Str. 1 Euroazijstvo Aleksandra Dugina EUROAZIJSTVO Filozofa i ideologa Aleksandra Dugina Sljedeći članak Aleksandra Dugina sastavni je dio programskog dokumenta Međunarodnog euroazijskog pokreta – ЕВРАZИЯ koji sustavno ide ka ostvarenju zacrtanih ciljeva i uspostavljanju Euroazijske unije 2014. godine. Koncept „Euroazijstvo“ Aleksandra Dugina nastajao je desetljećima i u biti je autentičan ruski odgovor na krizu modernog svijeta, dominaciju liberalnoga svjetonazaora, vesternizaciju te uspostavljanje novog globalnoga poretka od 50-ih godina XX. stoljeća. Autor ideološki suprotstavlja euroazijsku i atlantsku viziju procesa „globalizacije“. On vidi upravo sučeljavanje izmeĎu ta dva „pola“ presudnim za izgled svijeta u XXI. stoljeću. MeĎunarodni euroazijski pokret / ЕВРАZИЯ je nevladina organizacija koja djeluje u preko 22 zemlje. U Ruskoj Federaciji djeluje 36 regionalnih predstavništva. Pokret sluţbeno djeluje od osnivačke skupštine odrţane u Moskvi 20. studenoga 2003.g. Organizacija je registrirana pri Ministarstvu pravosuĎa Ruske Federacije kao meĎunarodni društveni pokret s djelokrugom aktivnosti u svim zemljama gdje je zakonski omogućeno djelovanje meĎunarodnih nevladinih organizacija. Uključene su članice Europske unije (Njemačka, Francuska, Italija, Velika Britanija), zemlje CIS-a (Armenia, Azerbejdţan, Kazahstan, Kirgistan, Moldavija, Turkmenistan, Tadţikistan, Uzbekistan i Gruzija); SAD, Čile i islamske zemlje (Libanon, Sirija, Egipat, Turska, Iran i Pakistan); zemlje Dalekog istoka, Indija, Japan, Vijetnam, itd. Glavnih osam (8) zajedničkih ciljeva MeĎunarodnog euroazijskog pokreta / ЕВРАZИЯ: 1) Zagovaranje multipolarnog svijeta; 2) Uspostava bliţe suradnje izmeĎu različitih ljudi, civilizacija i kultura uz izgradnju miroljubivih susjedskih odnosa i uzajamnog poticanja suradnje; 3) Podrška meĎunarodnih odnosa izmeĎu europskih i azijskih zemalja, gdje Rusija ostvaruje posredničku ulogu medijatora u procesima reintegracije; 4) Okupljanje cijelog post-sovjetskog geopolitičkog prostora do točke stvaranja jedinstvene Euroazijske unije na razini kulturih, ekonomskih, medijskih, strateških i političkih interesa; 5) Aktivna i multilateralna suradnja svih tradicionalnih konfesija i etnosa Euroazije sazdanih na dijalogu, sporazumijevanju i meĎusobnom uvaţavanju različitosti nosioca euroazijskih vrednota (elita) i pripadajućih skupina; 6) Očuvanje kulturnih, religijskih i etničkih identiteta različitih naroda te unapreĎenje i jačanje njihovih specifičnosti i izvornosti;
Poglavlja: Duh epohe, Euroazijsko viđenje budućnosti, Euroazijsko viđenje razvoja države, Euroazijsko načelo podjele vlasti, Euroazijska vizija ekonomije, Euroazijska vizija monetarne politike, Euroazijska vjera, Euroazija i nacionalno pitanje
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
St
r. 1
Eu
roa
zijs
tvo
Ale
ksa
nd
ra D
ug
ina
EUROAZIJSTVO
Filozofa i ideologa Aleksandra Dugina
Sljedeći članak Aleksandra Dugina sastavni je dio programskog dokumenta
Međunarodnog euroazijskog pokreta – ЕВРАZИЯ koji sustavno ide ka ostvarenju
zacrtanih ciljeva i uspostavljanju Euroazijske unije 2014. godine. Koncept „Euroazijstvo“
Aleksandra Dugina nastajao je desetljećima i u biti je autentičan ruski odgovor na krizu
modernog svijeta, dominaciju liberalnoga svjetonazaora, vesternizaciju te uspostavljanje
novog globalnoga poretka od 50-ih godina XX. stoljeća.
Autor ideološki suprotstavlja euroazijsku i atlantsku viziju procesa „globalizacije“. On vidi
upravo sučeljavanje izmeĎu ta dva „pola“ presudnim za izgled svijeta u XXI. stoljeću.
MeĎunarodni euroazijski pokret / ЕВРАZИЯ je nevladina organizacija koja djeluje u
preko 22 zemlje. U Ruskoj Federaciji djeluje 36 regionalnih predstavništva. Pokret
sluţbeno djeluje od osnivačke skupštine odrţane u Moskvi 20. studenoga 2003.g.
Organizacija je registrirana pri Ministarstvu pravosuĎa Ruske Federacije kao
meĎunarodni društveni pokret s djelokrugom aktivnosti u svim zemljama gdje je
zakonski omogućeno djelovanje meĎunarodnih nevladinih organizacija. Uključene su
članice Europske unije (Njemačka, Francuska, Italija, Velika Britanija), zemlje CIS-a
1 Autonomija (grč. samozakonodavan, samoupravan) predstavlja oblik prirodnog organiziranja kolektiva
ljudi objedinjenih po nekom organskom obiljeţju (nacionalnom, vjerskom, profesionalnom, rodbinskom, itd.). Autonomiju karakterizira maksimalna sloboda u sferama koje se ne tiču kontinentalnih razmjera ni strateških interesa političkih tvorevina.
St
r. 6
Eu
roa
zijs
tvo
Ale
ksa
nd
ra D
ug
ina
Euroazijsko načelo podjele vlasti
Euroazijsko načelo političkog poretka podrazumijeva dvije različite razine upravljanja:
lokalnu i stratešku.
Upravljanje na lokalnoj razini imaju autonomije – prirodno nastale zajednice različitih
vrsta (od višemilijunskih naroda do radnih kolektiva s nekolicinom ljudi). To upravljanje
je sasvim slobodno i ne propisuju ga nikakve vrhovne instance. Model svake vrste
autonomije bira se slobodno, polazeći od tradicija, opredjeljenja, neposrednog
demokratskog izjašnjavanja organskih kolektiva - zajednica, skupina, etnosa, vjerskih
organizacija.
U nadleţnosti autonomija nalaze se: (1) GraĎanska i upravna pitanja; (2) Socijalna sfera;
(3) Obrazovanje i zdravstvo; (4) Sve preostale sfere gospodarske djelatnosti. To je sve,
izuzev strateških, odnosno pitanja sigurnosti i teritorijalne cjelovitosti „velikog prostora“.
GraĎanske slobode u društvu organiziranom po euroazijskom autonomnom modelu
dostiţu veoma visoke stupnjeve. Čovjek stječe mogućnost samorealizacije i stvaralačkoga
razvoja koji nemaju premca nigdje u ljudskoj povijesti.
U nadleţnosti pojedinih strateških središta su pitanja (5): strateške sigurnosti,
meĎunarodne djelatnosti izvan okvira jedinstvenog kontinentalnog prostora,
makroekonomski problemi, kontrola strateških resursa i komunikacija. Strateški centar je
uvjetni naziv instance kojoj je delegirana kontrola nad strateškim područjima upravljanja
„velikim prostorom“. On predstavlja strogo hijerarhizirani strukturu koja spaja elemente
vojnog, pravnog i upravnog resora. To je pol geopolitičkog planiranja i rukovoĎenja
„velikim prostorom“ u čijoj nadleţnosti je:
a) rješavanje spornih pitanja izmeĎu autonomija,
b) razgraničenje nadleţnosti,
c) razmatranje arbitraţnih sporova.
Područja nadleţnosti vlasti na strateškoj i lokalnoj razini strogo su razgraničene. Svaki
pokušaj miješanja autonomija u pitanja koja su u nadleţnosti strateškoga centra moraju
se onemogućiti, i obrnuto. Euroazijska načela upravljanja organski spajaju tradicionalno i
vjersko pravo, nacionalne i lokalne tradicije, uzimaju u obzir bogatstvo povijesnih
društveno-političkih ureĎenja, pruţajući pri tom pouzdane garancije stabilnosti,
sigurnosti i neotuĎivosti teritorija.
Euroazijska vizija ekonomije
U periodu XIX. i XX. stoljeća atlantist teţe nametnu svim narodima svijeta unipolarni
model ekonomskog poretka, sukladan iskustvu gospodarskog razvoja zapadnoga dijela
ljudske civilizacije. Gospodarskim sustavima drugih naroda i epoha atlantist poriču pravo
na postojanje te na taj način odvajaju gospodarstvo od konkretnih povijesnih,
nacionalnih i socijalnih prava. Euroazijci su, naprotiv, uvjereni da je ekonomski poredak
izvedenica povijesnih i kulturnih aspekata razvoja naroda i društava te da su, prema
St
r. 7
Eu
roa
zijs
tvo
Ale
ksa
nd
ra D
ug
ina
tome, raznovrsnost, mješovitost, stvaralačka potraga i slobodan razvoj mjerodavni u
ekonomskoj sferi. U strateškom smislu moraju biti strogo kontrolirani za postizanje opće