Ekonomske osnove države i prava Doc. dr Amina Nikolajev
Raspodjela
Otvara brojna pitanja i dileme
Uzrok političkih sukoba, socijalnih nejednakosti, antagonizama
Pokretač revolucionarnih previranja, konfrontacija
Određuje sudbinu članova zajednice
Ukazuje na način raspodjele dohotka
Određuje socijalni status, sigurnost, perspektive, mogućnost obrazovanja,...
Raspodjela
Pojmovno određenje – aktivnost koja određuje kvantitativne udjele privrednih subjekata (pojedinci, poduzeća, država) u diobi novostvorene vrijednosti (dohotka)
Načini:
Direktna (naturalna privreda)
Indirektna / tržišna (putem tržišta)
Mješovita (uloga države, sistem mjera i instrumenata ekonomske politike)
Raspodjela
Raspodjela vs. društvena pravda?
Pravednost procesa raspodjele? (svaki
pojedinac treba imati pravo na uživanje
plodova od korištenja resursa koje posjeduje –
djelovanje mehanizma tržišta – uloga države
je osiguranje funkcioniranja razmjene – svako
snosi posljedice svojih odluka – nema
prinudne preraspodjele dohotka - ?)
Raspodjela
Može biti:
Funkcionalna (raspodjela dohotka na
dohotke proizvodnih inputa)
Personalna (raspodjela dohotka među
pojedincima)
Opća mjera nejednakosti: Lorencova f-ja –
izražava odnos % stanovništva i % dohotka
koji mu pripada
Plaće
Pojmovno određenje – dohodak od rada
Oblici plaćanja:
Po vremenu (za rad utrošen za određeno
vrijeme: sat, dan, sedmica,...mehanizacijska,
informatička, uslužna industrija)
Po učinku (za rad utrošen po jedinici
proizvedene robe)
Plaće
Razlike u plaćama:
Kvalitet poslova (kvalitet i privlačnost, kompenzirajući dodatak: opasnost, noćni, prekovremni, vikend, za vrijeme praznika)
Kvalitet ljudi (≠ u psiho-fizičkim sposobnostima, odgoj, obrazovanje, iskustvo, lična slava)
Nekonkurenta grupa zanimanja (profesije –posebni segmenti tržišta – nemogućnost prelaska – konkurencija?)
Plaće
Vrste:
Nominalna – novac koji radnika prima za svoj
rad
Realna – izražava kupovnu snagu radnika
(realna plaća = nominalna plaća / index
troškova života x 100)
Relativna plaća – učešće u nacionalnom
dohotku
Ponuda rada
Šta određuje nivo plaća radnika u okviru
istih zanimanja?
Utjecaj ponude i tražnje za radom
R - pomjeranje krivih - nova tržišna ravnoteža -
novi nivo plaća
Ponuda rada
Ponuda za radom - ukupan broj
raspoloživih radnih sati koje može
ponuditi stanovništvo jedne zemlje
Determinante:
Ukupan broj stanovnika koji mogu raditi
(radnosposobni) > prirodni priraštaj, migracije,
društvena emancipacija žena
Način korištenja radnog vremena (grafikon efekta
supstitucije i efekta dohotka)
Sindikati
Oblik organiziranja radnika
Pregovaračka strana poslodavcima i državi (visina plaća, uvjeti rada,...)
Ugovor o radnim odnosima
Ekonomski paket mjera (visina plaće, naknade za prekovremeni rad, pravila o korištenju praznika, odredbe o penzionom i zdravstvenom osiguranju...)
Pravila rada (obaveze na poslu, vrsta poslova, sigurnost, pitanja otkaza s posla, postupak žalbi za rješavanju sporova...)
Vrste sindikata:
Strukovni (radnici određenih struka)
Industrijski (radnici određene privredne grane)
Opći (svi radnici)
Sindikati
Oblici borbe sindikata za podizanje visine plaća:
Ograničavanje nivoa ponude rada (izazivanje vještačke nestašice rada: migracijske barijere, zakonsko reguliranje maksimalnog radnog vremena, zabrana zapošljavanja onima koji nisu članovi sindikata,...)
Ugovaranje viših standardnih plaća kao obaveza poslodavcima (ograničenje alternativne ponude rada – zabrana upošljavanja onih koji nisu članovi sindikata...)
Sindikati
Oblici borbe sindikata za podizanje visine plaća:
Povećanje tražnje za radom (indirektno -povećanje tražnje za proizvodima)
Borba protiv monopsonističke moći poslodavca (zaštita interesa radnika, sindikati su pandan poslodavcu)
Štrajk (vrši se pritisak na poslodavce u cilju ostvarenja prava radnika, vrlo rijetko se koristi - svi trpe gubitke, povoljno tumačenje radnog zakonodavstva)
Potrošnja i štednja
Koliko se izdvaja za potrošnju?
Potrošnja – potrošnja finalnih dobara i usluga s
ciljem zadovoljenja ličnih i porodičnih potreba
Koliko se izdvaja za štednju?
Štednja – dio dohotka koji nije potrošen
Izdvajanja za potrošnju i štednju vs. životni
standard stanovništva / ekonomski razvoj i rast
Potrošnja i štednja
P + Š = Dohodak
Međuovisnost P – Š – Dohodak
Odrednice P i Š su:
Nivo dohotka (permanenti? I povremeni?)
Imetak
Visina kamatne stope na štednju
Kvalitet socijalnih plaćanja stanovništvu
Borba za prestiž
Potrošnja i štednja
F-ja potrošnje: Fp = P/D x 100
Grafik potrošnje
F-ja štednje: Fš = Š/D x 100
Grafik štednje
Siromaštvo i bogatstvo
Raspodjela (nejednaka) - Siromaštvo vs.
bogatstvo
≠ poimanje siromaštva i bogatstva
Egzistencijalni minimum:
ukupan trošak za hranu x 3
promjenjiva kategorija – zavisi od cijena
životnih namirnica, ukusa, običaja, navika,...
Siromaštvo i bogatstvo
Uzroci:
Nejednakost u dohocima od rada (sposobnosti, obrazovanje, zanimanje, intenzitet rada,...)
Nejednakost u dohocima od vlasništva (naslijeđeno ili stečeno bogatstvo, štednja, preuzeti rizik/poduzetništvo
Uzroci postoje ako su izraz:
iste startne pozicije
lične preferencije (izbora)
vlastitiih zasluga
Siromaštvo i bogatstvo
Stopa siromaštva - % stanovništva čiji dohodak je ispod apsolutnog nivoa granice siromaštva
Apsolutno - nemogućnost zadovoljenja osnovnih ljudskih potreba (hrana, voda, obuća i odjeća), “život na rubu“, bez pristupa zdravstvu i obrazovanju, bez doma,..
Relativno siromaštvo - životni standard znatno ispod standarda ostalih u njihovoj državi a siromaštvo se povećava kako rastu prosječni troškovi (indikacija za apsolutno)
Siromaštvo i bogatstvo
Zašto danas kada postoji toliko
bogatstva tako mnogo ljudi živi u
siromaštvu?
Loše odluke? – napuštanje škole, piće,
droga, kockanje? Loše investiranje?
Nisu svi ljudi sami krivi za siromaštvo
Promjene koje se događaju u privredi i
na tržištu rada, porast cijena?
Siromaštvo i bogatstvo
Oni koji su pogođeni siromaštvom najčešće ne mogu utjecati na uzroke siromaštva
napuštanje domova zbog rata
političke manipulacije i propadanje ogromne količine hrane
rast cijena osnovnih životnih potrepština da ih siromašni ne mogu kupiti
neodgovarajuće politike države - nisu u stanju odgovoriti na potrebe svojih najsiromašnijih građana...
Siromaštvo i bogatstvo
Oko milion stanovnika Bosne i Hercegovine živi na granici
siromaštva, od toga njih više od 600.000 živi ispod te
granice
U BiH je više od 540.000 nezaposlenih i 718.000 zaposlenih
U BiH je oko 500.000 penzionera, od kojih više od 60% ima mjesečnu penziju koja jedva prelazi 300 maraka
BiH - postoje i 92 multimilionera ili milijardera čije bogatstvo
vrijedi nešto više od 10 milijardi KM
Broj multimilionera u BiH raste sa 65 (2012. godine) njihov
broj se povećao na 92 (2015.), a po svim procjenama na kraju 2016. bit će ih više od 100
Siromaštvo i bogatstvo
UN su u svom godišnjem izvještaju objavili
da je broj ekstremno siromašnih ljudi u
svijetu pao s 1,75 milijardi 1999. na 836
milijuna 2015. godine
Svjetska banka je priopćila da je prvi put u
svijetu ekstremno siromaštvo u 2015. palo
na ispod 10 % od ukupnog broja stanovnika
Ekstremno siromašnim ljudima smatraju se
oni koji žive s manje od 1,25 USD dnevno
(1,9 USD WB)
Forbesova lista 2016.
Bill Gates, (Microsoft, 75 milijardi USD)
Amancio Ortega (ZARA, 67 mlijardi USD)
Warren Buffet (Berkshire Hathaway, 60,8 milijardi
USD)
Carlos Slim Helu (Telekomunikacije, 50 milijardi
USD)
Jeff Bezos (Amazon.com, 45,2 milijarde USD
Siromaštvo i bogatstvo
Osmorica najbogatijih ljudi svijeta (Bill Gates, Amancio Ortega, Warren Buffet, Carlos Slim, Jeff Bezos, Mark Zuckerberg, Larry Ellison i Michael Bloomberg) posjeduju koliko i najsiromašnija polovica svjetskog stanovništva
5,9 miliona djece umire prije nego što navrši pet godina života, 59 miliona djece ne ide u osnovnu školu, 2,4 milijarde ljudi nema odgovarajuće sanitarne uslove
Broj siromašnih raste 4x brže od rasta bogatih
Povećava se jaz između siromašnih i bogatih
Forbesova lista 2016. - regija
BiH:
Kenan i Damir Hastor (Prevent grupacija, 771,1 milion KM)
Izudin Ahmetlić (Hifa grupa, 681,3 milion KM)
Senad Džambić (Bingo, 570,3 milion KM)
Hrvatska:
Ivica Todorić (vlasnik Agorkora, bogatstvo od 735 miliona eura, nije uračunat Konzum koji nije na berzi, što znači da je njegovo bogatstvo znatno veće)
Obitelj Lukšić (rudarstvo, bankarsko poslovanje, 270 miliona eura)
Emil Tedeschi (vlasnik Atlantic grupe, hrana i prehrana, 200 miliona eura)
Forbesova lista
Srbija
Miodrag Kostić (MK Group, 47 miliona eura)
Miroslav Mišković (Delta holding, 43,3 miliona eura)
Srđan Knežević (Knez Petrol)
Slovenija:
Iza i Samo Login, (Outfit7, mobilne aplikacije, dobit od 617,2 miliona eura)
Sandi Češko, (Studio Moderna, telemarketinška firma dobit od 460 miliona eura)
Siromaštvo i bogatstvo
U Svijetu - nešto više od 2,2 milijarde ljudi je
siromašno ili blizu granice siromaštva
Osnovna socijalna zaštita za najsiromašnije u
svijetu koštala bi manje od 2% svjetskog BDP-a
Najveći uzrok je nezaposlenost (praćena
porastom kriminala, nasilja, konzumacije droge,
broja samoubistva )
Bogatstvo i siromaštvo
Stotinu najbogatijih ljudi na svijetu zaradi toliko da može kroz odgovarajuća ulaganja okončati glad u svijetu - i to četiri puta
1% najbogatijih ljudi na svijetu povećao je svoje prihode u proteklih 20 godina za čak 60 %
Najbogatijih 500 ljudi zajedno drže 4,7 trilijona USD od ukupnih 7,05 triliona USD
Nešto više od 1/4 milijardera posjeduje 2/3 bogatstva