Epidemiologija KVB

SEKUNDARNA PREVENCIJA AKUTNOG INFARKTA MIOKARDA U NEPOSREDNOM I KASNOM POSLIJERATNOM PERIODU U

ŠIROKOM BRIJEGU

Katica Mustapić-Šantić Zlatko Šantić Iva Kordić Poliklinika Sunce, Široki Brijeg

Epidemiologija KVB

Globalna epidemija KVB u svijetu. KVB su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj s udjelom od 53,8%, o od njih boluje 12,7% stanovništva

Hrvatske U Zagrebu 2005.god od KVB umrlo više od 4000 osoba

(Državni zavod za statistiku) 1999 g.stopa morbiditeta od KVB za BiH 587/100 000,

2003 g. 663/100 000. 2004. i 2005.u BiH KV mortalitet je iznosio 50% od

ukupnog mortaliteta a danas je to čak oko 54 do 55% Od 1960 do danas tri puta porasla smrtnost od KVB u

BiH

Trend KVB u BiH

Preporuke za prevenciju KVB

Preporuke ESC iz 2003. – prešlo se od prevencije koronarne bolesti na prevenciju KVB.

Cilj: smanjiti učestalost prvih ili ponovljenih kl događanja prouzročenih ats bolešću.

SCOR model za procjenu rizika

Granica visokog rizika za razvoj fatalnog desetogodišnjeg KV događanja ≥ 5%.

Glavne preporuke za prevenciju KVB

prestanak pušenja zdraviji način prehrane tjelesna aktivnost redukcija tjelesne težine BMI<25 krvni tlak<140/90 mmHg za opću

populaciju, <130/80 mmHg za osobe s visokim rizikom

ukupni kolesterol <5 mmol/l za opću populaciju i <4,5 mmol/l za bolesnike s visokim rizikom

LDL kolesterol <3 mmol/l za opću populaciju i <2,5 mmol/l za visoki rizik

dobra regulacija glikemije u dijabetičara

uporaba profilaktičkih lijekova skrining bliskih rođaka.

Cilj istraživanja Utvrditi provođenje mjera sekundarne

prevencije IM kroz trend vremena od strane bolesnika (dosljednost u uzimanju preporučene terapije, svjesnost o značaju promjene čimbenika rizika), te od strane liječnika (analiza preporučenih grupa i doza lijekova) u neposrednom poslijeratnom periodu (1996-

1998) u kasnom poslijeratnom periodu (2004-2006)

Bolesnici i metode Rani poslijeratni period - 1996-1998 god.:69

bolesnika, 45 M i 24 Ž. Prosječna starost 58,8 godina.

Kasni poslijeratni period 2004-2006 god.:66 bolesnika, 37 M i 29 Ž. Prosječna starost 64,6 godina.

Izvor podataka: otpusno pismo, prvi kontrolni internistički pregled nakon otpusta iz bolnice, kontrolni pregled 6 mj. nakon IM.

Ispitivani su: dob, spol, godina obolijevanja od IM, BMI, pušenje, krvni tlak, šećer u krvi, ukupni kolesterol, trigliceridi, podaci o uzimanju lijekova.

Kriteriji za čimbenike rizika Pušenje – aktivno svakodnevno pušenje do

vremena obolijevanja Povišena tjelesna masa – pretilost BMI ≥ 30 Hipertenzija – RR ≥ 140/90 mmHg ili bolesnici na

terapiji antihipertenzivima Hiperlipidemija: - kolesterol ≥ 5 mmol/l - triglicerid ≥ 2 mmol/l - kolesterol ≥ 5 mmol/l i trigliceridi ≥ 2 mmol/l Dijabetes mellitus: - glukoza natašte ≥ 7 mmol/l ili OGTT nakon 2 sata ≥ 11,1 mmol/l

REZULTATI I RASPRAVA

Zastupljenost čimbenika rizika za IM u skupini ispitanika (AIM 1996-1998) N=69

Na otpustu

Nakon 6 mj.

t p

Hipertenzija

48 (69,9%)

54 (78,3%)

2,78 0,007

Diabetes mellitus

18 (26,1%)

14 (20,3%)

3,62 0,001

Povišen kolesterol

51 (73,9%)

60 (87%) 4,29 0,000

Povišeni trigliceridi

15 (21,7%)

24 (34,8%)

3,71 0,001

BMI ≥ 30 11 (15,9%)

9 (13%) 0,06 0,952

Navika pušenja kod bolesnika s IM u skupini ispitanika na otpustu i 6 mjeseci nakon otpusta

Pušenje AIM 1996-1998 6 mj. nakon AIM

Ne puši 15 (21,7%) 15 (21,7%)

Puši < 20 cigareta

45 (65,2%) 48 (69,6%)

Puši 20 ili > cigareta

9 (13%) 6 (8,7%)

Z=1; p=0,317; Wilcoxonov test

Zastupljenost čimbenika rizika za IM u poredbenoj skupini (AIM 2004-2006) N=66

Na otpustu Nakon 6 mj.

t p

Hipertenzija

32 (48,5%) 29 (43,9%) 0,98 0,329

Diabetes mellitus

19 (28,8%) 14 (21,2%) 3,62 0,001

Povišen kolesterol

41 (62,1%) 28 (42,4%) 5,18 0,000

Povišeni trigliceridi

25 (37,9%) 23 (34,8%) 0,27 0,787

BMI ≥ 30 18 (27,3%) 9 (13%) 2,96 0,034

Navika pušenja kod bolesnika s IM u poredbenoj skupini na otpustu i 6 mj. nakon otpusta

Pušenje AIM 2004-2006 6 mj. nakon AIM

Ne puši 37 (56,1%) 49 (74,2%)

Puši < 20 cigareta 24 (36,4%) 15 (22,7%)

Puši 20 ili > cigareta

5 (7,6%) 2 (3,0%)

Z=3,64; p<0,001; Wilcoxonov test

Čimbenici rizika za otpustu iz bolnice u skupini ispitanika i u poredbenoj skupini

Skupina ispitanika

Poredbena skupina

t p

BMI (kg/m²) 27,41±3,02 28,48±3,63 1,87 0,064

Sistolički tlak (mmHg)

147,83±16,66 138,94±17,83 2,99 0,003

Dijastolički tlak (mmHg)

90,22±6,55 84,55±9,63 4,01 0,000

GUK (mmol/l) 6,14±1,85 6,39±1,55 0,85 0,397

Kolesterol (mmol/l) 5,86±1,16 5,59±1,37 1,28 0,222

Trigliceridi (mmol/l) 2,163±0,50 2,05±0,85 0,59 0,551

Čimbenici rizika 6 mj. po otpustu iz bolnice u skupini ispitanika i u poredbenoj skupini

Skupina ispitanika

Poredbena skupina

t p

BMI (kg/m²) 27,41±3,26 28,17±3,78 1,24 0,216

Sistolički tlak (mmHg)

154,78±16,37

140,98±15,69

4,99 0,000

Dijastolički tlak (mmHg)

88,26±9,34 86,52±9,72 1,06 0,290

GUK (mmol/l) 6,51±1,46 6,48±1,14 0,13 0,895

Kolesterol (mmol/l) 6,18±0,99 5,14±1,03 5,99 0,000

Trigliceridi (mmol/l) 2,54±0,49 2,03±0,50 0,81 0,000

Uporaba lijekova kod bolesnika s IM na otpustu iz bolnice i 6 mj. nakon otpusta – skupina ispitanika

AIM 1996-1998

6 mj. nakon AIM

z p

Broj bolesnika 69 69

ASA 69 (100%) 69 (100%) 1 1

Beta blokatori 39 (56,5%) 42 (60,9%) 0,65 0,513

ACE ili ARBs 3 (4,3%) 24 (34,8%) 4,58 <0,001

Statini 0 3 (4,3%) 1,73 0,083

Vazodilatatori 63 (91,3%) 60 (87,0%) 1 0,317

Antagonisti Ca 24 (34,8%) 42 (60,9%) 3,67 <0,001

Uporaba lijekova kod bolesnika s IM na otpustu iz bolnice i 6 mj. nakon otpusta - poredbena skupina

AIM 2004-2006

6 mj. nakon IM z p

ASA 65 (98,5%) 65 (98,5%) 0,00 1,000

Beta blokatori 57 (86,4%) 59 (89,4%) 0,53 0,593

ACE ili ARBs 58 (87,9%) 61 (92,4%) 0,9 0,366

Statini 56 (84,8%) 49 (74,2%) 1,46 0,144

Vazodilatatori 54 (81,8%) 43 (65,2%) 2,4 0,016

Antagonisti Ca 5 (7,6%) 11 (16,7%) 2,12 0,034

Razlika u uporabi lijekova u sekundarnoj prevenciji IM na otpustu iz bolnice u skupini ispitanika i poredbenoj skupini

Skupina ispitanika

Poredbena skupina

x² p

ASA 69 (100%) 65 (98,5%) 0 0,489

Beta blokatori 39 (56,5%) 57 (86,4%) 13,20 0,000

ACE ili ARBs 3 (4,3%) 58 (87,9%) 91,68 0,000

Statini 0 56 (84,8%) 96,58 0,000

Vazodilatatori 63 (91,3%) 54 (81,8%) 1,87 0,171

Antagonisti Ca 24 (34,8%) 5 (7,6%) 13,23 0,000

Razlika u upotrebi lijekova u sekundarnoj prevenciji IM 6 mj. nakon otpusta iz bolnice u skupini ispitanika i poredbenoj skupini

6 mj. nakonAIM 1996-

1998

6 mj. nakonAIM 2004-

2006

x² p

ASA 69 (100%) 65 (98,5%) 0 0,489

Beta blokatori 42 (60,9%) 59 (89,4%) 13,09 0,000

ACE ili ARBs 24 (34,8%) 61 (92,4%) 45,62 0,000

Statini 3 (4,3%) 49 (74,2%) 66,66 0,000

Vazodilatatori 60 (87,0%) 43 (65,2%) 7,70 0,006

Antagonisti Ca 42 (60,9%) 11 (16,7%) 25,81 0,000

Rasprava Arterijska hipertenzija:

ispitna skup. (69,6%:78,3%) poredbena skup.(48,5%:43,9%)

INTER-HEART 39% u AIM TASPIC-CRO 66% u dokazanoj

koronarnoj bolesti U BiH 35% odraslih hipert. U Š.Brijegu 42% hipertoničara

Rasprava Diabetes mellitus:

ispitna skup. (26,1%:20,3%) poredbena skup.(28,8%:21,2%)

EUROASPIRE II 20% TASPIC-CRO 30%dijabetičara s

koronarnom bolešću INTER-HEART 21% u AIM

Rasprava Hiperkolesterolemija

ispitna skup.(73,9%:87%) poredbena skup.(62,1%:42,4%)

EUROASPIRE II(1999-2005 u15 država) Pri prijemu 26% bol. je uzimalo statine, na otpustu 61%, a nakon 1,4 godine 58% bolesnika je

imala uk.kol.>5,0

TASPIC-CRO 1998g. 83%, 2003g. 65% bolesnika U BiH 25% odraslih ima visoke vrijednosti lipida

Rasprava Pušenje:

ispitna skup.(pušači 79%:79%) poredbena skup.(44%:27,8%)

INTER-HEART 43% u AIM pušači TASPIC-CRO 35%pušači FZJZ 2007g. u ord.obiteljske

med.37,6% pušači U BiH u općoj populaciji 60% pušača

Rasprava

Pretilost: ispitna skup.(15,9%:13%) poredbena skup.(27,3%:13%)

EUROASPIRE II 31% INTER-HEART 29% 41% pov. tj. težina u amb.obiteljske

med.,a 50% odraslih u BiH je pretilo

Zaključak U neposrednom poslijeratnom periodu, kod bolesnika s

preboljenim IM u Širokom Brijegu, loše su provođene mjere sekundarne prevencije, što se očitovalo visokom zastupljenošću glavnih čimbenika rizika u ispitivanim skupinama, te nedostatnim farmakološkim liječenjem.

Razlog ovakvom stanju je niska zdrav kultura pacijenata, njihova nedovoljna motiviranost za promjenu načina života i čimbenika rizika (ratni gubici i stres), loše socijalnoekonomsko stanje bolesnika,loša zastupljenost potrebnih grupa lijekova na listi županijskog zavoda zdrv osiguranja, te nedovoljna suradnja liječnika i pacijenta.

U kasnom poslijeratnom periodu, evidentan je napredak u provođenju mjera sekundarne prevencije IM, ali još nedostatan.

Temeljni je problem u nedovoljnom provođenju jasnih, znanstveno čvrsto dokazanih preporuka u provođenju u prvom redu općih, nefarmakoloških mjera, te niska percepcija odgođenog rizika.