-
AJVATOVICA '97.
BBAAJJRRAAKK
IIZZ--eeSSAANNDD@@AAKKAAPPRROOGGLLAA[[EENNNNAAJJLLJJEEPP[[IIMM
vjera dru{tvo kultura
GlasIslama
MEVLUD-I-[ERIF MUBAREK OLSUNSVIM PRIPADNICIMA ISLAMA @ELI
ME[IHAT ISLAMSKE
ZAJEDNICE SAND@AKA I REDAKCIJA Glas Islama
Interview:
Predsjednik SaboraIZ-e Sand`aka gosp. Islam Avdi}
Strana 4
Strana 14
Strana 33
Odr`ano Peto redovno zasijedanje Sabora IZ-e Sand`aka
VISOKA OCJENA I PODR[KA DOSADA[NJEMRADU ISLAMSKE ZAJEDNICE
SAND@AKA
IISSLLAAMMSSKKII BBAA[[KKEENNTT IILLIISSOODDOOMMAA II
GGOOMMOORRAA
"I ne}e se pro{iriti blud u jednom narodua da ne zavlada
siroma{tvo i bolesti kojedo tada nisu postojale."
(Hadis)Strana 6
Strana 13PPPPOOOOSSSSLLLLAAAANNNNIIIIKKKK
IIIISSSSLLLLAAAAMMMMAAAA
-
Glas IslamaJuli 1997. Rebi'ul ewel 1418.
2
Danas kada o`ivljavamo sje}anja navelikana povijesti, donosioca
radosnevijesti, onoga koji je milost ljudskomrodu, postavlja se
pitanje koliko je jezikmo}an ili pero sna`no da opi{e
ro|enjePoslanika Islama? Da li kapljica mo`e daopi{e more, humka
pijeska da predo~ibeskrajnu pustinju ili zraka sunca dazamijeni
njegov ogromni sjaj?
A Allah mudro odgovara:"Da su sva stabla na zemlji pisaljke,
a da se u more, kad presahne, ulije jo{sedam mora, ne bi se
ispisale Allahoverije~i. Allah je uistinu Silan i
Mudar!(Kur'an)
Krajnje {to mo`e, Bo`iji Pejgambere,na{a ma{ta i na{ kalem da
ka`u, aliipak skromno, je tvoje uzvi{eno mjesto itvoja
veli~anstvena misija poslanstva.Tvoje ro|enje je na{a nada, da
svijet imasmisla, da `ivot nije slu~ajnost. Allah teje poslao kada
su ljudi izgubili snagu irazboritost, kada su se odrekli srca
irazuma, kada su umjesto istine prihvatilikipove i idolotriju, kada
su ispunilizemlju mitovima, bajkama i la`nimobe}anjima. Tirani su
zloupotrebljavalineznanje i zagospodarili su umovimaneupu}ene mase,
koje su postale roboviovosvjetskih u`ivanja i pohota. Ve}ina
supostali robovi manjine koji su ih, si{u}iim krv, eksploatisali.
Jednom rije~ju, biloje to onda kada je svijet bio vo|en zablu-dama
i srd`bom prema vrlinama i kadaje zemlja bila puna zla, nepravde,
bar-barstva i neprijateljstva.
I eto, ba{ tada se Allah smilovaoljudima i odlikovao te kao
najodabranijestvorenje da prenese{ objavu i uputu~ovje~anstvu.
Do{ao si kao ki{a u vrelojpustinji, o`ivljavaju}i ve} uvehlo bilje.
Tisi izgubljenima bio svjetlo, zulum}arimastalna opasnost a
potla~enima inemo}nima, vo|a i v je~it i uzor.^ovje~anstvo je s
tobom povratilo svojuljudskost i dostojanstvo, skinuv{i
korovneznanja i poni`enja te osloba|aju}irazum mra~nja{tva i
pokvarenosti.Pokidao si lance podjarmljenosti a mjeri-lo
vrijednosti, umjesto boje ko`e, rase inacije, zamjenio
bogobojazno{}u i ~istimmoralom. Vi{e od milijardu tvojih sljed-
benika, Allahov Poslani~e, u~i se na tvo-jim divnim primjerima
genijalnosti, kakvene poznaje historija ~ovje~anstva. U
djet-injstvu nisi imao udjela u prljav{tinisvoga naroda. Prozvali
su te Iskreni, neslute}i da }e{ im kumire poru{iti, brataod brata
rastaviti, sina ocu suprotstaviti,samo sa jednim ciljem: da ih
o~Isti{ iistinski oplemeni{!
Bo`iji Poslani~e, ti se osamljuje{ upe}ini, jer osje}a{
odvratnost premakipovima koje tvoj narod voli, tra`e}iOnoga koji je
Vjeni, Silni, Mudri... U`ivotu si bio primjer na rije~i i djelu:
uporodici, me|u ashabima, u narodu, uratu i miru. Tvoja strpljivost
je dugo tra-jala, sve dotle dok istina nije pobijedilala`. Nisi bio
opsjednut slavom, vla{}u iveli~inom. Ali pogledaj, Bog ti je dao
sve:dobivao si poklone od kral jeva iprin~eva, stizao ti je ratni
plijen, zekat,ali ti si sve to dijelio. ^ak, prije presel-jenja na
ahiret podijelio si onih svojihzadnjih pet dirhema. Jer, Allahu se
putu-je ~ist, sa iskrenim imanom! Bio si skro-man, plemenit i
mudar. Tvoja dobrota,Bo`iji Miljeni~e, nadvisivala je sve. [titiosi
nemo}nog, pomagao nevoljnog, hraniogladne i besku}ne, bodrio hrabre
a{ehide ci jenio i sa suzama ih seprisje}ao. Tvoja dare`ljivost je
bila samou ime Boga. Bio si najodabranij i uodbrani svoje vjere i
za{titi Allahovihrije~i. Kada si pobje|ivao, pobjeda tenije
opijala, niti si gubio nadu kada tiona nije bila naklonjena. Kada
su tra`ili,Al lahov Poslani~e, da prokune{bezbo`ni~ke hulje, koje
su te u Taifukamenovale, Ti si molio: "Bo`e uputi mojnarod jer on
ne zna!" Uvijek si te`io mirugdje god je za to bila prilika. Ali,
istotako u borbi nikada nisi le|a okretao.Bio si prvi me|u
najhrabrijima!
Eto, ovo su vje~ite misli i svijetli prim-jeri aktuelni za svako
vrijeme, prikladnosvim generacijama. Svevi{nji Bo`e, dajda nam
Resulullah bude neprikosnovenivo|a u `ivotu a njegov poslani~ki
put,staza kojom }emo uvijek kora~ati!
"Ti si, zaista, na najvi{em stupnjumorala." (Kur'an)
M.F.
OOGGLLEEDDAALLOO
Izdava~:Izdava~ka ustanova
El-Kelimeh, Novi Pazar
Glavni i odgovorni urednik:
Mustafa FETI]
Urednik:Fehim KAJEVI]
Tehni~ki urednik:Hasudin HAJROVI]
Lektor:Samir [KRIJELJ
Redakcija:Mevlud ef. DUDI],
Ramiz ef. HAMIDOVI],Hajro ef. TUTI],
Esad KOLA[INAC, Enver UJKANOVI],
Mirsada BURD@OVI] iMidhat HAJROVI]
Saradnici:Nezir ef. SALIHOVI] (Novi
Pazar), Te{rif [A^I](Sjenica), Umer HAD@I] iMuhamed FETI]
(Ro`aje),Adem ef. ZILKI] i Nusret
ef. GUSINAC (Tutin), Nadiref. DACI] i Fejsal
HALILOVI] (Prijepolje),Enes ef. SVRAKA i Ismet
TRBOVI] (Priboj), [a}ir ef.SMAILOVI] (Podgorica),Selman LJA^EVI]
(Tuzi),
Rifat ef. CUKOVI] (Ulcinj),Sinan ef. LATI] (Plav),
Red`ep ef. LJULJANOVI](Gusinje), Mr Ismail BARD-HI (Makedonija),
Enes ef.ZUKORLI] (Njema~ka),
Jasmin ef. DEMI] ([vicarska)
Kompjuterska priprema:Grafi~ki studio
El-Kelimeh
[tampa:GRAFOKARTON, Prijepolje
Adresa redakcije:Ul. 1 Maj 70/b
36300 Novi Pazartel/fax: (381) 20 25 626
@iro ra~un:42600-603-1-2138
Rukopisi i fotografije sene vra}aju
Rje{enjem od12.12.1996. g. GLAS
ISLAMA je registrovankod Ministarstva za
informacije RepublikeSrbije pod registarskim
brojem 2281.
Glas Islamavjera dru{tvo kultura
PPAAMMEETTNNOOMM JJEE II[[AARREETT DDOOVVOOLLJJAANN
Bismillahir-rahmanir-rahim
Drage moje sestre Bo{njakinje,Esselamu alejkum
Ovih dana sam ~uo jednu ru`nu vijestkoja me u potpunosti
razo~arala i koja medovela u poziciju da vam se obratimotvorenim
pismom, adresiranom svakojBo{njakinji koja se u njemu prepozna.
U razgovoru sa mojim velikim ahbabi-ma koji ovih dana boravi{e
ovdje i sponosom nam prezentira{e na{u stvarnost,na moj upit kako
se nose na{e Bo{njake,dobih negativan odgovor po pitanjuobla~enja i
tema ovog pisma bi bila poru-ka i opomena svim onim koji
polahkookre}u le|a vrijednostima koje namSvemogu}i Bog propisa, pa
tako i popitanju na{e odje}e.
Draga moja sestro, Bog ti je propisaoodje}u koja }e te za{tititi
od raznihnepogoda, izme|u ostalog i zlonamjernihpogleda, onih koji
ne prezaju ni od ~ega,pa tako ni od najve}ih grijeha. Tvojimjavnim
razgoli}enjem na ulici, ~ini{ grijeh,navodi{ druge na grijeh i
izaziva{ Bo`ijusrd`bu ne samo na sebe nego na ~itavnarod. Kako
prije rekoh, Bog ti je daoodje}u kojom }e{ pokriti svoje ukrase,
koja}e te u~initi jo{ privla~nijom u o~imaiskrenih i pobo`nih, jer
znaj, slatko i lije-po je samo ono {to je pokriveno i ono {toje
tajna. Svaka tajna koja se otkrije, gubivrijednost, pa tako i tvoje
tijelo kada seotkrije, postaje samo hrpa mesa koja vrije-di
jednokratno i privremeno.
Draga moja sestro, ~ednost i obrazbila je do skora vrlina i
odlika djevojkeSand`aka i blago onim koje to sa~uva{e.Ne
nasijedajte i ne prihvatajte ono {tonam serviraju oni {to se svim
sredstvimabore protiv nas. Oni {to vam pobi{e va{evr{njake koji
odrasta{e s vama, kojistavi{e svoj `ivot kao zalog za va{e sutra,za
va{u budu}nost. Ne zaboravite to danas i danas ubijaju. Ne
zaboravite na hil-jade mladi}a koji sada le`e na Kova~ima ina
ostalim {ehitlucima Bosne i Sand`aka.
Zato vi morate roditi i odgojiti takvesinove s kojima }e Bog
biti zadovoljan ikoji }e uvijek biti spremni stati pred
nepri-jatelja i za{tititi va{ obraz i ~ast. Znate daje jedna od
metoda zlikovaca bila i silo-vanje kojim su htjeli da ubiju
~astBo{njakinje, da ne rodi sina koji }e sa~etrnaest godina
rastjerati gamad od svogdoma, a takvih sinova je u Bosni bilo i
jo{uvijek ima.
Stoga je cilj neprijatelja da koriste}isva sredstva u~ini
privla~nom golotinju istvore osje}aj kod `ena da nisu privla~ne
izanimljive ukoliko svima ne poka`u svusvoju ljepotu. A time gubite
stid, obraz,~ast a potom i porodicu. Molim vas darazmislite kako
nije dug put od skra}ivan-ja suknje do razorenog doma iproma{enog
`ivota.
Mogu vas obavijestiti da se za razlikuod ranijih vremena
situacija ovdje uSarajevu i Bosni popravlja na bolje. Ovdjeje do
rata bio isti i Srbin i Musliman iHrvat. Rat je promjenio ljude.
Sve je vi{eBo{njakinja koje prihvataju ono {to vipolahko
zaboravljate. A sa jednom takvom`ivim i ja. Vjerujte mi, svo
zadovoljstvomog braka je u tome {to je ona musliman-ka, pokrivena
mahramom, obu~ena popropisima koje Bog nare|uje, odgaja dijetesa
bismilom, a usput radi i vrlo je obrazo-vana. [to zna~i da mo`e
biti i u savre-menim tokovoma (na kompjuterima raditi iauto voziti)
a biti ~estita, stidljiva i prijesvega, Bogu pokorna.
H. Hod`i}
UU SSUUSSRREETT PPOOSSLLAANNIIKKUU"Vi u Allahovom Poslaniku
imate najljep{i uzor." (Kur'an)
-
Glas Islama
NNAA[[EE VVII\\EENNJJEE
Juli 1997. Rebiu-l-ewel 1418.
3
DDovoljno je pro}iglavnim {etali{tem," H o } a n s k i msokakom"
ili dru-
gim ulicama Novog Pazara uprvim no}nim satima, da bishvatili
za{to supartizani odmahnakon rata sprov-eli opse`nu hajkuna pe~e i
fered`e.^inilo se to podgeslom emanci-pacije "primitivne"bo{nja~ke
`ene uS a n d ` a k u .Pogotovu sa ovevremenske distancenije te{ko
zaklju-~iti od ~ega je tre-balo emancipovatimuslimanku.
Bezpretjerivanja semo`e re}i da jepolovinom ovogvijeka jedina
mus-limanska instituci-ja koja je uspje{nodjelovala bila porodica.
Upravo tamajka sa pe~om i fered`om, odga-jaju}i svoju k}erku i
~uvaju}i jepoput dragulja u d`evahir-kutiji,izgra|ivala je nose}i
stubnagri`ene muslimanske civilizacijeovih prostora. Bila je to
majkasvjesna hadisa Resulullaha kojiporu~uje: "Ko odgoji
mu{kodijete, odgojio je ~ovjeka, a koodgoji `ensko dijete, odgojio
jesvijet." Zbog toga je ona bilaprva na udaru. Pod stalnim
nasr-tajima na sr` njenog bi}a, musli-manka je postepeno
"emancipo-vana" od vjere, morala, stida,
porodice...Na na{u veliku `alost, zavjera
je uspjela i danas se jasno moguvidjeti njeni rezultati. Dobili
smo`enu koja ne `eli biti ni suprugaa kamoli majka. A kakva li je
tomajka kojoj je "Kasandra" uzor iizvor kulturnog i
civilizacijskognapajanja. To je ona koja savje-tuje svojoj k}eri:
"Vidi na|inekog sa mercedesom i sa punopara, jer od ljubavi se ne
`ivi", iliusputno ka`e: "Neka ih, jo{ sumlade, neka pro`ive..."
Anovope~eni "patroni" vidjeli svojupriliku u jeftinom mesu pa
pohrlili, zaboravljaju}i da sunjihove, istina dobrovoljne`rtve,
ne~ije sestre i k}eri anerijetko majke i supruge.Ni{ta ne mo`e
zaudarati kaopona{anje nemoralne, necivi-
lizovane i neodgo-jene neznalice,koja se preko no}ido~epala, ko
znakako i kakvihpara. U krugovimatakvih se sramotasmatra
juna{tvom,hvali{u}i se ko jevi{e novca darovaomahalskoj
pjevalj-ki.Sve ovo nampoma`e da shvati-mo "prirodnost"skoro
odjeknulevijesti da je poslijev i { e d n e v n eekskurzije jedne
odosnovnih {kola uNovom Pazaru,nekoliko desetina
u~enica ostalo u drugom stanju.Mo`da }emo se za momenat
upi-tati: "Pa kakva je uloga tih{kola?" A za potpun odgovorpotrebno
je sa~ekati kraj {kolskegodine i osmotriti maturskedefilee i potom
sa gor~inomuzviknuti: "Pa ovo na sve li~iosim ne na muslimansku
djecu."
No i pored mu~ne realnosti, sveve}i broj mladih u
d`amijskimsafovima, kao i onih koji seraspituju o bezalkoholnim
kafi-}ima, pru`a nadu da se ipakkre}emo uzlaznom linijom.
IIIISSSSLLLLAAAAMMMMSSSSKKKKIIII BBBBAAAA[[[[KKKKEEEENNNNTTTT
IILLII
SSSSOOOODDDDOOOOMMMMAAAA IIII GGGGOOOOMMMMOOOORRRRAAAA"I ne}e se
pro{iriti blud u jed-nom narodu a da ne zavladasiroma{tvo i bolesti
koje dotada nisu postojale."
(Hadis)
Novi Pazar: Sve neizvjesnija budu}nost mladih
-
Glas Islama
IINNTTEERRVVIIEEWW
Juli 1997. Rebiu-l-ewel 1418.
4
Gospodine Avdi}u, Viste trenutno na ~elunajvi{eg zakonodavnog
ipredstavni~kog tijelaIZ-e, koja se formirala ujednom mra~nom
vre-menu, punom neizvjes-nosti i rizika. [ta Vas jemotivisalo da se
prih-vatite ove zna~ajne iodgovorne funkcije?
- Bismillahirrahmanirrahim.Da bih odgovorio na va{epitanje
poslu`it }u se utiskomiz vremena u kojem je ro|enaideja o
formiranju Sabora iMe{ihata IZ-e za Sand`ak.Ne}u govoriti o tome
~ija je tobila ideja ali bez pretjerivanjamogu re}i da je
dodirnulamoja najdubl ja vjerskaosje}anja.
Raspadom biv{e SFRJmuslimani Sand`aka su ostalineorganizovani u
vjerskomsmislu te je ideja o formiranjuIZ-e Sand`aka ponikla
izpotrebe vjerskog `ivota naovim prostorima. Ljudi koji su
danono}noradil i naostvarivanjute ideje sm-atrali su daja kao
ak-t ivni d`e-matl i ja itada akti -vista u Od-boru IZ-eR o ` a j
emogu bit iod koristi unjenom ost-va r i van ju .Kako je ide-ja
sazri je-vala u prip-remi tako jei moje zado-voljstvo pre-rastalo
u`el ju da isam u~inimne{to u ko-rist ostvari-vanja togv e l i ~ a
n -stvenog ni-jeta koj imnas je Allahd`.{. po-
~astio i zadu`io.Smatraju}i da je do{ao kraj
jednoumlju i da se pojaviozra~ak svjetlosti i vjerskih slo-boda,
nismo ni sluti l i da}emo nai}i na toliko nerazu-mijevanja, kako
kod pojedi-naca, tako i kod dr`avnihorgana i slu`bi.
Odr`avanjem osniva~kogSabora IZ-e Sand`aka biosam po~a{}en da
prisustvu-jem ispred Odbora IZ-eRo`aje. Osjetio sam
posebnozadovoljstvo i vjerni~ku radost{to sam se na{ao me|u
ljudi-ma koji ~ine sve od sebe zadobrobit
muslimana-Bo{njakaSand`aka i {ire. Iskreno,nisam o~ekivao da }e mi
pri-pasti ~ast da budempredlo`en za predsjednika tognajvi{eg tijela
IZ-e, no kad seto ve} dogodilo bio sam ujed-no i sretan i zabrinut
zbogvelike odgovornosti kojaproizilazi iz te funkcije. ^vrstavjera
u Allaha d`.{. i moja`elja da dam svoj doprinosrazvoju IZ-e
Sand`aka me je
motivisala da se prihvatimove, kako ste rekli zna~ajne
iodgovorne funkcije.
IZ-e Sand`aka egzisti-ra u ovoj organizacionojformi skoro
~etirigodine, tokom kojih suustrojeni gotovo sviorgani i slu`be.
Kakovidite njen rad iaktivnosti u dosada{-njem periodu?
- Na va{e drugo pitanjemogao bih parafrazirati rije~iuva`enog
predsjednikaMe{ihata prof. h. Muameraef. Zukorli}a koji je
jednomprilikom rekao: "Novoro|en~eje prohodalo i ve} uveliko
gov-ori i spoznaje svoju okolinu",~ime se htjelo re}i da Saborkao
vrhovni organ IZ-eSand`aka sa svojim instituci-jama: Me{ihatom,
Medre-sama, Izdava~kom djelat-no{}u, Bibl iotekom i dr.,uspje{no
rje{ava sva otvore-na pitanja koja name}emjesto i vrijeme.
Nemogu}eje u ovako kratkom obra}anjuista}i sve rezultate,
aktivnostipa i propuste u dosada{njemradu IZ-e Sand`aka. Ali
jetako|e nemogu}e zaobi}itako krupne rezultate kao {tosu izgra|eni
objekti zauspje{an i kvalitetan rad dvijuMedresa, posebno
`enske,koja je jedina na prostoru odDrine do Istanbula.
Mno-gobrojna izdanja islamske lit-erature, kao i ovaj list,
pred-stavl jaju samo neke odpostignutih uspjeha Me{ihataIZ-e
Sand`aka, na ~ijem ~elustoji neumorni radnik prof.Muamer ef.
Zukorli}. Nadamose uz Allahovu d`.{. pomo}jo{ ve}im uspjesima
ubudu}nosti, te da }emo nas-taviti trasiranom nam stazom.
Nerijetko se mo`e ~utiteza o nepriznatomSaboru i
Me{ihatu.Ustvari, da li po Va{emmi{ljenju oficijelne vla-sti uop{te
imaju pravopriznavati ili neprizna-vati Zajednicu, koja pri-pada
jednoj od naj-
ra{irenijih vjera u svije-tu?
- Jo{ u samom osnivanjunametnuto je pitanje neprizna-vanja
Sabora i Me{ihata IZ-eSand`aka sa o~iglednomnamjerom da se omete i
oma-lova`i organizovanje pripadni-ka Islama na vjerskim osno-vama u
Sand`aku, od straneoficijelnih vlasti, pa na `alost iMinistarstva
vjera koje je poUstavu i Zakonu o pravnompolo`aju vjerskih
zajednicabilo du`no pomo}i vjerskomorganizovanju
muslimanaSand`aka.
Iako to nepriznavanje namu nekim slu~ajevima ~inipote{ko}u kod
ostvarivanjana{ih prava kod dr`avnihorgana, mi ne trebamo zbogtoga
biti zabrinuti jer Islam,kao vjera, ne trpi formalizmenit i poznaje
granice. Oninemaju pravo, a ako Bog dato ne}e ni mo}i,
zaustavitiduhovni progres muslimana-Bo{njaka Sand`aka. Od togani
sama dr`ava nema koristi.Mi }emo, ako Bog da, svojomduhovnom
organizovano{}u uprvom redu pomo}i sebi pa idrugima sa kojima
`ivimo iradimo na ovim prostorima.
Naime, ovih dana }ese pred Saborom IZ-eSand`aka na}i dva
bitnapitanja o kojima }e ovajnajvi{i organ rasprav-ljati. To su:
pitanjea d m i n i s t r a t i v n o gpovezivanja IZ-e San-d`aka sa
Islamskomzajednicom BH u svjetluplatforme Ustava BH ipitanja odnosa
IZ-eSand`aka prema poli-ti~kim i drugim organi-zacijama i
udru`enjima.Kakav bi stav trebalozauzeti u vezi spomenu-tih
pitanja?
- [to se ti~e administra-t ivnog povezivanja IZ-eSand`aka sa
IZ-e BiH, to jena{a statutarna, a u prvomredu vjerska i
bratskaobaveza prema svojoj matici iduhovnom centru. Na to
pitan-
Interview: Predsjednik Sabora IZ-e Sand`aka gospodin Islam
Avdi}
NERAZUMIJEVNERAZUMIJEVANJEANJEDR@ADR@AVNIH ORGANAVNIH ORGANA
-
IINNTTEERRVVIIEEWW AAAAKKKKTTTTUUUUEEEELLLLNNNNIIII
TTTTRRRREEEENNNNUUUUTTTTAAAAKKKK
Glas IslamaJuli 1997. Rebiu-l-ewel 1418.
5
je je najbolje dat odgovor uzaklju~ku sa 2. Savjetovanja odal
jem radu IZ-e Sand`akaodr`anog 09.06.1997. godine uTutinu. Li~no }u
se zalagati naSaboru da se ovaj zaklju~ak ucjelosti prihvati,
obzirom da setako izjasnio najve}i broj u~esni-ka Savjetovanja, od
kojih suve}ina ~lanovi ovog Sabora.
[to se ti~e pak odnosa IZ-eSand`aka i nacionalnih musli-manskih
institucija, to je reg-ulisano na{im Statutom kaonajvi{im aktom,
gdje se ka`e daje Islamska zajednica spremnasara|ivati sa svim
nacionalnimmuslimanskim institucijama iudru`enjima. Istina, da bi
seneka institucija ili udru`enjesmatrali muslimanskim potreb-no je
da se tako deklari{u i svo-jim djelovanjem to potvrde.
S obzirom da ste izRo`aja i da obavljateveoma bitnu funkciju
unajvi{im organima IZ-e,kako to da Odbor IZ-eRo`aje i neki drugi
Odboriiz ju`nog dijela Sand`akasvo vrijeme podlije`umanipulacijama
koje ima-ju za cilj destrukciju irazjedinjavanje IZ-e San-d`aka? I
jo{ ne{to. Zarnije ~udno da se Islamskojzajednici poku{avaju
na-metnuti postoje}e admi-nistrativne i politi~ke gra-nice?
- Da bi odgovor bio slikovitposlu`it }u se rije~ima
uva`enogReisu-l-uleme dr. Mustafe ef.Ceri}a, koji u jednom
obra}anjumuslimanima-Bo{njacima ka`e:"Vidite, oni ka`u da mi ne
trebada se mije{amo u politiku, a oniho}e da se mije{aju u na{e
vjer-ske stvari".
Na `alost, ne{to se tako desi-lo i de{ava u na{em Odborugdje se
tada{nji ~lanovi Odborapa i sada{nji, kao i imami nisudobro sna{li,
ve} su dozvolili dase o vjerskim pitanjima odlu~ujeu politici
aktuelne tada{nje isada{nje vlasti. Naime, 1994.
godine tada{nje op{tinske vlastipozvale su rukovodstvo Odbora
iimame te pod pritiskom iznudilikolebljive stavove koji vode
dis-oluciji IZ-e Sand`aka. Oti{lo setoliko daleko da su tada{nji
vlas-todr{ci pod pe~atom mjesnihzajednica organizovali
peticijeprotiv odluke Odbora o pristu-panju Islamskoj
zajedniciSand`aka. Posebno je `alosnoda je dana{nji
podpredsjednikOdbora, a tada predsjednikKomisije za odnose sa
vjerskimzajednicama, bio glavni akterove skromne akcije koja }e u}i
uanale flagrantnog kr{enja vjer-skih prava te
protuustavnogmije{anja dr`avnih organa u radIslamske zajednice.
Redovno zasijedanjeSabora IZ-e Sand`akazakazana je za
25.06.1997.godine. Kako teku prip-reme za ovo godi{nje zas-jedanje
i kakav ishodo~ekujete?
- Prema na{em Statutu, zasi-jedanja Sabora IZ-e priprema nje-gov
izvr{ni organ Me{ihat sasvoj im ti jel ima. Kako saminformisan od
strane predsjedni-ka Me{ihata prof. h. Muameraef. Zukorli}a
pripreme su prive-dene kraju, izvje{taji su ura|eni,iako sa
izvjesnim zaka{njenjemiz objektivnih razloga.
Ne sumnjam u uspjeh ovogzasijedanja jer su izvr{ene svepripreme
a i kako znate to jeskup satkan od obrazovanih ljudi- muslimana
koji znaju {ta namvalja raditi i za {ta se treba zala-gati.
Svakako, prije svega za oneodluke koje }e najvi{e
koristitimuslimanima na ovim prostori-ma.
Za sami kraj jednokonkretno i otvorenopitanje. Kakvu
viditebudu}nost IZ-e na ovimprostorima?
- O budu}nosti IZ-e Sand`akane treba mnogo brinuti, pod jed-nim
uslovom: da IZ-a Sand`akasa svim svojim institucijama,koje ve}
imaju iza sebe skromnoiskustvo, nastave ovim tempomi da svi u~inimo
ono {tomo`emo sa svoje strane, te dasa iskrenim nijetom i vjerom
uAllahovu pomo}, nastavimodalje. Vjerujem da }e sve manjebiti
podjela me|u muslimanima-Bo{njacima, jer uspjesi le`e ujedinstvu,
al i svakako naBo`ijem putu, bez ~ega nemaistinske sre}e.
Najljep{e Vam se zah-valjujem na razgovorugospodine Avdi}u i
`elimVam puno uspjeha u radu.
Mustafa Feti}
Islam Avdi}:
Uzroke za pona{anjeju`nih Odbora IZ-eSand`aka treba prven-stveno
tra`iti u pona{anjutamo{njih imama. Dele-gacija Sabora, na ~elu
sapredsjednikom Me{ihata,trebala bi oti}i u pomenuteOdbore,
sagledati stanje iubi jedit i ih da se dr`ena{eg Statuta... Da
bisa~uvali autoritet Sabora iMe{ihata moramo rije{itipitanje
~lanstva pojedinihsabornika, jer se njihovopona{anje ne smije
vi{etolerisati... Vjera je ne{to{to treba da pro`ima svemuslimanske
institucije aneki bi htjeli da ukrotena{u vjersku aktivnost.
Muamer ef. Zukorli}:
Najve}a snaga ovogIzvje{taja je njegova real-nost: {ta je
postignuto,{ta nije i zbog ~ega nije...Postojimo ve} skoro
~etirigodine. Dijete se rodilo,prohodalo i progovorilo.Neki su ga
ljuljali a nekine. Uglavnom, ono vi{e nepla~e. Formirane suustanove
i slu`be koje suse ve} zahuktale u svomradu...
Mevlud ef. Dudi}:
Ra|anje `enske Med-rese je za mene vel ikidoga|aj i trebalo
jeuprili~iti vanredno zasi-jedanje Sabora tim po-vodom kao i
povodompisanja i ljaganja na{e IZ-eu vri jeme samog Ra-mazana...
@ao mi je {to sedesio {trajk u Medresi.Smatram da su u~enici
izmanipulisani. Udarac ule|a koj i je Medresado`ivjela, hvala Al
lahud`.{., zavr{io se bez ve}ihposljedica.
Hajro ef. Tuti}
Treba odati javno priz-nanje direkciji Medrese,profesorima i
ostalima jersu u te{kom vremenusmutnje i zlonamjernihpisanja
izvojevali velikupobjedu... U Izvje{tajupobrojani uspjesi su,
dabudemo realni, rezultatdanono}nog rada zapo-{ljenih u
Me{ihatu.
[efko ef. Dragolov~anin:
[ta treba re}i sa onekoji rade u IZ-i a napadajui l jagaju tu
istu IZ-u.Pridru`ujem se mi{ljenjuostalih da treba preispitatinj
ihov rad i ako trebaiskl ju~it i ih iz ~lanstvaSabora i
Me{ihata.
Adem ef. Zilki}:
^injenica je da neki odnas jo{ nisu spremni dastanu iza Me{ihata
iza{tite ga... Veoma jeva`no da se {to pri jeurade jedinstveni
pe~ati imemorandumi za sveOdbore pod ovim Me-{ihatom, kako to i
na{anormativna akta nala`u.
Izbor: S. [krijelj
U fokusu
AAAAKKKKCCCCEEEENNNNTTTTIIII SSSSAAAA
PPPPEEEETTTTOOOOGGGGZZZZAAAASSSSIIIIJJJJEEEEDDDDAAAANNNNJJJJAAAA
SSSSAAAABBBBOOOORRRRAAAA
-
Glas Islama
AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK
Juli 1997. Rebiu-l-ewel 1418.
6
UUsrijedu 25.06.1997.god. odr`ano je Petoredovno zasi
jedanje
Sabora IZ-e Sand`aka. Poslijeizvr{enih potrebnih priprema
iizrade Izvje{taja i ostalih refer-ata koji omogu}avaju
valjanoodr`avanje ovog najve}egskupa u okviru Islamske zajed-nice,
zasijedanje je moglo nes-metano po~eti.
Tog junskog sun~anog danave} od prvih jutarnj ih satipo~eli su
pristizati saborci izsvih dijelova Sand`aka. Samipo~etak
zasijedanja bio je pro-longiran zbog ka{njenjabjelopoljske i
sjeni~ke dele-gacije, tako da je umjesto unajavljenih 10:00 sati
zasi-jedanje po~elo ne{to pri je11.00 ~asova. Skup jezapo~et
u~enjem Kur'ani -Kerima, da bi nakon toga pred-sjednik Sabora
gospodin IslamAvdi} uzeo rije~, konstatovaokvorum a potom otvorio
Petoredovno zasijedanje SaboraIZe Sand`aka, te predlo`iosljede}i
dnevni red:
1. Izvje{taj o radu Me{ihatau 1996. godini,
2. Usvajanje zavr{nogra~una za 1996. i prijedlogbud`eta za 1997.
godinu,
3. Razno.Ina~e, Sabor analizira min-
uli rad u Islamskoj zajednici,konstatuje uspjehe i eventu-alne
neuspjehe, te donosiodluke. Nakon usvajanjadnevnog reda, u okviru
prveta~ke sekretar Me{ihatagospodin Samir [kri jel jpro~itao je
op{irno ura|enIzvje{taj na dvadesetak strani-ca, kojim je obuhva}en
rad iaktivnost svih institucija IZ-e,od Medresa, Bibl
ioteke,Izdava~ke djelatnosti, prekoHumanitarne organizaci
je,omladinskih tribina, gra|evin-skih poduhvata te ostalih
pro-jekata realizovanih tokom pro-tekle godine. O svakoj
institu-ciji i slu`bi je jasno i preciznoiznijet razvoj aktivnosti,
takoda su saborci imali slikovitupredstavu o onome {ta jeu~injeno u
toku 1996. godine.Nakon pomno saslu{anogizvje{taja od strane
prisutnihu~esnika, sekretar je u pisanojformi podsjetio prisutne
nazaklju~ke sa pro{log zasijedan-ja Sabora, kako bi mogli
zajed-ni~ki konstatovati {ta je reali-zovano od planiranih
zadatakaza 1996. godinu. Potom je
Izvje{taj o radu Me{ihata stavl-jen na diskusiju na kojoj
je,prije svega, data podr{ka ivisoka ocjena dosada{njemradu IZ-e
koji je detaljno pred-stavl jen u podne{enomIzvje{taju. To je
posebno vidlji-vo u rije~ima Hajra ef. Tuti}akoji ka`e da je
najbolja stranaovog Izvje{taja njegova real-nost. U njemu je
odslikano~injeni~no stanje, onakvokakvo jeste, a ono je kakosmo
~uli, hvala Bogu, dobro izadovoljavaju}e, {to ne zna~ida ne mo`e
biti sve bolje ibolje. Direktor "Gazi-Isabeg"medrese prof. Mevlud
ef.Dudi} je tako|e dao podr{kuIzvje{taju koji nagla{ava cen-tralno
mjesto Medresa u raduIZ-e, te ukazao na va`nostizgradnje internata
za mu{kuMedresu, kao zna~ajan uvjet
za kvalitetno {kolovanje njenihu~enika. U tom smislu, Saborje
odao sva priznanja i punupodr{ku direkciji Medrese unastojanju da
od ove {kolenapravi elitnu obrazovno-odgo-jnu ustanovu, koja
predstavljagarant uspjeha svih na{ih zala-ganja. Sabor tako|er
najo{trijeosu|uje sve dosada{njepoku{aje ometanja rada ove,za nas,
najzna~ajnije usta-nove. Na kraju svog izlaganjaef. Dudi} je
izrazio zadovoljst-vo u~inkom Izdava~ke djelat-nosti "El-Kelimeh" a
posebnopokretanje lista "Glas Islama"koji ima itekako bitnu ulogu
napolju informisanja d`emata, tepovezivanja institucija i
organaIZ-e sa terenom. Adem ef.Zilki}, prihvataju}i referat
ucjelosti, naglasio je neophod-
nost dostavljanja izvje{taja ovjerskoj pouci sa terena
iutvr|ivanje zajedni~kih progra-ma i termina zavr{nih ispita.Ujedno
je skrenuo pa`nju nakrizu koja vlada u tutinskomOdboru, kao i to da
su ~esto uprilici zbog neodazivanja ~lano-va Odbora da ne mogu
odr`atisjednicu, te je apelovao da sene{to preduzme u cilju
razr-je{enja tamo{nje situacije.Predsjednik Me{ihata Muameref.
Zukorli} se nakon prethod-nih diskutanata osvrnuo nasadr`inu
Izvje{taja, rekav{i daje stanje predstavljeno pot-puno objektivno.
"Re~eno jeono {ta je postignuto i ono {tanije. Pored uspjeha koji
smonabrojali postoje i neuspjesi,za{ta slijedi odgovornost",kazao
je predsjednik Zukorli}.On je potencirao pitanje
izvje{taja o radu Odbora IZ-eSand`aka i razlog
njihovognedostavljanja. Objasnio je daje te{ko dostaviti izvje{taj
ukojem nema {ta da se ka`e,dakle bez rezultata. Me|utim,izvje{taji
o radu i finansijskomposlovanju Odbora su nemi-novnost, radi uvida
{ta i gdjese radi, a {ta ne radi. Radiboljeg uvida u aktivnosti i
radni`ih organa Sabor je donioodluku kojom obavezujeOdbore IZ-e
Sand`aka daizvje{taje o svom radu, o raduglavnih imama, zavr{ni
ra~unza '96. i prijedlog bud`eta za'97. godinu dostave
Me{ihatunajkasnije do 01.09.1997.godine. [to se ti~e pitanjanekih
ju`no-sand`a~kih OdboraMuamer ef. je bio jasan:''Samim dolaskom
delegacije
iz tih Odbora oni su pokazaligdje pripadaju. Ipak, za nas
subitne odluke. Mi imamopisane dokumente da su onipristupil i
Me{ihatu IZ-eSand`aka'', kazao je predsjed-nik Zukorli}. U cilju
stvaranjaosnovnih pretpostavki za nor-malno funkcionisanje
organaIZ-e na terenu, tra`i se da tzv.Ju`ni Odbori (Ro`aje,
BijeloPolje, Petnjica) prestanu sadosada{njom praksom, te
seodgovornima ukazuje napogubnost takvog pona{anja,daju}i punu
podr{ku Me{ihatuda preduzme sve potrebnemjere, kako bi se prestalo
save} pomenutim malverzacija-ma. U smislu ovog zaklju~ka,odlu~eno
je da predsjednikMe{ihata sa delegacijom pos-jeti spomenute Odbore,
da ihupozna sa stavovima Sabora iMe{ihata po pitanju dosa-da{njeg
njihovog pona{anja,te da se na licu mjesta poduz-mu koraci koji }e
staviti ta~kuna centrifugalne tendencije.
Obzirom da su Odbori IZ-eSand`aka mahom u te{kojfinansijskoj
situaciji, Me{ihatse odri~e statutarnog prava nadeset posto bud`eta
pomenu-tih Odbora za '94., '95. i '96.godinu, s tim da se
isplataovog procenta za '97., kao i zasvaku narednu godinu
morarealizovati do 15. januara.Pred Saborom su se tako|ena{la jo{
dva veoma va`napitanja. Prvo, administrativnopovezivanje IZ-e
Sand`aka saIZ-om BiH i pitanje odnosa IZ-eSand`aka prema
politi~kimpartijama i drugim musliman-
Odr`ano Peto redovno zasijedanje Sabora Islamske zajednice
Sand`aka
VVIISSOOKKAA OOCCJJEENNAA II PPOODDRR[[KKAA
DDOOSSAADDAA[[NNJJEEMM RRAADDUU IISSLLAAMMSSKKEE ZZAAJJEEDDNNIICCEE
SSAANNDD@@AAKKAA
Sa Petog zasijedanja Sabora IZ-e Sand`aka
Zajedni~ki portret ispred Altun-alem d`amije
-
Na poziv predsjednika SaboraIslamske zajednice u Bosni
iHercegovini, mr. Hilma Neimarlije,predsjednik Me{ihata
Islamskezajednice Sand`aka, Muamer ef.
Zukorli} je sa delegacijom otputo-vao u Sarajevo radi u~e{}a
nazasijedanju Sabora, zakazanomza 12. juli ove godine.
AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK
Glas IslamaJuli 1997. Rebiu-l-ewel 1418.
7
skim instituci jama iudru`enjima. U kontekstuprvog pitanja,
Sabor jeusvoj io zakl ju~ak sa 2.Savjetovanja o daljem raduIZ-e
Sand`aka koj i seodnosi na platformu UstavaIZ-e u BiH, a koji
glasi:Sarajevo je vjerski duhovnicentar muslimana Bo{njakaSand`aka,
te je stogapotrebno odr`avati vezu saRiasetom IZ-e u
BiH.Administrativno povezivanjesa IZ-e u BiH mogu}e jeostvariti
isklju~Ivo uz garan-ciju o~uvanja potrebnog ste-pena autonomnosti
IZ-eSand`aka i postoje}e orga-nizacione strukture (Sabor,Me{ihat,
Odbori). Ova odlu-ka }e se uz prakti~ne pri-jedloge i detaljno
poja{njen-je dostaviti Saboru IZ-e uBiH u pisanoj formi. [to seti~e
saradnje IZ-e Sand`akasa muslimanskim instituci-jama, organizaci
jama iudru`enjima, Sabor jejednoglasno zauzeo stav uskladu sa
~lanom 7. stav10. Statuta IZ-e Sand`akada je IZ-a spremnasara|ivati
sa svim musli-manskim instituci jama,organizacijama i udru`enji-ma,
koje se kao takvedeklari{u i svojim djelatnos-tima to potvr|uju, s
tim {tose ni u kom slu~ajuautonomnost IZ-e i njenihorgana ne smije
dovesti upitanje. U tom smislu se nesmije ulaziti ni u kakve
aso-cijacije, ~ime bi se doveo upitanje princip autonomnos-ti, jer
se prema statutarnimodredbama i drugim regula-tivama organi IZ-e
morajunapajati iskl ju~Ivo izKur'ana i Sunneta, tedrugih {eriatskih
izvora. Nazasijedanju je data podr{kai ostalim zaklju~cima saDrugog
savjetovanja o dal-jem radu IZ-e, odr`anog uTutinu.
Posli je vi{e~asovnedebate, Izvje{taj u raduMe{ihata za pro{lu
godinuje jednoglasno usvojen.Potom je podnijet finansijs-ki
izvje{taj, te pri jedlogbud`eta za 1997. godinu.Izvje{taj je
obuhvatio sveprihode za '96. godinu kaoi rashode koj i su
zbogopsje`nih vanrednih izdata-ka (izgradnja objekata) biline{to
ve}i od prihoda.Najvi{e se finansiralo ugra|evinske projekte kojisu
podignuti u 1996. godi-ni. Izvje{taj je stavljen nausvajanje nakon
~ega jejednoglasno prihva}en. Ujedno~asovnoj pauzisaborcima je
prire|enru~ak, nakon ~ega je obavl-jen podne namaz.
U nastavku zasijedanja
bilo je rije~i o neredovnomprisustvovanju pojedinih~lanova
Sabora, te nj i -hovom djelovanju suprot-nom principima Islama i
cil-jevima Islamske zajednice.U tom smislu, Sabor jenajo{trije
osudio djelovanje~lanova: Hasiba Suljovi}a,Mehmeda Be}ovi}a i
EsadaD`ud`evi}a, naro~ito njiho-vo pisanje i davanje izjava
u"Sand`a~kim novinama", teje u tom smislu preduzetosljede}e: Mehmed
Be}ovo}i Esad D`ud`evi} seiskl ju~uju iz ~lanstvaSabora IZ-e
Sand`aka, dokse Hasibu Suljevi}u izri~eposljednja javna
opomena.Ujedno se od Odbora IZ-eTutin tra`i da predlo`enovog ~lana
Sabora.
^injenica je da su sveodluke od pro{log zasi -jedanja Sabora
sprovedeneosim one koja je predvi|alasprovo|enje izbora u IZ-i
dokraja '96. godine. Osnovnirazlog za nerealizovanjedoti~ne odluke
le`i u~injenici da se na{aIslamska zajednica uprkosdosada{njim
uspjesimanalazi na raskr{}u nekolikoopcija kona~nog ustrojstva,{to
nas obavezuje na oprezu povla~enju tako zna~ajnihpoteza. I pored
toga, akako je ve} istaknuto,Me{ihat je na jednoj odsvojih sjednica
imenovaoposebnu komisi ju, zazadu`enjem da pripreminormativne
pretpostavke zaodr`avanje doti~nih izbora.Valja napomenuti i to
daOdbori nisu dostavili prijed-loge reonizacije d`emata,{to je
tako|e neizbje`anuslov za izradu glasa~kihspiskova. I u ovom
slu~ajuse insistira na Odbore da u{to kra}em roku izvr{e
ovuobavezu. Izme|u ostalog,na kraju je, uz jedan glasprotiv, Sabor
odlu~io dape~ati i memorandumi svihorgana, institucija, ustano-va i
udru`enja, pored svogimena i mjesta, te amble-ma, obavezno sadr`e i
rije~iIIssllaammsskkaa zzaajjeeddnniiccaa SSaann-dd`̀aakkaa i to na
svojim rubnimdijelovima. Sve pe~ate imemorandume }e
izra|ivatiisklju~ivo Me{ihat dok }etro{kove snositi nosiociistih. U
tom smislu, u ~lanu7. Statuta Medrese }e seizvr{iti odgovaraju}a
dop-una.
Sve u svemu, Peto zasi-jedanje Sabora IZ-e je pro-teklo onako
kako je i o~eki-vano, konstruktivno iuspje{no.
Mustafa Feti}
U srijedu 02. jula, predsjednikMe{ihata IZ-e Sand`aka Muameref.
Zukorli} primio je visoku dele-gaci ju ambasade IslamskeRepublike
Irana u Beogradu, na~elu sa otpravnikom poslovagospodinom Sejid
AhmedHidajetom. U jednoipo~asovnomsrda~nom razgovoru akcenat
jeuglavnom stavljen na saradnjuizme|u IZ-e Sand`aka i
pomenuteAmbasade. Tom pri l ikom jegospodin Hidajet ~estitao
pred-
sjedniku Me{ihata na postignutimdosada{njim rezultatima,
uputiv{imu poziv da sa delegacijom pos-jeti Iransku ambasadu, uz
izra`enoptimizam da bi se na mnogimpoljima mogao posti}i
zavidannivo saradnje. Ujedno je iskazaozahvalnost {to je Islamska
zajed-nica izi{la u susret pri organizo-vanju kursa persijskog
jezika unjenim prostorijama.
S.[.
PREDSJEDNIK ME[IHATA PRIMIO VISOKU DELEGACIJU
IRANSKE AMBASADE
DELEGACIJA ME[IHATA IZ-eSAND@AKA U SARAJEVU
U tutinskom naselju Svra~i}e kupljenje pro{le godine objekat pod
plo~om sadevet ari zemljane povr{ine za 50.000DM, namijenjen za
izgradnju noved`amije, povr{ine u osnovici 14 sa 17metara, sa
spratom, gasulhanom, mek-tebom. D`amija }e imati veliko kube
iosmoro manjih.
Nazim Drekovi} je predsjednikRe`ijskog odbora, zadu`en za
izgradnjuove d`amije od po~etka do zavr{etka,
~ovjek koji se brine od prikupljanjadobrovoljnih priloga do same
akcije ibudu}ih priprema. Kako nam je rekao,Drekovi} je zadu`io
d`ematlije iz naseljaSvra~i}a po ulicama {ta ko treba daradi.
Dana 28. juna organizovana je velikamoba, kako bi se nastavili
dalji radovina gra|evini budu}e d`amije. Tom pri-likom je radili{te
posjetio prof. Muameref. Zukorli}, predsjednik Me{ihata
IZ-eSand`aka, kada je konkretno na licumjesta ukazao na neke
izmjene u
samom planu projekta, u ci l jufunkcionalnijeg rje{enja.
Velikom mobom na izgradnji noved`amije rukovodi stari had`ija
Hafiz ef.Zukorli}, koji nam je objasnio da ipakmobe (kao
tradicionalne i kolektivneakcije u Sand`aku) nisu zaboravljene.
"Onoliko koliko pozovemo na mobu,mnogo vi{e nam se odazovu.
Doru~ak iru~ak organizujemo po ku}ama d`ematli-ja. Danas jedni,
sutra drugi i sve tako u
krug. Na{ narod je hasletan i nije mute{ko da pomogne, posebno
kada jerije~ o ovakoj lijepoj d`amiji", sa zado-voljstvom nam je
rekao krepki i preplan-uli had`ija, koji je tr~karao po
radili{tukao pravi mladi}.
Nadaju se, ako Bog da, da je ovegodine ukrove, a da po~etkom
idu}egodine primi prve klanja~e. Had`i Hafizef. smatra da }e ova
d`amija mo}i daprimi preko 500 d`ematlija.
F. K.
U izgradnji
NOVA D@AMIJA U TUTINU
-
Glas Islama
AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK
Juli 1997. Rebiu-l-ewel 1418.
8
Bismillahirrahmanirrahim.
U ponedeljak 16. juna '97. god. a11. safera 1418. godine
prestalo jeda kuca plemenito srce VejselaDaci}a u 91. godini
`ivota. Preselioje na Ahiret neobi~ni, cijenjeni iuva`avani
d`ematlija, poznat po svo-joj dobroti, plemenito{}u, iskreno{}ui
rijetko vi|enim po{tenjem.
Njemu najdra`a mjesta iboravi{ta bile su d`amije i
islamskiskupovi. Volio je da slu{a i da sedru`i sa ulemom. Imame je
posebnocijenio i uva`avao. Bio je ljuti pro-tivnik novotarija i
svega onoga {tokrnji ugled Islamu i muslimanima.
Dugogodi{nji je klju~ar d`amije"Sultan Murat II" i veliki
pazitelj ihigi jeni~ar bez ikakve nov~anenadoknade. ^vrsto je
vjerovao u
Allahovu d`.{. nagradu za dobradjela i islamske postupke.
Volio je ljude a vjernike Islamaiznad svega. Rado je zijaretio
prijatel-je i kom{ije u bolesti, a skoro da nije
bilo d`enaze na podru~ju Odbora IZ-eRo`aje a da nije bio
prisutan i uvijekspreman da pomogne. Redovito jepomagao pri gasulu
umrlih musli-mana i u tome je posebno u`ivao.Bio je vrlo pedantan i
volio je urediti iza Ahiret spremiti tijelo umrloga {tobolje i {to
ljep{e.
Iako u dubokim godinamastarosti, rahmetli Vejsel je uvijek
sti-zao na vrijeme u d`amiju, a posebnoza vrijeme d`ume namaza i
Bajramabio bi u d`amiji i po dva sahata rani-je, ure|uju}i je po
`elji, kako bi dau~inio {to ugodniji boravak d`ematli-jama u
njoj.
Dugo godina brinuo se oure|ivanju turbeta {ejh MuhamedaU`i~anina
kod d`amije "SultanMurata II" u Ro`ajama. Dok je radiou "Gornjem
Ibru" bio je zapa`en poizuzetno preciznom i obazrivomposlovanju,
strogo se ~uvaju}i tu|eghakka. Povjerene emanete je uvijek ina
vrijeme ispunjavao. Rado je bio
vi|en i drago primljen u svakomdomu u Ro`ajama i {ire.
Nosio je {tap jer u posljednje vri-jeme nije dobro vidio, ali ga
to nika-da nije omelo da do|e u d`amiju i dastigne na d`enazu. Do
pred samubolest mogao je pje{a~iti i sa svakimmladi}em. Skoro da je
imao pri sebisve vrijednosti i sifate jednog pot-punog, iskrenog i
nadasve po{tenogvjernika Islama.
Na njegovim usnama je uvijekpromicao zikr i salavat, a
prispomenu Poslanika i njegovih asha-ba orosio bi o~i suzama.
Stekao je sve simpatije imama,d`ematlija i svih gra|ana Ro`aja,
pamu je d`enaza bila veoma masovna,skoro da se i ne pamti u
Ro`ajama.
Molimo Allaha d`.{. da gamilo{}u svojom uvede me|u
svojeopro{tene robove i da mu podarid`ennetske blagodati. Amin!
Muhamed Feti}
Voljom Uzvi{enog 19. juna'97. god. obavl jeno je jo{jedno
{eriatsko vjen~anje. Teno}i sudbonosno "da" zaulazak u bra~nu
zajednicu predsvjedocima izgovorili su RamizMidovi} i Faketa
Eminovi}. Uskladu sa {eriatskim propisi-ma, a na osnovu Kur'ana
i~asnog Sunneta Resulullahas.a.v.s., {eriatsko vjen~anje jeobavio
prof. had`i Muamer ef.Zukorli}, iskoristiv{i prilikupred velikim
brojem prisutnihda uka`e na zna~aj i veli~inuovog islamskog ~ina.
Za halal isretan brak nema alternativeosim Islama. Toga su
svjesni,hvala Bogu, u posljednje vri-
jeme mnogi bra~ni parovi.Brak je krunisan dovom za
sre}u, dug vijek, dobru i halalnafaku i hairli evlad.
Zamolimo Allaha d`.{. daovakvih primjera bude jo{ vi{e.
Mali} ef. Nurovi}
U Ro`ajama je dana 19. juna1997. godine, u d`amiji "SultanMurat
I I" obavl jeno {eriatskovjen~anje izme|u Fetahovi} Edina iNoki}
Zumrete uz primjernu islamskusve~anost.
Vjen~anje je obavio glavni imam uOdboru IZ-e Ro`aje, h. Red`ep
ef.Muri}, koji je tom prilikom uputiomladencima i prisutnim
kur'ansko-sunnetske poruke i pouke iz islam-skog braka.
Edin je redovni d`ematlija i vrijed-ni aktivista u IZ-i Ro`aje i
nastoji usvakoj prilici da u svome okru`enjupraktikuje Islam i
dokazuje njegovevrijednosti, {to je i ovom prilikom
ostavilo islamskog traga i uticaja naprijatelje i ahbabe sa
kojima se Edindru`i.
Mi{ljenja smo da obavljanje {eri-atskog vjen~anja u d`amijama i
uzmogu}nost prisustva rodbine, pri-jatelja i omladine, ima
vi{estrukozna~aja i koristi za preno{enje i{irenje islamskih
principa.
Sa zadovoljstvom mo`emo ista}ida je u Ro`ajama svakim danom
svevi{e bra~nih veza koje se kruni{u{eriatskim vjen~anjem, i to na
vri-jeme, prije stupanja u intimni `ivot.
Ovo {eriatsko vjen~anje je vrijed-no pa`nje i zbog toga {to je
sklopljenbrak izme|u dvoje mladih koji suistinski i nedvojbeno
odlu~ili pokora-vati se islamskim propisima, pa jemlada Zumreta h.
pokrivanje kaoislamski propis prihvatila na vrijeme ivrlo
savjesno.
Nadamo se uz Allahovu d`.{.naklonost i pomo} da }e se
instituci-ja {eriatskog sklapanja braka vratitiu domove i d`emate
muslimana -Bo{njaka Sand`aka u svom punomsvjetlu.
M.F.
HAIRLI PO^ETAK BRA^NE ZAJEDNICE
[ERIATSKO VJEN^ANJE
NA AHIRETSA ZIKROM I SALAVATOM
1. Had`i} Haris.............Ro`aje2. Rebronja Semir ....... Novi
Pazar3. Red`epovi} Senad ...Novi Pazar4. Fehratovi}
Albin........Novi Pazar5. ]atovi} Adnan..........Sjenica6. Ka~ar
Mersad..........Ro`aje7. Smajovi} Nusret.......Novi Pazar8.
Ademovi} Zijad.........Novi Pazar9. Kujevi}
Asmir...........Ro`aje10. Mirovi} Besim.........Sjenica11.
[emsidini Balje.......Draga{12. Zorni} Rafet............Novi
Pazar13. Ali} Samid..............Tutin14. ^olakovi}
Esmir......Tutin15. Hod`i} Omer...........Priboj
16. Kala~ Haris.............Ro`aje17. Duljevi}
Selmo........Sjenica18. Jusufovi} Red`ep.....Tutin19. Sadikovi}
Sead........Prijepolje20. Dedeji} D`enan........Tutin21. [ukurica
Amer..........Bijelo Polje22. Bejtovi} Mirzet..........Tutin23.
Jusufovi} Edin...........Tutin24. Pepi} Adnan ........... Novi
Pazar25. Fehratovi} Muhamed..Novi Pazar26. Halilovi}
Mersid.........Bijelo Polje27. Ferati Bekim..............Prizren28.
Fazli Ismet.................Prizren29. Hajdarevi}
Aldin..........Priboj30. Talovi} Almir...............Prijepolje
Dana 15. i 16. juna 1997.godine odr`ani su zavr{ni ispitiu
Srednjoj medresi "GaziIsabeg" u Novom Pazaru.
Na ispite je iza{lo 11redovnih i 6 vanrednih u~enikaod kojih je
uspje{no zavr{neispite polo`ilo 12 u~enika, doksu ostalih 5 u~enika
upu}enina popravni ispit u avgustumjesecu iz jednog ili dva
pred-meta.
H.K.
Iz MedreseDIPLOMSKI ISPITI
1. Jukovi} Mersiha............Beograd2. Veli}
Dina.....................Beograd3. Nuhamba{i} Aida..........N.
Pazar4. Bi{evac Maida..............N. Pazar5. Zilki}
Selma..................Tutin6. Bilibani
Aldisa...............Prizren7. Sokolovi} Ajsela............Tutin8.
Zukorli} Amela..............Tutin9. Hasanovi}
Mersiha........Tutin
10. Kozica Selma... ...........Prijepolje11. Duljevi}
Sadika............Sjenica12. Husovi} Azra................N.
Pazar13. Camovi} Edina.............N. Pazar14. Curi}
Ai{a....................N. Pazar15. ]osovi}
Sehada...........Prijepolje16. Tali}
Edina..................Pljevlja17. Dedagi}
Ema...............Priboj18. Plojovi} Fatima............N. Pazar
SPISAK U^ENICA KOJE SU PRIMLJENE U PRVIRAZRED MEDRESE [KOLSKE
1997/98. GODINE
SPISAK U^ENIKA KOJE SU PRIMLJENE U PRVIRAZRED MEDRESE [KOLSKE
1997/98. GODINE
-
Glas Islama
AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK
Juli 1997. Rebiu-l-ewel 1418.
9
OOsniva~ i graditel j NovogPazara Isabeg Isakovi} bioje izuzetno
mudar ~ovjek.Sagradio je prvu Medresu u
srcu svog veleljepnog grada na najl-jep{em mjestu, tamo gdje u
godiniima najvi{e sun~anih dana, odaklese mo`e dobro vidjeti jasan
izlazak izalazak Sunca, pored Altun-alemd`amije, kuda je prolazio
carski put.Najkra}e re~eno, mjesto je zamud`izu, za {to ve}i roj
p~ela. Ap~ele su Allahove.
Sasvim malo od Medrese, udu`ini ne{to kra}oj od
fudbalskogigrali{ta, skoro u isto vrijeme, osni-va~ i graditelj ove
naj~udnije varo{i,izgradio je jedinstven hamam naBalkanu po svojoj
funkcionalnosti iljepoti, kao i rasko{ne sarajlukepreko ~ijih je
pend`era ulazila svjet-lost, izgradio je civilizovane du}ane
ihanove, sa gradskim kulama motril-jama; bezistanom, ori
jentalnimbedemima i veleljepnim d`amijamasa kojih je vje~no
odjekivao ezan. Sakadilucima okolo grada i ljekovitimbanjama i
termama. Danas, skorosvi ovi javni i historijski objekti,izuzev
Altun-alem d`amije, ruglo suovog grada. Posebno u tome predn-ja~i
Isabegova medresa koja je, na`alost, postala prava konju{nica
inajponi`avaju}i geto za socijalneslu~ajeve! Kakve li samo Bo`e
ironi-je!? [ta se to zapravo "desilo" snama i na{om
neodgovornomSavje{}u?
Gdje i odakle na}i kraj i po~etakovog {ejtanskog "kola", jedne
kolek-t ivne, op{te, javne, moralne,duhovne i svjetovne nesre}e,
jednogjo{ neosvije{}enog i neprobu|enognaroda, koji je skora{njim
zakonima iustavima ove oficijelne vlasti reg-istrovan kao "vjerska
skupina"?
Kako prona}i prave krivce napo~etku XXI vi jeka, u
vremenulasera, kompjutera i interneta i dr~atineku dosadnu i
nekonvencijalnu lek-ciju iz "poznavanja prirode i dru{tva"(govore}i
nam imperativno da smopostali od majmuna), kada smozaglibili na
glavnom ispitu zrelosti ivratili se dobrovoljno u mra~ne
iprimitivne katakombe srednjeg vije-ka, u nevremenu najpogubni j
ih"savremenih" inkvizicija, paljevina,hajki i etni~kog ~i{}enja,
izme|ubratskog i kom{ijskog koda (i avlije)?Da je `iv Neron iz
Rima, vjerovatno biprimjenio "terapiju" Vatre. A, {ta biuradio
osniva~ ovog petstogodi{njeggrada na ovakav necivilizovan ponor
i
pomra~enje (Uma) prema svetim iduhovnim vrijednostima? Seirio
bi,koliko smo mali, hupotni i nedosljed-ni pred zrcalom historije,
ispred licana{e Sudbine.
Helem, premlogo je zlih o~iju, umlazevima uprto, razrookih
o~ijuusmjereno u ovo sveto zdanje gdjele`e temelji na{e najstarije
medreseu Sand`aku pa i {ire, kako bi izsvakog kamena i oblutka
iscijedili iposljednju |in|uhu stegnutog mal-tera, i uzeli i onaj
posljednji zlatnik inov~i}, koji je spu{ten u
temeljedobro~initeljskom Rukom, zaradnapretka i sre}e.
[ta ho}e te zle i gladne o~i?Ho}e jednostavno da pobri{u
svakitrag i stopu na{e historije koja nosiTemelje na{eg prvog
{kolstva i obra-zovanja, po mjeri na{e Vjere, Istine iPorijekla.
Na`alost, mi danas manje-vi{e obilno poma`emo tim zl imo~ima i
stavljamo se na stranu na{ihneprijatelja, protiv samih sebe.
Danas je kao i ju~e ( i izaju~era{njeg dana) medresa
IsabegaIsakovi}a glavni centar za socijalneslu~ajeve. Na
novopazarskom"Dedinju", kako ga nepopularno iironi~no nazivaju,
`ive generacijebesku}nika u t ipi~nom getu, uneuslovnim i memljivim
sobama,koje odavno proki{njavaju, bez kanal-izacije i WC-a (izuzev
dva poljska), sajednom primitivnom ~esmom okokoje se muhaju i
planduju konji. Sal judima i porodicama koje sudo`ivjele najni`e
dru{tveno i socijal-no prsnu}e, `ive dakle: konji, psilutalice,
golubovi, koko{ke i muhe.Dakle, uz same temelje nekada{njeMedrese
su konju{nice, koko{injci, igolubarnici... Zamislite, do ju~e
jeAdem Piti}, kako nam reko{e imao
jedanaest konja. Lipsavali su usamom dvori{tu. Me|u
pomenutimkrdom bilo je i magaraca. Ove zimeslaba{ni krov Piti}eve
barake sesru{io, tako da je oti{ao u naseljeRasadnik. Povremeno
dolazi u"Dedinje" jer mu je ostao jedan konjsa starim otpisanim
fijakerom.
U dvori{tu ovog "kukavi~jeg gni-jezda", kako bi ga scenaristi
nazvali,`ivjela je ~etiri godine pod {atoromD`emka Abazovi} sa tri
sina i dvijek}erke. Jedina je ta D`emka imalasre}e. Prvo joj vojska
dala {ator anakon ~etiri zime op{tina se smilo-vala i dala joj
stan, obe}avaju}i idrugim porodicama da }e ih nagradi-ti, ukoliko
ubijede Odbor IZ-e NoviPazar da se odrekne vakufskeimovine. No, tu
je stavljena gvozde-na ta~ka. Niko vi{e nije dobio nijedan
kvadratni metar od op{tine.
- Moj kom{ija se obesio u ovajhodnik, za gredu, dozlogrdilo
mu.Drugi, koji je stanovao u ovoj sobiimao je svoju muku, sebi je
isjekaogrkljan. I tako klan nedoklan jo{malo `ivio i umro.
Ovo su rije~i Hakije Red`ovi}a kojise rodio u prvoj sobi sa
sjevernestrane, pri je 50 godina. SRed`ovi}em `ivi majka, supruga,
dvasina, snahe i unu~ad. Dakle, ~etirigeneracije. U zgradi Medrese
je `ivje-lo preko trideset porodica, danas jeostalo samo pet-{est,
a pamtiRed`ovi} da je preko dvadeset pre-selilo na ahiret.
Na{ junak ove tu`ne pri~e ka`eda obija op{tinske pragove
punihtrideset godina i sve je uzalud. ^akje i{ao i u Kraljevo, gdje
su mu reklida nj ihovi neuslovni stanovi uMedresi vrijede zlata.
Svaka stopa jeposuta suhim zlatom - poru~ili su, da
je Islamska zajednica (i Me{ihat)du`na da svima dodijel i po
dvastana. Svoje dugogodi{nje problemeRed`ovi} je "razbijao" sa
visoko-lete}im golubovima sa kojim `ivitrideset godina. Zbog
ljubavi za "krili-ma" i{ao je ~ak u Tursku i otuddonosio
golubove.
Ramiza ^ekrli} `ivi u jednoj sobi,oboljela, bez posla, uzima
socijalnupomo} od Crvenog krsta iMerhameta. Bolesna i oronula
SlavaRa{ljanin `ivi sa sinom punih osam-naest godina u jednoj sobi.
Odavnonema struje u jedinoj neuslovnojsobi koja proki{njava. Cijelu
zimuprezimil i su bez drva. Zbogneuslovnog "konfora" i sin joj
obolio.Njihov kom{ija Nazif Ibrovi} (44),te{ki tromboza{, u jednom
sobi~ku`ivi sa pacovima, bez svjetla. IsmetaGredi} tavori deset
godina (a ~ini jojse da je prohujalo dvadeset) samu`em i dva
odrasla sina u jednojsobi koja proki{njava, dok je sadruge pao
plafon i u njoj ma~ke imi{evi kolo vode. Bisera Grbovi} sasuprugom
i troje djece dijeli samojednu sobu tr i sa tr i ; u zgradiMedrese
`ive punih ~etrdeset godi-na. Bisera nam pri~a, kako je njenak}erka
Adela od jedanaest godinaslomila lijevu ruku na stepenicamakoje su
satruhle, a vode iz sobeprema dvori{tu. Adeli su obavljenedvije
operacije, ruka joj je jo{ ugipsu.
Helem, nada je sve dalja, a ishodsve bli`i za sve ove izmu~ene i
pre-varene stanovnike tipi~nog geta, koji}e morati da napuste silom
prilikaovo neuslovno boravi{te, jer na istimtemeljima izni}i }e
nova Medresa.
Jo{ je neizvjesno gdje }e ovi"dugo privremeni stanovnici"
na}isvoj sigurniji i dugoro~niji krov nadglavom. O~ito da ih je
op{tina, kao idruge instituci je iz Kral jeva iBeograda, prevodila
"`edne prekovode", obe}avaju}i im permanentnozlatne konake (i
ko~ije), s jasnimimperativom da se njihova sudbinamo`e povoljno
rije{iti ukoliko ubijede(ili natjeraju) Islamsku zajednicu
(tj.Me{ihat) da se solo odreknu ovedragocjene vakufske imovine,
~ijasvaka stopa zlata vrijedi.
Bo`e, zar je trebalo i ovaj zabo-ravljeni i zapu{teni objekat
otu|iti!Jedan od najsvjetl i j ih u {eherIsabegovom gradu...?
Fehim Kajevi}
Reporta`a sa lica mjesta
SSVVAAKKAA SSTTOOPPAAZZLLAATTAA VVRRIIJJEEDDII
Novi Pazar: Zgrada stare Medrese
-
Glas Islama
IIZZ NNAA[[IIHH DD@@EEMMAATTAA
Juli 1997. Rebiu-l-ewel 1418.
10
PPPPr iboj na Limu, kapi jaSand`aka prema Bosni.Prema Evliji
^elebiji osno-vali su ga srpski kraljevi.
Dana{nji Priboj pominje se prvi put,u za sada poznatim izvorima,
tek1485. godine u najstari jemsa~uvanom katastarskom
popisuBosanskog sand`aka kao "pazarPriboj" u nahiji Dobrun u
Vi{egrad-skom kadiluku. Priboj se 1530.godine pominje kao posebna
nahijau istom kadiluku. U drugoj poloviniXVI vijeka on je postao
sredi{tesamostalnog kadiluka. Za Evlijinnavod da je to mjesto
postojalo kaograd prije turske najezde imamopotvrdu u jednom
zapadnomputopisu iz prve polovine XVI vijeka,u kome je kod
dana{njeg Pribojazabilje`en razru{eni grad (tvr|ava)Pribon (Priboj)
za koji se tu ka`e daje za vri jeme hri{}ana bio l i jepgradi}.
Tako|e prema Evliji ^elebijiovaj grad je osvojio li~no Gazi
Ebul-feth (sultan Mehmed II) i to jekadiluk s rangom kadiluka od
150ak~i na teritori j i Bosanskogsand`aka. [to se ti~e
zemljopisnogsmje{taja gradi} Priboj sa preko 250ku}a i 1560
stanovnika, smjestio seu gorovitoj oblasti Starog Vlaha, uuskoj i
prili~no plodnoj kotlini rijekeLima, na njegovoj desnoj strani
snadmorskom visinom od 392 metra.Naselje se razvilo s obje
straneHodova potoka na podno`ju planineCrnog Vrha s jedne i Bi}a s
druge,lijeve strane Lima. Kroz njega prolazijedna glavna ulica, du`
koje supodignuti du}ani i ku}e srednjeevrop-skog stila. Ovu ulicu s
lijeve stranepresjecaju jo{ tr i manje ul ice -mahale, a na njenoj
sredini, ujedno isredini Priboja, je pove}i prostorpravouglastog
oblika koj i slu`ipazarnim danom (petak) kao `itnitrg. Priboju je
najve}e ove}e mjestoUvac na Limu (3 km), dok je odRudog udaljen 18,
od Vi{egrada 40a od Prijepolja na ju`noj strani 37km. S ovim
mjestima ga spaja dobarkolski put (drum), kojim se odvija`ivahan
promet a prvog januara1929. spojen je i `eljezni~kom pru-gom s
Uvcem na nekada{njoj austri-jskoj granici izme|u Bosne iSand`aka,
odakle je prema Sarajevui Vi{egradu jo{ od 1906. godine pos-tojala
pruga. Spomenemo li jo{
jednu d`amiju, mekteb, pu~ku {kolu,oru`ni~ku postaju, kotarski i
po{tan-ski ured, to je uglavnom sve {to bise o tada{njem Priboju
imalo re}i.
Iza Evlijina prolaska kroz Priboj,pa sve do 1758. nemamo
nikakvihvijesti o pro{losti i razvitku Priboja,pa samim tim ni o
vjerskim objekti-ma. I zbog toga je posebno vrijednaHasanagina
zadu`bina u Priboju, asastojala se od d`amije i mekteba,koji su u
ljeto 1758. godine bili pre-dati vakufu. D`amija je podignuta
naistom mjestu gdje se i sada nalazi.To je danas jedina d`amija u
Priboju(u gradu). Ne zna se da li je uz njubila kamena ili drvena
munara, ali seovo drugo ~ini vjerovatnije. Ne zna seda li je
stradala u po`aru 1806.godine ali u onom drugom haranju ipo`aru
Priboja iz 1875. godine jestsigurno. Domalo iza okupacije
renovi-rao ju je i uz nju napravio drvenumunaru Mahmut-pa{a
Bajrovi} izPljevalja. Do pred 1937. godinud`amija je bila suvi{e
oronula, i te jegodine temeljito popravljena prilozi-ma tamo{njih
stanovnika. Od kame-na tesanika munara je majstorskiizvedena, {to i
sama svjedo~i idanas. Gradio je neki muslimanArnaut iz Prizrena.
Dana{nja d`amijau Priboju nalazi se na istom prostorui posljednju
temeljitu adaptaciju gdjeje sru{ena do temelja i iznovanapravljena
do`ivjela je tokom 1983.i 1984. godine. To je danas jedna
odsand`a~kih l jepotica, me|unajljep{im na ovim prostorima.
Na podru~ju Me{ihata IZ-eSand`aka OIZ-e Priboj spada u
tre}ukategoriju tj. u manje Odbore, ali javolim da ka`em: Priboj
jeste mali aliistovremeno i veliki. Na podru~ju OIZ-e Priboj ima
{est d`emata koj ifunkcioni{u. U d`ematima Priboj,^itluk,
Po`egrnac, Zabr|e i Zabrnjicasu d`amije, a u d`ematu
Kalafatimekteb. D`emat Zaostro koji jefakti~ki uga{en, ima mesd`id
ukome se ni{ta ne obavlja, dok u seluMilanovi}i je mekteb u kome
nemanikakvih aktivnosti zbog posljediceratnih dejstava u blizini,
tj. u BiH.Sve d`amije su funkcionalne i udobrom stanju, a posl
jednjaadaptacija je vr{ena na d`amiji uý^itluku tokom 95. god i
adaptiranaje izvana i iznutra. Tako|e krajem95. godine u d`amiju u
Priboju uve-deno je parno podno grijanje kako bivjernici imali {to
optimalnije usloveza obavljanje svojih obaveza. Pri OIZ-e Priboj
upo{ljeno je pet imama i todva u stalnom radnom odnosu i
trihonorarno.
Kada je u pitanjuvakufska imovina,pored gore navedenog,OIZ-e
Priboj posjeduje:jedan stambeno-poslovni objekat uokviru kojeg se
nalazedva imamska stana,u~ionica, kancelarija,abdesthana, gasul
-hana, magacinski pros-tor i jo{ nekoliko pros-tori ja koje se
moguvi{enamjenski upotrebl-javati. Osim toga, pos-jeduje jo{ tri
vakufskeku}e sa tri imamskastana, jednom u~ioni-com, dvije gara`e i
jed-nim poslovnim pros-torom. Tako|e, uzd`amiju u ^itluku nalazise
gasulhana. Pri OIZ-ePriboj su i tri groblja aostala su privatna,
dokje gradsko groblje od IZ-e oduzeto 1983.godine i dato na
upravuJKP "Usluga". Semnavedenog, u Pribojuima jo{ vakufskeimovine
koja je nacionalizovana i urukama je onih kojima ne pripada.Na sve
zahtjeve za denacionalizaciju,odgovor od nadle`nih organa je dani
je usvojen Zakon o vra}anjuimovine vjerskim zajednicama.
[to se ti~e vjerske pouke nemo`emo se posebno pohvaliti
jerstanje niti je mnogo bolje niti mnogolo{ije u odnosu na druge
Odbore.Redovno se tokom {kolske godineizvodi u d`ematima Priboj i
^itluk atokom ljetnog raspusta u d`ematuKalafati. Da napomenem da
je brojpolaznika u pro{loj vjeronau~nojgodini znatno smanjen u
odnosu naprethodne godine. Sem toga velikiproblem je neredovnost
polaznika.Da istaknemo da je aktivan hor"Selsebil", sastavljen od
polaznikavjerske pouke iz Priboja i da je svojprvi javni nastup van
vjerskih objeka-ta imao nedavno u pribojskom Domukulture
14.06.1997. godine,izvode}i program "Ve~e ilahija i kasi-da" veoma
uspje{no. Hor predvodiimam glavne d`amije u Priboju, Enesef.
Svraka.
Tako|e, u ^it luku je aktivnapouka za odrasle: uvod u
kur'anskopismo, tuma~enje Kur'ana jezavr{eno i sada se obra|uje
hadis,dok je u Priboju takva aktivnost prek-inuta jo{ prije dvije
godine.
Tako|e, kada je u pitanju prodaja{tampe, l i terature i edici ja
na
podru~ju na{eg Odbora, li~no mislimda bi trebalo mnogo bolje da
ide, aliPriboj je u nekoliko posljednjih godi-na specifi~na
sredina, {to je jedanod glavnih razloga njegove stagnaci-je.
Mi{ljenje ve}ine d`ematlija je daje literatura koja se nudi za
pribojskeuslove skupa i da bi ponekad trebalozanemariti ekonomsku
ra~unicu i popovoljnim cijenama je ponuditi vjer-nicima.
OIZ-e Priboj za naredni period imaambicije, `elje i planove ali
jedna odnajve}ih ko~nica je materi jalnastrana sa kojom se kuburi
ve} nizgodina. Prioritetan zadatak Odbora unarednom periodu je
ure|ivanje ikompletiranje kruga (dvori{ta)d`amije u Priboju, a to
je izrada {adr-vana, turbeta, gasulhane i kapije, au toku su
aktivnosti oko pribavljanjapotrebne dokumentacije za taj pro-jekat.
Tako|e, podneseni su zahtjeviSO-e Priboj i slu`bi za urbanizam
zaiznala`enje lokacije za d`amiju unovom dijelu grada i za
iznala`enjelokacije za novo gradsko groblje. Ud`ematu Kalafati su u
toku aktivnos-ti oko pato{enja mekteba i pripremeza pravljenje
gasulhane.
Uz Allahovu pomo} nadamo seda }emo i realizovati
planirano.Esselamu alejkum.
Enes ef. Svraka
Predstavljamo Odbor Islamske zajednice Priboj
KKKKAAAAPPPPIIIIJJJJAAAA
SSSSAAAANNNNDDDD@@@@AAAAKKKKAAAAPPPPRRRREEEEMMMMAAAA
BBBBOOOOSSSSNNNNIIII
-
Glas Islama
SSUUSSRREETTII
Juli 1997. Rebiu-l-ewel 1418.
11
PPutuju}i prema Prizrenu iGori sjetio sam se ovihrije~i mog
cijenjenog ahba-ba f i lozofa i pjesnikaFerida Muhi}a, koji mi
je
lijepo i dirljivo pri~ao o Kur~u, opsima i planinama, za koje
re~e "dasu mo`da najve}a iluzija ljudskog`ivota".
Rijetko se mo`e vidjeti toliko pre-lijepih d`amija, raspore|enih
odPrizrena preko Draga{a do Restelice,Broda, kao da su sultanove;
strememinareti dostojanstveno u visinu. Avisine su nedosti`ne.
Jedna od najs-tarijih d`amija je ona u selu Miljkekod Draga{a,
izgra|ena jo{ 1238.godine. U Gori i selima prizrenskogPodgora
o~uvane su vrlo stared`amije i mesd`idi. Najstarije turbenalazi se
u draga{kom nasel juKrako{ta, poznato kao [ejhovoturbe. U njemu je
po predanju,ukopan goranski {ehid koj i jeu~estvovao u boju na
Kosovu nastrani Turaka. Predanje ka`e da jeon na ovom guvnu u
mjestuKrako{ta razvijava `ito, pa kad je ~uoda je na Kosovu po~eo
boj, odmah jeuzjahao na svog konja, drvenu lopatuprebacio preko
ramena i odletio naKosovo. Tamo je, ka`u, tom lopatompobio mnogo
neprijatelja i nakonpobjede, ranjen doletio na svomkonju Krila{u u
Krako{ta i tu prese-lio.
Mo`da nigdje toliko topline i hlad-no}e (u junu), koliko na
jednommalom geografskom "atlasu", kojionako prirodno li~i na
leopardovuko`u, beskrajne ljepote i istovre-meno surovosti i
strepnje. Bit iGoranac, zna~i `ivjeti izme|u mnogogranica i
karaula, `ivjeti izme|u plan-ina i vukova, izme|u stvarnosti,nade i
i luzi ja na koj ima }e sabo{~om pod pazuhom jednog saba-
ha odljepr{ati u pe~albu, dalekimdrumovima dunjaluka.
Svaki mladi Goranac, nakonzavr{ene osnovne {kole, u pet-naestoj
godini odlazi u pe~albu, prvokao }umurd`ija, kopa~ kanala,
rade}inajte`e fizi~ke poslove, a ne{to kas-nije, usavr{eni boljim
zanimanjimaposta}e vrsni slasti~ari i buregd`ije,odnosno sigurni
kova~i svoje sre}e isudbine. A oni koji su vjerni svojojGori
ostajali su pod planinom usvom selu, da bi bili uzorni
sto~ari,poput {estorice sinova Ilijaza ]ufteiz Restelice koji imaju
danas najve}ibuljuk ovaca, preko {est stotina inaravno, veliko krdo
goveda i konja.Sa ovim bogatim malom su i psi~uvari,
{arplaninci.
U selu Pru{evu, koje je daleko
sedam kilometara od najve}eg selapo broju stanovnika -
Restelice, srelismo mog u~enika koji je danas pro-fesor maternjeg
jezika i autor tekobjavljene zbirke pjesama. Rije~ je oSadiku
Idriziju, elokventnom intelek-tualcu ~iji preci imaju svoje
porijekloiz daleke Sirije, iz grada Halepa. Apo{to nam je bilo
zabranjeno daodr`imo najavljeno knji`evno ve~u uDomu kulture u
Prizrenu, jer je(ne)izvjesni direktor Doma kulturenecivilizovano
~eljade, mi smo seipak nekako sna{li i uprili~ili poetskove~e u
ku}i Sadika Idrizija, koji je tog
ak{ama bio najsretniji ~ovjek na svi-jetu. Jer, hem mu se udaje
k}erka,hem mu pisci do{li: akademik Ja{arRed`epagi}, Alija
D`ogovi}, VejselHamza, Omer Turkovi}, mojamalenkost i dr. A trebali
su da do|u(~itaju}i sa plakata koje je "neko"speci jalno skidao i
uni{tavao)Husein Ba{i}, Ismet Rebronja,Zuhdija Hod`i}, Murat
Balti}, AltajSuroi i dr. [ta se to desilo sa gosto-primivim
Prizrenom, pitamo se, ukojem je jo{ 1573. godine Mehmedpa{a
sagradio Bajrakli d`amiju, a uznju "Mehmed pa{inu" medresu
saknji`nicom koja i danas postoji i ~uvavi{e od dvije hiljade
pisanih i {tam-panih vrijednih knjiga!
U Gori je svaka stopa historija,legenda ili pri~a. Na ni{anima
jedva
su prepoznatljivi tarihi. Pored putevasu bistre i hladne
planinske vode nakojima su obil je`eni hajratidobro~initelja.
Snimanje je zabran-jeno, kako nas upozori doma}inMustafa Balija,
jer u blizini su vojnekaraule i granice. Upoznajemomladog imama
Be{ira Intimanija izsela Le{tana koji je izvr{io preporodu
draga{kom d`ematu tokom zadnjedvije godine, udvostru~iv{i
d`ematposebno s mladim kadrom. "Najve}ineprijatelj je neznanje -
d`ahilijet",ka`e nam imam Be{ir koji poti~e iztradicionalne imamske
porodice.
Njegov djed rahmetli Ibrahim bio jehafiz.
Vra}amo se sa Gore kao sanajbogatije sofre, oko koje smobratski
muhabetili i zijaretili. IznadKorablja nas je pratio pun mjesec
sazvjezdama ukra{enim u vijencima i}ubama na nepreglednoj,
prozra~noji osvijetljenoj tepsiji - Nebu. Iz te~arolije slu{ali smo
sna`ne (i egzis-tencijalne) stihove na{eg brata (posudbini) Vejsela
Hamze:
Pe~albarski snovi na rukohvatu presavijeni i nevjestinska
haljina spakovana u sanduku.
Fehim Kajevi}
Zapis ispod [ar planine
ZZIIJJAARREETTLLUUKK PPOODDPPUUNNIIMM MMJJEESSEECCOOMM
"Prvog svog {arplaninca vidio sam kad sam imao 14 godi-na u
\eneral Jankovi}u, tek {to smo stigli 1959. godine izBosne. I taj
pas mi je obilje`io prst, kao nekim pe~atom{to se ne bri{e. Sve ono
{to sam kasnije sa {arplanincimado`ivio, svi su bili individue. Oni
`ive, u stvari, samosta-lan `ivot. U sje}anju mi je ostao
legendarni Karba{, paspoznatog ov~ara Kasema ispod [ar planine.
Karba{ seborio sa 12 vukova u planini, brane}i stado i
dvanaesto-godi{njeg pastira Bahtijara. Taj Karba{ bio je `ivi
le{,kojeg sam imao priliku da vidim sutradan. Bio je bez ijednog
santimetra sopstvene ko`e. On je bio doslovnoodran, ali je bio jo{
`iv, i jo{ su mu samo zubi {kljocali.Taj pas Karba{ ubio je tri
vuka i ranio jo{ tri-~etiri.Pored Karba{a pamtim fantasti~nog Kur~a
iz sela Teovca,jednog od najljep{ih i najve}ih {arplaninaca,
visokog 83santimetra, zatim ~uvenog rasteri~kog Baruta koji
jeoti{ao jednog dana za ~oporom vukova u planine..." MU[NIKOVO
''97
Drugi ssusreti ppolaznika vvjerske ppouke oodr`ani ssu uu sselu
MMu{nikovu kkodPrizrena 222. jjuna oo.g. ((pro{le ggodine bbili ssu
uu DDonjem LLjubinju). NNaovom zzna~ajnom ttakmi~njenju, uuz
pprisustvo vvelikog bbroja ggra|ana iizPrizrena ii GGore,
uu~estvovalo jje ddesetak eekipa ppolaznika vvjerske ppouke iizvi{e
dd`emata. PPobijedili ssu nnajbolji, iiz DDonjeg LLjubinja.
U ookviru oovep r i g o d n ev j e r s k eman i fes ta-cije, nna
kko-joj ssmo sslu-{ali iilahije iikaside, oodr-`an jje kknj i-`evn
i ~~as .Svo je rra-dove ssu ~~i-tali ii rrecito-val i aakade-mik
JJa{arRed`epagi},A l i j a DD`o-govi}, FFehim
Kajevi}, VVejsel HHamza, OOmer TTurkovi}, MMiftar AAd`imi ii
JJonuz KKaljo.Valja oovdje ccitirati ddio uuvodne rrije~i NNesima
AA. MMustafija, oobjavljene uu"Selamu": ""Smatramo dda nnije
nnikakva ttragedija bbaviti sse ssopstvenomkulturom ii ttradicijom,
~~ak kkod nnekih sslojeva lljudi tto ppredstavlja ii pponos. Samo
nnarod kkoj i ppo{tu je ssvoju tt radic i ju ii ppro{lost iima ii
ssvojuBUDU]NOST.
-
Glas Islama
UUUU SSSSVVVVJJJJEEEETTTTLLLLUUUU KKKKUUUURRRR''''AAAANNNN--IIII
--KKKKEEEERRRRIIIIMMMMAAAA
Juli 1997. Rebiu-l-ewel 1418.
12
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
OOvo poglavlje je jedno od prvihpoglavl ja koja su objavl
jenaposlije Hid`re. Ono je najdu`epoglavl je Kur'ana
uop}e.Preovla|uje mi{ljenje da sva nje-
gova ajeta nisu bila objavljena jedno zadrugim do kraja, prije
po~etka objaveajeta iz drugih poglavlja. Konsultiranjeuzroka objave
nejih ajeta ovog poglavlja inekih ajeta drugih poglavlja
objavljenih uMedini, iako ovi uzroci nisu kategori~kidokaz, govori
da svi ajeti du`ih poglavljaobjavljenih u Medini nisu objavljeni
jednoza drugim, nego bi se dogodilo da seobjave i ajeti sljede}eg
poglavlja, prijekompletiranja prethodne sure ~iji je prvidio ve}
bio objavljen. Pravilo za rasporedpoglavlja, s obzirom na objavu,
zasniva sena objavi po~etka poglavlja, a ne ~Itavogpoglavlja. U
ovom poglavlju su i najkasni-je objavljeni ajeti iz Kur'ana, kao
{to suajeti o kamati, dok su prvi dijelovi ovogpoglavlja, prema
vladaju}em mi{ljenju,bili me|u prvim objavljenim ajetima izKur'ana
u Medini.
Sabiranje ajeta svakog poglavlja u jed-nom poglavlju i njihov
raspored izvr{en jeprema objavi o tome. Tirmizi prenosi odIbn
Abasa, neka im se Allah smiluje, daje Abas rekao: "Pitao sam jednog
danaOsmana ibni Afana: [ta vas je navelo daste se odlu~Ili da
poglavlje El-Enfal, kojeima manje od 100 ajeta i poglavl jeBera'e,
koje ima preko 100 ajeta, stavitejedno do drugoga i niste upisali
"U imeAllaha, Milostivog, Samilosnog!", kodpoglavlja Bera'e, a ovo
"U ime Allaha..."upisali ste kod poglavlja Fatihe koja imasedam
ajeta.", Osman odgovori:"Resulullahu, alejhi-s-selam, bi nekadabilo
objavljeno poglavlje, a nekada izvjes-tan broj ajeta, i ako bi bilo
objavljenonekoliko ajeta on bi pozvao pisare irekao: "Upi{ite ovo
aje u poglavlje to gdjese u njemu spominje to i to. Poglavlje
"El-Enfal" bilo je prvo poglavlje koje je objavl-jeno u Medini, a
poglavlje Bera'e, posljed-nje objavl jeno poglavl je iz
Kur'ana.Kazivanje poglavlja Bera'e u izvjesnom li~ikazivanju
poglavlja El-Enfal, pa sam sebojao da ne pripada poglavlju
El-Enfalu."Resulullah, alejhi-s-selam, je umro i nijenam rekao da
pripada njemu. Zbog togasam i unio jedno pored drugog, a
nisamupisao "U ime Allaha, Milostivog,Samilosnog!" Kod poglavlja
Bera'e, negoupisao kod Fatihe."
Ovaj dio kazivanja obja{njava da je ras-
pored svih ajeta u svakom poglavlju biopo naredbi Resulullaha,
alejhi-s-selam,Buharija prenosi od Ibni Abasa (neka muse Bog
smiluje) da je Vjerovjesnik bio naj-dare`ljiviji i najbolji za
vrijeme Ramazanakada bi mu dolazio D`ibril. D`ibril bi gasusretao
svaku ve~er u toku Ramazana,sve do kraja, izla`u}i mu Kur'an, a u
dru-goj verziji stoji, u~e}i ga, Kur'anu. I kadabi ga D`ibril sreo,
Resulullah bi biodare`ljiviji i od samog vjetra poslatog da
rashla|uje i donosi ki{u. Potvr|eno je dabi Resulullah,
alejhi-s-selam, prou~io cijeliKur'an pred D`ibrilom, kao {to je to
iD`ibril u~inio pred njim. Ovo zna~i da suoni u~Ili Kur'an onako
kako su ajeta bilaraspore|ena u poglavljima Kur'ana.
Svako ko `ivi u OKRILJU KUR'ANAprimjetit }e da svako sure ima
karakter-isti~nu posebnost, posebnost koja imasvoju du{u i srce,
kao kad bi `ivio sadu{om ne~ega `ivoga karakteristi~nihoznaka i
vrijednosti. Svako poglavlje imacentralnu temu ili nekoliko njih
povezanihuz posebnu osovinu. Svako poglavlje imaposebnu atmosferu
koja natkriva svenjene teme, i ~ini da tekst jednog poglavl-ja
uklju~uje ove teme u jednu cjelinu zbogne~ega odre|enoga,
ostvaruju}i timeskladnost tema, shodno datoj atmosferi.Svako sure
ima tako|er i svoj muzi~kiritam i, kada se on izmijeni u tekstu,
to
dolazi samo radi uskla|enosti sa poseb-nom tematikom. Ovo je
op}e obilje`jesvih poglavlja u Kur'anu. Ni jedno sure neiska~e iz
okvira ovog op}eg pravila kaoovo.
Ovo poglavlje sadr`i nekoliko tema.Osovina koja ih sve ve`e
dvostruka je,~ije su dvije osnovne niti jako povezane.Poglavlje
govori o stavu sinova Israilaprema islamskom pozivu u Medini,
nji-hovom do~eku tog poziva, o suprotstavl-janju Resulullahu,
alejhi-s-selam, i musli-manskoj zajednici koja se tek
razvija.Poglavl je govori izme|u ostalog i oodnosima izme|u Jevreja
i licemjera sjedne strane, i Jevreja i politeista s drugestrane.
Tekst poglavlja govori i o musli-manskoj zajednici u prvim danima
njenarazvoja, njenoj spremnosti da prihvati iponese povjerenje ovog
poziva i namjes-ni{tva, hilafeta na Zemlji. Nakon {to seovim
poglavljem objelodanjuje povla~enjeSinova Israila od preuzumanja
ovog pozi-va, njihov prekid preuzetog zavjeta Bogu,razr je{enja
~asti pravog pripadanjaIbrahimu, alejhi-s-selamu, zagovornikuprve
vjere - Islama, nastoje se otvoriti o~imuslimanskoj zajednici i
upozoriti je dane bi naletjela na ono, zbog ~ega jeoduzeta ova
velika ~ast od sinova Israila.Sve teme ovog poglavlja kru`e oko
ovedvostruke osovine na svoje dvije osnovneniti kao {to }e to do}i
u podrobnijem izla-ganju.
Da bi se objasnio stepen veze izme|uosovine ovog poglavlja i
njegovih tema sjedne strane, i izme|u toka razvijanjaovog poziva
po~etkom medinskog periodai `ivota muslimanske zajednice i
njenaokru`enja s druge strane, bit }e dobro dabacimo malo svjetla i
na sveukupnostovog okru`enja u kome su objavljeni ajetiovog
poglavlja.
Ova okru`enja, u svojoj cjelini bila suona ista s kojima su se
suo~avali nosiociislamskog poziva u po~etku i kasnije krozcijelo
proteklo vrijeme, ona su skoro iden-ti~na, bilo da se radi o
neprijateljima ovogpoziva ili o prijateljima neprijatelja. To
jeu~inilo da su ove kur'anske smjernicepostale vje~iti Ustav ovog
poziva. U tek-stu se potvr|uje da se `ivot stalnoobnavl ja, kako bi
se mogao suo~Itisvakom vremenu i situaci j i , ist i~uzna~ajke ovog
puta za muslimanskuummu, upu}uje umme na njenom te{komi dugom putu
protegnutom izme|u brojnihneprijatelja raznovrsnog
manifestovanjaistovjetne prirode. Ovo je mud`iza - nad-naravnost
Kur'ana, koja se ispoljava krozove karakteristi~ne znake u
svakomkur'anskom tekstu.
EEEELLLL--BBBBEEEEQQQQAAAARRRREEEEPOGLAVLJE EL-BEQARE OBJAVLJENO
U MEDINI DO 281. AJETA,
OSTALO OBJAVLJENO NA MINNI - NA OPROSNOM HAD@D@U
(I)
Sejjid Qutb: U OKRILJU KUR’ANA
-
Glas Islama
IIIIZZZZ SSSSUUUUNNNNNNNNEEEETTTTAAAA
RRRREEEESSSSUUUULLLLUUUULLLLLLLLAAAAHHHHAAAA
Juli 1997. Rebiu-l-ewel 1418.
13
PPrije ~etrnaest vijekovadok je `arka Arabijabila lijeglo
bezvjerst-va, nepravde, nemo-
rala i la`i, gu{e}i se u blatu idimu bezakonja, idu}i karubu
ponora, Uzvi{eni Allahukaza svoju milost~ovje~anstvu preko Svog
mil-jenika, sina pustinje.
Ljudi koji nisu bili poznatiprije pojave Islama, jer su`ivjeli u
pustinji, daleko odkulture i civi l izaci je, do-laskom Muhammeda
a.s.prenu{e se iz vjekovnog sna,skinu{e sa sebe okovezabluda i
preporodi{e se podspasonosnim zracima islam-skog svjetla. Stoga
jeArabi ja, premda je touglavnom pustinja, zemlja izbajke za sve
muslimane svi-jeta.
Mekka u sredini tepustinje a Kaba u njoj,privla~i kao magnet
islamskemase koje se tu sl i je`usvake godine. Ni je onda
~udo {to srce svakog mumi-na `udi za tim da posjeti tuzemlju,
koju je prvo obasjalosunce Islama, da vidi onamjesta i gradove gdje
je `ivioi radio i gdje se kretaoposljednji Bo`iji PoslanikMuhammed
a.s.
U ovih par redakapoku{a}emo da na{im ovo-dunjalu~kim rije~ima
ka`emopar rije~i o Muhammedu a.s.kakav je bio u svom privat-nom
`ivotu i kako je uspioprivu}i ljude iz svoje okolineu Islam, pa da
mu budutoliko odani da su bili sprem-ni `rtvovati sve za njega i
zavjeru koju on {iri i pripovje-da.
Allah d`.{. je munasibu~inio da Muhameda a.s.kolijevka zaljulja
ko siro~e.
Dok su njegovi vr{njaciza{titu nalazili u krilu svojiho~eva i
klicali kao slavuji uznjih, dotle je Muhammeda.s. upirao pogled u
nebo.On nikada nije rekao "o~e"jer nije ni imao oca da gatako zove,
ali je veoma ~estoi stalno govorio "o Bo`e".
Zato sam Muhammeda.s. ka`e za sebe u jednomhadisu: "Mene je
mojGospodar Allah d`.{. odga-
jao, pa mi je najljep{i odgojdao."
Svi su pejgamberi bil ivanrednih duhovnih i moral-nih kval
iteta, a na{Muhammeda a.s. i u tompogledu isticao se i odliko-vao
nad ostalim poslanici-ma. Kakav je bio Muha-mmed a.s. kao ~ovjek,
kakose vladao u dru{tvu, to nampripovjedaju njegovi savre-menici i
njegovi ashabi. H.Alija, koji je veoma mlad, jo{kao dijete primio
Islam i~itav svoj `ivot proveo uPejgamberovoj blizini, opisu-ju}i
lik Bo`ijeg Poslanika injegovu pojavu ka`e: "Ko biga prvi put
vidio, osjetio biprema njemu neko stra-hopo{tovanje. A kada bi muse
pribli`io te stupio sa njimu razgovor i s njim se boljeupoznao,
onda bi osjetiosimpati je prema njemu iiskreno ga zavolio."
Toliko je Alejhiselamovaosoba privla~ila ljude, osva-
jala i o~aravala svoj imunutra{njim sjajem, duhov-nom snagom i
ljepotom.
U privatnom `ivotu, sauku}anima Muhammed a.s.je uvijek bio
vedar, veseo ipristupa~an. Uvijek je osm-jeh krasio njegovo lice.
Enesibn Malik r.a. pripovjeda:"Slu`io sam Bo`i jegPoslanika deset
godina inikada mi nije uputio kakavprigovor ili zbog kakvog
moggesta izrazio negodovanje.Nikada mi nije rekao za{to sito uradio
ili za{to nisi ura-dio."
Ovaj i ovakav Muham-medov a.s. primjer i postu-pak prema slugi,
govori namdovol jno i r je~ito osavr{enstvu odgoja i visiniduhovne
kulture koju jehazreti Pejgamber posje-dovao.
Kakav je Muhammed a.sbio kod ku}e takav je bio iizvan ku}e:
dobar, susretljiv,veseo i uslu`an. Prilikomsusreta sa nekim od
ashabauvijek je prvi selam nazivao iprvi pristupio da se rukuje
iupita za zdravlje. Svakoga jeoslovl javao njegovim po-~asnim i
pravim imenom ive} time osvajao srca sagov-
ornika. Kada bi u dru{tvodo{ao, sjeo bi ondje gdje bina{ao
slobodno i praznomjesto. Nije dao da se prednjim na noge ustaje
niti jedozvolio da ga neko u rukul jubi. Muhammed a.s. jepo{tovao i
cijenio mi{ljenjedrugih. Sva~iji bi govor lijeposaslu{ao. Sva~ijoj
bi molbipo mogu}nosti odmah udo-voljio. Umjesne prijedloge
biuva`avao i odmah u praksiprimjenjivao. Tako|e bi se ina{alio, ali
ni u {ali nije niko-ga nikada uvrijedio. Naprotiv,i u njegovoj {ali
uvijek je bilopouke.
Kada bi se neko obratioMuhammedu a.s. za materi-jalnu pomo} on
nikada nikognije odbio rije~ima "nemam"ili "ne dam". Te rije~i
nisunikada iza{le iz njegovihmubarek usta.
Kada su mu njegovi dru-govi prigovorili za{to tolikotrpi za{to
ne prokune svojeneprijatelje pa neka ih Allahd`.{. kazni, Muhammed
a.s.je odgovorio: "Nisam do{aoda prokl injem ve} daupu}ujem."
U njemu vidimo milos-rdnog ~ovjeka ~ijem razum-nom srcu ne
promi~e ni naj-manja pojedinost kada su upitanju ljudske `elje i
patnjea da im ne udovolji, da onjima ne povede ra~una i daim sa
svoje strane ne pri|esa velikom pa`njom i ne dapodr{ku.
Vidimo ~ovjeka koj itada{njim vladarima pi{e iod nj ih tra`i da
napusteispraznu oholost, zatim sdobrodo{licom i zado-voljstvom
slu{a bosonogogbeduina koj i iz neznanjaka`e: "Muhammede
budipravedan jer imetak nije tvojniti tvog oca."
Vidimo pobo`nog ~ovjekakoji klanja namaz i u~i dugiodlomak iz
Kur'ana, omaml-jen i radostan, i koji tu slastne bi zamijenio za
~itavuzemlju napunjenu kral -jevskim krunama i zlatom.Ali to ne
potraja dugo. ^im je~uo pla~ dojen~eta ~i jamajka klanja za Bo`i j
imPoslanikom u d`amiji, `rtvujesvoju vel iku radost i izmilosti
prema dojen~etu,brzo zavr{ava namaz.
Vidimo ~ovjeka predkojim stoje svi oni koji suratovali protiv
njega, koji suga mrzili i koji su nakazili tije-lo njegovog amid`e,
{ehidHamze, ~ije su srce zvjerskikidali zubima. Vidimo gakako im
ka`e: "Idite, slobod-ni ste!"
Dakle, vidimo ~ovjeka unajsvjetlijem, naj~istijem
inajveli~anstvenijem obliku.Put istine nije lahak, no nije
PPPPOOOOSSSSLLLLAAAANNNNIIIIKKKK IIIISSSSLLLLAAAAMMMMAAAA
Medina: D`amija Bo`ijeg poslanika
RRRRekao je Al lahovposlanik s.a.v.s.:"Zaista sam poslanda
usavr{im ple-
menite }udi kod ljudi". Ovihdana, ta~nije 17. jula 1997.godine
ili 12. Rebiul evella1418. godine susre{}emose sa jo{ jednim
zna~ajnimdatumom islamske povijesti.Rije`je o ro|endanu
posljed-njeg Allahovog poslanikaMuhammeda s.a.v.s. anajbol j i
govor o njemu -Resulullahu - je onaj {to gaje izrekao on sam, u
~asnimhadisima. Spomenutim hadi-som Pejgamber s.a.v.s.nagovje{tava
smisao pos-lani~ke misije, koja se sasto-ji u odgajanju i
usavr{avanjuljudske naravi. Stoga je imekanski period Objave
tra-jao punih 13 godina.Resulul lah s.a.v.s. jepripremao ashabe
kako bimogli spremni prihvatiti ono{to slijedi u Medini: islam-sku
dr`avu, vlast, organizaci-ju... Allah d`.{. mu nare|ujekao svom
Poslaniku damijenja l judska srca, jerstvrana promjena i
preporodpo~inju, pri je svega, udu{ama koje }e prepo-ro|ene
ostvarit i vanjskupromjenu sistema i poretka.To je Al lahov zakon,
aNjegova pravila su univerzal-na i nepromjenl j iva. Bogd`.{. u
Kur'anu ka`e: "Allahne}e promijenit i stanjejednog naroda sve dok
se tajnarod sam ne po~ne mijen-jati."
A ljude je te{ko mijenjati,posebno one ogrezle u grije-hu i
d`ahilijetu. Vra}ati ihsvome Gospodaru, Izvoruodakle su potekli i
kojem }ese vratiti, trnovit je ali ~astanput. U tome je zapravo
iveli~ina Bo`ijeg Poslanika.Onda kada su mu mekanskimu{rici nudili
klju~eve Kabe iprijestolje Meke, samo dase odrekne poslani~ke
misi-je, on je mirno i odlu~noodgovorio: "Da mi podareSunce u desnu
ruku aMjesec u lijevu, ne bih seodrekao pozivanja na Allahovput."
Eto, to je Muhammedsin Abdulahov, rano siro~e,skromno odjeven, ali
velikogsrca u kojem je bilo mjestaza sve: djecu, `ene, siroma-
he, svakog dobronamjernog~ovjeka.
Danas nakon vi{e od XIVstol je}a od Poslanikovaro|enja, osje}amo
onu istupotrebu kao {to je osjetio onu Meki nakon dolaskaObjave: da
izvr{imo duhovnuobnovu prvenstveno u namasamima, na{oj
porodici,na{em d`ematu, {to }erezult irati, ako Bog da,jakom i
organizovanomIslamskom zajednicom. Utome smo pozvani svi
dau~estvujemo, a prije svihulema, jer su oni nasljedniciBo`ijih
pejgambera i njihovihideja. Ne zaboravimo da jekriza morala kod nas
odavnoprisutna. Ovih vrelih julskihdana ona dobija na
svomintezitetu, ba{ ovdje u na{oj~ar{iji, na{im ku}ama i avli-jama.
Gotovo da se ne pre-poznajemo da smo musli-mani. Sve nam je
tu|e:no{nja, pozdrav, kultura,vjera...Vlastitog identiteta,morala i
tradicije se stidimo.Ali za{to? Zato {to ne pozna-jemo vrijednosti.
Iz milostiprema nama Dragi Bog je iposlao Muhammeda a.s. danas
pou~i i obavijesti daone, koj i budu po{tival iAllahove granice i
dr`ali se~istoga morala, ~eka obilnanagrada u d`enetskimperivojima
a one koji buduradili po svom naho|enju i{ejtanskom nadahnu}u,~eka
te{ka patnja srazmjer-na grijehu kojeg su ~inili.Bo`ije kazne i
katastrofe nakoje nas i kur'anska kazivan-ja podsje{aju, dolazile
suobi~no kao rezultat moralnogposrnu}a naroda i zajednica.Isto
tako, preduvjet svakogprosperiteta i napretkazajednice bio je
moralna~istota i uzdizanje. Kao mus-l imani, mi smo se ve}opredi
jel i l i za sl i je|enje~asnog Resulullaha i pre-pustili mu
vo|stvo a on jebio i ostao kao najl jep{iprimjer i neprikosnoveni
uzorkrijeposti i moralnih vrlina."Vi u Allahovom Poslanikuimate
najljep{i uzor". (Kur'an)
Neka je salavat i selamna tebe lu~ono{o ~istogaplamena i sve
tvoje iskrenesljedbenike do Sudnjegadana. M. Feti}
NNAA[[VVOO\\AA
-
Glas Islama
DDNNEEVVNNIIKK
Juli 1997. Rebiu-l-ewel 1418.
14
UUUUtoku petodnevne manifestacijeizveden je bogat i
raznovrstanvjerski, kulturno-umjetni~ki isportski program u
Travniku,
Bugojnu, Donjem Vakufu, GornjemVakufu, Novom Travniku, Vitezu
iPruscu, sve u povodu 488. pohodaAjvaz Dede. Na Ajvatovici po prvi
put je idelegacija Medrese "Gazi-Isabeg".
Ajvatovica, legenda koja `ivi, nalazise pored neosvojivog grada
i juna~koggrada Prusca ispod planine Suljage kodDonjeg Vakufa. I
ove godine u okvirutradicionalne manifestacije Ajvatovica97, odr`an
je skup u periodu od 25-29.juna. Nizom raznovrsnih
kulturno-umjet-ni~kih, vjerskih i sportskih sadr`aja,evocirana je
uspomena na pobo`nograhmetli Ajvas Dedu koji je, prema leg-endi,
uzastopno u 40 sabaha u~iodove, mole}i Allaha d`.{. da u
Pruscupote~e voda. To se i dogodilo davne1467. godine jer se
raspukla stijena inapravila prolaz kroz koji su provedenedrvene
cijevi za vodu (tomruci). Od tadase svake godine vjernici na ovom
mjes-
tu okupljaju iz raznih krajeva BiH a ovegodine po prvi put i iz
Sand`aka.Predstavljali su nas direktor Medreseprof. Mevlud ef.
Dudi} i prof. Harun ef.Rebronja. Ovdje treba ista}i da jeAjvatovica
bila zabranjena od komu-nista u periodu od 1947. do
1990.godine.
Srijeda, 25. juni U Pruscu je sve~ano otvaranje uz
intoniranje dr`avne himne.Manifestaciju je otvorio travni~ki
muftijaNusret ef. Abdibegovi}, nakon ~ega suuslijedile ostale
aktivnosti: kulturno-zabavni program (G. Vakuf), promocijaizdanja
"Ljiljana" (Travnik), promocijaizdanja "El-Kalem" (Bugojno),
ve~eKur'ana (Vitez).
^etvrtak, 26. juni[ahovski turnir (D. Vakuf), kulturno-
zabavni program (Travnik), knji`evnove~e (Bugojno), filharmonija
(Travnik),"Dervi{ i smrt" (Bugojno), ve~e Kur'ana(Travnik).
Petak, 27. juniNa platou poru{ene Ba{-d`amije u
Donjem Vakufu (1992), sagra|ene1591. godine, klanjana je
d`uma-namaz. Pred nekoliko stotina d`ematli-ja na mjestu gdje je
danas park,improvizirana je mimbera i mihrab.Hutbu je odr`ao i
d`umu klanjaoMuharem ef.Omerdi}, izaslanik Reisu-l-uleme.
Subota, 28. juniU Bugojnu je odr`an okrugli sto na
temu "Bo{nja~ki i islamski identitet -kako ga sa~uvati i
afirmirati". U pre-punoj sali Doma kulture na ovu temusu govorili:
prof. dr. Ibrahim Omeragi},Muharem ef. Omerdi}, Mehmedalija
ef.Had`i}, prof. Mevlud ef. Dudi}, prof.Skender Red`epagi}, prof.
dr. EsadZgredi}, Zilhad Klju~anin, mr. HilmoNeimarli ja, dr.
D`emaludin Lati}.Istoga dana sa ak{am namaza odr`anje mevlud u
povodu renovirane d`amijeu Pruscu na Brdu. Sa jacije namaza jeu
Hasan Kafinoj d`amiji u Pruscu, koja
je bez krova,odr`an tradi -cionalni zikr. Nasamom
po~etkuprisutnima su seobratili Reisu-l-ulema dr. Mus-tafa ef.
Ceri} iMirsad ef. Mah-mutovi}.
Nedjelja, 29. juniU 8:00 satizahrza{e alati izekani, za~u
setopot nj ihov.Ja{u ih odabrani,preko 700 njih.Tu je preko
1000
bajraka i oko 250.000 prisutnihd`ematlija, prema procjeni
novinara.Ispred Hasan Kafine d`amije slijedipostrojavanje konjanika
te prozivkabajraka. Me|u bajracima je i bajrakMe{ihata IZ-e
Sand`aka. Uz prisustvopredsjednika Alije Izetbegovi}a konjani-ci
kre}u put Ajvatovice 6 km udaljenoj.Nakon toga bajraci a potom
ostalid`ematlije. Sve u ti{ini, dostojanstvu isaburu. Odzvanjaju
tekbiri. Sli jediodmor na pola puta (Han).
Na samom ulazu u stijenu ponovose za~u{e tekbiri. Odzvanja
{uma.Silazak u stijenu je pravi do`ivljaj.Prolaze samo konjanici i
bajraktari,kako ne bi do{lo do gu`ve. Reisu-l-ulema i ostali imami
u~e suru Feth(Pobjeda).
U me|uvremenu na Ajvaz-dedinojlivadi okupilo se preko 100.000
ljudi(`enama je zabranjen dolazak, oneostaju u Pruscu gdje se za
njih u~imevlud i dr`i predavanje). U~enici "El~iIbrahim-pa{ine"
medrese u~e ilahije.Ta~no u 12.00 sati usl i jedi lo jeprogla{enje
najboljih:
- Za najbolji bajrak progla{en jebajrak Me{ihata IZ-e
Sand`aka,
- Najki}eniji konjanik je Ilijas \ugum(Bugojno),
- Najorganizovani ja povorka -Katsulska.
Tada se zaori{e tekbiri sa svihstrana. Nakon toga prisutnima
seobra}a Ismet ef. Spahi}. Nastade tajaci ja pomisl ih: "Bo`e, mora
da suugledali 'Velikog ~ovjeka'. Mora da jeAlija!" Doista, iz
{atora sa pratnjompojavi se najzaslu`niji ~ovjek za BiHAlija
Izetbegovi}. Tada preko 100.000ljudi ustade na noge. Ezan
prekidaaplauze i uzvike "Alija, Alija..." Klanjahpored
Predsjednika. Po namazu smo seupitali. Od uzbu|enja i radosti,
jedinosmognuh snage da ka`em: "GospodinePredsjedni~e, kako ste?"
PredsjednikAlija, po obi~aju skru{en, sve vi{e popona{anju podsje}a
na hazreti Osmanar.a. Obra}a se prisutnima i, izme|uostalog,
posebno skre}e pa`nju i zah-valjuje se delegaciji Sand`aka {to
sudo{li da zajedno sa svojom bra}omborave na Ajvatovici. Tada se
za~uogroman aplauz.
Na kraju dovu prou~i Reis ef. i tako488. Ajvatovica bi a mi svi
sretni {tosmo ummeta Muhammeda a.s. i {toimamo svog Ajvaz Dedu, te
Hasan KafiPru{}aka, a i to {to sada imamo svogAliju.
Organizator ove Ajvatovice jetravni~ko Muftijstvo a pokrovitelj
jeRiaset.
Delegacija Medrese je u ponedeljakimala sastanak sa Reis ef.
Ceri}em tepredsjednikom Sabora mr. HilmomNeimarli jom, da bi u
utorak obi{liMostarsku medresu kao i Fakultetislamskih nauka, te
Gazijinu medresu.
^ast i ponos je biti u~esnik ovemanifestacije te se stoga i ovom
pri-likom najtoplije zahvaljujemo organiza-toru na do~eku.
Mevlud Dudi}
BBAAJJRRAAKK IIZZ--ee SSAANNDD@@AAKKAAPPRROOGGLLAA[[EENN
NNAAJJLLJJEEPP[[IIMM
AJVATOVICA '97.ni te`ak jer `rtve i napori natom putu ~ine
zadovoljstvo.Put Muhammeda a.s. bio je inaporan i trnovit. ^ini se
daniko u povijesti ~ovje~anstvanije ubjedljivije dokazao dasu
napori stepenice i usponido cilja i da se kroz trnjesti`e do
zvijezda. Jer samote{ki trnoviti putevi imajusvoje zvjezdane
trenutke kojise povijesno bilje`e i pamte.Ashabi siroma{ni
arapskibeduini, okupljaju}i se okoMuhammeda a.s. stupi{e
nahistorijsku pozornicu i posta-do{e prve lu~ono{e Islama.U toku
svoga dvadesettrogo-di{njeg rada, Muhammeda.s. je uspio ostvariti
takverezultate koje nije uspio nijedan u~enjak, ideolog
ireformator, ni prije ni poslijenjega. Udario je temeljevjere
Islama, prave i spa-sonosne vjere i osigurao jojostanak dok je
svijeta i vije-ka.
Postavio je tako savr-{ene zakone dru{tvenogure|enja da ih mo`e
prihvati-ti svaka zajednica, primjenji-vati na svoje speci
jalneuslove, ako `eli sebi sre}u inapredak.
Pobratimio je ashabejedne s drugima i takouspostavio sveop}e
islam-sko bratstvo.
U svojoj domovini gdje jevladao zakon ja~ega, zaveoje, takore}i
preko no}i, red,mir i sigurnost. Kako smona po~etku kazali,
jedanprimitivni varvarski narod,koji je bio po strani od svjet-skih
zbivanja, Muhammeda.s. je za tako kratko vrijemeprevaspitao i
svrstao game|u kulturne narode.Osnovao je dr`avu, rije{ioproblem
siroma{tva, oslobo-dio je `enu vjekovnog ropst-va i dao joj prava
koja joj pri-padaju. Proklamovao jeravnopravnost me|u ljudimaonim
poznatim rije~ima kojeje izrekao u svom govoru naArefatu.
"Nema prednosti Arapnad nearapom niti nearapnad Arapom. Svi ste
vi djecaAdemova, a Adem a.s. je odzemlje".
Ukratko naredio nam je ilipreporu~io sve {to je za nasdobro, a
zabranio ono {to jelo{e i {to bi ~ovjeku moglodonijeti nesre}u i
propast.
Mo`e li se i jedan vladar,ili jedan reformator pohvalitida je
ne{to ovako postigao.
A sve to u~inio je jedanneuki sin pustinje koji nijepoha|ao
nikakvih {kola, kojini je u~io ni pred kakvimu~iteljem.
Pa zar takav ~ovjek nezaslu`uje po{tovanje, oda-nost i l jubav
svih svoj ihsljedbenika, nosilaca Kur'-ana i kur'anskog harfa.
Allahume salli ve sellimve barik alejh.
[efko Dragolov~anin
-
Glas Islama
IIZZ SSVVIIJJEETTAA IISSLLAAMMAA
Juli 1997. Rebiu-l-ewel 1418.
15
Kako se i o~ekivalo, pro{log mjesecado{lo je do smjene politi~ke
vlasti uTurskoj kao posljedica izravnog uplitanjaarmijskog vrha u
politiku civilne vlastizemlje. Armijsku upornost u
obaranjuislamista s vlasti najbolje potvr|ujekorak koji je kanio
poduzeti dr`avni javnitu`ilac protiv Refah partije.
Najavljenaoptu`ba je sadr`avala zahtjev za zabranuaktivnosti Refah
partije, optu`uju}i je zakr{enje sekularisti~kih postulata
turskogdr`avnog ure|enja, koji su ustavomzabranjeni, kao i da Refah
partija svojimprogramom uvla~i Tursku u gra|anski ratpoput onog u
Al`iru.
Pritisak armije na najvi{e pravosudneorgane Turske iznudi}e
ostavku gospodi-
na Erbakana kao i pad koalicione vlade.Predsjednik Turske
Demirel je, da bi
"prevazi{ao" voljom generala nastaluparlamentarnu krizu, dao
povjerenje vo|isekularisti~ke partije Mesudu Jilmazu daformira novu
politi~ku strukturu Turske.Kako prenose svjetske TV agencije on
jeuspio da uz pomo} bloka lijevih ne takozna~ajnih partija, formira
vladu kojoj }eturski parlament dati ili ne dati povjeren-je. Ono
{to je sigurno je da }e se seku-laristi~ke snage u Turskoj,
potpo-mognute armijskim utjecajem, truditi da{to vi{e ud