona, a do 2005-te na 105 mil-iona.
U arapskim zemljama nastavlja setendencija pada broja zaposlenih
upoljoprivredi po{to je u od 1990. do1993. taj broj prepolovljen.
Opadaju}ibroj arapskih zemljoradnika pripisujese poja~anoj upotrebi
agromeha-nizaci je i migraci je seoskogstanovni{tva ka
gradovima.
Najve}i broj Arapa danas zapo-{ljavaju uslu`ne djelatnosti,
zatimpoljoprivreda a industri ja kaonajva`nija grana privrede je
tek natre}em mjestu.
Esad Kola{inac
TTRRAAGGOOMM UUMMEETTAA
Iz posljednjeg izve{taja o razvoju ~ovje~anstva i programu
zarazvoj kojeg su sastavile UN, jasno se vidi da dolazi do sve
ve}epolarizacije bogatih i siroma{nih i takva situacija se odnosi
na ciosvijet. Gotovo ~etvrtina svjetskog stanovni{tva ne bilje`i
nikakavprivredni rast.
Nerazvijena podru~ja svijeta uglavnom se poklapaju sa
zemljamakoje su u pro{losti bile kolonije. Kolonijalizam, taj
sramni ~inEvrope, ~ije se posljedice i danas osje}aju pogodio je
ponajvi{eafri~ke crnce, ameri~ke Indijance, Arape, Indijce,
Vijetnamce idruge. ^injenica je da se kolonijalizam raspao, ali ne
i te`nja biv{ihkolonizatora za daljom eksploatacijom, s tom
razlikom {to sekolonijalizam javlja u novom ruhu. Nastavak politike
kolonijalizmaovaplo}en je u neokolonijalizmu, koji podrazumijeva
politi~ke iekonomske neravnopravne i eksploatatorske odnose, koje
biv{ekolonijalne imperije i druge kapitalisti~ke zemlje nastoje
dauspostave i uspostavljaju sa biv{im kolonijama i drugim zemljama
urazvoju. Na{iroko se koristi zavisnost nerazvijenih od
razvijenihzemalja u pogledu znanja, tj u pogledu tehnologije i
visokostru~nogkadra (tehnolo{ki kolonijalizam). Pla{e}i se
konkurencije, razvijeniZapad dr`i po strani zamlju u razvoju
(nerazvijene) od tehni~kogprogresa i industrijalizacije.
EEEEKKKKOOOONNNNOOOOMMMMSSSSKKKKAAAA
GGGGEEEEOOOOGGGGRRRRAAAAFFFFIIIIJJJJAAAAAAAARRRRAAAAPPPPSSSSKKKKIIIIHHHH
ZZZZEEEEMMMMAAAALLLLJJJJAAAA
-
Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.
16
Nisu ashabi, drugoviMuhammeda a.s. bi l i samoArapi. Me|u nj ima
je bi loPerzijanaca, Etiopljana pa ~ak ijedan Grk - Suhejb! Kada
jeSuhejb, sa mnogim drugim mus-limanima, spremao u~initi
hid`rumu{rici su ga pozivali da ostane
u Mekki. Prigovarali su mu da jeme|u njih stigao kao siromah,da
se tu obogatio i sl. On jeodgovorio da }e im sve toostavit i a da
su mu Islam iAllahov Poslanik pre~i i dra`i odsvega.
Po~etkom XVI vijekaengleski kralj D`ekob I, fran-cuski kralj Luj
XIII, ruski carMihailo i drugi vladari zabran-jivali su pu{enje uz
o{tre
kazne. A Sultan Murat IV je1633. godine zabraniopu{enje pod
prijetnjomsmrtne kazne!
Ve} du`e vrijeme na sjevernojhemisferi mogli smo
posmatratiHejl-Bopovu kometu koja prolazikroz Sun~ev sistem. Odmah
supo~ela naga|anja o samomnebeskom tijelu od strane neuk-ih i {to
je jo{ opasnije o prori-
canju, bilo po pitanju vremena ai po pitanju stanovni{tva,
{tonema nikakvu vjersku a samimtim i nau~nu konotaciju.
Hejl-Bopovu kometu su otkriliameri~ki astronomi amateri AlanHejl
i Tomas Bop 23. jula 1995.godine. Njeno jezgro u pre~nikuiznosi 40
km i 5 puta je ve}a od~uvene Halejeve komete. Ve}sada se mo`e
zaklju~iti da njenojezgro ~ine metali i da nemadovoljno smrznutog
gasa odkojeg bi s