Ekonomske osnove države i prava - VI Doc. dr Amina Nikolajev
Efekti privređivanja
Pokazatelji ekonomskog razvoja
Determinante ekonomskog razvoja
Značaj
Potreba sinhronizacije procesa društvene
reprodukcije mjerama EP
Poređenje vlastitih rezultata s rezultatima
drugih država (određenje vlastite pozicije)
Realan uvid u dosegnuti nivo ekonomskog
razvoja, dinamiku privređivanja i sl.
Efekti privređivanja
Brojni pokazatelji ekonomskog stanja, dinamike,
tendencija, međuovisnosti...
Mjerenje složeno – obuhvata veliki broj
vrijednosti različitiih ekonomskih aktivnosti svih
privrednih subjekata
Društveno bogatstvo
Društveni bruto proizvod
Nacionalni dohodak
Neto ekonomsko blagostanje
Društveno bogatstvo
Zbir svih materijalnih vrijednosti jednog društva
Iskazuje dosegnuti nivo ekonomske razvijenosti i
blagostanja
Nema mogućnosti vremenskog poređenja u
odnosu na prethodnu godinu
Obračun zahtijeva razvijenu statističku službu,
sposobne kadrove, velika materijalna sredstva
Društveno bogatstvo
Ljudskim radom proizvedena dobra / rezultat proizvodnje
Fiksni fondovi (ceste, mostovi, luke...)
Proizvodne zalihe i privredne investicije
Neproizvodni fondovi (škole, bolnice, objekti...)
Potrošna dobra domaćinstava
Poznata prirodna bogatstva jedne zemlje (koja se mogu staviti u funkciju)
Zemljište, šume, rude, minerali, vode, flora i fauna, ...
Bruto društveni proizvod
BDP / GNP (Gross National Product)
Mjeri učinak društvene proizvodnje (ukupan
dohodak svih subjekata i ukupne troškove)
Obuhvata amortizaciju i dohodak
Amortizacija – prenesena vrijednost sredstava
za rad (funkcionalna i vremenska)
Novostvorena vrijednost (dohodak)
Transferna plaćanja (osiguranje nezaposlenih,
socijalna pomoć i sl.) ne ulaze u obračun BDP
Bruto društveni proizvod
Dva metoda obračuna
Tok finalne proizvodnje (izdaci)
LP – lična potrošnja (+ svih izdataka x sa tržišnom cijenom)
DR – državni rashodi (plaće državnih službenika, izdaci za izgradnju privrednih objekata, kupovina raznih dobara...)
I – investicije (umanjenje tekuće radi buduće potrošnje)
S – saldo uvoza i izvoza (pozitivan vs. negativan, suficit vs. deficit)
Bruto društveni proizvod
Dva metoda obračuna
Tok prihoda proizvodnih inputa (N + K + R + IP +
A + P)
N – nadnice (neto plaće i porezi)
K – kamate
R – rente
IP – indirektni porezi
A – amortizacija
P - profit
Bruto domaći proizvod
BDP / GDP – Gross Domestic product
GNP ≠ GDP
GNP - vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih
radom i kapitalom u vlasništvu građana te zemlje na
domaćem i ino tržištu
GDP – korigirani GNP za ostvarenu proizvodnju na ino
tržištima
GNP – proizvodnja u inostranstvu = GDP
Npr. Toyotina tvornica automobila u USA ide u Japanski
GNP ali američki GDP
Nominalni vs. realni GNP
Lista MMF za 2016. US$
GDP (milijarde)/ Pc(hiljade)
82. Hrvatska 49,855
85. Slovenija 44,122
93. Srbija 37,755
115. BiH 16,532
132. Maked. 10,492
156. C. Gora 4,242
34. Slovenija 20,747
57. Hrvatska 11,573
81. C. Gora 6,409
90. Srbija 5,120
96. Maked. 4,871
102. BiH 4,140
Nacionalni dohodak
Ukupan dohodak jedne nacije u određenom vremenskom
periodu (godina dana)
ND = N + K + R + P (ND = GNP – A i IP)
ND per capita (Važan za praćenje životnog standarda
stanovništva i poređenje sa drugima)
Različiti načini mjerenja
Proizvodni (u fazi proizvodnje: ukupna proizvodnja – materijalni troškovi
i A)
Personalni (u fazi raspodjele: sabiranje pojedinačnih dohodaka)
Rashodni (u fazi potrošnje: sabiranje svih izdataka za ličnu, zajedničku i
javnu potrošnju)
Neto ekonomsko
blagostanje NEW – preobraženi GNP
Prilagođena mjera društvenog proizvoda
Isključuje one stavke koje ne pridonose individualnom
blagostanju
Uključuje stavke koje ne obuhvata GNP
Uključuje one stavke potrošnje i investicija koje izravno
doprinose ekonomskom blagostanju:
Vrijednost slobodnog vremena
Neregistrirana privreda
Štete na čovjekovoj okolini
Agregatna ponuda i tražnja
Makroekonomske kategorije
Ponuda i tražnja na nivou privrede jedne zemlje
Sintetski izraz pojedinačih ponuda i tražnji
Utječu na tok, dinamiku i stabilnost ekonomije
Ukazuju na:
privrednu ravnotežu
usklađenost ukupne ponude i ukupne tražnje na nivou države
Cilj – osiguranje stabilnosti privrede (prepoznavanje
poremećaja i negativnih faktora)
Mjere ekonomske politike – osiguranje što većeg stupnja
privredne ravnoteže
Agregatna ponuda
Agregatna ponuda – ukupna količina dobara i usluga koju jedna zemlja može proizvesti i ponuditi u određenom vremenskom periodu
Ovisi o:
Nivou cijena
Proizvodnim kapacitetima
Nivou troškova proizvodnje
Grafikon i krivulja AP
Agregatna ponuda
Šta čini agregatnu ponudu? / od čega ovisi agregatna ponuda?
Nivo potencijalnog proizvoda – raspoloživi resursi vs. proizvedenih dobara i usluga
Proizvodnja iznad potencijala = intenzivno korištenje resursa, rast cijena inputa i finalne proizvodnje
Proizvodnja ispod potencijala = neiskorišteni inputi, rast nezaposlenosti, neiskorišteni kapaciteti
Nivo troškova – rast troškova = rast cijena finalne proizvodnje
Agregatna tražnja
Agregatna tražnja – ukupna suma trošenja svih potrošača (pojedinačni potrošači i različiti sektori privrede)
Šta čini agregatnu tražnju? / od čega zavisi agregatna tražnja?
Lična potrošnja (ovisi od raspoloživog dohotka domaćinstva)
Javna potrošnja (određena odlukama države)
Investicona potrošnja (ulaganja u kupovinu, nabavku, obrazovanje i sl.)
Neto izvoz (uvoz umanjen za izvoz)
Grafikon i krivulja AT
Agregatna tražnja
Varijabile koje doprinose promjeni AT:
Unutrašnje – pod kontrolom države:
Monetarna politika - Povećanje/smanjenje novčane mase - Efekt novčane ponude:
Konstantna novčana masa uz rast cijena = pad tražnje
Smanjenje novčane ponude uz iste cijene = pad tražnje
Fiskalna politika – reguliranje poreza i državnih izdataka:
Porezne olakšice = veća lična potrošnja
Vanjske – izvan sistema ekonomije jedne zemlje (ratovi, svjetske krize i sl.)
Državna intervencija
Apsolutno djelovanje zakona ponude i tražnje
na tržištu?
Državna intervencija - zakonsko reguliranje nivoa
cijena pojedinih proizvoda (minimalne ili
maksimalne):
Direktno: neposredno reguliranje cijena
gotovih proizvoda
Indirektno: određivanjem cijena proizvodnih
inputa
Međunarodna razmjena
Međusobno povezivanje ekonomija ≠ zemalja
Međusobno povezivanje tržišnih privreda
Međusobni ekonomski odnosi – veći stupanj razvijenosti - veći intenzitet međusobnih trgovinskih veza
Različit utjecaj na nacionalne ekonomije:
Veća mobilnost gotovih proizvoda
Nemobilnost prirodnih resursa
Kulturne, jezičke i političke prepreke u kretanju rada
Različtosti nacionalnih valuta
Međunarodna razmjena
Zatvorena (autarhična) i otvorena privreda
Otvorena privreda – međunarodno kretanje
kapitala, roba, rada (radnika), usluga
(saobraćaj, turizam...) = četiri osnovne slobode
kretanja EU
Razlozi:
Različitost uvjeta proizvodnje
Niži troškovi proizvodnje
Preferencije (ukusi) potrošača
Komparativne prednosti
Od čega zavisi međusobno povezivanje
zemalja?
Isplativost?
Raspoloživost resursa?
Različiti prirodni uvjeti?
Ostvarenje veće produktivnosti rada – stvaranje
viška proizvoda – povećanje izvoza – rast GNP i
ND
Komparativne prednosti
Teorija komparativnih prednosti – ostvarenje obostrane koristi od razmjene, svaka zemlja specijalizira se za proizvodnju i izvoz određene robe, uvozi robu koju ne proizvodi
Komparativne prednosti - Specijalizacija u proizvodnji
Apsolutna prednost (proizvodi više, manji utrošak rada, veća produktivnost) – kriterij produktivnosti
Komparativna prednost (niži oportunitetni trošak , pitanje isplativosti, opredjeljenje za drugu proizvodnju) – kriterij oportunitetni trošak
Međunarodna razmjena
Slobodna trgovina ili intervencionizam?
Zaštita domaće privrede? od inostrane
konkurencije - protekcionizam
Opravdanost intervencije? (negativni efekti na
specijalizaciju, razmjenu inputa, ...) i mogućnosti?
Mjere: carine (posredni porez) i kvote
(ograničenje količine uvoza)
Carine ≠ Kvote?
Međunarodna razmjena
Carine – podjela prema različitim kriterijima:
prema pravcu kretanja roba:
uvozne, izvozne i tranzitne
prema načinu donošenja:
autonomne (donosi zakonodavac) i ugovorne (rezultat sporazuma između zemalja)
s obzirom na cilj uvođenja
finansijske (fiskalne) → prikupljanje sredstva za podmirenje javnih rashoda;
ekonomske (zaštitne) → zaštita domaće privrede
represivne → protumjera na štetnu mjere neke druge države
Međunarodna razmjena
Ekonomski efekti carina:
Poboljšanje uvjeta trgovine (rast uvoznih
cijena – pad tražnje – pad cijena robe
ponuđača - sniženje cijena robe)
Zaštita “mlade” industrije (od ino konkurencije
radi ostvarenja komparativnih prednosti)
Smanjenje nezaposlenosti (zaštita proizvodnje
daje poticaj za njen razvoj)
Međunarodna razmjena
Neekonomski efekti carina:
Osiguranje nacionalne sigurnosti
(suvereniteta) zemlje
Zaštita proizvodnje i smanjenje ovisnosti o
drugima
Zaštita tradicionalne proizvodnje (stari
zanati i sl.)
Pritisak moćnih grupacija i lobija
Osveta prema drugoj zemlji
Platni promet i
međunarodna plaćanja
Međunarodni ekonomski odnosi - međunarodna
plaćanja: uvoz, izvoz roba i usluga, trgovina
vrijednosnih papira, trgovina nekretninama, novčani
transferi...
Platni promet s inostranstvom – naplata potraživanja
i plaćanje dugova nastalih u međunarodnoj
razmjeni
Platna bilanca - Sistematičan popis vrijednosti svih
ekonomskih transakcija rezidenata s inostranstvom
Rezident (fizičko ili pravno lice sa sjedištem u zemlji)
Nerezident (fizičko ili pravno lice sa sjedištem van
zemlje)
Platna bilanca
Transakcije između zemlje i inostranstva iskazuju se kroz:
Bilancu tekućih transakcija (tekuća plaćanja): bilanca uvoza i izvoza roba i usluga, dohodak (od investicija) + transferi (doznake, pokloni, donacije...)
Kapitalne transakcije: kapital (dugoročni i kratkoročni), direktne i portfolio investicije + rezerve (monetarno zlato, specijalna prava vučenja, rezerve u MMF)