I Ekonomika urbanog prostora
URBANA EKONOMIJA - URBANA EKONOMIKA ???URBANA EKONOMIJA (Urban
economy) stvarna je ekonomija nekog drutva i njezina
strukturaURBANA EKONOMIKA (Urban economics) ekonomska disciplina
koja se bavi prouavanjem urbane ekonomije i njezinih
zakonitosti.
Urbana ekonomikaRazlikuje dvije vrste ekonomije u gradu
Tradicionalna ekonomija (proizvodne i uslune djelatnosti koje su
smjetene u gradu) Npr. neka se djelatnost nalazi u gradu jer
koristi prednosti gradskog prostora, ali i druge koristi, npr od
eksterne ekonomije, ekonomije razmjera i dr. Urbana ekonomika se ne
bavi problemima tehnologije, proizvodnje i prodaje, ve aspekt
prednosti koje joj prua prostor Ekonomija koja se bavi gradskim
prostorom Ekonomija nastala na temelju ureenja i iskoritavanja
gradskog zemljita za stanovanje, rad i ostale usluge (od privrednih
do kulturnih, zdravstvenih)
Urbana ekonomika je grana prostorne ekonomike koja se bavi
prostornoekonomskim zakonitostima grada i doprinosom njegovih
prostora uspjenom razvoju grada i njegove ekonomije u uem i irem
znaenju tog pojma.
Iz toga proizlaze dva osnovna fenomena u definiciji ekonomike:-
grad (gradski prostor) i- smjetaj odreenih ekonomskih i drugih
aktivnosti u tom prostoru
Predmet urbane ekonomike1. Osnovni predmet urbane ekonomike je
smjetaj, odnosno izbor lokacije za smjetaj neke djelatnosti
(preduzea) i lokacije za smjetaj kuanstva na podruju grada.
Odgovara na pitanja GDJE? = smjestiti kuanstva, ivjeti, raditi GDJE
je poeljno raditi, a GDJE stanovati ?2. Urbano-ekonomske
zakonitosti i procesi (rast gradova, veliina, bijeg na periferiju,
koncentracija ljudi i dobara, ekonomija razmjera, eksterne
ekonomije i dr.3. Koritenje zemljita i zemljina renta, gradski
promet i stanovanje4. Gradski problemi (razmjetaj stanovanja,
urbana bijeda, urbani kriminalitet i problemi edukacije)5.
Upravljanje gradom, urbani marketing i urbana ekologija
Uloga GRADA u ekonomijiGrad je sinteza svega onog to je
progresivno -Grad je magnet koji privlai (L. Mumford) Mjesto
kreacija i inovacija Mjesto susreta ljudi, prelijevanja znanja i
ideja, razvoj novih proizvoda i proizvodnih tehnika Mjesto visoke i
razliite proizvodnje, razmjene i potrnje dobara i usluga Mjesto
koje prua vee mogunosti nego selo (posljedica velikih imigracija u
gradove i porast urbanizacije) Mjesto susreta ponude i potranje
Grad je mjesto koje privlai ekonomiju, ona je u gradu uspjenija,
ona u gradu ima uslove za inovacije i progres i zbog toga je
ekonomska urbanizacija u stalnom porastu.
Ekonomija grada je vrlo vana za regionalnu ekonomiju i za
nacionalno gospodarstvo.
GRAD JE...... sloen drutveni fenomen koji se prostorno, a
posebno vremenski manifestira u razliitim oblicima i s razliitim
funkcijama(Vresk)
poseban kulturni fenomen sa svojim posebnim sistemom vrijednosti
i normi, s posebnim ponaanjem ljudi koje je karakterizirano
specifinostima i koje odvaja urbano od ruralnog ponaanja(Wirth)
Pojmovi vezani za grad, gradsku okolicu i gradsku regijuGRAD bio
veliki ili mali, u osnovi oznaava odreeno geografsko podruje na
kojemu je visoka gustoa stanovnitva na relativno malom
prostoru.
GRADSKO PODRUJE obuhvaa grad i njegovu uu okolicu (rubno
podruje) koje s gradom esto kontaktira
GRADSKA OPINA (municipality) jeste ono podruje grada koje je pod
upravnom jurisdikcijom grada i koje moe biti manje i vee od samoga
grada.
METROPOLITANSKO PODRUJE jeste gradski prostor i njegova ira
okolica koja s gradom usko sarauje i unutar kojega postoje vrlo
jaki organizacijski, ekonomski i prometni meuodnosi
GRADSKA REGIJA odreeno je regionalno podruje sastavljeno od veeg
broja naselja koja prema funkcionalnom kriteriju gravitiraju
odreenom gradskom sreditu i s njim ine odreenu geografsku i
razvojnu zajednicu.
Poglavlja urbane ekonomike:Teorijski okviri urbane ekonomike
Prostor kao ekonomska kategorija i Istorijski razvoj prostorne
ekonomije Prostorne zakonitosti Zakonitosti urbane ekonomije
(uticaj na raspored i razmjetaj privrednih i neprivrednih
aktivnosti u gradu) Problematika rasta gradova sa demografskog i
ekonomskog gledita
Zemljina renta i koritenje zemljita Teoretske osnove rente
Gradska renta i njena primjena u praksi Gradske strukture i
koritenje zemljita Gradski saobraaj i stanovanje Funkcija gradskog
saobraaja Ponuda i potranja za saobraajem Uticaj saobraaja na
zagaenje zraka Stanovanje Trite stanovanja i instrumenti dravne
politike stanovanja Gradski problemi Gradsko siromatvo Razmjetaj
siromanih i problem grupisanja i segregacije graana Gradski
kriminal Nastanak kriminala Problemi zatite graana i imovine
Lokalna samouprava Nastanak i razvoj lokalne samouprave Javno
upravljanje (javni sektor i problemi upravljanja u javnom sektoru
Upravljanje gradom Urbani marketing i gradska ekologija Analiza
funkcije marketinga u gradovima i naela na kojima se utemeljuje
Funkcija urbanog marketinga Urbana ekologija Ekoloki problemi grada
(odlaganje krutog otpada i zagaenje zraka) Kultura ivljenja i odnos
prema kulturnim i ambijentalnim vrijednostima grada Koncept odrivog
razvoja Neoklasino i ekoloko gledite Ekonomika okolia Ekonomske
funkcije okolia Ekoloke eksternalije Pozitivne i negativne
ekstrernalije Trite kao regulator oneienja Pigouovi porezi Javna
dobra i zajedniki resursi Problem slobodnog jahaa Tragedija
zajednikog Utvrivanje vrijednosti ekolokih dobara Optimalno
oneienje i porez Ekoloki porezi Ekonomska definicija optimalnog
oneienja Utvrivanje ekonomske vrijednosti okolia Metode vrednovanja
okolia Cost-benefit analiza (CBA) Veza ekonomskog i ekolokog
sistema Opa naela zatite okolia Nosioci politike zatite okolia
Instrumenti politike zatite okolia pravno-regulativni
Ekonomsko-finansijski Institucionalni Politika zatite okolia u
razvijenim zemljama Politika zatite pokolia u zemljama u
tranzicijiII Teoretske osnove urbane ekonomikeProstor i
ekonomijaProstor jedna od najstvarnijih prirodnih kategorija
Prisustvo prostora u svim naukama (vrijeme i prostor)Vrijeme i
prostor u ekonomiji ekonomska nauka je od poetka vezana uz
kategoriju vremena prostor je tek u posljednje vrijeme prihvaen kao
ekonomska kategorija (svijest o prostoru se sporo raala) ekonomski
resurs koji je ogranien i kojeg je relativno sve manje zemljite (i
zemljina renta) i prostor nisu isto. U ekonomiji se govorilo samo o
proizvodnom zemljitu a ne o ukupnom zemljitu
Moderna prostorna ekonomika (prostor je faktor ekonomske
uspjenosti) Nastaje u XX. st.- shvaanje o prostoru kao ogranienom
resursu i vanoj ekonomskoj kategoriji. Njezina se primjena danas
oituje u ekonomiji, urbanizmu i prostornom i regionalnom
planiranju.
Razvoj prostorne ekonomike XX. st. je stoljee najvee ekspanzije
stanovnitva, proizvodnje, prometa, otkria, ratova i unitenja okolia
Prostor postaje ogranienje i briga cijelog svijeta Poetak prostorne
ekonomije nalazimo u Njemakoj sredinom XIX. st. Industrijalizacija
u evropskom zemljama i potiskivanje poljoprivrede Znaaj
poljoprivrede za nacionalnu ekonomiju u Njemakoj Razvijala se oko
gradova i imala trino obiljeje Sa porastom potronje javljaju se
problemi (tehniki, ekonomski, prostorni i saobraajni) Pojava prvih
teoretskih razmiljanja o vanosti i svrsishodnosti razmjetaja
poljoprivrede u prostoru Henrich von Thnen (Tinen) (Izolirana drava
1826.) On je zaetnik prostornoekonomske teorije smjetaja H. von
Thnen upozorava na vanost udaljenosti od trita s obzirom na trokove
transporta
Njegova teorija je apstraktna u centru zamiljenog kruga je grad
i trite poljoprivrednih proizvoda Teritorij je ispresjecan putevima
Trokovi prevoza su proporcionalni udaljenosti Prema udaljenosti se
odreuje i vrsta poljoprivrednih proizvoda (koncentrini krugovi)
Znaaj i doprinos daljim istraivanjima
Krajem XIX stoljea posljedice industrijske krize i uvianje
znaaja razmjetaja industrije Launhardt (Lonhart) iznosi teoriju
industrije- koju temelji na trokovima transporta Weber - teoriju
lokacije temelji na tri bitna elementa: transportni trokovi,
trokovi radne snage, aglomerativni i deglomerativni faktori Sutina
Weberove teorije zukazao je na meuzavisnost ekonomskih, prostornih
i socijalnih struktura Lsch (Le)- prvi cjelovit teoretski prelaz sa
mikrookvira na makro nivo razvio je teoriju prostorne cjelovitosti
uz respekt individualnih lokacija Lschov trini model pelinjeg saa
apstraktan model Proizvodne jedinice se smjetaju oko sredita
regije, a ta sredita se grupiu oko veeg sredita. Sistem grupisanja
se bazira na saobraajnicama, koje ine kostur grupisanja.
Prostorni modeli razvoja Walter Christaller (njemaki teoretiar )
teorija sredinjeg naselja Znaaj ove teorije prvi put se u prostornu
ekonomiku uvodi grad - sredinje naselje kao faktor organizacije
prostora) Njegova postavka: osnovna funkcija grada je snabdijevanje
okolnog podruja robama i uslugama Grad se nalazi u sreditu regije a
ostala su naselja oko njega Bitno obiljeje Christalerove teorije
sredinjih naselja: sredinje naselje treba biti snabdjeveno sa
dobrima i uslugama na visokom nivou, to e uticati na poveanje broja
stanovnika, bri ekonomski rast Sredina naselja su meusobno u
hijerarhijskom odnosu ovisno o broju i vrsti funkcija Model je
apstraktan i zasnovan na idealiziranim pretpostavkama, statian i
zanemaruje objasniti nain razvoja postojee strukture u budunosti
Ipak je njegov model bio poticajan, na osnovu ega su nastala
praktina rjeenja i primjenljive metode modela sredinjih naselja
Nakon II svj. rata prouavaju se novi prostorni modeli razmjetaja
ekonomskih jedinica Nastaju mnoge teorije a cilj je bio
uspostavljanje ravnotenog razvoja u prostoru XX stoljee problem
urbane nagomilanosti, pretjerana urbanizacija, potreba racionalnog
iskoritavanja prostora Policentrini razvojni model nasuprot
monocentrinom (iz jednog sredita ka novim sreditima) Monocentrizam
neravnomjeran rast glavnog grada u odnosu na druge gradove i regije
U prostornoj ekonomije policentrizam se pojavljuje kao model
ravnomjernijeg razvoja Policentrizam je savremeni sistem koji je i
teorijski utemeljen S gledita prostornog planiranja ima aplikativno
znaenje u prouavanju razmjetaja razliitih aktivnosti, urbanih
sredita posebno na regionalnom nivou Kada regija ili vie regija
postaju nosioci razvitka , to se u prostornoj ekonomici zove
osovinom razvitka (npr. dolina Rajne, Dunava, Save, obalno podruje
Hrvatske i sl.) To nije tehnoloka ili proizvodna povezanost nego
organsko prostorno jedinstvo sa visokim stepenom infrastrukturne
povezanosti
Model litoralizacije (lat. litoralis-primorski; litus-morska
obala) Rije je o modelu obalne ekonomije (primorske), koja poinje s
razvojem transporta, gradnjom luka i lukih gradova, a nastavlja se
s razvojem industrije i turizma. Litoralizacija donosi ogromne
prihode iz snage prostora, ali i definira obalnu ekonomiju i utie
na njezinu strukturu i gospodarsku uspjenost.
Neke zakonitosti u prostornoj ekonomiji Prevoz kao lokacijski
faktor Ekonomija razmjera Lokacijska ustrajnost Eksterne ekonomije
Teorija praga i teorija zapreka Zakon materijalne i trine vezanosti
Zakon lokacijske podudarnosti (kompatibilnosti)
Prevoz kao lokacijski faktor Vaan lokacijski faktor Ima presudnu
ulogu u razmjetaju odreenih aktivnosti i ljudi u prostoru Trokovi
prevoza utiu na lokacijsku optimalnost Nije jednako vaan za sve
djelatnosti Problem udaljenosti radne snage
Ekonomija razmjera (obima) Zakonitost: kapacitet proizvodnje
iste vrste vee veliine, daje vee uinke od istovrsnog kapaciteta
proizvodnje manje veliine To je zakonotost ekonomije obima i ima
ope ekonomsko znaenje Po istoj zakonitosti se ponaaju trokovi
investiranja i proizvodnje Trokovi investiranja i trokovi
proizvodnje su manji to je vei kapacitet proizvodnje Sa prostornog
aspekta - Vee ekonomske efekte prua ona lokacija koja ima vei
prostorni kapacitet Kapacitet koji ne odgovara smjetajnim uslovima
nee dati optimalan efekat
Lokacijska ustrajnost Tenja neke djelatnosti koja je smjetena u
prostoru da ostane na tom mjestu i bez obzira na promjenu uslova
smjetaja Moe se uporediti sa zakonom inercije (Galileo Galilei)
Lokacijska ustrajnost ili inertnost- vezana je najveim dijelom uz
odreene koliine fiksnih fondova koji utjeu na njihovu
nepokretljivost. Isto tako na nepokretljivost djeluje i prostorna
vezanost uz infrastrukturne pogodnosti ili vezanost uz neku
susjednu djelatnost U praksi se javljaju neekonomski faktori koji
utiu na premjetanje aktivnosti (ekoloki razlozi, urbanistike
potrebe)
Eksterne ekonomije Prednosti koje jedna proizvodna jedinica
pribavlja drugoj jedinici a da pri tome druga jedinica nije
podnijela nikakve trokove Interne Eksterne Interne ekonomije ovise
o vlastitoj sposobnosti a eksterne od napretku cijele pripadajue
grane Termin za pozitivne efekte- eksterne ekonomije Termin za
negativne efekte- eksterne disekonomije Lokalizacijske ekonomije-
efekti u proizvodnoj jedinici kao posljedica uspjeha jedne
proizvodne grane na nekoj lokaciji ili zbog koncentracije drugih
uspjenih ekonomskih jedinica na tom mjestu Urbanizacijske ekonomije
se odnose na efekte koji se javljaju kao posljedica urbanih
koncentracija ekonomskih i neekonomskih djelatnosti koje utiu na
trajni rast ekonomije grada.
Eksterne ekonomije imaju mikro i makro obiljeje S
mikroekonomskog stajalita se mogu obraunati efekti interne
ekonomije S makro stajalita postoje odreene tekoe zbog kojih se
efekti eksterne ekonomije teko utvruju S teoretskog stajalita
vrednovanje koristi i teta od eksterne ekonomije provodi se
internalizacijom eksternih efekata
Teorija praga i teorija zapreka Razvoj se odvija u fazama,
nelinearno, neravnomjerno i sa mnogo zapreka U odreenim fazama
nastaju mnoge zapreke pragovi koje je potrebno preskoiti s poveanim
naporima (faze razvoja grada) To jemomenat stagnacije, kada je
potrebno omoguiti nastavak razvoja i rasta uz poveanje investicija
Npr. Poveane investicije u dodatnu infrastrukturu, nove
tehnologije, inovacije i sl. Na ovaj nain se preskae prag razvoja i
nastavlja razvojni proces Ova teorija ima svoje praktino
znaenje
Zakon materijalne i trine vezanosti Pojedine djelatnosti
(proizvodne ili uslune) su prostorno vezane za trite sa mjestom
potronje zbog uspjenijeg poslovanja Podruja potronje su preteno
urbane sredine sa velikom koncentracijom stanovnika Za neke vrste
proizvodnje i usluga materijalna vezanost uz odreene lokacije na
kojima se nalazi sirovina i energija pojavljuju se zbog ekonomskih
razloga (smanjuju se trokovi transporta i proizvodnja je ekonomski
uspjena) Tehnoloka vezanost- na odabir lokacije djeluju tehnologija
i transportni trokovi Uz pomenute, prisutna je i vezanost uz
refrakcijske take Refrakcijske take-mogunost oplemenjivanja robe i
redistribucije razliitim prometnim sredstvima (take uz morske i
rijene luke)
Zakon lokacijske podudarnosti (kompatibilnosti) U razmjetaju
proizvodnih i uslunih djelatnosti prisutne su male ili velike
koncentracije Vana je koncentracija djelatnosti koje se tehnoloki
meusobno podudaraju Krenje zakona podudarnosti uvijek rezultira
manjom ekonomskom uspjenou neke djelatnosti Primjer nepodudarnosti
(inkopatibilnosti) nalazi se u zonama turizma. Turizam je osjetljiv
na buku, oneienje zraka, mora i okolia u cijelini, sve ostale
aktivnosti treba podrediti turistikim zahtijevima
III Grad u urbanoj ekonomiji
Gradovi su najsloeniji sistemi koje je ovjek stvorio Osnovno
obiljeje civilizacije Grad je proizvod civilizacije i stjecite
drutvenih, kulturnih, proizvodnih i dr. aktivnosti Gradovi su
najznaajniji prostorni tragovi svakog drutva Dananju civilizaciju
karakterie urbano drutvo Na svjetskom nivou oko 50% populacije ivi
u gradovima, u Evropi oko 80%, u BiH oko 70% (Bublin, M. Urbani
razvoj BiH)
Gradovi predstavljaju pokretae razvoja drutva (kapacitet za
promovisanje razvoja, socijalno povezivanje i graanski i kulturni
identitet) Mnogi gradovi su postali strateki centri u odluivanju,
razmjeni i komunikaciji, U mnogim je dolo do koncentracije
intelektualnih resursa Mnogi raspolau znatnim privrednim, naunim i
kulturnim resursima, postaju izvor rasta i otvaranja radnih mjesta
I pored svega (uprkos ovom potencijalu) mnoge zajednice i pojedinci
unutar mnogih gradova ostaju van privrednih i drutvenih tokova
Razvoj privredno konkurentnih i drutveno kompetentnih gradova
ostaje izazov za Evropu, pa i svijet
Istorijski razvoj grada Kakvi su meuodnosi postojali u istoriji
izmeu ekonomije i grada? Prvi gradovi u Evropi nastaju na obalama
Sredozemlja Prvi gradovi su Grkoj i Maloj Aziji U vrijeme egejske
kulture (Mikena, Argos, Troja) Dolaskom grkih plemena (Atena,
Sparta, Milet, Efez) Helenistiko doba je vrijeme prostotnog irenja
helenistike kulture prema istoku i zapadu (Aleksandrija, Antiohija,
Pergam) Helenistiki gradovi su bili gradovi-drave (polis) Atena je
bila najvei grad dominirala je snagom i uticajem Drala u svojim
rukama trgovinu na Sredozemlju Urbana i kulturna veliina i simbol
helenizma na svim poljima nauke, sporta i kulture uopte Prva
uiteljica demokratije Njeno urbano ustrojstvo je imalo uticaja na
razvoj gradova Rimskog carstva
Jaanje Rimske drave i osvajanje grkih gradova Rimski grad je
zadrao tradiciju gradnje (u obliku etverougla sa ulicama koje se
sjeku pod pravim uglom) Rimljani su imali jednu dravu i jedan
glavni grad Rim je dominirao u svim elementima (stroga upravna
hijerarhija) Ostali gradovi su bili sredita provincija sa
ogranienim pravima Rim je obiljeio istoriju civilizacije svojim
autoritetom, pravnim temeljima drutva i na podruju kulture,
istorije i nauke Na temeljima rimskog graditeljstva nastali su
mnogi gradovi koji su i danas aktivni historijski gradovi Podjela
Rimskog carstva (395. g.) poetak kraja dominacije rimske
civilizacije Pad zapadnog Carstva (476.g.) i prodor sjevernih
plemena (posebno germanskih) Propast istonog Rimskog carstva
(1461.g) prodor Turaka Istoriari se slau da sa propau Zapadnog
rimskog carstva prestaje Stari a poinje Srednji vijek Srednji vijek
uloga kranstva Grad mijenja svoje sadraje Sredinji dio grada
zauzimaju vjerske i druge socijalne funkcije, samostani U ovom
periodu (feudalno doba) poljoprivreda i trgovina Zemlja dobiva na
vrijednosti Uspon trgovine se vee za robno-novanu privredu (Franaka
drava i uvoenje novanog sistema i srebrnog novca) Za razvoj
trgovine su zasluni gradovi Trgovci kao novi socijalni sloj
Trgovina privlai u gradove obrt novi drutveni sloj -graanstvo
Nakon rimske vladavine mnogi su gradovi nestali Zato to su
izgubili funkciju Zato to su uniteni od barbarskih plemena Srednji
vijek je pogorao razvitak gradova Gradovi su rasli sporo Gradovi sa
vie od 100 hiljada stanovnika 1500 godine Evropa ima samo 6 gradova
(Pariz najvei sa 225 hiljada) 1700. godine 13 takvih gradova
(Istanbul sa 700 hiljada) 1800 god. 21 grad (London 861 hiljadu)
(8,5 miliona pred II svj.rat)
Srednjovjekovni gradovi se utvruju (nova forma grada) Zidine
sputavaju razvoj gradova Bitno obiljeje renesansnih gradova je
geometrijska pravilnost s obzirom na raspored ulica i trgova Ulice
su iroke, grade se palae i rezidencije Sve je podreeno vlasti i
vojnim strukturama Malo panje se pridavalo stanovanju Zemljite
postaje izuzetno vrijedno (poveava se spratnost) Veina dananjih
evropskih gradova ima obiljeje urbanog razvoja tog vremena U XIX i
XX st. nastankom kapitalizma nastaju promjene koje su se odrazile
na razvoj i strukturu gradova
Razvoj industrije i njen smjetaj u gradove Industrijalizacija
izaziva demografsku urbanizaciju Gradovi rastu i nastaju novi
gradovi Migracije stanovnitva prema gradovima To je vrijeme velike
razvojne,demografske i urbane eksplozije Evropski gradovi dostiu
veliinu od nekoliko miliona stanovnika (1910 godine London ima vie
od 7 miliona stanovnika) Industrijski grad je najmranija strana
industrijalizacije Velike industrojska zone u gradovima i radnika
naselja
Novine u nainu gradnje su doprinijele brzoj gradnji i rastu
gradova Zemljite se sve intenzivnije koristi i dobiva na cijeni
Zbog pretjerane demografske i ekonomske urbanizacije gradova
stvaraju se velike razlike izmeu velikih i malih gradova Gradovi
postaju stjecite svega to je progresivno, ali i mjesta bijede i
kriminala U svim etapama razvoja gradova tokom istorije ekonomija
je smjetena u gradu te bitno utie na strukturu grada i promjene
strukture stanovnitva
Urbani razvoj i razvoj gradova u BiH U srednjem vijeku je
postojala veoma razvijena i prostorno razuena mrea gradova sa
obiljejima srednjevjekovnog grada Osmanski period karakterie
intenzivna izgradnja gradova orijentalnog tipa. Sistem gradnje je
imao obiljeja vrtnog grada (dosta zelinila i voda) Pored posebnih
karakteristika (dua grada), zajednike karakteristike gradova BiH
su: raznolikost i stjecite razliitih naroda, kultura religija
(proimanje Orijenta i Zapada, tradicionalnog i modernog)
Nakon II svj. rata dolazi do velike koncentracije stanovnitva u
gradovima To izaziva: Rast gradova; prostorno, demografski i
funkcionalno (urbanizacija i industrijalizacija) Dolazi do
zapostavljanja sela (deagrarizacije) Ovi procesi su se odvijali
brzo (20-30 godina, dok su u Evropi trajali due) i nisu bili
drutveno kontrolisani U socijalnom pogledu naglaen susret ruralnog
i urbanog naina ivota i konflikti Stabilizacija ovih tokova oko 90
tih god.prolog st. kada je uspostavljena dosta povoljna prostorna i
funkcionalna struktura gradova sa izraenim regionalnim centrima
(Sarajevo, Mostar, B.Luka i Tuzla) i znatnim brojem subregionalnih
centara.
Posljedice urbicida kojem su bili izloeni gradovi BiH
(1992-1995.) su vrlo teke i ukratko se svode na ogromna razaranja
fizikih struktura, a naroito historijskih spomenika, unitenje
privrede, infrastrukture i iznad svega demografsku destrukciju, to
e imati dugorone posljedice po razvoj gradova
U gradovima su prisutni ruralni, umjesto urbanih lobija i
gradovi se sve vie provincijaliziraju, umjesto da se
europeiziraju
Gradovi BiH su se nali pred pragom razvoja, kada je neophodno
izvriti plansko usmjerenje njihovog razvoja i uloiti znatna
sredstva, ali i energiju i entuzijazam graana, kako bi se izvrila
urbana rehabilitacija gradova. Rehabilitacija je, prije svega,
vezana za obnovu urbanog identiteta, uvoenje novih urbanih
tehnologija, izgradnju kulturnih, sportskih i rekreacijskih
sadraja, revitalizaciju, konzervaciju i rekonstrukciju
kulturno-istorijskih sadraja, arhitektonskih struktura i sl.
Prostorno-ekonomske zakonitosti i veliina gradaZato nisu svi
gradovi jednake veliine?
Razliiti odgovori sa aspekta urbanizma, istorije, sociologije i
dr. disciplina Odgovor sa gledita urbane ekonomike zakonitosti koje
vladaju u prostorno urbanoj ekonomici!
1. Zakon ekonomije razmjera Primjer jednog grada i jedne
djelatnosti Npr. Industrijsko preduzee koje se uspjeno razvija na
temelju djelovanja ekonomije razmjera u proizvodnji. to je vea
proizvodnja, trokovi proizvodnje su relativno manji (prvi aspekt
djelovanja zakona razmjera - unutranji pozitivan efekat) II aspekt
- rast privlai novu radnu snagu
Uticaj ekonomskog rasta na potrebu za novim radnim mjestima utie
i na brojani rast grada Zakljuak: ova zakonitost je proizvela
pozitivan efekat u samom preduzeu koji se odrazio na rast
grada.
2. Zakon eksternih ekonomija Primjer dva grada: u I gradu
postoji jedna djelatnost (1.) u II gradu jedna djelatnost sa vie
preduzea (npr. trgovina) Ako je npr. jedna trgovina imala dodatne
investicije radi poboljanja uslova poslovanja efekte se odraavaju i
na na bolje poslovanje drugih preduzea TO JE EFEKAT EKSTERNIH
EKONOMIJA Drugim rijeima; jedno preduzee ima koristi od odluka
drugog preduzea pozitivno prelijavanje koristi Pozitivno
prelijevanje koristi utie na poveanje zaposlenosti i otvaranje
novih preduzea u gradu Eksterne ekonomije utiu na poveanje
produktivnosti i plata, to privlai radnu snagu u grad GRAD raste Na
bazi djelovanja ove zakonitosti se mogu objasniti razliite veliine
gradova (prema intenzitetu djelovanja eksternih ekonomija)
3. Grupisanje (Clustering) Npr. Preduzea koja se bave istom
djelatnou grupisana u zonama jedna pored druge Grupisanje izaziva
odreene efekte koji imaju karakter eksternih ekonomija Prednosti
grupisanja: dostupnost informacija, raspoloiva radna snaga, isti
isporuioc sirovina i materijala Efekti grupisanja: smanjenje
proizvodnih trokova pojedinih preduzea, poveanje ukupne proizvodnje
(u konkretnoj djelatnosti) Ovakav oblik djelovanja eksternih
ekonomija naziva se lokalizacijska ekonomija po kojoj uteda vrijedi
samo za firme u klasteru.
Primjer: preduzea e se grupisati ako kupuju od istog dobavljaa.
Uslovi za aglomeraciju: Potranja nije dovoljno velika Trokovi
transporta su visokiKoristi grupisanja: Trokovi infrastrukture
(cesta, vodovod, telefon) su nii ako su firme na jednom mjestu.
Cluster poveava efikasnost trita rada(ako se nalaze na jednom
mjestu preduzea lake prilagoavaju potranju za radom ) Prelijevanje
znanja (razmjena informacija i tehnologija)Ovi efekti utiu na
diferenciran rast gradova
4. Proces urbanizacije kao faktor rasta gradova- Ekonomska -
Demografska urbanizacija- Ovo su dva pratea procesa U prvom sluaju
ekonomija povlai stanovnitvo u grad U drugom sluaju stanovnitvo
povlai ekonomiju u grad Bez ekonomije i stanovnitva nema rasta
gradova Ovo su urbanizacijske ekonomije koje lie na lokalizacijske
ali nisu iste Urbanizacijske ekonomije se odnose na veliinu ukupne
urbane ekonomije (proizvode dobrobit za firme s obzirom na grad, a
ne s obzirom na neku posebnu industriju)-prelijevanje dobrobiti je
rezultat veliine cijelog grada, a ne pojedine industrije Koritenje
usluga (banke, ugostiteljstvo, osiguranje) Lokalizacijske ekonomije
se odnose na pojedinane industrije(proizvode koristi s obzirom na
neku posebnu industriju)
5. Trite i njegove zakonitosti kao faktor veliine i razvoja
grada Grad ne posmatramo sa gledita proizvodnje (trite proizvodnih
dobara), ve sa aspekta trita potronih dobara Radnici u industriji
gotovo svoj cijeli proizvod izvoze iz grada, ali dio svoje plate
troe na odreena potrona dobra Potrona dobra su u trgovinama,
skladitima iz ega proizilazi potreba nove radne snage to je grad
vei potrebne su vee koliine potronih dobara, a to sve utie na
poveanje broja stanovnika u gradu i na razliitu veliinu grada
Faktori smjetaja djelatnost (preduzea) u graduSmjetaj neke
aktivnosti se temelji na tri bitna faktora: Trinom mehanizmu
Eksternoj i aglomerativnoj ekonomiji Transportnim trokovimaTrite -
Trajno uestvuje u procesu razmjetaja aktivnosti Razmjetaj
aktivnosti u gradu je ovisan o nagodbi ponuaa i kupca gradskog
zemljita Ljudi (i aktivnosti) preferiraju grad zbog blizine mjesta
stanovanja i mjesta rada Dva faktora su najvanija u odluivanju o
smjetaju: Stanovnitvo Razliite aktivnosti (trgovine, uredi,
tvornice i sl.) Smjetaj stanovnitva je veliki problem grada
Raspored stanovnika unutar gradskog prostora najveim dijelom
odreuje struktura vrijednosti urbanog zemljita Sa makroprostornog
aspekta daje se prostorni model koji daje okvire za stanovanje na
podruju grada Sa mikriprostornog aspekta treba imati operativni
plan smjetaja stanovnika koji je vrlo sloen jer ovisi o
individualnim odlukama domainstava Postoje dva tipa modela smjetaja
stanovnika Prema prvom modelu, odluka o smjetaju se temelji na
minimalnim trokovima putovanja (vanost kompromisa izmeu trokova
putovanja i trokova stanovanja) Drugi pristup, naglaava tri vane
stvari za donoenje odluke o smjetaju:izbor kue, izbor podruja i
izbor ekolokih prednosti Mnogi autori daju prednost drugom
modelu
Smjetaj aktivnosti ( trgovine, poslovni prostori , tvornice i
dr.) Gotovo nemogue nai sveobuhvatnu teoriju i koncept optimalne
lokacije u ve izgraenom gradu Optimalni modeli su preteno statini,
a gradske promjene su dinamine i mogu negativno djelovati na
vrijednost kljunih determinanti smjetaja. Takvi faktori ukljuuju
promjene nivoa i prostorne distribucije stanovnika, unapreenje
transporta, izmjene tehnologije u proizvodnji i u komunikacijama i
dr. Nije mogue nai univerzalnu teoriju smjetaja u gradu
Teorija lokacije neke firme ima za cilj donoenje odluke o njenom
smjetaju na mjestu gdje e ostvariti maksimalan profit, gdje e doi
do porasta zaposlenosti, do privlaenja drugih firmi i rasta grada.
Na visinu profita utie vie faktora: Transport ( lokacija koja
omoguava nie trokove transporta daje firmi vei profit)
Lokalizacijske ekonomije (zbog blizine druge firme) Urbanizacijske
ekonomije (zbog smjetaja u gradu sa brojnim uslugama) Gotovo je
nemogue napraviti sveobuhvatan i teorijski dosljedan model smjetaja
razliitih aktivnosti u okviru grada
(Neki autori su skloni miljenju da je smjetaj neke aktivnosti u
gradu zaseban sluaj i da ga treba posebno posmatrati)
Primjeri: Firme koje su vezane za prevoz sirovina i proizvoda:
Osnovni faktor smjetaja je prevoz (visina transportnih trokova)
prevoz sirovine prevoz gotovih proizvoda Izbor lokacije minimalni
trokovi transporta
Za mjesto sirovine su vezane firme koje imaju relativno visoke
trokove transporta sirovinaUkupni trokovi su najnii u taki gdje se
nalaze sirovine, a najvei u taki gdje se nalazi trite
Za trite su vezane firme koje imaju velike trokove transporta
gotovih proizvoda do tritaUkupni transportni trokovi su najnii ako
je firma smjetena pored trita
Npr. Proizvodnja pia; voda se koristi na mjestu gdje je locirana
firma, pa je logino da su trokovi prevoza gotovog proizvoda vei od
prevoza sirovine.
Pretpostavljeno je proporcionalnost u porastu trokova sa
promjenom distanci Ekonomija razmjera (obima) prosjeni trokovi
transporta opadaju sa udaljenou. Pod uticajem ekonomije razmjera
firma e biti smjetena ili u mjestu sirovine ili u blizu trita
(ekonomski je isplativije jedno due putovanje, nego dva kraa) Bez
uticaja ekonomije razmjera lokacija bi se odabrala izmeu ova dva
mjesta
Na izbor lokacije utiu i sljedei faktori: Grupisanje firmi
(klasteri) utede trokova Npr. koritenje efekata klastera
(reklamiranje klastera, iskoritavanje radne snage iz zajednikog
izvora,primjena znanja drugih firmi) Urbanizacijske ekonomije
(koritenje usluga) Porezi negativno utiu na smjetaj firme u gradu
(vei porezi sporiji rast grada) Suprotno porezima neke gradske
usluge pozitivno djeluju na poslovni rast Instrumenti pomoi i
stimulansi kao nain privlaenja firmi u grad (smanjenje poreza u
cilju privlaenja firmi u grad) IV ZEMLJINA RENTA I KORITENJE
ZEMLJITA Vaan dio urbane ekonomike Zemljite je temeljna vrijednost
i resurs grada Sa aspekta smjetaja stanova Sa aspekta smjetaja
objekata za odreene aktivnosti Istorijski razvoj rente Zemljina
renta gradska renta Funkcija rente u upravljanju gradom Primjer
primjene rente
Teoretske osnove rente Zemlja je neophodan faktor proizvodnje za
bilo koju djelatnost Na tritu ponude i potranje ponuda zemljita je
potpuno nenelastina (ponuda je fiksna i ne odgovara na promjene
cijene) RENTA je plaanje upotrebe fiksnih faktora proizvodnje
(Samuelson, 2005.) RENTA je sticanje novca bez vlastitog rada a na
osnovu vlasnitva. POJMOVI RENTE:- zemljina renta - gradska renta-
rudnika renta - spomenika renta- renta od osiguranja - ekoloka
renta Zemljina renta- oblik realizacije zemljinog vlasnitva monopol
raspolaganja zemljom Suviak profita iznad prosjenog profita
Razliiti oblici (diferencijalna renta I, diferencijalna renta II,
apsolutna, monopolska, graevinska, rudnika, umska) Klasini
ekonomisti (A. Smith; D. Ricardo; A. Marshal; T Petty; Say) gledali
su na zemlju kao na izvor i neiscrpan dar prirode ija je ukupna
ponuda po definiciji fiksna, odnosno potpuno neelastina Oni cijenu
tako fiksnog faktora nazivaju rentom odnosno istom ekonomskom
rentom
Ako renta poraste iznad ravnotene take koliina zemlje koja se
potrauje bi opala, tj. neki vlasnici zemlje ne bi mogli uope
iznajmiti zemlju, pa bi je morali ponuditi po nioj cijeni i tako
sniziti njezinu rentu. Zbog slinih razloga renta se ne bi mogla
dugorono zadrati ispod ravnotenog stanja ponude i potranje U tom
sluaju potranja bi se poveala to bi pomjerilo cijenu prema gore,
prema ravnotenoj taki.
Definicije rente Po D. Ricardu Cijenu poljoprivrednog zemljita
odreuje plodnost tla Vei broj zakupaca spreman je platiti za
koritenje zemljita koje je plodnije, odnosno nee platiti za
koritenje zemljita koje ima nisku produktivnost (plodnost) Kada
postoje neograniene koliine zemlje, zraka i drugih prirodnih
vrijednosti kojih ima u izobilju, renta ne postoji Kada se gleda na
kvalitet zemljita i kada neko pone obraivati zemljite slabijeg
kvaliteta, javlja se renta za kvalitetnije zemljite Ako ne doe do
poveanja potranje za hranom (zbog poveanja broja stanovnitva, nee
doi do porasta rente Prema Rikardu, porast rente posljedica je
poveanja bogatstva neke zemlje i manjka hraneGradska renta Sa
mikroekonomskog gledita se moe rei:Zemljina renta je cijena za
zemljine usluge, isto kao to je i plata cijena za radne usluge.
Teorija trita rada vezana je za odreivanje plata, dok je teorija
trita zemljita vezana za odreivanje zemljine rente Cijene su
instrument za racionalno koritenje inputa i outputa na ekonomskom
tritu Gradska renta je selektivni faktor koji stimulira uspjene
djelatnosti a destimulira neuspjene Gradska (urbana ) zemljita su
produktivnija od drugih zemljita:- gradska trita nude vee prihodne
mogunosti i rast ekonomije obima - zemljine rente su pokazatelji
urbanog napretka
Pri analizi rente treba razlikovati: Vrijednost zemljita
Zemljinu rentu Ova dva pojma se odnose meusobno isto kao to cijena
bilo koje imovine odnosi prema cijeni usluge koju ona donosi Cijena
neke imovine je sadanja vrijednost ili kapitalizirana vrijednost
rente koju e ta imovina donijeti tokom njenog koritenja (E.Mills,
1984.) Zemljina renta je cijena usluga koje donosi zemlja tokom
nekog odreenog vremenskog perioda Cijena zemljita (V) se moe
izraziti ovako: R R- renta ; i-kamatna stopa V= ----- iTrina i
sadanja vrijednost zemljita Trina vrijednost zemljita je jednaka
sadanjoj vrijednosti (PV) toka rentnog dohotka koji stvara zemljite
Neka imovina koja svake godine generira dohodak i oekuje se da e
taj dohodak generirati za n godina PV - sadanja vrijednost R
dohodak koji e se javljati svake godine kroz n godina i trina
kamatna stopa
Na isti nain moemo definisati sadanju vrijednost kapitalnog
dobra. Pitamo se, koliko novca treba investirati danas po tekuem
kamatnjaku da bi se generirao budui tok dohodaka (R) Trina
vrijednost zemljita je sadanja vrijednost godinjeg plaanja rente na
zemljite Odnos izmeu rente i vrijednosti je takav da se zemljina
renta moe prevesti u trinu vrijednost tako to se godinja renta
podjeli sa kamatnom stopom
Kod gradskog zemljita se razlikuje : Poboljana Nepoboljana
vrijednost zemljita Poboljana podrazumljeva cijenu zemljita sa
graevinama na njoj Nepoboljana cijena zemljita bez graevina
Uticaj trita i oporezivanje zemljePitanje: Odreuje li renta
cijenu proizvoda ili cijena proizvoda odreuje rentu?
Npr. Ako drava stimulira vee cijene itarica, ona time stimulira
poveanje proizvodnje itarica To e djelovati na potranju za
zemljitem U konanici e to djelovati na poveanje zemljine rente Ako
potranja za itaricama raste, krivulja potranje za zemljitem se
pomie prema gore, a renta e porasti.Zakljuak: cijena zemlje je
visoka, jer je cijena itarica visoka. Vrijednost zemlje se izvodi
iz vrijednosti proizvoda, a ne obrnuto
Primjer 2. Trite stanova Potranja za stanovima u gradu raste,
raste i cijena stanova To uzrokuje potranju za zemljitem i poveanu
gradnju Poveana potranja za zemljitem utie na porast cijene
zemljita Zakljuak: visoka cijena zemljita je rezultat, a ne uzrok
visoke cijene stanova
Oporezivanje rente Razmiljanja nastala kao posljedica
urbanizacije i enormne potranje za zemljom Teoretiari smatraju da
nee doi do poremeaja zbog oporezivanja Pretpostavka: drava uvodi
porez od 50% na sve zemljine rente (fiksna ponuda poljoprivrednog i
urbanog zemljita, bez zgrada i poboljanja) Nakon oporezivanja
ukupna potranja e ostati ista (potraivae se cjelokupna ponuda
zemlje) Nee se promjeniti visina rente
Komunalne djelatnosti i gradska renta Ljudske potrebe su
raznovrsne Osnovna funkcija ljudske zajednice je zadovoljenje tih
potreba Podjela potreba na: Egzistencijalne (stan, posao,
egzistenciona dobra...) Javne uslune potrebe (prevoz, ishrana,
smjetaj...) Komunalne potrebe (energija, voda, istoa...)
Proizvodno-posrednike potrebe (poslovanje, posredovanje,
finansijske usluge, nova istraivanja, institucije...)
Komunikacijsko- informacijske usluge (informisanje,
komunikacije...) Socijalno -zdravstvene potrebe (socijalne usluge,
zdravstvene usluge, briga o djeci i starim osobama...)
Obrazovno-kulturne potrebe (kolovanje, kultura)
Administrativno-upravne (institucije za drutvene obaveze, javna
sigurnost...)
Sa aspekta zadovoljenja potreba (s obzirom na nivo) Razliite
institucije za obavljanje tih djelatnosti Bez obzira ko ih obavlja
te se djelatnosti obavljaju kao javna sluba Komunalne usluge su one
usluge koje se zadovoljavaju na nivou osnovne teritorijalno-upravne
jedinice (opine ili grada) Skupina institucija koja obavlja
komunalne usluge na nivou opine ili grada zakon tretira kao
komunalnu djelatnost.
Komunalne usluge (prema zakonu) 1. snabdijevanje pitkom vodom
putem centralnog vodovodnog sistema; 2. odvoenje i preiavanje
otpadnih voda putem centralnog kanalizacionog sistema; 3.
snabdijevanje prirodnim gasom putem centralnog gasnog sistema; 4.
snabdijevanje toplotnom energijom putem centralnog daljinskog
sistema zagrijavanja; 5. obavljanje javnog prijevoza putnika; 6.
prikupljanje i odvoz komunalnog otpada iz stambenih i poslovnih
zgrada i poslovnih prostora na deponiju; 7. odlaganje komunalnog
otpada na glavnu sanitarnu deponiju; 8. odravanje javnih parking
prostora i javnih garaa; 9. trnice i pijace na malo; 10. odvoenje
atmosferskih voda; 11. odravanje istoe na javnim povrinama; 12.
odravanje javnih povrina; 13. odravanje grobalja; 14. odravanje
javne rasvjete.
Izvori sredstava za finansiranje komunalnih usluga Razliite
potrebe se zadovoljavaju na razliitim drutvenim nivoima Veina
potreba se zadovoljava na nivou teritorijalno-upravne jedinice
(komune) i zato se nazivaju komunalne usluge Za zadovoljenje
ljudskih potreba se formiraju odreene institucije za: Pruanje
komunalnih usluga (izvori: cijene usluga, komunalne naknade,
budetska srdstva i drugi izvori) Finansiranje izgradnje i odravanje
objekata komunalne infrastrukture (iz komunalnog doprinosa,
budetskih sredstava i posebnih namjenskih fondova )
Komunalni doprinos i komunalna naknada Komunalni doprinos ine
novana javna davanja za izgradnju objekata i ureenja komunalne
infrastrukture koja plaa vlasnik zemljita, odnosno investitor
Visina (iznos) zavisi od obima objekta i poloaja u odreenoj zoni
grada) Drugi dio komunalnog doprinosa dobiva se od obaveznog
prikljuivanja na komunalnu infrastrukturu objekata koji se grade
(trokovi prikljuenja)
Komunalna naknada Javna novana davanja za odvoenje atmosferskih
voda, odravanje javnih povrina, istoe, odravanje groblja i javne
rasvijete . Plaaju je korisnici stambenog, poslovnog i garanog
prostora, te korisnici graevinskog zemljita za obavljanje poslovnih
djelatnosti i korisnici neizgraenog gra. zemljita. Ona slui za
ureenje i za odravanje javnih dijelova grada i slui za unapreenje
izgleda grada. Ova naknada je usmjerena prema korisnicima a ne
prema vlasnicima prostora i zemljita (na tragu je definicije
gradske rente)
Zemljina i gradska renta Gradsko zemljite se nalazi na tritu i
ponaa se kao i svaka roba Ponuda i potranja za gradskim zemljitem
utie na vrijednost, cijenu i opi nivo rente za gradsko zemljite
Zemljite nema jednaku vrijednost u svim djelovima grada Vrijednost
gradskog zemljita opada od sredine prema rubnim zonama, to je ope
pravilo koje ima svoje iznimke Transportna poboljanja mogu uticati
na ponudu gradskog zemljita (proiruje se radijus grada , poveava se
ponuda) Vrijednost zemljita e rasti ili opadati zavisno od
elastinosti potranje za urbanim zemljitem
Obaveze plaanja (gradski nameti) Porezi Komunalni doprinosi
Naknada (renta)
Porezi se ubiru radi pokria dravnih rashoda i nema nikakve
direktne protuusluge. Komunalni doprinos se ubire za izgradnju
komunalnih objekata i infrastrukture ili za prikljuenje na postojeu
komunalnu infrastrukturu. Taj dio dopronosa se plaa jednokratno.
Plaa ga onaj ko gradi, a zauzvrat dobiva prikljuke za vodu,struju,
itd. Porezi i doprinosi se primjenjuju dugo i uspjeno u praksi
RENTA- iako istorijska kategorija, jo nije dovoljno razvijena i
cjelovito primjeniva u gradovima. Vie se primjenjuje kao rentno
naelo nego kao odreena renta.
Primjer rente koja se primjenjuje u gradovima je komunalna
naknada (ali koja ima svoju namjenu) Renta koja se stie naplatom od
odreenih djelatnosti i stanovnitva po pravilu bi se trebala
koristiti za unapreenje gradskog ambijenta (socijalne, kulturne i
druge vrijednosti) Upravo ove vrijednosti ine urbanu privlanost
koja stvara unosne eksterne ekonomije. Gradska renta je jedini
pravi izvor sredstava za ureenje gradskog ambijenta. Zato bi se
trebala vraati tamo gdje je naplaena, a jedan dio bi se trebao
odvajati u zajedniki fond i koristiti za unapreenje slabije
razvijenih gradskih ambijenata
Gradski ambijent- ukupnost razliitih vrijednosti (muzeji,
galerije, ekskluzivne trgovine, kina, pozorita, restorani, kulturni
i sportski centar, spomenici i druge usluge i urbani dizajn koji
djeluje stimulirajue na rad i ivljenje stanovnitva) Sloeni kompleks
koji ini grad gradom i ima svoju cijenu Gradska renta je jedini
pravi izvor sredstava za ureenje gradskog ambijenta Gradska renta
se oituje kao: Najamnina za gradske objekte Naknada za koritenje
gradskog zemljita Renta za gradski ambijent, spomeniku i kulturnu
batinu Renta za ekologiju grada
Faktori gradske rente Tekoe vezane za gradsku rentu
su:-odreivanje visine rente i -koritenje rente Prvi korak u
modeliranju rentnog sistema je zoniranje prostora Odabir polazne
prostorne jedinice (katastarska ili urbanistika parcela)-kao osnova
za prikupljanje osnovnih informacija Spajanje veeg broja polaznih
prostornih jedinica po nekom kljuu Homogenizacija parcela i
dobivanje odreene gradske jedinice kao osnove za oblikovanje
rentnog sistema Odreivanje broja osnovnih prostornih jedinica i
njihove veliine Metoda odreivanja visine rente Komunikacijska
dostupnost Smjetaj u poslovnom sreditu grada Blizina javnog prevoza
(uestalost prevoza unutar grada i u okolinu) Atraktivne pjeake zone
u sreditu grada Blizina parkiralita Blizina gradskog okupljalita
Istorijske i kulturne zanimljivosti grada(pridonose afirmciji
grada) Mogunost izbora svih vrsta usluga (velika prednost urbanog
centra i glavnih ulica) Estetsko oblikovani ambijenti i ureena
urbana infrastruktura
Na osnovu navedenih faktora vri se valorizacija svake gradske
jedinice, utvruje njena vrijednost i vri se rangiranje Uspjeh neke
djelatnosti ne zavisi samo od onoga ko je obavlja, ve je zasluga
grada kao tvorca pogodnosti i atraktivnosti Izmeu rente kao nameta
i rente kao izvora sredstava za reprodukciju prostora grada esto
postoji duboki nesklad Renta ne bi smjela biti izvor bogaenja, nego
ima svoju namjenu Ako je renta previsoka, ona se teko naplauje, a
ako je preniska , ugroava se reprodukcija grada. To je jedini namet
koji bi se trebao vratiti tamo gdje je i ubran ako elimo uspjeh
grada kao cjeline
Funkcija rente kao instrumenta upravljanja gradom Preduslov za
razvoj grada je opremanje zemljita Razvitak grada je uspjeniji ako
postoji viak opremljenog zemljita, nego nedostatak Savremeni razvoj
grada obiljeava manjak opremljenog prostora Savremeno obiljeje
upravljanja gradom zahtjeva permanentno provoenje analize,
planiranja, evidentiranja pojedinih tokova i pripremanje
instrumenata za upravljanje zemljitem, priprema inenjersko-tehnikih
poslova , kontrola svih aktivnosti i izvjetavanje gradskih vlasti.
Renta je dobar instrumnet u upravljanju gradom jer je izvor prihoda
i stimulans za ureenje grada.
Renta je instrument kojim se moe privlaiti poeljna i izbjegavati
nepoeljna aktivnost Utvrivanje boniteta za sve gradske lokacije
Aktivni prostor- renta se naplauje od korisnika Pasivni prostor
renta se naplauje od vlasnika (i tjera ga da stavlja prostor u
funkciju) Renta se naplauje prema veliini prostora i kriterijima
boniteta poloaja, a ne prema financijskom efektu.
Primjer primjene gradske rente Osnovni zadatak u izradi modela
je utvrivanje boniteta za sve gradske lokacije Dileme oko
utvrivanja osnovne prostorne jedinice (katastarska estica ili
urbanistika lokacija) To je neracionalno jer su jedinice premale
Uzimaju se sjedinjene jedinice koje nastaju spajanjem veeg broja
manjih jedinica Faktori koji utiu na bonitet: Prirodni uslovi
Tehniko-tehnoloki ili fiziki uslovi Civilizacijski uslovi
Kulturno-zdravstveni Drutveno-normativni, regulativni uslovi Kao
polazna taka u strukturiranju baze podataka je digitalizacija
istraivakog podruja i prenoenje podataka na karte u digitalnom
obliku
Model za odreivanje gradske rente (primjer grada Splita) Tri
osnovna programska modula Geografski informacijski sistem (GIS)
Modul viekriterijske analize Program GAIA (Geometrical Analysis for
Interactive Aid) Tipini podaci koji se obrauju u GIS na gradskom
nivou su: demografski podaci, infrastrukturni, planerski, zemljini
katastar Metodom viekriterijske analize se dobiva rangiranje svih
akcija Program GAIA daje geometrijsku prezentaciju dobivenih
rezultata A) Tok postupaka Definisanje granica posmatranog podruja
Utvrivanje kriterija koji istiu procjene kvalitete podruja Ciljevi
analize posmatranog podruja i selekcija relevantnih kriterija
Dobivanje prostornih podataka i njihovo strukturiranje s obzirom na
kriterije
B) Analiza GIS Utvrivanje baze prostornih podataka Definisanje
mini homogenih zona i podruja analize Izrada konane karte koja
sadrava homogene zone
C) Multikriterijske analize Definiranje parametara kriterija i
njihove teine za homogene zone Odreivanje granica izmeu zona koje
imaju razliite kvalitete podruja Analiza rezultata s gledita uprave
grada
Umjesto zakljuka Spajanje GIS-a i metode multikriterijske
analize u jedinstven sistem -model koji se moe koristiti kao
efikasno sredstvo u upravljanju gradom, s velikim mogunostima
primjene, operacionalizacije i donoenja stratekih odluka. Na
primjerima se pokazuje da mogu posluiti kao djelotvorno sredstvo za
rijeavanje problema kao to je gradska renta.