-
vjera dru{tvo kultura
GlasIslama
DD RR UU GG OO SS AAVV JJ EE TT OOVVAA NN JJ EEOOOO
DDDDAAAALLLLJJJJEEEEMMMM RRRRAAAADDDDUUUU
IIIISSSSLLLLAAAAMMMMSSSSKKKKEEEE
ZZZZAAAAJJJJEEEEDDDDNNNNIIIICCCCEEEE
SSSSAAAANNNNDDDD@@@@AAAAKKKKAAAA
Interwiev: Generalni sekretarIslamske svjetske federacije
stude-nata (IIFSO) Mr. Omer Faruk Jasir
OMLADINA JE SNAGAOMLADINA JE SNAGAJEDNOG NARODAJEDNOG NARODA
U AMERIKU AMERIKUUPO [EHADETPO [EHADET
Ja sam primjetio velike promjenekod moje `ene. Postala je
ozbiljnija uodnosu na mene i djecu, odjednom jepo~ela da nosi dugu
suknju, ko{uljedugih rukava, nije se vi{e {minkala iprestala je da
prati modu.
SSSSPPPPEEEECCCCIIIIJJJJAAAALLLLNNNNIIIIDDDDOOOODDDDAAAATTTTAAAAKKKK
IV GENERACIJAMATURANATAGAZI-ISABEG
MEDRESE
JEZIK NA[E VJERE JENEPREVODLJIV
Reporta`a
Strana 4 Strana 16
Strana 10
-
PPAAMMEETTNNOOMMJJEEII[[AARREETTDDOOVVOOLLJJAANN
Glas IslamaJuni 1997. Safer 1418.
2
Muamer ef.Zuko r l i } :@elim daovaj skupbude u skla-du sa
brat-skim dogov-orom, kako
Kur'an ka`e: "Dogovaraj sesa njima o najva`nijim pitan-jima", a
s ciljem da dana{njistavovi ovdje budu na{izajedni~ki.
OOGGLLEEDDAALLOO
Izdava~:Izdava~ka ustanova
El-Kelimeh, Novi Pazar
Glavni i odgovorni urednik:
Mustafa FETI]
Urednik:Fehim KAJEVI]
Tehni~ki urednik:Hasudin HAJROVI]
Lektor:Samir [KRIJELJ
Foto reporter:D`emaludin DEMIROVI]
Redakcija:Mevlud ef. DUDI],
Ramiz ef. HAMIDOVI],Hajro ef. TUTI],
Esad KOLA[INAC, Enver UJKANOVI],
Mirsada BURD@OVI] iMidhat HAJROVI]
Saradnici:Nezir ef. SALIHOVI] (Novi
Pazar), Te{rif [A^I](Sjenica), Umer HAD@I] iMuhamed FETI]
(Ro`aje),Adem ef. ZILKI] i Nusret
ef. GUSINAC (Tutin), Nadiref. DACI] i Fejsal
HALILOVI] (Prijepolje),Enes ef. SVRAKA i Ismet
TRBOVI] (Priboj), [a}ir ef.SMAILOVI] (Podgorica),Selman LJA^EVI]
(Tuzi),
Rifat ef. CUKOVI] (Ulcinj),Sinan ef. LATI] (Plav),
Red`ep ef. LJULJANOVI](Gusinje), Mr Ismail BARD-HI (Makedonija),
Enes ef.ZUKORLI] (Njema~ka),
Jasmin ef. DEMI] ([vicarska)
Kompjuterska priprema:Grafi~ki studio
El-Kelimeh
[tampa:GRAFOKARTON, Prijepolje
Adresa redakcije:Ul. 1 Maj 70/b
36300 Novi Pazartel/fax: (381) 20 25 626
@iro ra~un:42600-603-1-2138
Rukopisi i fotografije sene vra}aju
Rje{enjem od12.12.1996. g. GLAS
ISLAMA je registrovankod Ministarstva za
informacije RepublikeSrbije pod registarskim
brojem 2281.
Glas Islamavjera dru{tvo kultura
SA DRUGOGSA DRUGOGSASAVJETVJETOOVVANJAANJA
MMudri Allah je stvorio ljude scil jem da upoznaju jednidruge,
kako bi zajedni~ki`ivjeli na ovome svijetu. A
najbolji put koji vodi zajedni{tvu jesavjetovanje ({ura),
princip kojeg jepraktikovao Bo`iji Poslanik sa ~asnimashabima.
Rje{avati probleme i planirati pro-grame i akcije d`ematski i
dogov-orno, znak je naprednih zajednica iodlu~nih ljudi.
Ne zaboravimo da su muslimanijedina skupina kojoj Bog d`.{.
izravnonare|uje dogovaranje i to u svim bit-nim pitanjima. E pa ako
je tako, akonemamo prigovora, a ne smijemo gaimati jer se radi o
Bo`ijoj rije~i, ondase prihvatimo posla pa naprijed.
Drugo Savjetovanje o daljem raduIslamske zajednice Sand`aka
prilikaje da se otvorimo i iznesemo prob-
leme koji ko~e efikasan rad, te pred-lo`imo konstruktivna
rje{enja u ciljunapretka i prosperiteta na{e zajed-nice. Jedan
ovakav skup trebao bi dazamijeni sva ona mjesta sjedni~aren-ja na
kojima se jednoglasno kon-statuje da treba ne{to uraditi, ali
{tauraditi, kada i kako, pitanja su koja
bivaju uvi jek nedo-re~ena ili pak potpunoizostavljena. Ovakvo
Savjetovanjena nivou Islamskezajednice ne zna~igrubu podjelu
poslova izadataka bez prethod-no jasno definisanogplana razrade i
real-izacije, ve} prije svegaistinski podstrek kaostvarivanju
ciljeva i
uspjeha. Stoga se savjetujmo nasvim nivoima: u svojim
ku}ama,d`ematima, Odborima... pa }e Allahd`.{. dati da na{i planovi
za`ive,na{e ideje na|u plodno tlo a njeninosioci se prihvate posla
i prakti~neprimjene.
S nadom da }emo skup koji slijedirazumjeti u svjetlu re~enog,
molimBoga d`.{. da ga u~ini uspje{nim iberi}etnim za sve nas.
Mustafa Feti}
I SAVJETUJ SESA NJIMA
Hajro ef.T u t i } :Pozvao bihsve imameda slobod-no,
argu-mentovanoi dobronam-
jerno reaguju kriti~ki na sve{to ne valja.
Nadir ef.Daci}:A u t o n o m -nost Islam-ske zajed-nice
trebasa~uvati, jervjera ni je
promjenljiva, politika jeste.
Ramiz ef.Hamidovi}:Ovaj skup jeuspio ~imsmo do{li uovom
broju,bez obzirana razli~ita
mi{l jenja. Da ni je bi loimama, ne bi nas bilo kaoBo{njaka.
Mevlud ef.Dudi}:Z a l a g a osam se uvi-jek za sku-pove ima-ma,
{to nezna~i da ne
treba da se sastajemo i saonima koji to nisu.
Islamska zajednica nijebila nikada protiv svoga nar-oda, kako
neki misle, ve}ona ho}e mjesto koje joj pri-pada.
Enes ef.Svraka:Problem jekako do-vesti djecuna vjerskupouku.
UPriboju je
ona intenzivna za vrijemeRamazana kada je imamnajupo{ljeniji.
Ljeti ih nemanigdje.
-
Glas IslamaJuni 1997. Safer 1418.
3
[[[[ta je sa drevnim civilizacijama? Odkru`nog grada Bagdada
koji je Al-Mansur osnovao 762. godine kaonovu prijestonicu,
nazvav{i je
Medinet-es-selam, {to zna~i "Grad mira",nije ostalo ni{ta.
Na`alost, sasvim malo jepreostalo iz zlatnog doba ovog grada kojije
bio centar dunjaluka u kojem je legendarnihalifa iz 1001 no}i Harun
el-Ra{id sakupio svamaterijalna duhovna i kulturna
bogatstvatada{njeg poznatog svijeta. Bagdad se dugo opi-rao silama
razaranja. Najte`e udarce [eherzadi-nom gradu zadao je Hulagu u
XIII stolje}u,ubijaju}i masovno ljude, pale}i i ru{e}i njihoveku}e
i uni{tavaju}i jednu od najve}ih bibliotekakoju su ikada ljudi
iznjedrili, i u kojoj je bilasabrana gotovo sva pamet kojusu
civilizacije do tada dale.
U predve~erju XXI vijekahistorija se ponovila nadna{om bra}om u
Bosni: ubi-jale su ih kom{ije neislamskevjeroispovjesti, ~ere~ili
ih umasovne grobnice, palili imku}e, d`amije i biblioteke,vr{ili
etni~ka "~i{}enja".
Kada je Bagdad ru{en,Europa je `ivjela primitivno umraku, jela
kiselicu i dugonije znala za kupatila i svilu.Kada je Bosnu do
ju~e, skoro~etiri godine "jeo" fa{izam,Europa je sve to
posmatralasterilno u salonskim rukavica-ma, registruju}i samo
pravac ibroj ispaljenih projektila!
A gdje je Jerusalim, Alhamra i Kordova?[ta je sa Samarom?
Surra-men-rea, sretan onajko je vidi, to zna~i Samara, persijski
milionskigrad usred Srednjeg stolje}a sa blistavo obas-janom javnom
rasvjetom, sa rije{enom grad-skom infrastrukturom, putevima,
vodovodom ikanalizacijom. [ta je radila gospo|a Europa?Opet je jela
kiselicu i korijenje i mu~io je istijavni komunalni "problem" jo{
skoro punih1.000 godina kasnije, rje{avaju}i ga istresanjemtuta
kroz pend`ere!? U isti vakat, na Istoku suvr{ene slo`ene operacije
na mozgu, napredovalamedicina, astronomija, filozofija,
pjesni{tvo...Kakav (ne)civilizacijski paradoks!
Prvi svjetski Kongres muslimanske omladineodr`an je u Turskom
gradu Konji (21-25. majao.g.) pod geslom: "Dani poziva na mir". I
uovom ~asu, kada su mnogi muslimani {iromsvijeta do`ivjeli
palestinski "sindrom" svojenesre}e, Svjetska islamska federacija
studenata
u gradu D`elaludina Rumija, velikog pjesnika,razumno i
civilizovano je donijela rezolucije oop{tem miru, harmoniji i
uzajamnoj tolerancijina ovoj na{oj planeti. U ime milijarde i
vi{esvoje bra}e i sestara. I ne samo njih, - ve} ionih koji }e
ubudu}e primiti Islam.
Vjerovatno }e evropski pa i jugo-"eksperti"za javno informisanje
i ovu humanu [uru osu-
diti kao "fundamentalisti~ku" i "d`ihadovsku",negiraju}i opet da
sve lijepe stvari ne dolaze saIstoka ve} sa Zapada, odnosno,
konkretno iprakti~no, iz "Balkanske kr~me".
Za{to je zabrinut akademik MihajloMarkovi} zbog prisutnosti sve
izra`enije "bijelekuge" u zemlji Srbiji? Svoje nezadovoljstvo
jeizrazio na nedavnom skupu koji je odr`an uSAN-u: "Demografska
situacija se posljednjihgodina u Srbiji znatno pogor{ava. U Srbiji
sesve vi{e umire a sve manje ra|a, opada stopaprirodnog prira{taja.
Stanje je dramati~no, abilo bi i tragi~no da nema priliva
srpskogstanovni{tva iz drugih dijelova zemlje..."
Markovi} obja{njava ovakav drasti~an mor-talitet da je to "tiho
umiranje Srbije", a glavneuzroke za "bijelu kugu" nalazi upravo u
pret-jeranom hedonizmu i posesivnom individualiz-mu, {to takva
"pojava" nije prisutna ni naKosovu ni u Sand`aku, gdje prete`no
`ive mus-
limani.
"Glavni uslov da bi neko radio zabudu}nost jeste da bude
optimista, jero~ajna osoba nije u stanju uraditi ni{ta
zabudu}nost", rekao je jednom prilikom dr.Jusuf Kardawi.
A budu}nost ostaje prvenstveno na na{ojmlade`i, zavaravali se mi
ili ne. Odnosno, una{oj civilizovanoj i tolerantnoj vjeri i
imanu,jeziku i porijeklu, bez imalo mr`nje i oholosti.Danas nam je
sve bistrije za{to je toliko tragaorahmetli ]amil Sijari} za jednim
na{imizgubljenim gradom - Bihorom. Taj grad upredgra|u (sa njegovim
izgubljenim kara-vansarajima, kadilucima, veleljepnim d`amija-
ma, ba{~ama i visokimvodovima) bio je njegovametafora pro{losti,
sada-{njosti i budu}nosti. Odsvega toga, kako je govorio,ostao je
iznad Bio~e, navisokom brdu, prazni i bez-dani bunar i
minara,sru{ena do pola ili vi{e,veleljepne d`amije u Crn~i,koja
seiri prema nebu,opominju}i ^ovjeka iVrijeme...
Priznaju}i stvarnu koliko iduhovnu mo} Islama,zvani~ni organi
OUN-aobjavili su ovih dana da jePRVI DAN KURBANSKOGBAJRAMA neradni
dan izvani~no praznik koji }eubudu}e biti obilje`avan i u
ovoj najve}oj me|unarodnoj organizaciji, kojaje zadu`ena da
{titi ljudska prava. Zar je treba-lo da se ~eka punih 50 godina
(tolika je starostOUN-a) da se donese jedna tolerantna odlukaza
vi{e od milijardu muslimana.
Ovaj Bo`iji dar iznu|en u OUN-a posebno}e biti utje{an za
Palestince koji punih 30 zimasanjaju za svojim izgubljenim
ognji{tem -domovinom. Dok njihove kom{ije sretne i zado-voljne
otetom tu|om imovinom, u Jerusalemuisto toliko slave postojanje
svoje dr`ave, ne san-jaju}i da je to haram.
No, {to ka`e narod: sabur selamet. Gazalinavodi rije~i Hatima
el-Esamma: "@urba je{ejtanska, osim u pet slu~ajeva, koji su
sunnetBo`ijeg Poslanika s.a.v.s.: hranjenje potrebnog,opremanje
umrlog, udaja djevojke, otpla}ivanjedugova i pokajanje za
grijehe."
NNEE[[EE VVII\\EENNJJEE
SSAA IISSTTOOKKAA SSUUSSVVEE LLIIJJEEPPEE SSTTVVAARRII
DDOOLLAAZZIILLEE
"^im se neki od njih do~epa polo`aja,nastoji da napravi na
Zemlji nered, ni{te}iusjeve i stoku. A Allah ne voli nered!"
(El-Bekare, 205)
-
Glas IslamaJuni 1997. Safer 1418.
4
Gospodine Jasire, eselamualejkum. Koristim svoje pris-ustvo na
ovom Prvom svjet-skom kongresu omladine daVas kao prvog ~ovjeka
IIFSOupitam kako je potekla idejaza organizovanje
ovogveli~anstvenog skupa i kakoprocjenjujete njegov uspjeh?
Prvi svjetski kongres omladineje inicijativa i `elja svih
nas,cjelokupnog ~lanstva IIFSO. Mismo po~a{}eni da smo dobili
pri-liku da budemo organizatori ovogskupa i to ba{ ovdje u
graduMevlane D`elaludina Rumija.Kongres je bio zami{ljen u dvadi
jela i to pr vi na kojem suu~estvovali profesori sa
stru~nimpredavanjima vezanim za akutneprobleme omladine, kao
iEkspertna grupa kojoj je povjerenzadatak da osmisl i nacr tbudu}eg
djelovanja i organizovan-ja IIFSO. U drugom dijelu kongre-sa su se
sastajale radne grupesastavl jene iz svih zemaljau~esnica a ~iji je
cilj bio da izne-su goru}e probleme omladinesvojeg podru~ja, te na
krajusa~ine zajedni~ki elaborat prior-i tetnih problema, ~i jem
serje{avanju treba odmah pristupiti.Sama ~injenica da je
Kongresuprisustvovalo preko 130 delegaci-ja iz ~itavog svijeta
govori o nje-govom uspjehu, s tim da prih-vatamo i uva`avamo sve
prim-
jedbe i propuste.
Mo`ete li nam re}i kao gen-eralni sekretar IIFSO kada jenastalo
ovo udru`enje i kojisu mu prioritetni ciljevi?
Islamska svjetska federacijastudenata (IIFSO) je
udru`enjeosnovano 70-ih na inicijativu stu-
denata vi{e svjetskihuniverziteta. U po~etkunije bilo povezano
uzajedni~ku cjelinu, bezorganizovanog rada iprograma. Bilo je i
onihsa desnom i lijevomorijentacijom koji sustremili ka
uspostavl-janju svojih programa,da bi ih IIFSO kasnijeobjedinio i
poveo jed-nim putem ka zajed-ni~kom cilju. U statutuIIFSO kojeg su
radilieminentni islamskiautoriteti, stoji da je toudru`enje svih
stude-nata svijeta koji videsebe u ovoj organizaci-j i . Sada I
IFSO broj ipreko sedamdesetogranaka {irom cijelogsvi jeta koj i
su
me|usobno povezani.
Koliko je IIFSO zastupljenu me|unarodnim i
svjetskiminstitucijama i udru`enjima?
IIFSO ima svoje predstavnikeu UN, kao i u drugim
svjetskiminstitucijama, koje tamo zastupa-ju na{e interese i
prenosepovratne informacije nama.
Svjedoci smo da se musli-manska omladina u posljed-nje vrijeme
sve vi{e vra}aIslamu kao jedinoj alternativii to u cijelom svijetu.
To jeposebno izra`eno ovdje uTurskoj gdje se Islam kao `ivavjera
osje}a na svakomkoraku. Recite nam gospo-dine Jasir ne{to vi{e o
musli-manskoj mlade`i kao i njenojorganizovanosti?
Ovo je vrijeme, hvala Bogu,kada se l judi vra}aju vjeriop}enito,
sve jedno, mla|i i stari-ji, ljudi i `ene. Islamu se vra}aju~ak i
kr{}ani, jer je kr{}anskakultura nikla na osnovama
islamske renesanse. Tako jeo~ekivati i u Turskoj, koja ima
izasebe jednu slavnu historiju i jo{ljep{u kulturu i tradiciju, da
sevra}aju ljudi svojim korijenima, jermuslimani u Islamu vide sre}u
naovom i budu}em svi jetu. Naturskim univerzitetima je velikibroj
studenata koji ne prave prob-leme i ne gube vri jemebesposleni. Oni
ne zapostavljajunauku. Takvi su u na{im redovi-ma. Dok oni drugi
{kolu smatrajuigrom i zabavom. Za nj ih jedopustiv terorizam, nered
ijava{luk. Islamski momci uTurskoj za svaki problem nafakultetima i
drugdje koriste dija-log, mir i razumijevanje. Zato suoni na{a nada
u bolje sutra.
Da li spremate jo{ nekiprojekat poput ovog velikogKongresa u
cilju povezivanja iujedinjenja islamske omla-dine?
Mi smo doista sretni {to vidi-mo va{us a n d ` a ~ k udelegaciju
naovom skupuo m l a d i n e .Imaju}i uvidu va{u vo-l ju i
sprem-nost na sara-dnju, mi }e-mo, ako Bogda, {tampatii prevoditi
nab o s a n s k ijezik zna~aj-nija djela, odautora poputdr Jusufa
Ka-rdavija i dr-ugih va`nijihi m e n a .Planiramo njihovu
distribuciju ipodjelu bo{nja~kom naroduSand`aka i Bosne, pri ~emu
}enam biti va{a pomo} nezaobilaz-na. Tu su i na{a
zajedni~kalogorovanja i jo{ niz drugih vidovadru`enja koja
predstoje, in{allah.
Omladina je najbitniji diojednog naroda ili nacije.Ashabi
Resulullaha su bilimladi ljudi. [ta u tom svjetluporu~ujete na{oj
mladoj bra}iu svijetu, sa akcentom na
Sand`ak?
Velika je istina da je omladinasnaga jednog naroda, jer ako
jemladost ummeta dobra, dobar jei sam ummet i suprotno.Neprijatelji
Islama to dobro znaju.Zato kada ho}e da uni{te jedannarod, prvo
poku{avaju razoritinjegovu omladinu. Uloga IIFSO jeda ~uva i odgaja
islamsku omlad-inu na prirodan na~in i ne smije-mo dozvoliti na
bilo koji na~in daskrenu ili zalutaju.
Za kraj, jedno konkretnopitanje. Kada }ete nas posjeti-ti u
Sand`aku?
Hvala Vam na ovom pozivu,kojim }u biti po~a{}en da sena|em me|u
va{om omladinomu Sand`aku. Posebno se zah-val jujem bratu
Muameru,sand`a~kom muftiji, koji nas jepozivao vi{e puta u zi
jaret.Me|utim, prilike u Turskoj kao ili~na zauzetost mi do sada
nisu
dozvoljavale da vas posjetim.Ipak, u prvoj prilici }u obi}i,
akoBog da, balkansko podru~je aprije svega Makedoniju, Sand`aki
Bosnu.
Gospodine Jasire, iskrenovam se zahvaljujemo na raz-govoru i
`elimo vam istinskiuspjeh u radu.
Razgovarao: Mustafa Feti}
IINNTTEERRWWIIEEVV
Interwiev: Generalni sekretar Islamske svjetske federacije
studenata (IIFSO) Mr. Omer Faruk Jasir
OMLADINA JE SNAGA OMLADINA JE SNAGA JEDNOG NARODAJEDNOG
NARODA
Gospodin Omer Faruk Jasir u razgovoru sa glavnimi odgovornim
urednikom.
O. F. Jasir: Ovo je vrijeme, hvala Bogu,kada se ljudi vra}aju
vjeri.
-
Glas IslamaJuni 1997. Safer 1418.
5
UUUUTutinu je 09.06.1997. godine odr`anoDrugo savjetovanje o
daljnem raduIslamske zajednice Sand`aka, u graduna Vidrenjaku,
gradu koji je poznat
mnogima kao najnerazvijenija op{tina u biv{ojJugoslaviji. [to je
veoma karakteristi~no jeste ito da na ovim prostorima `ivi
procentualnonajvi{e bo{nja~kog stanovni{tva i to oko 97%muslimana i
da niko ne pamti da je ikada ovdjebilo nekakvih me|unacionalnih
problema, {togovori da na{ narod `eli ravnopravnost, toleranci-ju i
mir. Ko je boravio u Tutinu re}i }e vam da suljudi tamo duhovno
najbogatiji, bez obzira na sveneda}e koje ih pritiskaju. I zaista
su oni gosto-primljivi, komunikativni i po{teni.
Eto, ulema Sand`aka je `eljela da boravi uovom tihom mjestu i iz
nekoliko gradovaSand`aka do{li su predstavnici na drugo po
reduSavjetovanje Islamske zajednice. Svi su toplodo~ekivani od
strane mje{tana koji su nasselamili i svojim osmjesima nam
iskazivalidobrodo{licu. ^ulo se i od strane prolaznika:"[ta je
hod`a!", "Je li mogu}e da ih ovoliko imau Sand`aku?" i sl. Pa da,
sigurno je mogu}e.Ranije je bilo dosta problemati~no
postatiefendija jer se moralo odlaziti daleko u Sarajevoili
Pri{tinu. Ali hvala Allahu d`.{., od prije neko-liko godina mi smo
smogli snage, i u na{emPazaru osnovali obrazovne institucije koje
nampoma`u da svoju vjeru odr`avamo onako kakotreba. I zaista, bilo
je mnogo mladih efendija kojisu li~ili na cvije}e koje je na{a
Medresa uNovom Pazaru osposobila da obavljaju ovu~asnu du`nost.
Sastanak je po~eo u sali Doma kulture, gdjeje bilo i za nas
prisutne interesantno vidjetitoliko efendija sa uniformama na
jednom mjes-tu. Ovom impozantnom skupu, kao {to je iprili~ilo,
najprije se obratio na{ uva`eni predsjed-nik profesor h. Muamer ef.
Zukorli}. Toliko je biloprijatno slu{ati jednog tako vrsnog alima,
koji jeod ranije svima poznat kao ~ovjek koji posjedujevelike
nau~ne sposobnosti i vrline i kojemu jepo{lo za rukom da svojim
dolaskom na ~elo IZ-eSand`aka povede sve nas Bo{njake ka
jednomvelikom napretku, usponu i pravom cilju. Izme|uostalog,
Muamer ef. je rekao da su ovo historijs-ki trenuci za sve nas na
ovim prostorima. Tra`ioje od svih vjerskih radnika da zajedni~ki
smognusnage i nastave raditi na ovim prostorima.Dakle, svi se
zajedni~ki moramo uklju~iti u
zada}e koje nam predstoje i kao takvimo`emo se nadati
prosperitetu. Naglasioje i to da ve} posjedujemo glavne
izvoreodakle se napajamo, tj. Me{ihat, Medresei ostale institucije.
Istina, imao se pred-sjednik ~ime i pohvaliti, jer svjedoci smosvih
na{ih pro{lih slabosti i nedostatakakoje smo nosili sve do ovih
svijetlih trenu-taka. I mi sada sa ponosom mo`emo pari-rati,
odnosno porediti se sa Islamskimzajednicama koje su imale pomenute
insti-tucije neprekidno dugi niz godina.Predsjednik Zukorli} je
konkretizovao svojeizlaganje u nekoliko bitnih ta~aka o kojimatreba
raspravljati i dati svoje stavove imi{ljenje. I upravo kada su
diskutantidobili pravo na svoju rije~, nastao je tajac.Svak se
ustru~avao da zapo~ne. A onda
kao lavina, pokrenule su se diskusije jedna zadrugom. U~esnici
su se otvorili, koriste}i prilikuda ka`u ono {to im je na srcu. Od
kritika prekopriznanja uspjeha za sve u~injeno, do me|usob-nih
prozivki...
Sve u svemu, op{ta konstatacija svih, a isamog predsjednika
Me{ihata, jeste da je skupuspio i da se ~esto trebamo ovako
okupljati.Veoma je bitno da me|u ulemom nema velikihmimoila`enja i
uglavnom se sve svodi naodre|ene manje probleme koje }emo, ako
Bogda, svi zajedni~ki prevazi}i dogovaranjem i istin-skim
trudom.
Daj Bo`e da ovakvih hairli okupljanja bude{to vi{e, jer to je
najbli`i put ka `eljenom uspje-hu.
Te{rif [a~i}
AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK
Nakon zahvale Allahu d`.{.,predsjednik Me{ihata prof.Muamer ef.
Zukorl i}, napo~etku samog skupa, u svomuvodnom izlaganju,
izme|uostalog, je rekao:
Nakon 11 mjeseci od osni-vanja Sabora i Me{ihata u okto-bru
1994. godine, odr`ano jePrvo savjetovanje o daljem raduIslamske
zajednice, a sada evoi Drugo. O radu Islamske zajed-nice govorimo
sa vi{e odgov-ornosti ali i olak{anja. Tadanismo imali vremena da
sedoka`emo a ni da grije{imo.Sada nakon tr i i po godinemo`emo
kriti~ki posmatrati ovajperiod. @elim da ovaj skup budeu skladu sa
bratskim dogov-orom, kako Kur'an ka`e: "I
dogovaraj se sa nj ima onajva`ni j im pitanj ima..."(Kur'an)
Za ove tri i po godine, uzima-ju}i u obzir sve okolnosti,
na{saldo je pozitivan, o ~emu }eteVi presuditi, a apsolutni
SudacAllah d`.{. }e to potvrditi. Na{najve}i uspjeh je da
smoopstali, ali to nije dovoljno.Fabrika je tek napravljena i
rad-nici upo{ljeni ali sada trebaproizvodit i i to kval
itetno.Akcenat treba staviti na ono {ta}e biti a ne {ta je bilo.
Ova anal-iza treba da bude samo poukaza na{u budu}nost. U nared-nom
periodu treba obratit ipa`nju posebno na ~etiri ta~ke:
1. Organizacija je ki~menistub Islamske zajednice, jer
IZ-aSand`aka je prerasla u sistemslu`bi i institucija
(Medrese,Biblioteka, Izdava~ka djelatnost,"Glas Islama",
Humanitarnaorganizacija...) Tu treba potenci-rati pitanje saradnje,
hijerarhije,kontakata - cirkulisanja na svimnivoima. Na `alost,
pravaIslamske zajednice nisuza{ti}ena argumentom sile aprema
teoriji Rimskog prava tozna~i da i ne postoje. Ostajenam samo
interni mehanizam,opet bez prinude, koji se bazirana dobroj volji,
bogobojaznosti,imanu...
2. Stru~ni kadrovi su oni bezkojih nema uspjeha, jer
uglednisistem kao {to je IZ-a moraimati ulemu sa visokim {kola-
ma. 3. Vjerska prosvjeta koja
obuhvata: - {kolstvo (medrese, vi{a
{kola), - vjerska pouku- vjeronauku u {kolama.4. Medijske
aktivnosti u
Islamskoj zajednici koje setrenutno realizuju posredstvom"Glasa
Islama".
I na kraju }u spomenuti dvava`na problema o kojima `elimdanas
~uti va{e mi{l jenje istavove.
1. Zbog sve u~estalijih nasr-taja na IZ-u kroz poku{ajemije{anja
raznih faktora u njeneunutra{nje stvari, smatramneophodnim da danas
ovajuva`eni skup zauzme takvestavove koj i }e garantovatineophodnu
autonomnost u raduIZ-e.
2. Obzirom da postoji inicija-tiva administrativnog povezivan-ja
IZ-e Sand`aka sa IZ-e BiH,smatram posebno va`nim da,iznose}i svoja
argumentovanami{ljenja, do|emo do takvihstavova koji }e
obezbijeditinajbol j i organizacioni obl ikbudu}nosti IZ-e Sand`aka
upredstoje}im integracionim pro-cesima islamskog ummeta.
Molim Allaha d`.{. da nampomogne da saslu{amo jednidruge i da
svi ponaosob damodoprinos prosperitetu Islama naovim prostorima,
nu`nouva`avaju}i princip jedinstva.
DRUGO SAVJETOVANJEO DALJEM RADU ISLAMSKE ZAJEDNICE SAND@AKA
ORGANIZACIJA JE KI^MENI STUBISLAMSKE ZAJEDNICE
Iz uvodnog izlaganja predsjednika Me{ihata
-
Glas IslamaJuni 1997. Safer 1418.
6
DDrugo savjetovanje o daljem radu IZ-eSand`aka odr`ano u Tutinu
ima velikizna~aj i va`nost iz dva osnovna razlo-ga, ako ne i
vi{e.
Prvo, dogodio se je ve}iskup sand`a~ke uleme,rukovodilaca organa
IZ-e,predstavnika obrazovnihinstituci ja, Medresa,Izdava~ke
djelatnosti i lista"Glas Islama", s jednestrane, i drugo, otvorena
jemogu}nost da svaki prisut-ni u svojoj diskusi j i , i l idersu,
iznese javno,otvoreno {ta nije do sadabilo dobro u radu i to
od"vrha" do "dole" ili obrat-no, i {ta treba i val jaubudu}e
raditi. Mikrofon jebio otvoren, sala obezbi-je|ena i data
mogu}nostotvorenog razgovora. Ja bihse kao predsjednik Ilmije
uNovom Pazaru osvrnuo naulogu i zna~aj uleme.
Ulema je, strogo uzev{i,mno`ina od alim, "onaj kojiposjeduje
'ilm", tj. znanje,u~enost u naj{irem smislu.Ulema su posebni
~uvariislamske nauke. To su {eri-atski pravnici i teolozi. Kodnas
pod imenom ulemapodrazumijevaju se: imami,hod`e i profesori medresa
iislamskih fakulteta. Oni to ijesu, s tim {to su ulema isvi oni
koji imaju islamskoobrazovanje i ~lanovi susvoga Udru`enja, sa
svojimaktivnim anga`manom unjemu. Ulema su nasljedni-ci Bo`ijih
Poslanika. Ulemasu nosioci i tuma~i naukeKur'ana.
Predvodnicid`emata, skupina uduhovnom smislu. Onipredvode one
kojima trebai koj i tra`e nauku.Alejhiselam je podijelio svi-jet na
dvije skupine: onikoji nauku nose i tuma~e(ulema) i one koji
naukutra`e. Za onog koji ne pripa-da jednoj od te dvi jeskupine,
kod takvog nemanikakva dobra, pa nastavl-ja: "Budi u~en, i l i
tra`inauku, i l i slu{aj u~eneljude, ili ih voli! Nemoj bitipeto,
tj. da ih mrzi{ i daostane{ glupak".
Kakav alim danas trebada bude i I lmija kaoudru`enje, odgovor bi
semogao dobiti nakon neko-liko odr`anih savjetovanjaovakve vrste,
seminara ikurseva unutar Islamskezajednice. Uspjelo bi seako bi se
na prvom mjestupotencirao op{ti interes i
misionarska uloga al ima, a na kraju irje{avanje ostalih pitanja
stale{kog karak-tera.
Druga dobra strana ovog Savjetovanjajeste otvaranje mogu}nosti
prisutnoj ulemi daiznese svoje vi|enje o dosada{njem radu
IZ-eSand`aka i da sa svoj im pri jedlozimapomogne u iznala`enju
rje{enja za bolji rad iorganizovanje svih ~inioca u IZ-i: od
imama,d`emata, Odbora, Me{ihata, Medresa i dr.Otvoreno, iskreno,
argumentovano a sve ucilju boljeg nam sutra. Data je mogu}nost dase
raspravlja o su{tinskim pitanjima. Nije seu tome do kraja uspjelo,
ali s obzirom da jetek Drugo savjetovanje ove vrste, dosta
sepostiglo. Ubudu}e, ~e{}e treba organizovatiovakva dru`enja a
u~esnike pozvati, posebnoulemu, hod`e, da otvore du{u, udare lijevo
idesno, gore i dole, u sebe i od sebe. Sve ucilju iznala`enja
boljih rje{enja, za bolji vjerski`ivot na{ih d`ematlija, jer smo
radi njih tu injima pola`emo ra~un, kao i odgovornostprema Allahu
d`.{.
Hajro ef. Tuti}
AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK
Na osnovu odluke sa XVII redovne sjednice Me{ihata IZ-e Sand`aka
od 10.05.1997.god., u Tutinu je 09. juna odr`ano Drugo savjetovanje
o daljem radu Islamske zajedniceSand`aka, na kojem su u~e{}e uzeli
imami, glavni imami, predsjednici Odbora IZ-e,rukovodstvo Me{ihata,
profesori Medrese, predstavnici Izdava~ke djelatnosti i drugi,
tedonijeti sljede}i
Z A K LJ U ^ C I
1. Daje se puna podr{ka dosada{njim aktivnostima organa IZ-e
Sand`aka. 2. U potpunosti se podr`avaju sve aktivnosti na polju
o~uvanja i rada Medresa, uz
ocjenu da one predstavljaju temelj vjersko-prosvjetne budu}nosti
muslimana ovih prosto-ra.
3. Skup podr`ava inicijativu za uvo|enje vjeronuke u {kole i u
tom smislu se apeluje nanadle`ne organe IZ-e (Me{ihat i Odbori) da
hitno pristupe pripremama, kako bi se potreb-ni kadrovi osposobili
za ulazak u nastavni proces. Za realizaciju toga smatraju se
nu`nimpripreme za osnivanje Vi{e islamske {kole (Islamsko-pedago{ke
akademije).
4. Vjerska pouka je `ila kucavica o~uvanja kontinuiteta vjerskog
odgoja i edukacije, tese stoga apeluje Me{ihatu da {to prije oformi
vjersko-prosvjetnu slu`bu, kako bi se vjerskapouka uspje{no
organizovala.
5. Najo{trije se osu|uju medijski nasrtaji na autonomnost IZ-e,
njenih ustanova i slu`bi,te se od nadle`nih organa IZ-e tra`i da
dalje aktivnosti budu uskla|ene sa principom pot-pune
nepovrjedivosti suverenosti IZ-e, koja se isklju~ivo mora napajati
sa izvora Kur'ana iSunneta.
6. Islamska ulema (imami) su stub IZ-e i Islama, te kao takvi
trebaju u zajednici zauzetiono mjesto koje im po Kur'anu i Sunnetu
i pripada.
7. Ukazuje se ju`nim Odborima IZ-e (Ro`aje, Bijelo Polje i
Petnjica) da ne postojenikakvi valjani razlozi za dosada{nji odnos
prema organima IZ-e Sand`aka, te se od njihtra`i da kona~no zauzmu
takve stavove koji }e omogu}iti muslimanima tih prostora da uokviru
IZ-e Sand`aka ostvare svoj puni vjerski prosperitet.
8. Formiran je Inicijativni odbor za osnivanje Udru`enja uleme
Sand`aka, sazadu`enjem da uz konsultacije sa predsjednikom i
pravnom slu`bom Me{ihata pripremenacrt Statuta Udru`enja uleme i
osniva~ku skup{tinu. Inicijativni odbor sa~injava}e pred-sjednici
postoje}ih Odbora Udru`enja uleme sa podru~ja Sand`aka, predsjednik
Savjeta idirektor Medrese, te predstavnik Me{ihata.
9. Sarajevo je vjerski duhovni centar muslimana Bo{njaka
Sand`aka, te je stoga potreb-no odr`avati vezu sa Riasetom IZ-e u
BiH. U tom smislu, Saboru i Me{ihatu sepreporu~uje da, zauzimaju}i
stav po pitanju platforme Ustava IZ-e BiH, osiguraju ostvari-vanje
interesa IZ-e Sand`aka, {to podrazumijeva o~uvanje postoje}eg
ustrojstva (Sabor,Me{ihat, Odbori).
10. Skup podr`ava stav Me{ihata po pitanju negativnog odnosa
aktuelne vlasti premaIZ-i Sand`aka, te najo{trije osu|uje poku{aj
nametanja predstavnika IZ-e iz Beograda iPodgorice na ime
legitimnih predstavnika muslimana u Jugoslaviji.
11. Prisutni su pozdravili organizovanje Savjetovanja, uz
napomenu da je potrebno dase ista uprili~e ~e{}e.
OTVORENO, ISKRENO, ARGUMENTOVANO...
-
Najstariji spomenik islamskekulture ove vrste na Balkanu
-Isabegov hamam u NovomPazaru, pod formalnom za{titomdr`ave, dospio
je u jadno stanjeiza kojeg slijedi ru{enje.
Jedinstveni spomenikislamske kulture i arhitekture -Isabegov
hamam u NovomPazaru postao je jedinstven i potome {to je u toku
dvije zadnjedecenije nekoliko puta mijenjaogazde. Dr`ava pod ~i jom
je"za{titom" bio nije imala interesada ga odr`ava pa je
kao"turisti~ka atrakcija" preuziman iprodavan po pravilu: uzmi ga
ti,ne}u ga ja! Istini za volju, Zavodza za{titu spomenika
kultureizvr{io je djelimi~nu popravkukrova (kupola od olovnog
lima).Nakon toga je Hamam zaobila`enraznim planovima i
poduhvatimakoji su preduzimani na ovompodru~ju. Ni je ovaj
islamski
spomenik civilizacije bio ravno-pravan konkurent, iako je
uvr{}enme|u najzna~ajnije spomenikekulture uop{te.
Evlija ^elebi obilaze}i ovaj kraj1660. godine, zabilje`io je u
svo-jem Putopisu da se u ovom gradunalaze dva hamama - stari i
novi.Do danas je, kako-tako, sa~uvansamo jedan, a po svemu
sude}iba{ onaj stari j i - Isabegovhamam.
U stanju koje nije nikako prijat-no za oko, vremenu jo{
odolijevaHamam, sada stije{njen izme|unovih gra|evina zgrade
Poreskeuprave, koja ga nadvisuje i zak-lanja i najnovijeg poslovnog
kom-pleksa koji je na trgu {to pripadaovom Hamamu podigla biv{a
op{tinska vlast u Novom Pazaru.Sa sjeverne strane ga
zaklanjaArap d`amija a sa zapadne -zanatske radnje Stare
~ar{ije.
U historijskim izvorima kojinisu sasvim pouzdani, prvi put
seovaj spomenik pominje 1489.godine, a ko zna koliko je
prijepodignut. Dakle, Evlija ^elebi jena~inio pr vi zapis o
ovomHamamu prije 508 godina a to jenajilustrativniji podatak koliko
jestara ova gra|evina. Naravno,na{ zapis, na`alost, ne govori
oljepoti Isabegovog hamama, negoo njegovoj agoniji
propadanja.Naime, Hamam u Novom Pazaruje imao mnoge detal je
kojedanas nema. Zbog toga semoramo vratiti na po~etak ovestorije,
jer sami podaci o ovomspomeniku kulture govore orazlozima da se
niko nije mogaousuditi da i ovo {to sada vidimoporu{i. Tako je ovaj
Hamam iuvr{}en me|u spomenike od
posebne historijske vrijednosti tena taj na~in i svrstan u one
{tosu pod za{titom dr`ave.
Pod kakvom je za{titomstvarno bio, svakako svjedo~i iova slika.
Ali, dakako, pri~u oovom spomeniku islamske kul-ture ne mo`emo
zavr{iti a da neka`emo da nije mogu}e prihvatitida je sve u
nedostatku sredstavakojim je raspolagao regionalniZavod za za{titu
spomenika. Takose dogodilo da novopazarskiHamam ~esto mijenja
gazde, odUgostiteljskog preduze}a "Lipa",Saobra}ajnog
preduze}a"Sand`aktrans" do Gra|evinskogpreduze}a "Razvitak", u
~ijem seposjedu sada nalazi.
Ibrahim Mehmedovi}
Glas IslamaJuni 1997. Safer 1418.
7
Predsjednik Me{ihata Islam-ske zajednice Sand`aka,Muamer ef.
Zukorli}, uputio jepoziv Reisul-ulemi dr. Mustafi ef.Ceri}u da sa
svojim saradnicimaposjeti Islamsku zajednicuSand`aka. Posjeta ove
visokedelegacije Islamske zajednice iz
Bosne i Hercegovine o~ekuje seuskoro.
Kako saznajemo, zvani~nici izSarajeva }e pozijaretiti
na{uIslamsku zajednicu ~im budeokon~ana zvani~na proceduraoko
bezbjednog boravka uSand`aku.
AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK
O^EKUJE SE POSJETA VISOKE DELEGACIJE IZ-e BOSNE I
HERCEGOVINE
U srijedu 11. juna, predsjednikMe{ihata Muamer ef. Zukorli} je
usvom kabinetu primio delegacijuIranske ambasade u Beogradu na~elu
sa Hamid Muhamedijem,ata{eom za kulturu. Ujedno~asovnom srda~nom
razgovorusu razmijenjena mi{ljenja o mogu}ojkulturnoj saradnji
izme|u na{a dva
naroda, oko ~ega su i postignuti prvidogovori.
Ina~e, gospodin Muhamedi jeposjetio i Izdava~ku
djelatnostMe{ihata "El-Kelimeh", te razgo-varao sa glavnim i
odgovornim ured-nikom lista "Glas Islama" Mustafomef. Feti}em.
[.S.
PREDSJEDNIK ME[IHATA PRIMIO ATA[EA ZA KULTURU ISLAMSKE REPUBLIKE
IRANA U BEOGRADU
U nedjelju 08.06.1997. godine uselu Karauli (Prijepolje)
postavljen jekamen temeljac za ponovnu izgrad-nju ve} davno sru{ene
d`amije(1943).
Lijepi proljetni dan omogu}io jeda se na ovom
nesvakida{njemskupu na|u mnoge ugledne zvanicei gosti. Sve~anost je
zapo~eta
melozvu~nim u~enjem Kur'anaimama Mali} ef. Nurovi}a koji
jepokrenuo suze i uzdrhtao srcaprisutnih d`ematl i ja. Potom je
Mustafa ef. Feti}, predstavnikMe{ihata Islamske
zajedniceSand`aka, odr`ao kra}i vazu-nasihatu kojem je ukazao na
zna~ajpodizanja Bo`ijih ku}a i njihovuulogu u izgradnji islamske
li~nosti.
Uz dovu Allahu d`.{. da nasoja~a u ovim hairli akcijama,
zavr{ilismo ovaj skup. Vrijedni i gostoljubivi
mje{tani Karaule pokazali su se kaodobri organizatori dostojni
ovakvihskupova.
I.R.
KAMEN TEMELJAC ZA D@AMIJU U KARAULI
AGONIJA ISA-BEGOVOG HAMAMA
Isabegov Hamam ''pod za{titom dr`ave''
-
Glas IslamaJuni 1997. Safer 1418.
8
PPPPo`ega je ruralno povelikonaselje, s vi{e od 280doma}instava.
I staronasel je. Pamti i bol je
godine od ovih. Udaljena svega7 km od op{tinskog sredi{taNovog
Pazara, ostala je zature-na na periferiji, tzv. brige
zasocijalisti~ki preobra`aj. Osimskromnog objekta osnovne{kole (
isturenog odjel jenjamati~ne {kole na Dojevi}u) uPo`egi za 50 i
vi{e godina naplanu revitalizacije sela nijeni{ta ura|eno. Ovaj
kraj jemimoi{la gradnja fabrika, ambu-lanti, veterinarskih stanica,
tele-fonizaci je i sl. i pored svihpogodnosti u geografskom,
sao-bra}ajnom i demografskomsmislu.
Stoga je Po`ega, odupiru}ise usudu re`imske zapostavl-jenosti,
postala "zemlja bezAdema", selo ~i j i su iolesposobnij i mu{karci
po{litrbuhom za kruhom dil jemzapadne Evrope i ostalog svije-ta. Ne
treba posebno biti proni-cljiv da se primjeti da ovo usko-ro
prigradsko naselje bude "pri-oritet" nad prioritetima noveop{tinske
vlasti.
Jedan op{ti pogled na vjerski `ivot
Tek razmahalo zeleniloprika{njelog, usnulogovogodi{njeg
prolje}a, jorgovaniu punom cvatu, pitomina koja{iri plu}a i evo
visoko uzdignutiminaret d`amije poput svjetioni-ka koji usmjerava
one na zemljida ne zalutaju u nepreglednommoru stranputica. Sa
minaretajutrom i ve~eri ezani zovu iopominju! A opomena slu`i,ka`u
musalije koje redovitozijarete ovu Bo`iju ku}u.
Protekli Ramazani-{erif }ebiti upam}en po masovnosti.Prave r i
jeke l judi su hitaleramazanskim mubarek danima.Ima i onih koj i se
samoRamazanom sjete da pripadajuMuhammedovom a.s. ummetu.D`ematl i
je Po`ege suuspostavi l i pored sabah iak{am namaza i jaciju
namaz,tako da je ova d`amija trovak-tovna. Ima klanja~a koji su
odd`amije udaljeni i do 20 minutapje{a~kog hoda, ali im to
neumanjuje redovnost. Najbrojnijisu Curi}i, Bronje, Hasanovi}i, ai
predstavnici iz redovaTatarevi}a, Kola{inaca i Koca.
S kraja Ramazana, u ovomd`ematu je uveden lijep adet.Po jaciji
namazu d`ematile se jeobilazio svaki musalija gdje sena tim
sijelima u koordinaciji sa
mjesnim imamom razgovaralo oIslamu.
Ovaj d`emat vodi, nadasvestru~ni imam, Hafiz ef.Demirovi} koj i
je u startuispo{tovao kur'anski imperativa ujedno i odluku Me{ihata
IZ-e
Sand`aka o polaganju stru~nogispita, odnosno usavr{avanju
ustruci.
Vjersku pouku ef. Demirovi}tokom {kolske godine izvodisubotom i
nedjeljom, dok u vri-jeme ferija ~etiri puta nedjeljno.Osjetno je
prisustvo ve}eg brojapolaznika vjerske pouke u ljet-njem periodu
gdje njih 50-takredovnih u~i osnovna na~ela uIslamu i arapsko
pismo. Vjerskupouku pored mati~ne d`amije,obavl ja i u mektebu
uRaj~inovi}u. Zbog mnogihzaseoka koji gravitiraju, bila jeprisutna
ideja o gradnji mekte-ba u selu Petrovi. Na`alost, pro-ces
demografskog starenja selaje davno za{ao u kriti~nu fazu.
Aktivnost d`amijskog odborai d`emata u ovom trenutku jeusmjerena
na formiranje bib-l ioteke, gdje su na~injenikonkretni koraci.
Stoga molimovakife da daruju ovaj d`ematnekom knjigom o Islamu.
Dalje, u planu je dogradnjaaneksa uz d`amiju u ci l jupove}anja
prostora, {to jepokazalo iskustvo iz pro{logRamazana i Bajrama.
Apri lskih dana smo seradovali povratku had`ija, njih~etvoro sa
ovih prostora.
U pro{lim aktivnostima,organizovana je mukabela,ve~ernja {kola
za odrasle,unutra{nje kompletno renoviran-je d`amije,
izgradnjaabdesthane, porodi~ne ku}e zaimama i sl.
Na ovome se, in{allah, ne}estati. Molimo Uzvi{enog Allahad`.{.
da nam da prisebnost uovom na{em postupku.
Esad Kola{inac
AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK
BOLJI DANI PO@EGESa lica mjesta
Dana 6,7. i 8. juna 1997. godineodr`ani su ispiti za vanredne
u~enike uSrednjoj Medresi "Gazi-Isabeg" u NovomPazaru.
Na ispite je iza{lo ukupno 46 u~enikai polagalo 204 ispita, od
~ega je polo`eno117, {to izra`eno u procentima iznosi57%.
Valja napomenuti, kao {to se vidi izprocenta prolaznosti
u~enika, da je do{lodo vidnog pobolj{anja nivoa znanjavanrednih
u~enika u odnosu na prethod-ne rokove. To iz razloga {to su
vanrednimu~enicima dati na uslugu programi nas-
tavnog gradiva i odre|ena potrebna liter-atura, a i profesori su
uvijek na zahtjevu~enika obavljali konsultacije i davalismjernice
za pravilno u~enje i kori{}enjepotrebne literature.
Vrijedno je napomenuti i to da su uovom ispitnom roku tri
u~enice zavr{ilesa uspjehom ~etvrtu godinu Medrese, {toje
pokazatelj da se ona i vanredno mo`eokon~ati, uz maksimalno
zalaganje i trud.
Harun Ka~apor
Nastava za {kolsku 1996/97. godinuu Srednjoj medresi
"Gazi-Isabeg" jezavr{ena dana 14.06.1997. godine poplanu i
programu.
U~enici }e biti na ljetnjem raspustu do01.09.1997. godine, kada
po~inje nova{kolska godina.
O uspjehu u~enika u ovoj {kolskojgodini, diplomskim ispitima i
drugimpojedinostima vezanih za Medresu, bi}evi{e u narednom broju
Glasa Islama.
Dana 11.06.1997. godine Srednjumedresu "Gazi-Isabeg" je
posjetiogospodin Hamid Mohammadi, ata{e zakulturu pri ambasadi
IslamskeRepublike Irana u Beogradu, sa svojim
saradnicima. Delegaciju je primio direk-tor Medrese prof. Mevlud
ef. Dudi} kojiih je detaljno upoznao o postojanju iradu Medrese u
Novom Pazaru. Gostisu nakon razgovora sa direktorom obi{liu~enike
mu{ke i `enske Medrese.
Gospodin Hamid je nakon obilaskau~enika i kra}eg razgledanja
Medreseistakao da je jako zadovoljan {to mu sepru`ila prilika da na
ovim prostorimamo`e da vidi toliko mladih ljudi zain-teresovanih za
izu~avanje Islama iuop{te islamske kulture.
Obe}ao je da }e ovakvih posjeta bitiubudu}e, ako Bog da, vi{e i
da na{iu~enici ako `ele mogu odlaziti na studi-je u Republiku
Iran.
H.K
DELEGACIJU IRANSKE AMBASADE PRIMIO DIREKTOR MEDRESE
VANREDNI ISPITI SVE USPJE[NIJI
Sazvan od strane predsjednikaMe{ihata IZ-e Sand`aka, 20. maja
ovegodine u prostorijama Srednje medrese"Gazi - Isabeg", odr`an je
sastanakrukovodstva Redakcije lista "Glas Islama"sa imamima Odbora
IZ-e Novi Pazar.Tema sastanka, kojeg je vodio predsjed-nik Muamer
ef. Zukorli}, bila je: Ulogaimama u radu l ista "Glas
Islama",obzirom da najve}i doprinos u distribucijiovih novina mogu
imati imami, koji su udirektnoj vezi sa d`ematom kao potenci-jalnim
~itala{tvom.
Odaziv imama je bio dobar i iz njihovihrije~i, te zaklju~aka
koji su donijeti, mo`ese vidjeti zainteresovanost da
svojimradovima, informacijama sa terena idirektnom promoci jom l
ista putem
d`umanskih hutbi i na skupovima ud`amiji i van nje, daju
zna~ajan doprinosboljoj distribuciji jedinog islamskog glasilau
Sand`aku.
S.[.
ODR@AN SASTANAK REDAKCIJE LISTASA IMAMIMA
KRAJ [KOLSKE GODINE
Direktor Medrese Mevlud ef. Dudi} urazgovoru sa iranskom
delegacijom
-
Glas IslamaJuni 1997. Safer 1418.
9IIZZ NNAA[[IIHH DD@@EEMMAATTAA
NNNNa sjeveru Crne Gore, u srednjemPolimlju, nalazi se grad
Bijelo Polje, ukome se odvija, te~e i traje Islam sasvojom kulturom
i civilizacijom.
Historijski posmatrano, Bijelo Polje je imalo isvoja stradanja,
kao npr. 1689. godine od straneaustrijske vojske, {to je bila
sudbina i drugihsand`a~kih gradova.
Sredinom 18. vijeka, ta~nije 1741. godine, uBijelom Polju je
sagra|ena Zaimovi}a d`amija(Gornja Mahala). Prvobitno je sagra|ena
po pisan-im podacima u selu Jabu~inu, pa je u dijelovimaru~no
prenijeta u grad.
Godine 1852. Akovo (Bijelo Polje) sa Bihoromulazi u sastav
jednog od mudir luka (srez)Bosanskog ajaleta. Ve} 1868. godine
Bijelo Poljeje jedna od kaza Novopazarskog Sand`aka, a1877. godine
Akovo je imalo jednu ru`diju i 15sibijan mekteba, u kojima se
{kolovao 431u~enik i 159 u~enica. U toku Drugog svjetskograta
Bijelo Polje je tako|e pretrpjelo puno `rtava uljudstvu i
objektima. Prilikom savezni~kog bombar-dovanja Bijelog Polja
19.11.1944. godine,pogo|ena je i sru{ena d`amija na ~ar{iji -
Had`i-hanumin vakuf.
U samom gradu Bijelom Polju nalazi se jednad`amija u kojoj se
klanja svih pet vaktovanamaza, a pri Odboru IZ-e Bijelo Polje ima
jo{ 5d`amija aktivnih i to: d`amija u Sutivanu,Gubav~u, Bistrici,
Loznoj, Koritima. U pet nave-denih se obavljaju d`umanski i Bajram
namazi. Utoku je izgradnja d`amija u selu Rasovu iKanjama. U selima
Metanjcu i Dobrakovu segrade mektebi. U selu Raduli}i u op{tini
BijeloPolje, postojala je jedna d`amija koja po
svojojmonumentalnosti spada u red boljih d`amija udoskora{njoj
Jugoslaviji. Vihor Drugog svjetskograta je tu d`amiju ostavio u
ru{evinama. Apel IZ-eda izvr{i sanaciju pomenutog objekta u
toku
1996. godine, ostao je bez uspjeha. ^ekamobolja vremena. U toku
1997. godine, od stranenovog d`amijskog odbora Bijelo Polje,
potekla jeinicijativa za{tite i ogra|ivanja na lokaciji
staroggroblja u naselju ]ukovac, koja je uspje{na iprivodi se
kraju.
Odbor IZ-e Bijelo Polje, sa svojim usponima ipadovima, koji su
odraz udaljenosti od matice idosta malog broja vjerskih slu`benika.
Ali, u per-spektivi se naziru mogu}nosti ka br`im reforma-ma i
boljem opstanku Islama na ovom lokalitetu.
Vakufsku imovinu OIZ-e Bijelo Polje ~ine vjerskiobjekti,
administrativna zgrada, gasulhana, jednoturbe, ~etir i stana za
imamsku upotrebu.Ja~anjem islamske svijesti, pove}a}e se i
brojdrugih objekata koji su u slu`bi za op{te namjenemuslimana ove
regije.
Na planu o`ivljavanja vjerskog `ivota OIZ-eBijelo Polje, osje}a
se uspon kroz primjetljiv brojmusalija u toku Ramazana, Bajrama,
d`umanskognamaza, pet dnevnih namaza, a rast klanja~a upodmlatku u
gradskoj d`amij i je najbol jeupe~atljiv, zahvaljuju}i vrijednom
pregaocu iimamu had`i Hasan ef. Bo{njaku. Vjerska poukaradi u toku
cijele godine, na {kolskim ferijamasvaki dan, a ina~e samo
nedjeljom. Medijska kul-tura kroz upoznavanje Islama u pisanoj
dostupnojliteraturi, jo{ zakazuje na ovom podru~ju, {to usvakom
slu~aju moramo korigovati, kada znamoda je knjiga najbolji
prijatelj, a islamska svakako.
Islamske vjerske manifestacije u Bijelom Poljusu
najupe~atljivije u toku Ramazana, a ondapo~inju svoj postepeni pad.
To je stvar koja otvara{irok dijapazon za polemiku i stru~na
savjetovan-ja, kako kroz ostale manifestacije, mevlude,hatme,
d`enaze, susrete sa prijateljima, islamska
vjen~anja, sunnete, nadijevanje imena, trebaostavljati traga
kroz pri~u i nasihate, buditi bakljuvjere u Allaha d`.{. i Sunnet
Muhammeda a.s.
Iskra nade za vjeru u tevhid su mladi izdanci,kadar koji je na
{kolovanju kroz medrese, u skori-je vrijeme, u razdoblju od
1990/91. {kolskegodine, i to djeca sa podru~ja op{tine Bijelo
Polje,na {kolovanju u Gazi-Isabegovoj medresi u NovomPazaru:
^elebi} Mirsad - prva generaci ja,Martinovi} Meho, Hasanovi}
Ned`ad, Kapetanovi}Re{ad, Kijamet Enver, Burd`ovi} Enis,
Hasanovi}Irfan, Nasufovi} Sead i Bo{njak Ahmedin. To je usvakom
slu~aju generacija koja }e nastaviti da nasvoj stru~an na~in ostavi
i nastavi sasprovo|enjem aktivnosti na polju Islama. UzAllahovu
pomo} bi}e jo{ i bolje. Nadati se je.
Mirsada Burd`ovi}
OODDBBOORR IISSKKLLAAMMSSKKEE ZZAAJJEEDDNNIICCEEBB II JJ EE LL
OO PP OO LL JJ EE
D`amija u Bijelom Polju
Omladina sve vi{e prisutna u d`amiji
Me|u vrijednim d`ematlijama je svakako iRefik Tiganj koji je
znatan dio svoga `ivota proveou inostranstvu, rade}i i zara|uju}i
da bi mogaosebi i drugima pomo}i. Melek koji donosi dobrevijesti,
naputio je Bo`ijom voljom Refika i njegovubra}u Rifata i Esada da
ulo`e dio svogazara|enog kapitala u izgradnju d`amije u toku1996.
godine, koja je dovr{ena u januaru 1997.
Savladavaju}i mnogobrojne prepreke, me|ukojima je i vrlo lo{ put
i pristup do mjesta gdje segradila d`amija, Refik je ulo`io sve
svoje fizi~ke imaterijalne mogu}nosti i sposobnosti i uspio daza
ne{to vi{e od pola godine zavr{i zapo~etud`amiju koja je ukrasila
Vrbicu, o ~emu }e vamsvi muslimani Bihora koji su imali prilike da
jevide i posjete potvrdno odgovoriti.
Bra}a Tiganj su ulo`ili svoja sredstva, pa nijebilo potrebe za
donacijama iz Turske i bilo kojihdrugih mjesta. Izgradnja je
otpo~ela 24. aprila1996. godine, ~ijoj sve~anosti su
prisustvovalibrojni vjernici, preko 400 prisutnih. D`amija je ve}u
toku ovogodi{njeg Ramazana vr{ila svoju funkci-ju. Projekat d`amije
je uradio li~no Refik Tiganj.D`amija je utemeljena na povr{ini od
62 kv.metra i ima dva sprata. Predstoji izgradnja minareu visini od
25 metara, koja bi trebala da budeskladna d`amiji. U toku
ovogodi{njeg Ramazanad`amija je otvorena i nezvani~no, ~ijoj
sve~anostisu prisustvovali i Bo{njaci muslimani sela:Petnjice,
Lagatora, Trpezi, Vr{eva, Kalice i drugihd`emata, koji su se
pridru`ili `eljama i dovi zauspjeh i sre}u Vrbi~anima.
Prilikom mog posljednjeg susreta s RefikomTiganjom, u toku na{eg
muhabeta izdvoji}u nekanjegova kazivanja:
"O veli~ini i va`nosti ovog hairli djela uvjerilismo se kada je
d`amija po~ela vr{iti svoju funkci-ju, okupljaju}i muslimane u ime
Boga, radipou~avanja osnovnim vrijednostima Islama.Svakom bratu
muslimanu bih preporu~io dad`amiju ima u svojoj blizini, svom
mjestu i svomsrcu. Mnogi }e re}i da ima va`nijih i
potrebnijihposlova i objekata od d`amije, ali ja ne mislimtako. U
mjestu gdje nema d`amije, {kole i makarambulante, nije dostojno
`ivljenja jednog musli-mana.
Zahvaljujem se svakom bratu a posebnou~enim ljudima IZ-e koji su
mi pru`ili moralnupodr{ku a posebno mladom Irfan ef. Tuti}u koji
jena{oj omladini pokazao put sre}e i spasa u prak-tikovanju
Islama.
Naravno, molim Boga da nagradi i sve vrijedneVrbi~ane:
Tarhani{e, Cikoti}e, Agovi}e, Aliba{i}e,\uki}e, Hadrovi}e i
Adrovi}e, Tiganje koji su svo-jim raznim prilozima u~estvovali u
ovom hairliposlu."
Na kraju, sve bih pozvao na sve~ano otvaranjed`amije u na{oj
Vrbici, koje }e se obaviti nakondovr{enja minareta, o ~emu }emo
haber u~initiputem na{eg glasila GLASA ISLAMA.
Uz mahsus selam!
Sead Ramdedovi}
Bihor
TRI BRATA IZGRADILA D@AMIJUBra}a Refik, Rifat i Esad Tiganj iz
Vrbice
izgradili su velelepnu d`amiju u svom selu uime Allaha i duga
prema zavi~aju.
-
Glas IslamaJuni 1997. Safer 1418.
10
KKako promovisati GLAS ISLA-MA skromno u nekimcrnogorskim
gradovima, ane biti nimalo nametljivi a
jo{ manje dosadni, bila je jednaod dilema dok smo putovali
nastrojica: Mustafa ef. Feti} - glavni iodgovorni urednik,
HasudinHajrovi} - tehni~ki urednik i mojamalenkost, jednog svje`eg
iprohladnog majskog jutra iz NovogPazara, preko Sjenice i
Prijepoljaza Podgoricu u kojoj je temperatu-ra bila do 32
stepena.
U musafirskoj atmosferi kodna{e bra}e u podgori~komMe{ihatu, uz
kahvu i ~aj odagnalismo svaku pomisao i ku{nju da}emo ostati sa
nesigurnim kolimana pola puta, i shvatili da smodo{li na pravo
mjesto. Istina,Idriza ef. Demirovi}a, predsjedni-ka Me{ihata IZ-e
Crne Gore nismo
vidjeli, jer je bio slu`beno zauzetoko pravne procedure
jednogvakufskog objekta (porodi~neku}e) u Tuzima za budu}uMedresu,
prvu u Crnoj Gori. Reisasu zamjenjivali na{i stari ahbabi,[a}ir ef.
Smailovi}, Bajro ef.Agovi} te mladi imam Huseinefendi ja, svr{enik
Islamskogfakulteta u Medini. Efendija [a}irje jedan od slu`benika
OIZ-e uPodgorici, pa je ovom prilikom pri-jatno uprili~io na{
bratski susret,rekav{i jo{ na po~etku da je sre-tan {to je do`ivio
da ima u svojim
rukama GLAS ISLAMA nabo{nja~kom jeziku i kao takvog suga
prihvatili svi Albanci ovdje uPodgorici, Tuzima, Baru i Ulcinju,jer
jezik na{e vjere je neprevodjiv imi se najbolje me|usobno
razumi-jemo slijede}i ispravno Allahovput... Izme|u redovari je~i
na{e bra}eprimijetili smo da jedosta te{ko biti mus-liman u
Podgorici,posebno u ovom"smutnom" vre-menu. A to jo{ boljekazuje da
je uglavnom gradu CrneGore sa preko20.000 muslimanasamo jedna
aktivnad`amija, dok jednaod najstari j ih,G l a v a t o v i } e v
ad`amija jo{ ~ekasvoju restauraciju,iako je samo na
"papiru"za{ti}ena nekim zakonom.
Ono {to su nam na{a bra}arekla u Podgorici jeste da ne pos-toji
dovoljna svijest tolerancije narelaciji dr`ava - vjera, pa nije
~udo{to su skoro svi akutni problemisvedeni na marginu
de`urnihpitanja osu|enih na zaborav, bezpovratne informacije.
Klju~ni prob-lem skoro svih OIZ-e u Crnoj Gori,kako nam reko{e na{i
sagovorni-ci, jeste nedovoljan broj imama.Primjera radi, imam Bajro
ef.Agovi} mora svakog petka dabude na d`umi u Baru. Na{abra}a su
bila samokriti~na pa sunam istakla jedan vidan problemkoji se
javlja me|u prispjelimkadrovima, novim imamima kojidolaze iz
razli~itih islamskih cen-tara (Kaira, Medine, Istanbula isl.) kada
se ~uje pomalo razli~itotuma~enje nekih, vi{e formalnihnego
su{tinskih, islamskih normi.Kroz GLAS ISLAMA valjalo bi
ihpripremiti i uskladiti sa ostalimkolegama, naglasil i su
na{idoma}ini, jer je veoma bitno kako}e se mladi imami pona{ati
naterenu, u svojoj sredini koju sunapustili prije ~etiri-pet
godina.
I u Crnoj Gori je jedan odglavnih problema kako
povratitivakufsku imovinu Islamskimzajednicama? Nismo znali da
jeOstros na Skadarskom jezeruvakufski posjed, kao i Gornji i
Donji Muri}i i da je d`amija uMuri}ima jedna od najstari j
ihd`amija iz XVI stolje}a... Nismoznali da je bilo pet hafiza samo
izporodice Zaimovi}a iz BijelogPolja... A o svemu tome na{abra}a bi
voljela da se progovori uGLASU ISLAMA.
Nakon musafirskog ru~ka uStaroj Varo{i, u kojoj se jedvanazire
Sahat kula kao minorniurnek stare islamske ~ar{ije {tosu je razbili
i potrli hladni soliteri,hital i smo prema Ulcinju.Razmi{ljao sam o
maloj ul iciD`an, koje vjerovatno vi{e nema...Usput smo susretali
duge kolonekamiona koji su i{li iz Albanije upravcu Nik{i}a,
natovareni starimgvo`|em. Kroz na{e misli ve}smo vidjeli kako se
surovo tope(da ne ka`emo rustikalno) nekihromi dijelovi Albanije u
nik{i}koj`eljezari "Boris Kidri~", koja seodavno tako ne zove.
Dakle, pre-voz starog gvo`|a se vr{i ilegalnopreko
albansko-crnogorskegranice a "topljenje" rude vr{i sesasvim
legalno. Usput smopro~itali vijest u novinama (kakvakoincidencija!)
da je Albanijaoptu`i la Crnu Goru za javnuplja~ku...
Od ovih tu`nih i morbidnih pri-zora na{e bra}e, kom{ija
prekoProkletija, voze}i se pored samogmora u lahkom predve~erju,
samonam daju neki natprirodni kuvet i
sigurnost bjeli~asti obrisi krotkihd`amija, koje sve ju`nije
streme uvisinu poput raketnih projektilakoje ne}e nikog ubiti.
Gradska d`amija u Ulcinju zavrijeme ak{am namaza bila jepuna
d`ematlija, od mla|ih dostarijih. Poslije namaza u istojd`amij i u
vjerni~kim rukamana{ao se GLAS ISLAMA. Bile suto skromne hedi je
na{e Re-dakcije, odnosno spontana pro-mocija koju je lijepim
rije~imaizgovorio Mustafa ef. Feti} kaoglavni i odgovorni urednik.
Na{abra}a ne mogu da vjeruju daimaju svoje glasi lo. Uzgred,
znati`eljno nas pitaju: da li smobili u podgori~kom
Me{ihatu?Nakon odgovora da jesmo, na{abra}a se osloba|aju jo{ jedne
for-malne sjenke, koja vi{e nije nisumnja ni dilema, ve} istina da
semoramo {to vi{e i tje{nje povezi-vati Allahovim u`etom, kako
jedanstari Albanac re~e, jer sloga sesti~e i prima samo dinom
iimanom.
Priznajemo, da predstavu oUlcinju mijenjamo. Nismo znali dau
ovoj op{tini ima blizu tridesetak
RREEPPOORRTTAA@@AA
''Kada sam se otrijeznio poslije operacije (u Beogradu)
izgov-orio sam, ka`u, samo ove tri rije~i: Allah, Ahmet i Azra...
imetre}eg djeteta nisam umio da izgovorim'', rekao je stari
imamHalil ef. Seferovi} iz Starog Bara.
Podgorica: Sa predstavnicimaOdbora Islamske zajednice
Bar: Halil ef. Seferovi} ispredmasline stare preko 2000
godina.
Ulcinj: Promocija ''Glas Islama'' u d`amiji
JEZIK NA[E VJERE JENEPREVODIV
-
aktivnih d`amija i da je samoUlcilj imao 13 hafiza. A svakastopa
zemlje je historija i legenda.I ovom prilikom postavljamo sebiono
isto vru}e pitanje gospodinaEmira [ekiba Arslana: Za{to sumuslimani
zaostali a drugi napre-dovali? Dio odgovora nalazimo ukonkretnim
primjerima. Na`alost,kako smo ~uli u Ulcinju, ni ovanajju`nija
jadranska obala nijepo{te|ena uzurpacije vakufske(kao ni one li~ne)
imovine. Dr`ava,odnosno vojna, je oduzela samo uzadnje vrijeme
blizu 3.000 sta-bala maslina i preko 15.000maslinovih stabala
privatnicimasa zemlji{nim posjedom. O{te}enisu prete`no muslimani,
odnosnoAlbanci. A zlatno pravilo je dugova`ilo: ni jedan mladi}
nije mogaoda se o`eni, ukoliko prethodno neposadi najmanje 20
maslinovihsadnica.
Kod na{e bra}e smo te no}idugo zijaretili i ostali na konak
jerhotel nije za musafire koji prvi putdolaze, reko{e. Sutradan
nakonobilaska Pa{ine d`amije u Staromgradu, mladi imam Rifat
ef.Cukovi} odveo nas je u Vladimirda vidimo jo{ jednu novu i
lijepud`amiju. ^etvrtak je pazarni dan uovom malom pograni~nom
mjestupoznatom po pelinu (kao i cijelaKrajina) koji se otkupljuje
onakotek ubran za samo 1 DM.Primje}ujemo pored puta teksazrele
tre{nje i velike kamenebulke, samo {to nisu rascvjetale,streme
prema nebu, koje se ljubi iutapa sa prozra~nom bojommorskog
plavetnila.
Sporednim putevima (da bi izb-jegl i sve u~estal i je
konvojekamiona iz Albanije) sti`emo uStari Bar, kod jo{ krepkog
starogimama, Halila ef. Seferovi}a.Njegova l jubazna hanumado~ekuje
nas u njihovoj avliji izkoje se tek "pusti la" p~ela."...Kada sam
se otrijeznio poslijeoperacije u Beogradu izgovoriosam, ka`u, samo
ove tri rije~i:Allah, Ahmed i Azra... Ime tre}egdjeteta nisam umio
da ovari{em
(izgovorim)", prisje}a se had`ijaHalil, `ale}i se da tri dana
nijemogao da klanja! Prolje}a '95. jei{ao na had` sa svojom
hanu-
mom, zajedno sa {ezdesetaksand`a~kih had`i ja. Iako jeprevalio
sedmu deceniju, Halilagaje jedan od najstarijih aktivnihimama u
Omerba{i}a d`amiji uStarom Baru. Rado se prisje}asvoje mladosti
koju je poklonioimamskom poslu, organizuju}ivjerske pouke na terenu
Malesijepa i {ire. Ovaj krepki starac(nakon "savijanja" odbjegle
p~ele)vodio nas je do najstarije masline,a potom ispod Tvr|ave
doPodgradske d`amije, koju godina-ma odr`ava Rizvan Muri} sa
svo-jom porodicom. Na`alost, ovalijepa d`amija je bez imama.
Uharemu d`amije nalaze se tri{ehidska mezara, koji su kaobranioci
grada, kako ka`u, odKova~ke mahale i{li blizu 150metara bez svojih
glava i na tommjestu gdje su pali, oni su iukopani. Kadija [abi}
ostavio jeamanet, kada bude preselio naahiret da ga ukopaju ispod
nji-
hovih nogu. @elja mu je ispunjena. "Moja najve}a `elja je da
u
ovoj d`amiji svakodnevno ~ujemezan", po`alio se Rizvan,
rekav{inam da je otvoren konkurs zaimama. Ka`e, da je razgovarao
sasvojim Ro`ajcima, ali jo{ ni{tanema. ''Uslovi su povoljni:
trosob-ni stan i kori{}enje stotinu sta-bala maslina. Ako ne}e
stan,mo`e da napravi ku}u, evo, placje tu, pored d`amije''.
Zanimljivo je koliko je indika-tivno da d`amije u Starom
gradunemaju stalne imame, dok poselima ne oskudijevaju sa
kadrovi-ma. Musafirski re~eno, ak{amskiezan u Omerba{i}a d`amiji
u~io jeMustafa ef. Feti} a klanjala jekompletna porodica efendi
jeSeferovi}a, nakon ~ega su nas~lanovi OIZ-e Bara prihvatili u
svo-jim prostorijama, vidno zaogrnutibrojnim problemima.
PredsjednikOIZ-e Bara dr. Muftar ef. Kaveri},ina~e stomatolog,
rekao nam jeda je njegov babo bio hafiz, a bioje i djed. "Me|utim,
izmijenila suse vremena, zato je najvi{i sevabda do|ete bar na
jednu na{ud`umu petkom. Mi smo svjesni daod kurbanskih ko`ica ne
mo`emopla}ati socijalno osiguranje, jernemaju sve d`amije
vakufskuimovinu kao izvor finansiranja",naglasio je Kaveri},
isti~u}i da jeipak optimista. "Eto, ljudi su oti{liu Ameriku, a ja
ka`em, ne trebaim bolja Amerika od Bara. Ono {toje najbitnije je da
se usaglasekomunikacije na cijelom podru~juod Novog Pazara i
Podgorice",izra`avaju}i radost {to se GLASISLAMA na{ao i u njihovom
Baru.
Odlazimo iz Bara u pono} upravcu Podgorice gdje }emoprekona~it i
u mojoj ku}i naKoniku, u kojoj ne `ivim vi{e odsedam godina.
Razmi{ljamo krivu-davom magistralom uz Petrovestrane, koju je svaki
visokipoliti~ar razvla~io kao pitu kotu-
ra~u preko sofre, svoje nahije,preko svoga sela. Rado sesje}am
seljaka sa Skadarskog jez-era koji je prodao par
volova,po{to-za{to, da bi oti{ao na had`.
Razmi{ljam i o onoj zmiji iz turskeTvr|ave u Starom Baru koja
jeujela u tamnici jednog tamni~araod dvadesetorice, te je
umro.Devetnaestorica su govori lastra`aru da je zmija ujela
njihovabrata! Osioni stra`ar nije to htio ni~uti, pa ga je
Selim-beg objesiopo {eriatskom sudu.
Sutradan, u petak bili smo uTuzima i vidjeli se sa
BratomSelmanom Lja~evi}em, vrsnimpjesnikom i d`ematlijom koji
jenedavno objavio drugu knjigupoezije "Dova za Bosnu" uz recen-zije
na{ih poznatih knji`evnika,Huseina Ba{i}a i Zuhdije Hod`i}a.
Helem, na{ GLAS ISLAMAna{ao je svoje vjerne ~itaoce i uMalesiji.
Preko Bijelog Polja stiglismo na d`umu u Plav. StaraRed`epagi}a
d`amija je bila pre-puna klanja~a. Ma{allah. UGusinju smo posjeti l
i (od tri)Vezirovu d`amiju koju su adaptiralipri je dvi je godine
od pomo}iGusinjana koji `ive i rade u SAD,ulo`iv{i preko sto
hiljada dolara.
"Bio sam u Kaliforniji u LosAn|elesu za Ramazan", rekaonam je
imam Red`ep ef.Ljuljanovi}, dok smo, {etali i obi-lazili
jedinstvene po ljepoti Ali-pa{ine izvore, da je i tamo u tojdalekoj
zemlji na{ao Plavljane iGusinjane: ~etrdeset porodicasamo iz Tuza,
zatim iz Ulcinja,Bara, Podgorice...
Istina, u ovaj kraj, koji se sabogatstvom prirodnih l jepotamo`e
ravnati sa [vicarskom,ni jedna vlast ni je ulagala nijednog dinara.
Zato su mladimasovno odlazi l i u svi jet,napu{taju}i ovu zadnju
stanicu nakraju svijeta, u koju se mo`e do}isamo iz jednog
pravca.
Govore}i o fenomenu na{ihljudi, Ljuljanovi} je rekao da smomi
bolji muslimani kada odemo usvijet, nego ovdje. Naveo je
vi{eprimjera.
U Los An|elesu Ljuljanovi} jeklanjao u pet d`amija i svakogdana
su po dvi je-tr i osobeprelazile u Islam. Sve su d`amijebi le pune
pa su prekobrojned`ematlije morale da klanjaju poparkovima.
Prolaznici su posma-trali taj vjerski ~in, mnogi su im
sepriklju~ili i pre{li u Islam. Vlast jezabranila tu opasnu
"lokaciju" uparku, na{li su im drugo mjesto,na periferi j i , na
kojoj im sepridru`ila (u novoj vjeri) kompletnagrupa studenata koja
je bila naekskurziji.
Eto, tako se `ivi i prima Islamu vi{espratnoj Americi.
Tre}i dan vra}amo se u NoviPazar, odakle smo po{li. U pono}smo
na Mehovom kr{u. Odnosno,na "granici" Srbije i Crne Gore nakojoj
Beograd "vje`ba" monotonustrogo}u nad svim putnicima,otvaraju}i im
torbe i li~ne karte.Bo`e, {ta li tra`e?
Insan po`eli da zaspi i da nemisli da je to stvarnost.
Fehim Kajevi}
Glas IslamaJuni 1997. Safer 1418.
11RREEPPOORRTTAA@@AA
Stari Bar: Omerba{i}a d`amija
Gusinje: Vezirova d`amija
Plav: Gradska d`amija
-
Glas IslamaJuni 1997. Safer 1418.
12
NNNNakon definisanjaosnovnih cjelina o islam-skoj koncepciji,
kao i
definisanja smjera prema Allahui ibadetu i tra`enju pomo}i
odNjega, po~inje se sa prakti~nomprimjenom upu}ivanja dove,molbe
Allahu na na~in kako toodgovara atmosferi i prirodipoglavlja.
"Uputi nas na pravi put,na put onih kojima si
milost Svoju darovao,a ne onih koji su protiv
sebe srd`bu izazvali, niti onihkoji su zalutali!"
(El-Fatiha, 5-7)
Uputi nas na pravi put...Zadr`ali smo se na spoznajipravog puta
koji spaja, a zatim ina ustrajnosti na tom putu... Ispoznaja i
ustrajnost na pravomputu plod su Allahove upute,Njegove milosti i
rahmeta.Okretanje prema Bogu kodsvega, plod je vjerovanja da
jeAllah jedini Onaj Koji poma`e.Pomo} je ne{to najve}e i prvo{to
vjernik tra`i od svogaGospodara. A uputa na pravi putje sigurna
garancija sre}e i naovom i na budu}em svijetu. Toje uistinu uputa
po prirodi ~ovje-
ka ka tajni Allahovoj koja dovodiu sklad kretanje ~ovjeka i
kre-tanje cjelokupnog postojanjaprema Allahu Gospodaru
svjeto-va.
Prirodu ovog pravog putaotkrivaju ajeti: "Na put onih koji-ma Si
milost Svoju darovao, ane onih koj i su protiv sebesrd`bu izazvali,
niti onih koji suzalutali!" (1/6,7) To je put onihkojima je Allah
udijelio Svojublagodat, a ne onih koji su pro-tiv sebe srd`bu
izazvali, zbogtoga {to su spoznali istinu, aonda se odvojili od
nje, niti onihkoji su zalutali od istine i nisubil i uop}e upu}eni
na praviput... On je put sretnih,upu}enih koji odr`avaju
kontinu-itet.
Ovo poglavlje odabrano je dase ponavlja u svakom namazu.Nijedan
namaz ne}e biti ispra-van bez Fatihe. I premda je ovopoglavlje
dosta kratko, ono usebi sadr`i osnovne cjel ineislamske
koncepcije.
Muslim navodi hadis kogaprenosi Ebu Hurejre odResulullaha,
alejhi -s-selam:*Allah Uzvi{eni ka`e: "Podijelio
Sam namaz izme|u Sebe iSvoga roba na dva dijela podjed-nako.
Pola Meni tog namaza, apola Mome robu. Mome robupripada i sve ono
{to zatra`ikada ka`e: "Tebe, Al laha,Gospodara svjetova
hvalimo."Allah dodaje: "Hvali Me Mojrob," a kada ka`e:
"Milostivog,Samilosnog", Al lah dodaje:"Slavi Me Moj rob", a
kadaka`e: "Gospodar Sudnjegdana", Allah ka`e: "Visoko Mecijeni Moj
rob", a kada ka`e:"Tebi se klanjamo i od Tebepomo} tra`imo", Allah
dodaje:"Ovo je ozme|u Mene i Mogroba i Mome robu pripada sveono {to
tra`i". A kada ka`e:"Uputi nas na pravi put, na putonih kojima Si
Svoju milostdarovao, a ne onih koji su protivsebe srd`bu izazvali,
niti onihkoji su zalutali", Allah ka`e:"Ovo pripada Mom robu i
Momerobu pripada sve ono {to ontra`i."*
Mo`da ovaj sahih hadis otkri-va svojim obja{njenjem
tekstaFatihe, tajnu izvora ovog poglavl-ja da ga vjernik ponavlja
17 putau 24 sata, odnosno onolikoputa koliko ho}e, kad
ustanevjernik da se moli u namazu...
U SSVJETLU KKUR'AN-II-KKERIMA
Sejjid Qutb: U OKRILJU KUR'ANASejjid Qutb: U OKRILJU KUR'ANA
EELL--FFAATTIIHHAA(III)
SSejjid Muhamed HuseinTabatabai iz Hona jenajmla|i hafiz
Kur'ana
u svijetu koji je uspio danovom metodom "e{are"zapamti Kur'an u
cjelini.
Ovaj hafiz koji ima petgodina, sa dvije godine jepo~eo pamtiti
Kur'an i posli-je tri godine je napametnau~io ovu svetu knjigu
uzprijevod svih ajeta zajednosa tematskom naukomKur'ana. On mo`e
veomalako napamet recitovati iprevesti tra`eni ajet kao i
navesti broj ajeta, brojstrane, d`uza (poglavlja) ir i je~i na
po~etku i krajustranice u kojoj se nalaziajet.
Ovo dijete mo`e jezikomKur'ana da razgovara sasagovornicima i
da, koriste}iajete, odgovara na njihovapitanja.
Muhamed Husein Taba-tabai jo{ nije krenuo u {koluali mo`e da
vrlo lako ~itaknjige koje su vezane zanauku i komentare
Kur'ana,
kao i druge nau~neknjige.
On, tako|e,osim Kur'ana jo{zna napamet neko-liko drugih knjigana
arapskom iperzijskom jezikukao {to su "\ulis-tan" i druge
knjige.
NUR, broj 13,april 1997.
NAJMLA\I HAFIZ KUR'ANA U SVIJETUNAJMLA\I HAFIZ KUR'ANA U
SVIJETU
ZANIMLJIVI PODACI ZANIMLJIVI PODACI O KUR'ANUO KUR'ANU
- Kur'an ima 114 sura i 6666 ajeta.
- Najve}a sura u Kur'anu je II (El-Beqare)
- Najmanja sura u Kur'anu je CVIII (El-Kewser)- Najve}a rije~ u
Kur'anu je
(Sura XV, ajet 22)- Najmanja rije~ u Kur'anu je slovo u
- Najve}i ajet Kur'ana je ajet 282 u suriEl-Beqare.- Najmanji
ajet Kur'ana je
(Sura LV, ajet 64).
- Rije~ koja se nalazi ta~no u srediniKur'ana je u d`uzu 15,
Suri XVIII i ajetu19, a to je rije~
- Prva sura Kur'ana je sura El-Fatiha(Pristup).- Poslednja sura
Kur'ana je sura En-Nas.- Prva sura koja je objavljena je sura
El-Aleq.- Poslednja sura koja je objavljena jesura En-Nasr.- Prvi
ajet koji je objavljen je
(Sura XCVI, ajet 1)- Poslednji ajet koji je objavljen je
(Sura V, ajet 3).- Prva rije~ Kur'ana je
- Poslednja rije~ Kur'ana je- Jedina sura u Kur'anu koja po~inje
bez
(''U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog)je sura IX (sura
Tewbe)
-
Glas IslamaJuni 1997. Safer 1418.
13
VVe} du`e vremena me|u musli-manima je prisutna krizaautoriteta.
U stanju na{e
sveop}e, rekli bismo, egzistenci-jalne krize kroz koju ovih
danaveoma ozbiljno prolazimo, taj prob-lem dobi ja jednu posve
novudimenziju. Nerijetko }emo ~uti kakose u obi~nim razgovorima ili
sred-stvima informisanja nastoji udaritina dostojanstvo najvi{ih
islamskihautoriteta, kako pred u`om tako ipred {irom javno{}u. Ba{
zbog togau ovome komentaru predmetnoghadisa `elimo kazati nekoliko
rije~io "ulul emru", t j . l judima ~i jemi{ljenje muslimane
obavezuje,oslanjaju}i se pri tom na izvoreIslama - Kur'an i
PoslanikovSunnet. Tri su bitna pitanja o koji-ma }e ovdje biti
rije~i i koje valjanu`no raspraviti. Prvo, {ta je to ulul-emr ili
ko su njegovi predstavnici,koja i kakva poslu{nost se imaiskazati
takvim ljudima i tre}e, podkojim je uvjetima dopu{teno musli-manima
ustati, odnosno di}i glasprotiv spomenutih prestavnika.
Op}enito re~eno, ulul -emrozna~ava one osobe koje
zauzimajuistaknute funkcije u dru{tvu ilizajadnici. U Islamu su to
oni kojirukovede poslovima Islamskezajednice. Kako primje}uje
poznatiislamski u~enjak Hafiz Ibnu Kajjim,Kur'an stalno dovodi u
vezu Allahad`.{. i Poslanika kada govori oautoritetima. Naravno, to
ni jeslu~ajno jer Kur'an ne poznajeslu~ajnost. Dakle radi se o
istin-skim sljedbenicima Resulullaha uimametu. Taj emanet mogu
nositijedino oni koji su se osvjedo~ili upravoj v jeri i koj i su
potpunoPoslanika prihvatili kao najuzoritijiprimjer. Stoga, da bi
muslimani
iskazali svoju poslu{nost izabranimpredstavnicima, temeljni je
uvjet dase oni bezuvjetno pokoravaju Allahui Njegovom Poslaniku.
Sve dok seulul-emr u svom svakida{njem`ivotu pridr`avaju i rukovode
islam-skim zahtjevima, muslimani su ihobavezni slijediti. Onoga
~asa kadanjihova praksa ne bi bila u skladusa osnovnim izvorima
Islama, mus-limani nisu vi{e obavezni slijeditinjihove instrukcije
i programskupolitiku.
Centralno je pitanje, zapravo, dali je muslimanima dopu{teno da
nanajvi{e funkcije postavljaju ljude,vode}i pri tome isklju~ivo
ra~una oprofesionalnim i stru~nim sposob-nostima a zanemaruju}i
njihovemoralne i vjerske kriterijume. To jeona ta~ka koja bi
trebalo da zajed-nicu muslimana ~ini druga~ijom uodnosu na sve
druge tipove dru{tvai organizacija, i na kraju postavljase pitanje
kada je dozvoljeno musli-manima di}i svoj glas protivizabranih
autoriteta koji zloupotrebl-javaju povjereni im polo`aj ili
onihkoji su uzurpirali polo`aj u zajednici.Ve}ina hadiskih u~enjaka
jemi{ljenja da bez obzira na prestupekoje ~ine ulul-emr, ipak
muslimani-ma nije dozvoljeno da se svim sred-stvima di`u protiv
njih, bez obzirana okolnosti. Muslimani suobavezni osporavati
njihovu neis-lamsku politiku kroz dijalog, podsti-caj i razgovor i
tako korigovati ih upogre{nim stavovima. Time sestvaraju mogu}nosti
za uspje{nupromjenu, da umjesto nepravednogvo|e izaberu pravednog,
bez prolije-vanja krvi i uni{tavanja `ivota.
Mustafa Feti}
IZ SSUNNETA RRESULULLAHA DRUGI OO NNAMA
UULLUULL EEMMRR
Prenosi se od D`umadeta B. Ebi Umejje da je rekao:"Svratili smo
kod Ubade B. Samita koji je bio bolestan irekli mu: "Ka`i nam, Bog
ti dao zdravlje, hadis kojim namBog pokazuje svoju blagotvornost
koji si ~uo od Poslanika,pa je rekao: "Allahov poslanik nas je
pozvao i mi smo mudali prisjegu na vjernost. Izme|u ostalih obaveza
kojimanas je on zadu`io bila je poslu{nost vladaru, odnosnoimamu
(emiru) i u zadovoljstvu i u trenucima nezadovoljst-va, i u nesre}i
i u trenucima sre}e, ~ak i kada je nekomeneopravdano data prednost
u odnosu na nas i da ne ospo-ravamo onoga ko je sasvim valjano
izabran. Poslu{nostprema njemu je bezuvjetna, osim kada imate jasne
dokazekoji vas apsolutno uvjeravaju da on ne ispunjava
Njegovenaredbe." (prenosi Muslim)
Schlagentweit: Sumnjam da postojijedan prepoznatljiv oblik
islamskepolitike. Na primjer, u indijsko-pak-istanskim odnosima,
spremnostIndije da ratuje protiv Pakistana ni{tamanja ni je bila
nego spremnostPakistana. Zato je neumjesno pitanjeho}e li se
muslimani, posjeduju}ibombu, druga~ije pona{ati od protes-tanata.
Isto tako, malo vjerujem da jepovreda ljudskih prava tipi~na samoza
muslimanski svijet. Bilo je i imapovrede ljudskih prava i kod
kr{}ana iu najmanju ruku su onakve za kakveprebacujemo
muslimanima.
Steppat: [to se ti~e upotrebe hemi-jskog oru`ja: Da li su mu
islamskevlade bli`e? Pomenuti su SadamHusein i Naser. Ni jedan ni
jeislamista, i ni jedan ni drugi nisutipi~ni islamski
politi~ari.
Kamphaus: Moramo se uvijek pitati:Kakav je to predstavnik
Islama, iliprotestantske ili katoli~ke crkve, kojiu bombi vidi
rje{enje i koliko se tomo`e identificirati sa njegovom religi-jom?
U osnovi, otvara se pitanje ratai religije.
Sommer: @elio bih dodati, kada gov-orite o bombi: Pitanje koje
se krije izasvega jeste: Postoji l i ravnote`aizme|u racionalnog i
straha kod mus-limana? Trebamo li se bojati akobomba do|e u ruke
muslimanima ilimo`emo po}i od toga da se racional-nost sprovodi
atomskim oru`jem.
Arkoun: Na~ini, nakoje se postavljajuova pitanja, neuva`avaju
realnost uodnosu snaga u svije-tu. Govorite o Islamu,o islamskom
dru{tvu,kao da ono danaspredstavlja tako jako
dru{tvo, tako sna`no kao {to suAmerika, Njema~ka ili Francuska.
Svaislamska dru{tva su danas manjevi{e zavisna. Ako i posjeduju
oru`jeono dolazi sa Zapada. Niti jednoislamsko dru{tvo, na bilo
koji na~in,danas nije autonomno. Pitanja kojapostavljate ovdje, za
muslimane nisurazumljiva. Muslimani znaju da su oniovisnici. I
ka`u: ''Ja se bojim vas, vina Zapadu ste tako jaki, imatemogu}nost
da u mojoj zemlji iza-zovete probleme''.
Scholl-Latour: Kada ve} govorimoo "islamskoj bombi": stvari }e
se sig-urno iskristalizirati i to ne}e biti spri-je~eno ali,
razmislimo o tome daSadam Husein nije islamista ve}jedan
nacionalista-laicista koji je,kada je po~eo gubiti rat, dao da sena
nacionalnu zastavu napi{e "Allahuekber". On je pod
za{titomAmerikanaca vodio rat protiv Irana,da potisne Islam i
fundamentalizam.Ovaj ~ovjek je posegao za hemijskimoru`jem.
[to se t i~e hemijskog oru`ja uju`nom Jemenu, to je jedna
jakonesigurna stvar, mo`da gola saudijs-ka propaganda, u svakom
slu~aju
ne{to poput upotrebe nervnih gasovau Afganistanu od strane Rusa
iliAmerikanaca u Vijetnamu. Vjerujemda }e Iran u dogledno vrijeme
do}i doatomske bombe i tada snositi pot-punu odgovornost za ono {to
slijedi.Opasnost dolazi od neodgovornihpoliti~ara. Sadam Husein bi
bez sum-nje upotrijebio atomsku bombu kadabi je imao.
Schlagentweit: Pri jetnje mirudolazile su u pro{lom vijeku ne
samoiz dominantno muslimanskih dr`ava(proislamskih vlada) ve} i od
sekular-iziranih kakve su Irak ili Egipat koji jezapo~eo rat protiv
Izraela, ili u slu~ajugra|anskog rata u Libanonu odkr{}ana, koji su
sebe vidjeli kaougro`ene.
Wright: Za mene jepotpuno jasno daodre|ene zemlje, aposebno
Iran, `eleimati bombu. Iz pre-poznatljivih razloga.Iran se osje}a
usaml-jenim: osam godinau`asnog ratovanja saIrakom a niko mu nije
pomogao. UN-uje bilo potrebno tri godine da prihvatidokaze o
upotrebi hemijskog oru`jaod strane Iraka. Zato oni `ele bombukoja
}e im, po njihovom mi{ljenju, unajmanju ruku dati takav uticaj da
}eih drugi shvatiti ozbiljno. ^ak i ako gauop{te ne `ele
upotrijebiti. Ja vjeru-jem da }e oni biti mudri. ^ak su i umojoj
zemlji, Sjedinjenim Ameri~kimDr`avama, mi{ljenja da Iran nikadane}e
upotrijebiti hemijsko oru`je,mada ga je Irak upotrijebio u
periodu1981-1988.
Opasnost od tzv. "islamske bombe"je porasla. U Kazahstanu ih
ima,Kirgistan u centralnoj Azi j i jeisporu~ivao uran pomo}u kojeg
suRusi napajali i jo{ uvijek napajajusvoje atomsko naoru`anje.
Pakistanima bombu. Mi sada moramo, kadaposmatramo islamski svijet,
pa`njuosim na Bliski Istok obratiti i na cen-tralnu Aziju. Turska,
Iran, centralnoaz-ijske dr`ave, Pakistan i Afganistanrazvijaju se u
jedan novi region.
Kohlschuter: Ja vjerujem, da }esvaka od tih zemalja, svaka
zajednicanaroda, predstavljati opasnost zaZapad. Na primjer, u
Kazahstanu}emo do`ivjeti novu liniju razdvajanjaizme|u Evrope i
Azije. Opasnostodnosima izme|u Zapada i Islamale`a}e u tome, da
tamo situacija nije~ista. Bi}e opasno blokirati put prom-jenama,
put ka ne~emu novom, kao{to je u~injeno sa Al`irom i l i
uPersijskom zalivu. [titimo {eike,nalazi{ta nafte i blokiramo sve
ono{to mo`e ubrzati razvoj pluralizma.Tamo smo pogazili ono {to smo
samiproklamovali kao {to su l judskaprava, sloboda mi{ljenja itd.
Mi tamonikoga ne hrabrimo na demokratskeoblike izra`avanja.
(Nastavi}e se)
S nema~kog: Midhat Hajrovi}
ISLAM -ISLAM -OPOPASNOST ZA SVIJET?ASNOST ZA SVIJET?
(II)
-
Glas IslamaJuni 1997. Safer 1418.
14
MMMMladost je najljep{i dio`ivota a omladinasnaga i nada
jednognaroda. Od 21. do
25. maja ove godine u Turskoj, unjenom l i jepom gradu
Konji,odr`an je vel i~anstven skup"Dani poziva na mir". Konja,
grada{ka, ljepote, dobrih ljudi, hladnei bistre vode, cvije}a i
zelenila,okupila je muslimansku mlade`ba{ kao u d`enetu. Neupu}eni
bipostavili pitanje za{to je ba{izbor pao na Konju,
historiskomgradu gdje se prepli}u kulture,sufijski tarikati,
pjesni~ka ost-varenja... Konja zapravo sim-bolizira mladost, `ivot,
jer u njojse sve kre}e, sve je veselo. Mir,harmonija i ravnote`a
osje}aju sena svakom koraku. A svijet jedanas `el jan mira,
posebnoomladina koja s nestrpljenjemo~ekuje poziv k suradnji i
pri-jateljstvu. "Dani poziva na mir"su svojstveni Konji jer sve
ono{to ba{tini ova muzej-kasaba je uznaku mira i ljubavi.
MevlanaD`elaludin Rumi, Bog mu sesmilovao i nagradio ga, veliki
mudrac i alim, neizbje`no je bioprisutan, kako u dovama kojimase
tra`i Bo`ija milost, tako i upredavanjima izlaga~a,
mislimaprisutnih, gotovo da je bio tu sanama...
Ove susrete mladih, `eljnihdru`enja i iskrenog
prijateljstva,okupljenih oko zajedni~kog cilja -islamskog bratstva
- organizovaoje IIFSO na zaista dostojanstven
na~in kakav se samo po`eljetimo`e. Ina~e, da napomenem daje
IIFSO Svjetska islamska fed-eracija studenata, kojoj naravno imi
Sand`aklije pripadamo. Za raz-liku od svih prija{njih
okupljanjaomladine, ovaj Kongres jepokazao ozbiljnost i
ekspedi-tivnost u samom radu, upravoono bez ~ega nema pravog
uspje-ha. Stoga }e nam poslu`iti kao
lijep primjer kako se ubudu}emo`e i treba organizirati, kako
nalokalnom tako i na svjetskomplanu. Poseban kuriozitet ovogskupa
bilo je me|usobno upozna-vanje delegacija-u~esnica, gdjesu se
istinski otvorila srca bra}ei sestara i progovorilo o
svimproblemima sa koj ima sesuo~avaju dana{nje delegacije.
Na Pr vi kongres islamskeomladine bile su pozvane dele-gacije iz
130 zemalja i mahom suse sve odazvale, {to jo{ jedanputgovori o
`elji da skupa ja~amo iu~vr{}ujemo islamski ummet.Na{a delegaci ja
je bratskido~ekana i istinski uva`ena.Tokom cijelog Kongresa
aktivnoje u~estvovala u radnom dijelu sazapa`enim prijedlozima i
diskusi-jom.
Molimo Boga d`.{. da iubudu}e bude ovakvih susretamladi}a i
djevojaka koji se okupl-jaju u ime Boga jer to je garantskore
pobjede Islama.
Ibnu Ridvan
UU FFOOKKUUSSUU
Delegaci ja Me{ihata IZ-eSand`aka koju je predvodio pred-sjednik
Muamer ef. Zukorli} je od21. do 25. maja ove godine pos-
jetila Konju, jedan od najljep{ihgradova Turske. Ova gotovo
mil-ionska kasaba spada me|usedam najurbanijih gradova svije-ta, i
nije ~udo kada te prilikomnjena zijareta na svakom korakususre}u
parkovi, zelenilo, bistravoda. Me|u brojnim blagodatimaovog grada
je besplatna vodakoja je na Istoku nazvana izvorom`ivota.
Delegacija je posjetila vjer-
ske institucije ovog grada kao imnogobrojne zna~ajne
kulturno-historijske spomenike: d`amije,muzeje, tekije... Ne
zaboravimo
da je u Konji najs-tariji univerzitet usvijetu, {to ponovogovori
o va`nostinauke i kulture, tepa`nje koja im jeukazivana na
ovimprostorima. Ovaj li jepi zijaretzavr{en je susre-tom sa
gradona-~elnikom Konje dr.Halilom Urunom. Urazgovoru je poseb-no
istaknuto daKonja predstavljaonaj zlatni spoj
islamske teorije i prakse, i da jesvako po~a{}en ko se na|e
unjenom okrilju i blagodatima.
Na kraju mo`emo re}i sasvimsigurno: ko jedanput zakora~i uKonju,
ona }e postati gradom nje-govih snova, za kojim ~eznu srcai osje}a
se neodoljiva `e| za jed-nim neponovlj ivim vi lajetom,sli~nim samo
d`enetu.
M. F.
Prilikom boravka u Konji, dele-gaci ja Me{ihata
IslamskeZajednice Sand`aka na ~elu sapredsjednikom Muamerom
ef.Zukorli}em, posjeti-la je na{e studentekoji se u ovom lije-pom
gradu znanja imudrosti nalaze nastudi jama. Uzzajedni~ku ve~erukoju
su studentisami pripremil i ,naravno po tur -skom receptu,
mu-habeti l i smo dokasno uve~e. Mua-mer ef. je ukazaona vel iki
zna~ajispravnog i kva-litetnog studiranja,te potrebu Islamske
zajedniceSand`aka za valjanim i stru~nimkadrom, {to prije svega
zna~i damoraju dati maksimum u radu istru~nom usavr{avanju.
Osimtoga, kao budu}i misionariAl lahove vjere, trebaju bit
iinformisani o zbivanjima koja sede{avaju u svijetu a posebno usvom
vatanu, gdje }e se sutra
vratiti i pokazati u praksi ono {tosu nau~ili. Tom prilikom im
je jo{jedanput data podr{ka da {toprije zavr{e studije i vrate se
u
svoje mjesto, spremni preuzetiobaveze koje ih o~ekuju.
Kona~no, rastal i smo senose}i l i jepa osje}anja: miuspomene na
studentski `ivot iatmosferu, a oni nadu da sevrate u svoj Sand`ak i
daju punidoprinos svom narodu i zajednici.
M.F.
PPRRVVII SSVVJJEETTSSKKII KKOONNGGRREESS IISSLLAAMMSSKKEE
OOMMLLAADDIINNEE
U~esnici kongresa iz preko stotinu zemalja
Konja
DELEGACIJA ME[IHATA POSJETILA GRADONA^ELNIKA KONJE U ZIJARET
NA[IM STUDENTIMA
Konja: Zajedni~ka ve~eraMuamer ef. Zukorli} sa Halilom
Urunom
-
Glas IslamaJuni 1997. Safer 1418.
15TTRRAAGGOOMM UUMMMMEETTAA
PPPPostoji predaja da su drevni Grci bili tikoji su skovali
rije~ "Etiopija" {tozna~i "Regi ja izgorjel ih l ica".Me|utim,
njena rana politi~ka histori-
ja obavijena je misteri jom i legendom.Tradicija tvrdi da je
Etiopija bila zemlja ~uvenekraljice od Sabe koju je posjetio kralj
i Bo`ijiposlanik Sulejman a.s. Otuda je jedan brojpro{lih vladara
Etiopije tvrdio da su potomci~ovjeka po imenu Menelik, koji je
navodnoizdanak Sulejmana a.s. i kraljice od Sabe.
Za razliku od drugih afri~kih zemalja,Etiopija nije nikada
prolazila kroz neki dugperiod evropske kolonizacije, osim za
vrijemekratke italijanske prisutnosti. Godine 1974.vojni udar doveo
je do naglog kraja starogcarstva.
NARODI I NJIHOVA KULTURA
Te{ko je general izovatistvari s obzirom na Etiopljane,po{to je
raznolikost me|unjima tako velika. To su noma-di Afari koji
tumaraju pustinjomDanakil koja cvr~i. Premazapadu su tamnoputi
Niloti. Najugu `ive naro~ito Oromi.Amhari borave u
centralnimvisoravnima gdje obra|ujuvjetrovite planinske vrhove.Onda
ne iznena|uje {toEtiopija ima blizu 300 jezika.Etni~ke grupe imaju
svojuarhitekturu, no{nju i frizure.Arhitektura se kre}e od
kru`nihtukula od bambusa uobi~ajenihna jugu, do ku}a od ~erpi}a
sakrovovima pokrivenim slamom u centralnojEtiopiji i gra|evina na
sprat od kamena nasjeveru. A vjeroispovjest je posebna tema! Ine
treba da ~udi to {to ima vi{e kalendara uupotrebi, od kojih neki
imaju i po 13 mjeseci.
GEOGRAFSKE ODLIKE
Na{ prvi pogled na Etiopiju treba tako|eda obuhvati njenu
prekrasnu geografiju.Jedna istaknuta odlika jeste dolina Grejt
Riftkoja presjeca ovu zemlju na putu ka Keniji.Du` njenih ivica
nalaze se mnogi topli izvori ipe}ine. Sedam divnih jezera
obilje`avaju njenput. Visine od preko 2.000 metara di`u se saobje
strane, kulminiraju}i na sjeveru u pla-nine Semijen.
One se nazivaju krovom Afrike s najve}omvisinom od preko 4.600
metara! Veoma viso-ki potporni lukovi i vr toglave klisure
oveoblasti stvarno su spektakularni. Nedalekoodavde nalaze se
jezera Tana. Plavi Niltako|e pru`a divan spektakl - Tisasat
vodopade, koji u kaskadama padaju preko liti-ca kao manja
verzija ~uvenih Viktorijinihvodopada. Na sjeveroistoku,
mnogobrojneslane depresije ukra{avaju Danakil, pustinjukoja
sa~injava najni`u ta~ku Afrike. Ona jeispod nivoa mora.
Etiopija proizvodi zadivljuju}u raznolikostusjeva, od p{enice,
je~ma, banane, kukuruza
i pamuka do gro`|a, pomorand`i i obiljaza~ina. Etiopija tako|e
tvrdi da je izvorni dombiljke kahve i do dana{njeg dana ona
jeglavni proizvo|a~ zrnevlja kahve. Zatim je tuneobi~na `itarica
zvana kosmatika. Ona li~ina travu a njene sitne semenke melju se
idaju ind`eru, etiopsku glavnu hranu inacionalno jelo. Ind`era se
pravi u posebnojpe}i, ~esto se iznosi u velikoj okrugloj
korpi,dekorativnom mesobu.
Kao {to je op{te poznato, daleko od togada je ova zemlja bez
problema. Glavni gradAdisabeba, moderna je metropola s vi{e odmil
ion l judi. Al i on pati od stambenenesta{ice i nezaposlenosti.
Su{a i gra|anskirat doveli su do besku}ni{tva, osaka}enostii
velikog broja udovica i siro~adi.
TRI VJERSKE [KOLE
Ne postoje ta~ni podaci o broju pripadnikaIslamu u ovoj afri~koj
zemlji. Muslimanskiizvori navode cifru od 50% stanovni{tva. E.
Luter navodi da to iznosi 1/3 stanovni{tva, aD`. Linski 35%
stanovnika.
U etni~koj strukturi stanovni{tva pripadniciIslama su u cjelini
svi Somalci, najve}i dionaroda Tigre i zna~ajan broj pripadnika
naro-da Gala i Danakil, kao i jedan dio narodaGurage, Saho, Bed`a i
drugi, te Arapi,Pakistanci i dio Indijaca. Do kraja 15. vijekaIslam
nije u Etiopiji imao zna~ajan uticaj.Stvarno {irenje Islama se mo`e
povezati sainvazijom vojske imama Ahmed Ahni IbrahimaEl-Gazalija
koga u Etiopiji nazivaju Gran, kadasu neki narodi Etiopije,
naro~ito Somalci iGala, po~eli da primaju Islam.
Na sjevernoj strani Etiopije, vjerovatno poduticajem misionara
iz Sudana i Arabije, Islamse po~eo {iriti ne{to ranije.
Najintenzivnije{irenje Islama zapa`eno je u 20. vijeku
uprovincijama Arusi, Arar i Bale gdje su preko
80% stanovnika pripadniciIslama, dok pribli`no
polovinastanovni{tva u provincijamaEritreji, Volo i Kafa su
musli-mani, a u ostalim provincijamasu u manjini. Etiopski
musli-mani su pripadnici muslimanasunitskog
pravca.Najrasprostranjenije su tri vjer-sko-pravne {kole. Vi{e
odpolovine muslimana su pripad-nici malikijskog mezheba, aostali
{afijskog. Pristalice malik-ijskog mezheba su nastanjeniprete`no na
sjeveru, a to su pri-padnici naroda Tigre, Bed`a, dionaroda Saho,
Danakil, Gala i dr. Pripadnici hanefijskog meshebasu nastanjeni na
sjeveroistoku,
a oni su iz naroda Danakil, Somali, dio naro-da Saho, kao i
indijski i pakistanski musli-mani i Arapi.
[afije su nastanjene na istoku i jugoistokui mnogi pripadaju
narodu Somali, dio narodaGala, a jedan dio su i Arapi.
Me|u jednim dijelom muslimana Etiopijeosje}a se utjecaj
sufijskih redova (tarikata).
Svaki mezheb ima svoje {eriatske sudove,kao i vjerske {kole za
osnovno vjersko obra-zovanje. Vjerski se kadar obrazuje nakoled`ima
i Islamskom institutu. Na ~elu odb-ora muslimana u svakoj
provinciji nalazi semuftija.
Me|u muslimanima iz inostranstvasusre}emo pripadnike i drugih
tarikata - redo-va. Na primjer, me|u Arapima iz Jemena
imapripadnika sekte Zejdija, a me|u muslimani-ma koji su porijeklom
iz Indije i Pakistanasusre}emo pripadnike sekte Ismailita, dokme|u
Arapima iz Saudijske Arabije - pripad-nike sekte Vehabita i dr.
Pripremio: Esad Kola{inac
ISLAM I MUSLIMANI U ETIJOPIJI
Jedna od najstarijih afri~kih dr`ava,Etiopija je godinama bila
poznata kaoskriveno carstvo. I kad su se vijekovinjene izolovanosti
okon~ali malo njih jedanas svjesno njene fascinantne
historije,raznovrsnih ljudi i kultura i neobi~nihgeografskih
odlika. Sa vi{e od 50 milionastanovnika (skoro koliko i u
Francuskoj),te{ko da je to zemlja koju treba prevideti.
-
Glas IslamaJuni 1997. Safer 1418.
16 ZZAA[[TTOO IISSLLAAMM
Naser: Odmah poslije vjen~anjauvidjeli smo da je bra~na
zajednicane{to mnogo ozbiljnije od slobodnogmladala~kog `ivota,
jer, osimosnovnih `ivotnih sredstava kojih nijebilo u izobilju, u
prvi plan su izbili iproblemi organizaci je sameporodice. Naime, ja
sam odgajan upatri jarhalnom duhu, po prirodipovu~ena osoba i vol
io samporodi~an `ivot dok je moja `ena vol-jela izlaske, dru{tvo,
da prati modu isli~no. To je meni puno smetalo, aligajio sam nadu
da }e na{ odlazakna Zapad u~initi situaciju boljom.Suprotno mojim
o~ekivanj ima,situacija je bivala sve gora, tako daje i na{ brak
do{ao u pitanje, ali, janisam gubio nadu. Osim toga, mojaljubav
prema Jasmini je bila dovoljnovelika da smognem snage i suo~imse sa
tim problemima. U mojojporodici vjera nikada nije predstavl-jala
va`an segment `ivota. U crkvusmo i{l i jednom i l i dva
putagodi{nje, tek reda radi. Tako, janisam imao nikakvu predstavu
oBogu. Pa ipak, tra`e}i izlaz iz situaci-je koja je zadesila mene i
moju `enu,ja sam ~esto upu}ivao molbu Bogu,da nam pomogne i da nas
rije{imuka nesnosnih. Koliko je situacijabivala nesnosna svjedo~i i
jastuk nakojem sam spavao. Bio je sav mokarod suza prolivenih iz
nemo}i dau~inim bilo {ta. Meni }e tek kasnijepostati jasno da }e
mojim molbamabiti udovoljeno.
Odmah po dolasku u Ameriku jasam se zaposlio a moja `ena
godinudana kasnije. Dobili smo dvoje djecei `ivot je i{ao
uobi~ajenim tokom, uzmanje ili ve}e krize. I sve tako do1992.
godine. Tada se kod mojehanume Jasmine dogodilo ne{to {to}e
promijeniti na{ `ivot.
Jasmina: Ja sam u to vrijemeradila u jednoj agenciji koja se
bavilatrgovinom nekretnina. Sudbina jebila da jedna muslimanska
porodicakupi ku}u posredstvom na{e agenci-je. To su zapravo bili
Amerikanci kojisu primili Islam. Moram re}i da ja omuslimanima i o
Islamu dok smo`ivjeli u Hrvatskoj nisam znala skoroni{ta. U Americi
sam ne{to vi{e saz-nala al i i dal je vrlo malo. Zbogprirode posla
imala sam prilike ~esto
se sresti sa ovom porodicom i onisu mi se jako dopali. Posli
jezavr{enog posla ja sam i dalje nas-tavila obilaziti ih. Oni su
`ivjeli strogoislamski i ja sam od njih po~ela dobi-jati prve
lekcije o Islamu. Naravno, tonisu bila nikakva predavanja, ve} sumi
oni svojim na~inom `ivota demon-strirali Islam. Njihov `ivot je bio
"sim-ple life" (jednostavan `ivot) i vre-menom mi se sve vi{e
dopadao.Poku{ala sam da uporedim `ivotmoje porodice, koja manje
vi{e li~ina sve druge porodice u Americi, i` ivot ove sre}ne
muslimanskeporodice. Tada sam postala svjesni-ja bijede `ivota
kakvim mi `ivimo.Znate, `ivot na Zapadu se pretvoriou op{tu trku za
novcem. ^ovjek nika-da nije zadovoljan. Mi nismo imalijasno
definisan cilj. @ivot je postaojedan beskona~an krug:
radi-jedi-spavaj. Za ~im `udi{? Gdje ide{? Za~im tr~i{? To su bila
pitanja na kojaniko od nas nije mogao dati valjanodgovor. To je
jedan surov i hladan`ivot.
Dakle, vremenom `ivot postanejedna op{ta trka za novcem,
ku}om,stvarima. U toj trci ima{ pa nema{,pa opet ima{ i sve tako do
unedogled. Dunjalu~kim `eljama nikadkraja. Nama je {ejtan u~inio
dunjaluklijepim. Znate ono: mislite da jene{to lijepo za vas, a ono
je lo{e.Kada smo bili mali, na{ otac nijemogao da nam priu{ti niti
jedanobi~ni tranzistor. Ja sam sada imalasve a bila sam
nezadovoljna.
Ovo nezadovoljstvo je trajalo svedotle dok nisam upoznala te
`ene,muslimanke mojih godina i mla|e odmene, sve visoko obrazovane,
islam-ski odjevene, pokrivene od glave dopete. Od njih sam prvi put
~ula zad`ennet i d`ehennem. Razgovaralesmo o starenju, o
ovozemaljskom`ivotu i o smrti. Tada sam prvi put~ula o uslovima za
d`ennet. To me jenekako ustra{ilo ali sam istovre-meno shvatila,
za{to su one ostavilesvoje poslove te sada `ive kaodoma}ice,
pokrivene i nigdje neizlaze bez svojih mu`eva, i poredsvega toga
imaju svoje ja.
Sve ovo me je natjeralo darazmi{ljam. Tada sam zaklju~ila damora
postojati ne{to u toj vjeri {to jenatjeralo ~ovjeka, odnosno te
`ene,da promjene svoj `ivot. Na pamet su
mi pala dva ~ovjeka izrestorana u kojem samnekada radila. Bi l i
sumuslimani i posti l i suRamazan. Cijeli dan subili bez hrane i
vode i nisupu{ili. Pitala sam se kakomogu da izdr`e, jer isama sam
bila strastv