-
Plan nastavePoduzetnitvo i poduzetnikProjektni model osnivanja
preduzeaPreduzee i menaderOkruenje preduzeaPristupi i modeli
upravljanja preduzeemPoduzetniki pristup upravljanjaMenaderski
pristup upravljanjaHorizontalni model upravljanjaVertikalni model
upravljanja
-
Poduzetnik i poduzetnitvoPoglavlje I
-
Razvoj poduzetnika i poduzetnitvaPoduzee je u uskoj vezi sa
poduzetnikomTemelj poduzea ini proces poduzetnitva koji optimalno
kombinira resurse u cilju maksimiranja outputa odnosno
profitaPoduzetnitvo se javlja kako u ekonomskim tako i drutvenim
djelatnostimaPoduzetnitvo se vezuje za odreeni poduhvat, s
odgovarajuim resursima, iji je ishod neizvjestan i rizian
-
Kako postati poduzetnikPoduzetnici u poslovne poduhvate ulaze na
tri naina:kupovinom nekog poduzea (buy out)osnivanjem vlastitog
poduzea (start-up)otkupom franize od davatelja franize
(franchising)
-
Zato biti poduzetnik?Pokretaka snaga poduzetnika za vlastitim
biznisom proizilazi iz mnogobrojnih i razliitih motivaMeu
izraenijim su slijedei:elja za samostalnou, odnosno biti sam sebi
ef elja za osobnim i poslovnim rastom, tako da posao preraste u
veliku kompanijubijeg od ranijeg posla s kojim nisu zadovoljnielja
za zaradom - profitompotreba za sigurnou, uslijed otputanja velikog
broja radnika, koju poduzetnik nalazi u vlastitom poduzeuelja za
dokazivanjem u i izvan porodiceDonnely (1995: 621)
-
Perspektiva i pravci razvoja poduzetnitvaMuhammad Yunus,
dobitnik Nobelove nagrade za mir 2006. godine za napore uloene u
kreiranje ekonomskog i drutvenog razvojairenje na globalnom
nivou
-
Projektni model osnivanja preduzeaPoglavlje II
-
Projektni model u pokretanju poduzea Poduzetnitvo treba
razumijevati kao proces koji poinje od same ideje do konane odluke
o pokretanju poduzea U tom procesu, aktivno uestvuju svi akteri
predvieni u projektnom modelu razvoja poduzetnitva
-
Put od ideje do biznisa
-
Ideje za odabir biznisa Odluka o pokretanju biznisa je rezultat
poduzetnike idejeIdeja se, u principu, zasniva na
inovacijiPoduzetnici organizirano i sistemski tragaju za
promjenama, te sistemski analiziraju povoljne prilike za ekonomske
i drutvene inovacije koje se kroz te promjene mogu ukazati
-
Izvori ideja u okviru podruja poslovnih djelatnostiNeoekivano
npr. neoekivane vanjske okolnosti - prilika za
inovacijuNepodudarnost - proizvoai i snabdjevai, najee, imaju
pogrenu predodbu o tome ta kupac stvarno eli i kupujeInovacija koja
se temelji na potrebama procesa u poslovnom drutvu, industrijskoj
ili uslunoj djelatnostiPromjene u ustrojstvu industrije ili trita
koje veinu zainteresiranih zatiu nespremnima Demografski
pokazatelji Promjene u shvaanjima, ponaanju i miljenju Nove
spoznaje znanstvene i neznanstvene Pretvaranje neke inovacijske
ideje u stabilno poduzee ili uslunu djelatnost je dugotrajan i
kompleksan proces.
-
Kako postati poduzetnikomPoduzetniku stoji i na raspolaganju
nekoliko varijanti kako da oformi vlastito poduzee, i to:poetak od
nule - originalni poduzetniki podhvat,poetak sa vlastitim resursima
- iskustvo poduzetnika ili lana porodice te posjedovanje nekretnina
i novca,kupovina licence - patenta,kupovina poduzea -
biznisa,franiza iukljuivanje u inkubator ili klaster sustave i
drugo.
-
Miljenje eksperata za razvoj malog biznisaPoto je poduzetnik
odabrao i definirao biznis kojim se eli baviti, neophodno je da se
o svemu konsultira sa ekspertima, odnosno institucijama ili
organizacijama koje pruaju ovu vrstu usluga. Kljune spoznaje
eksperata o namjeravanom poduhvatu odnose se na: institucionalne
okvire,trine mogunosti,pristup financijskim
izvorima,tehniko-tehnoloki i ekoloki okviri.
-
1. Institucionalni okvir Poduzetnika ideja koju bi trebalo
pretoiti u biznis mora prije svega biti u skladu sa zakonomUkoliko
nema tih barijera, pristupa se daljoj analizi pravnih izvora kao to
su:oblici organiziranja poduzea, odnosno adekvatne forme
poduzea,obveze poduzea i poduzetnika u pravnom prometu,postojanje
ili nepostojanje potsticajnih mjera od strane dravnih, meunarodnih
i nevladinih institucija i organizacija,ostale mogunosti i
determinante koje proistiu iz pravnih izvora.
-
2. Trine mogunosti Nabavno trite definira pitanja i odgovore u
vezi sa potrebnim inputima za normalno funkcioniranje poduzea:mogue
izvore snabdjevanja sirovinama, materijalima i energentima,uvjetima
nabavke istih,trite radne
Trite prodaje definira slijedea pitanja i odgovore:tko su kupci
ili potroai,platena sposobnost kupaca,prostorna rasporeenost
kupaca,intenzitet njihovih kupovina,predmet poslovanja je nov ili
ve postoji na tritu,jaina konkurencije na tritu,mogunosti
izvoza.
-
3. Pristup financijskim izvorima Eksperti za financije utvrdit e
pitanja i odgovore o sljedeem:raspoloivi resursi poduzetnika
(objekti, oprema, infrastruktura i gotov novac),nedostajui resursi
za pokretanje biznisa,pristup raspoloivim financijskim izvorima za
nedostajui dio resursa poduzetnika,uvjeti i cijena za pojedine
financijske izvore,aproksimativna visina nedostajuih resursa
izraena u novcu
-
4. Tehniko - tehnoloki i ekoloki okviri Analiza ovog segmenta
definira neka pitanja i odgovore kao to su:karakter i potrebna
tehniko - tehnoloka rjeenja za odabrani biznis;mogunosti
obezbjeenja potrebne opreme i tehnologije;uvjeti nabavke opreme i
tehnologije;u kojoj mjeri biznis naruava prirodno okruenje;potrebna
ulaganja za zatitu radnika i okolia.
-
Izrada biznis plana Svaka poslovna ideja i poduhvat za njeno
implementiranje u veliko ili malo poduzee zahtjeva izradu biznis
plana Biznis plan se definira kao pisani dokument, koji sistematino
razrauje i elaborira poduzetniku ideju.
-
Svrsishodnost biznis plana Poduzetniku, koji je najee vlasnik i
mender poduzea, biznis plan viestruko koristi, a prije svega:Kao
orjentir pravca poduzetnikog izbora u sadanjosti i budunosti. Bez
biznis plana ili njegove neadekvatnosti u izradi mogua su lutanja
ili pak promaaji u odabranom biznisu.Sagledavanje realne situacije
u i oko poduzea, te pravodobno financiranje svih planiranih akcija
za njegovo optimalno funkcioniranje;Kao instrument u sprovedbi
trinih i drugih aktivnosti;Kao pomo u razvoju poduzetnika kao
vizionara, stratega i menadera. Isto tako, biznis plan omoguava
iznalaenje optimalnih rjeenja u pojedinim situacijama koje nastaju
tijkom funkcioniranja poduzea.
-
Struktura biznis plana Standardni elementi biznis plana, pored
naslovne strane i sadraja, su:Saetak biznis planaInformacije o
poduzetnikuAnalizu tritaTehniko-tehnoloku analizuOrganizaciju
poslovanjaAnalizu lokacijeAnalizu zatite ivotne i radne
sredineEkonomsko-financijsku analizuOcjenu efikasnosti i
uspjenostiPriloge
-
Osnivanje preduzeaU trinom ambijentu privreivanja nastaju novi
biznisi, odnosno mala, srednja i velika poduzea kao rezultat
pokuaja poduzetnika da zadovolje potrebe za nedostajuim dobrima na
tritu Osnivai se u praksi esto poistovjeuju sa poduzetnicima, pri
emu se zaboravlja da se u ulozi osnivaa pojavljuje i drava, opina i
druge institucije. Veinom se u praksi osnivaem smatra fizika osoba
s novcem i interesom za poslovne izazove a koja je pri tome spremna
i na rizik.
-
Preduzee i menaderPoglavlje III
-
Preduzee i menader1. Pojam i znaaj preduzea2. Ekonomski sistem
poduzea2.1. Uslovi za pojavu preduzea2.2. Uloga preduzea u
ekonomskom sistemu3. Savremene tehnike u upravljanju preduzeem4.
Moderno preduzee i tendencije razvoja4.1. Industrijsko drutvo i
transformacija preduzea4.2. Preduzee na prelasku u postindustrijsko
drutvo5. Transformacija poduzetnika u menadera6. Pojam i znaaj
menadera7. Pravni status menadera8. Drutveni status menadera9.
Rizik menaderskog poloaja10. Nivoi menadmenta11. ene menaderi
-
1. Pojam i znaaj preduzea Jedna od najbitnijih organizacija
moderne civilizacije je poduzee U pitanju je organizacija ljudi i
sredstava (materijalnih i financijskih) integriranih posredstvom
zajednikih ciljeva Poduzeem kao specifinom organizacijom se mora
upravljatiMenadment poduzea je disciplina upravljanja poduzeem
-
Paradigma preduzeaSvako poduzee je voeno odreenim ciljevima
Paradigma preduzea - mentalni model ili skup pretpostavki koje
objanjavaju odreeno ponaanjeOsnovni elementi paradigme preduzea
su:inovacijaokruenjestrategija
-
InovacijaInovativnost podrazumijeva delikatan balans izmeu
kreativnosti i pragmatizma, kao i izmeu vizije i ekonomske logike
Primarni efekat inovacije je irenje ili difuzijaPoduzetnici
rizikuju vlastite resurse (znanje i/ili sredstva) u nadi da e
proizvesti prinosPoduzee se osniva sa namjerom da se proiri
primjena odreene inovacije, ali odsustvo prinosa po osnovu te
primjene moe da ga uniti
-
Okruenje Trite putem mehanizma konkurencije ima ulogu selektora
inovacija, alokatora investicija i distributora prinosa Postoje dva
pogleda na trite: konvencionalano i novoKonvencionalan pristup
polazi od rijetkosti resursa. Fokus menadmenta poduzea je
minimiziranje trokova, kako bi se maksimizirao profit. Prema
konvencionalnoj doktrini, profit je mjerilo prinosa Novi pristup
poseban znaaj daje nematerijalnim resursima, smatrajui da poduzee,
zapravo, posluje u okruenju izobilja informacija i znanja. Od
stepena saradnje sa kupcima kao i ostalim intersnim grupama ovisi
nivo stvorene vrijednosti. U fokusu vie nisu trokovi nego saradnja,
a prinos se vie ne mjeri profitom nego stvorenom vrijednou.
-
Strategija (1)Strategija je specifian nain na koji konkretno
poduzee ulazi u interakciju sa okruenjem. Strategija treba da
obezbijedi ostvarenje prethodno definiranih ciljeva poduzea
respektirajui utjecaj faktora iz eksternog i internog okruenja.
Glavni eksterni faktori su privredni sistem, trite i konkurenti.
Glavni interni faktori su interesne grupe, resursi i
kompetentnost
-
Modificirano prema: uriin, Janoevi i Kalianin (2009)
NameTitle
NameTitle
NameTitle
NameTitle
NameTitle
NameTitle
Team Title
NameTitle
Company Name
Company NameDepartment Name
EKSTERNI FAKTORI
INTERNI FAKTORI
PRIVREDNI SISTEM
TRITE
KONKURENTI
INTERESNE GRUPE
RESURSI
KOMPETENTNOST
PROIZVODNO LIDERSTVOTEHNOLOKA PERFEKCIJAPRISNOST S KUPCIMA
-
Strategija (2)U pogledu mehanizma utjecaja strategije na
okruenje postoje dva pristupa: konvencionalan pristup i novi
pristupPrema konvencionalnom pristupu, osnovni kriterijum pri
izboru strategije je tzv. "komparativna prednost, koja je
posljedica kontrole trokova. Kontrola trokova se postie kontrolom
resursa manje vrijednosti, poloajnom rentom, superiornom
tehnologijom i uspjenim menadmentom.Prema novom pristupu, osnovni
kriterijum je tzv. "konkurentska prednost". Pored kontrole trokova,
stepen dodatne vrijednosti predstavlja novi izvor konkurentske
prednosti. Stepen dodatne vrijednosti ovisi, prije svega, od
saradnje sa kupcima.
-
Razvoj preduzeaSutinu menadmenta poduzea ini optimalno koritenje
resursa, kako bi se poveala njegova mo odranja u relevantnom
okruenju Poduzea se u razvoju transformiraju od onih koji se mogu
okarakterizirati kao modeli vlasnikih poduzea, u one za koje moemo
kazati da su tipian menaderski modelVlasnitvo se odvaja od
upravljanja (vlasnici posjeduju vlasnitvo, dok menaderi upravljaju
ili vode poduzea)
-
Definisanje preduzeaModificirano prema: uriin, Janoevi i
Kalianin (2009)
AUTOR DEFINICIJA -MILJENJE F. Lipovec Poduzee je socijalna
jedinica ili udruenje ljudi (ako naravno nije individualno poduzee)
dok je proces privreivanja stvar ekonomske, a ne organizacijske
nauke, to nas navodi na zakljuak da se poduzee ne moe
identificirati s organizacijom. A. Kre Drutvena organizacija se moe
definirati kao integrirani sistem uzajamno povezanih psiholokih
grupa, stvorenih radi ostvarivanja odreenog cilja. Prema toj
definiciji organizacije su grupe (na primjer poduzee). H. Koontz
Poduzee je najefikasnije sredstvo ujedinjavanja ljudskih napora i
moe se poistovjetiti sa organizacijom. P. Sikavica Poduzee je
ekonomska, ljudska i pravna cjelina, koja kombiniranjem faktora
proizvodnje, proizvode i usluge prodaje na tritu. D. Salomon
Poduzee je temeljna privredna i institucionalna jedinica, kao
osamostaljena kapitalna egzistencija, kao entitet reprodukcije
pojedinanih kapitala. M. Babi Poduzee je osnovni oblik organizacije
drutvene proizvodnje. . Ivanko Poduzee je drutveno-ekonomski i
funkcionalno organiziran i institucionaliziran kapital. D.
GorupiPoduzee je kvazi otvoreni socio-tehniki senzibilni sistem
koji se kao ekonomski subjekat i podsistem privrednog sistema, u
direktnoj meuzovisnosti s privrednim sistemom, odreuje putem
funkcija i uslova djelovanja poduzea.
-
Definicija preduzeapoduzee je samostalnapolitika, ekonomska,
socijalna i tehnoloka cjelinau privatnom i javnom vlasnitvukoja
proizvodi proizvode ili uslugeza potrebe trita pri tome vodei rauna
o racionalnoj upotrebi resursa koji su ogranieni raspoloivou snosei
poslovni rizik,u ostvarivanju poslovnih ciljeva
-
Pristupi u definisanju preduzeaU svim deficijama i pogledima
mogue je uoiti dva pristupa, s obzirom na zadatak poduzea:
instrumentalistiki i antropocentristiki pristupZa
instrumentalistiki pristup je karakteristino da u sredite stavlja
poduzetnika i njegov interes. Njemu poduzee slui za ostvarivanje
dobiti, pri emu je radna snaga samo sredstvo za postizavanje tog
cilja, dok je zadatak organizacije briga o njenom racionalnom
koritenju Prema antropocentristikom pristupu u sreditu je poduzea
ovjek kao ishodina toka i nosilac procesa, odnosno subjekat svih
zbivanja i pratilac procesa u poduzeu
-
Pristupi u definisanju preduzeaU literaturi su znaajne sljedee
"osnovne" kategorije pojma poduzee:univerzalni pojam poduzea -
prema kome poduzee predstavlja jedinstvo sreenih i meusobno
povezanih odnosainstitucionalni pojam poduzea - predstavlja pravne
oblike poduzea, koji se reguliraju vaeim propisimastrukturalni
pojam poduzea - poduzee se poistovjeuje sa strukturom socijalnog
karaktera, ime se njegova sutina svodi na ostvarivanje postupka
strukturiranja (u cjelini ili pojedinih dijelova odreenog
sistema)funkcionalni pojam poduzea - koji se nadovezuje na
strukturalni pojam poduzea, odnosno moe se smatrati njegovom drugom
fazom. Na bazi izvrenog strukturiranja, da bi se ostvario cilj,
neophodno je integrirati i ka cilju usmjeriti sve aspekte i oblike
strukture sistema. Time poduzee postaje funkcija voenja ka
cilju
-
2. Ekonomski sistem poduzeaPrivredni subjekti predstavljaju
elemente makroekonomske stvarnosti odreene drutveno-politike
zajednice Njihovu strukturu ini ekonomska i organizacijska
stvarnost, od kojih prva predstavlja predmet izuavanja ekonomike, a
druga teorije organizacije
-
2.1. Uslovi za pojavu preduzeaJedna od bitnih karakteristika
produkcionih odnosa u trinoj privredi, jeste i izraavanje svojine u
novcu Osnovni motiv organiziranja proizvodnje u poduzeu jeste
profit, koji nastaje prisvajanjem vika rada na osnovu privatne
svojine, a doprinosi razvoju privatne inicijative poduzetnika S
obzirom na znaaj odreenih privrednih oblasti, grana i poduzea za
nacionalne interese, dolo je do preuzimanja sredstava za
proizvodnju u dravno vlasnitvo. Upravu nad tim dijelom procesa
privreivanja preuzimala je drava. Tako se u savremenom drutvu kao
nosioci procesa privreivanja javljaju poduzea u dravnoj i privatnoj
svojini
-
2.2. Uloga preduzea u ekonomskom sistemuPoduzee je nositelj
odreenih zadataka u procesu drutvene reprodukcije koje obavlja
drutvenim ili privatnim sredstvima za proizvodnju Ovako promatrano,
poduzee se moe definirati kao samostalna privredna organizacija, u
kojoj je meusobni odnos elemenata proizvodnje usklaen kvalitativno,
kvantitativno i vremenski, u obnaanju odreene funkcije u procesu
drutvene reprodukcije Organizacijski sistem poduzea predstavlja
privredno-pravnu linost, koja se ispoljava putem privreivake i
pravne samostalnosti
-
Usklaenost elemenata proizvodnjeKvalitativna usklaenost
elemenata organizacijske strukture poduzea - radnog kolektiva i
sredstava za proizvodnju ogleda se u kvalifikovanosti radnika, te
vrsti sredstava za rad i materijala koji odgovaraju zadacima
dobijenim na osnovu drutvene podjele rada. Time se potvruje
postavka da je poduzee organizacijski sistem, a ne proizvoljni skup
radnih ljudi i materijalnih elemenata proizvodnje. Kvantitativna
usklaenost elemenata organizacijske strukture poduzea ispoljava se
u odgovarajuoj srazmjeri izmeu veliine radnog kolektiva i obima
sredstava za proizvodnju. To je uvjetovano karakterom privredne
djelatnosti i veliinom konkretnog zadatka poduzea u procesu
drutvene reprodukcije.Vremenska usklaenost elemenata organizacijske
strukture poduzea ispoljava se u obezbjeenju kontinuiteta procesa
reprodukcije. Sredstva za proizvodnju, u odgovarajuem obliku i
koliini, treba da budu na raspolaganju radnicima odgovarajue
kvalifikacije blagovremeno, kako bi se omoguilo kombiniranje
elemenata proizvodnje u tehnolokom procesu i ostalim fazama ciklusa
reprodukcije.
-
Privredno-pravna linost preduzeaPrivredna linost poduzea kao
ekonomskog subjekta nastaje udruivanjem privrednih linosti lanova
organizacije radi izvravanja datog zadatka u procesu drutvene
reprodukcije pomou sredstava za proizvodnju. Ovim udruivanjem
lanova organizacije sa njihovim ekonomskim ciljevima u privrednu
linost poduzea kao organizacijskog sistema ostvaruje se vii
ekonomski kvalitet. To se postie zahvaljujui podjeli rada i
koncentraciji snaga i sredstava, ime se omoguuje vei radni uinak i
povoljnije korienje materijalnih elemenata proizvodnje.Pravna
linost poduzea ispoljava se u njegovom odnosu prema: lanovima
organizacije, ostalim privrednim subjektima i drutvenoj zajednici.
U ovom svojstvu poduzee se javlja:kao nositelj odreenih prava i
obaveza prema ostalim subjektima drutva ikao nositelj svoje
privreivake aktivnosti u izvravanju konkretnih zadataka u ciklusu
reprodukcijeispoljavanje odreenih prava i obaveza ini pravnu
sposobnost poduzea, a privreivaka aktivnost ini njegovu poslovnu
sposobnost.
-
3. Savremene tehnike u upravljanju preduzeemPoduzea primjenjuju
odgovarajue tehnike koje im slue da rijee neki zadatak ili da
olakaju dostizanje postavljenih ciljeva.Tehnike u upravljanju
poduzeem predstavljaju primjenu suvremenih, odgovarajue efikasnih
tehnikih sredstava i pomagala koja se mogu upotrebljavati
samostalno ili kao dopuna primjene metoda upravljanja za dostizanje
ciljeva poduzea.
-
Savremene tehnike u upravljanju preduzeemUsporedba s praksom
najboljih (benchmarking) - kontinuirani proces identifikacije,
razumijevanja i prilagoavanja proizvoda, usluga, opreme i postupaka
kompanije s najboljom praksom u cilju poboljanja vlastitog
poslovanjaVanjsko snabdijevanje (outsourcing) - iskljuivanje iz
organizacije svih onih procesa koje netko na tritu moe provesti
bolje, bre ili jeftinijeUravnoteena lista pokazatelja uspjenosti
(balanced scorecard) - lista financijskih i nefinancijskih
pokazatelja organizacijske uspjenosti koje neka organizacija prati
kako bi na temelju njihove vrijednosti odredila svoju
uspjenostCjelokupno upravljanje kvalitetom (TQM) pristup menadmentu
koji podrazumijeva dugoronu orijentaciju ka kontinuiranom
poboljanju kvaliteta koja e zadovoljiti i premaiti oekivanja
kupacaReinenjering poslovnih procesa (BPR) - predstavlja ponovni
poetak, tj. pokuaj da se cijeli posao radi bolje, najee na drugaiji
nain, nego to je to bilo uobiajeno.
-
4. Moderno preduzee i tendencije razvojaGovoriti o razvoju
modernog poduzea gotovo je nemogue bez uvaavanja procesa koji se
odvijaju u okruenju poduzeaModerno poduzee se nalazi u
paradoksalnoj situaciji, razapeto izmeu potrebe odreenog stupnja
stabilnosti i odreenog stupnja potrebne prilagodljivostiDugoroni
uspjeh poduzea nije mogue ostvariti bez odgovarajuih promjena, ali
i bez odreene razine stabilnosti.Core business i outsourcing
-
4.1. Industrijsko drutvo i transformacija preduzeaPromjene do
kojih je dolo u tehnikom, privrednom i drutvenom razvoju, kao i u
meunarodnim ekonomsko-politikim odnosima, dovele su do promjena i
unutar poduzea i u odnosima poduzea i okoline.Novi trendovi koji se
odnose na probleme poduzea i okoline razmatraju se kroz prizmu:
poslovne etike, ekologije, kulture poduzea, psihologije,
informatike i drugih slinih trendova.Funkcionalna organizacija
ustupa mjesto divizionalnoj i novim formama informatiki
kompaktibilnih organizacija tipa: dinamika, mrena, plivajua,
informacijski bazirana, cluster organizacija, hipertekst i druge
sline strukture.Znaenje inovacija za poduzee postaje sve
izraajnije, jer poduzee mora neprekidno pratiti pojavljivanje
inovacija, ali i samo proizvodit inovacije
-
4.2. Preduzee na prelasku u postindustrijsko drutvoTofller
opisuje razvoj privrede i drutva u tri etape - vala. Prvi val
predstavlja poljoprivrednu revoluciju (8000. godina p.n.e. do 1750.
godine n.e.) Drugi val je industrijska revolucija (1750-1955)Trei
val je postindustrijsko informacijsko drutvoSadanje vrijeme je
vrijeme velikih promjena i sukoba "drugoga i treeg vala", sa snanim
refleksijama na tehnologiju, proizvodnju, kao i na nain miljenja,
svjetonazor, poloaj poduzea i ovjeka u poduzeu (vlasnika, menadera
i radnika)
-
Karakteristike preduzea: DRUGOG
VALAkoncentracija,maksimalizacija,centralizacija,specijalizacija,standardizacija,masovna
proizvodnja,velike organizacijske jedinice,hijerarhijske i
birokratske strukture poduzea,dugorono planiranje,rutinski
menadment,spora reakcija na promjene u okolini.TREEG
VALAadaptabilnost,decentraliziranje,proizvodnja u malim
serijama,radna mjesta su fleksibilnije ureena,radno vrijeme postaje
"klizno",hijerarhijska struktura se sniava,poveava se stupanj
decentralizacije,znanje i informacija postaju glavni resursi.
-
Postindustrijski model preduzeaPotpuno se mijenja odnos prema
poduzeu i njegovoj ulozi u privredi i drutvu jer se uloga poduzea
proiruje i na podruje sloenih drutvenih, politikih, socijalnih,
moralnih i ekolokih problema.J. Naisbitt, opisujui poloaj poduzea u
svjetlu nastanka informacijskog drutva, kae da velika poduzea
postaju sve vie ambijenti nesigurnosti, nezaposlenosti i
nezadovoljstva. To inicira mnoge na poduzetnitvo i
samozapoljavanje.Mehanistiki model industrijskog poduzea mijenja se
u postindustrijski model koji ima ansu da opstane u promjenjivoj
okolini nove forme organizacije preduzeaVelike i brze promjene
direktno utjeu na ponaanje zaposlenih u poduzeima.Promjene koje se
dogaaju na prijelazu u postindustrijsko drutvo uveliko se odraavaju
i na djelovanje sindikata, pri emu se njegova uloga i poloaj
temeljito mijenjaju.
-
5. Transformacija poduzetnika u menadera U praksi poslovanja
malog i srednjeg poduzetnitva dogaa se da veliki broj poduzetnikih
aktivnosti propada upravo u fazi razvoja, jer se poduzetnik -
pojedinac, ne moe samostalno nositi s rastuim problemima trita,
financiranja, proizvodnje, konkurencije, itd.U samom poetku
poslovanja dominiraju poduzetnike funkcije, te se u fazi izgradnje
menaderske zadae marginaliziraju i nisu presudne za opstanak jer su
organizacijski resursi minimalniS postupnim rastom malog poduzea
menaderske funkcije postaju sve vanijeIskljuivo menaderski angaman
nije dovoljan za ekspanziju male tvrtke Stoga se poduzetnik
postupno mora transformirati u menadera
-
Poduzetniki model preduzea
-
Transformacija poduzetnika u menaderaTransformaciju poduzetnika
u menadera prate odreeni problemi Mala preduzea koja su tek poela
sa poslovanjem najee imaju sljedee karakteristike: visoko
centralizirana u pogledu odluivanja. gotovo sve poslovne funkcije
koncentrirane su u jednoj osobi prisutno je nepoznavanje
menaderskih umijea i znanja, a vlada paternalistiki duh Takve
odnose je nuno mijenjati ako se eli uspostaviti uinkoviti
menadmentDonoenje te odluke je na poduzetniku
-
Poduzetniki model preduzea?
-
Transformacija poduzetnika u menaderaAnaliza procesa odluivanja
- najee pokazuje kako je odluivanje koncentrirano u jednoj osobi i
da se u prilinoj mjeri oslanja na iskustvo i
intuicijuStandardiziranje odnosno formaliziranje postupaka
odluivanja. Formaliziranje procesa odluivanja ukljuuje
participaciju, kao i utvrivanje temeljnih zadaka poduzea o kojima e
odluivati nekoliko osoba Utvrivanje prioriteta i delegiranje
ovlasti. Malim poduzeem vie ne upravlja samo poduzetnik ve
menaderski tim, koji se sastoji od dvije do tri osobe dok se
poslovi jo nisu jae razviliFormiranje menaderskog tima ponekad
ukljuuje zapoljavanje novih ljudi, i to po mogunosti iskusnih
menaderaDaljnji razvoj malog poduzea namee potrebu formiranja
srednjeg menadmenta i preobrazbu specijalista u funkcionalne
menadere
-
6. Pojam i znaaj menaderaMenaderi su profesionalci ija je glavna
orjentacija usmjerena na efikasno i efektivno poslovanje
organizacijeMenaderi treba da posjeduju odgovarajue sposobnosti da
u datim okolnostima, odgovaraju na izazove okruenja na pravi nain i
da, pri angaovanju inputa, postignu njihovu optimalnu
kombinacijuMoraju da vode rauna o velikom broju socijalnih i
drutvenih ciljeva koji su premjeteni sa drave na organizacijeOni
sve vie postaju javne linosti koje su proaktivno i interaktivno
orijentirane, a sve manje interni menaderiMenaderski posao je danas
jedna od najcjenjenijih i najunosnijih profesija o kojoj sanjaju
ljudi irom svijeta.
-
7. Pravni status menaderaPoduzee moe autonomno utvrivati
nadlenosti menadera i drugih organa, vodei rauna o ex lege
nadlenostima koje se ne mogu mijenjati na autonomnoj osnoviPoloaj
menadera i njegova statusna pozicija zavise i od oblika
organizacije preduzeaDNO, KD i DOO karakterie personalna unija
vlasnika i upravljaa. Zbog toga u ovim poduzeima pitanje izbora
menadera svodi se na vlasniko pitanje. U njima su sjedinjenje
vlasnike, upravljake i izvrne funkcije, dok je eventualno njihovo
razgranienje stvar samih vlasnika, to se ureuje pravilima
organizacije ili osnivakim aktom. Pozicija menadera je u ovim
oblicima organizacije krajnje fleksibilna, budui da se moe graditi
po mjeri vlasnika i suvlasnika organizacije.Kada je rije o dionikim
drutvima onda je pravilo da se u njima vri razdvajanje funkcije
vlasnitva od funkcije upravljanja, a time i vlasnikih, upravljakih
i izvrnih funkcija.
-
8. Drutveni status menaderaRazliite profesije imaju razliit
znaaj i odgovornost u drutvenoj podjeli radaPosmatrani u ovom
svijetlu menaderi su uvijek bili tretirani kao dio viih (glavni
menaderi) i srednjih (nii nivoi menadmenta) drutvenih
slojevaProblem socijalne satifikacije drutva u regiji je veoma
sloen budui da se nalazi u procesu radikalnih promjena. Ove se
promjene odvijaju u sferi promjena drutvene strukture i drutvene
svijestiStatus menadera u drutvu se odreuje prestiem ove profesije
u strukturi drutvene podjele rada i kontaktima koje oni ostvaruju
sa krugom ljudi u kome se kreu
-
9. Rizik menaderskog poloajaGlavni faktor koji determinira vrstu
menaderskog poloaja jeste faktor rizika, sa kojim se suoava
organizacija i gubitka posla Rizik se moe definirati kao
vjerovatnoa loih/dobrih odluka koje utjeu na rad kompanije Nizak
rizik menaderskog posla postoji u uslovima u kojima napravljena
greka predstavlja minimalni potencijalni gubitak za firmu Visok
rizik menaderskog posla postoji, onda ako menaderska greka moe
prouzrokovati veliki utjecaj na poslovanje firmePritisak
odgovornosti, neizvjesnost, traganje za ansama, beneficije od
menaderskog posla, neuspjeh kao pratea pojava uspjeha, konflikti i
sve ono to prati menaderski posao dovodi do pojave menaderske
"bolesti" koja se zove stres
-
10. Nivoi menadmentaRazlikovanje pojedinih nivoa menadmenta nije
vano samo sa stajalita hijerarhije, tj. odnosa nadreenosti i
podreenosti, ve prvenstveno zbog razliitih uloga koje su svojstvene
odnosno namijenjene pojedinim nivoima menadmenta.Meu mnogobrojnim
ulogama menadera na svim organizacijskim nivoima u literaturi se
najee navode sljedee funkcije menadera:planiranje, organiziranje i
kontrola,postavljanje ciljeva, planiranje, organiziranje, voenje i
kontrola idonoenje odluka, organiziranje, izgradnja kolektiva,
planiranje, kontroliranje, komuniciranje i usmjeravanje.U svim tim
klasifikacijama istiu etiri bitne uloge menadera, a to su:
planiranje, organiziranje, voenje i kontrola. Upravo su se, u
posljednje vrijeme, ba te funkcije menadmenta iskristalizirale kao
najvanije.
-
Nivoi menadmenta Nivoi menadmenta i potrebne vjetine za
efektivan uinak na razliitim nivoima menadmenta (Henry Fayol)
Konceptualne vjetina (integracija, koordinacija...) generalni
menaderiLjudske vjetine (saradnja, razumevanje, motivisanje
drugih...) srednji menaderiTehnike vjetine (inenjeri...) menadment
prve linije
-
11. ene menaderiUporedo sa porastom uea ena u ukupnoj radnoj
snazi, a naroito u zadnje dvije decenije, ene su znaajno
napredovale u stjecanju odgovornih mjesta u poduzeima.Uee ena u
menadmentu se odvijalo u dvije faze. U prvoj fazi koja traje do
kraja 80. tih godina 20. stoljea ene su imitirale muke osobine
menaderaU drugoj fazi koja poinje poetkom devedesetih godina do
izraaja dolaze osobine hrabrosti, odlunosti, blaeg stila voenja i
saradnje, poticanja participacije, povjerenja i pravednost, to ene
ini vrlo sposobnim i utjecajnim, pa se i znaaj njihovog uticaja
vrlo brzo mijenja i raste.Ove osobine, kao i manja diskriminacija u
drutvu, upravljanje razliitostima te intenzivno obrazovanje e i u
budunosti menadmenta enama davati sve vei znaaj.
-
Okruenje preduzeaPoglavlje IV
-
Okruenje preduzea1. Pojam i znaaj okruenja1.1. Okruenje preduzea
vrste i karakteristike1.1.1. Elementi sredine direktne akcije1.1.2.
Elementi sredine indirektne akcije1.2. Prirodno okruenje preduzea2.
Uticaj menadmenta na okruenje2.1. Uticaj menadmenta na eksterno
okruenje2.2. Uticaj menadmenta na prirodno okruenje3. Poslovno
okruenje na poetku novog milenija4. Drutvena odgovornost
preduzea4.1. Podruja mjerenja drutvene odgovornosti4.2.
Izvjetavanje
-
1. Pojam i znaaj okruenjaOkruenje se generalno moe definirati
kao set sila, vanjskih i unutranjih, koje utjeu na proces
ostvarivanja osnovne svrhe postojanja preduzea.Postoje razliite
klasifikacije vrsta okruenja:prema stepenu utjecaja (izravno i
neizravno)prema stepenu povezanosti (sluajno, skupno i
turbulentno)prema osjetljivosti na akcije (autonomno i
reaktivno)prema intenzitetu i trajnosti izazova (urgentno, odloivo
i permanentno)prema kvalitetu (povoljno i nepovoljno)prema
regularnosti (normativno i liberalno)prema prostornom horizontu
promatranja (integrirano, dravno, meunarodno)prema fokusu (ope i
ciljno)Ukupno promatrano okruenje odnosno sredinu poduzea
ine:organizacijsko okruenje iprirodno okruenje
-
1.1. Okruenje preduzea vrste i karakteristikeOkruenje poduzea
ine:interno okruenje, koje predstavlja unutarnji ambijent poduzea
koji se sastoji od svih meusobno povezanih elemenata, odnosno
komponenata poduzea ieksterno okruenje (blie i dalje), kojeg ine
svi elementi izvan poduzea koji utjeu ili mogu utjecati na ciljeve,
strukturu i funkcioniranje organizacije.
-
Sadraj eksternog okruenjaEksterno okruenje ine svi elementi
izvan organizacije koji su bitni za njen rad, a to su:Elementi
direktne akcije/neposredno okruenje direktno utiu na aktivnosti
preduzea (stakeholders-i)Elementi indirektne akcije/posredno
okruenje utiu na klimu u kojoj se odvijaju aktivnosti organizacije
(tehnologija, ekonomija, politika)
-
1.1.1. Elementi sredine direktne akcije Elemente sredine
direktne akcije ine svi stakeholderi poduzea: grupe ili pojedinci
koji neposredno utjeu na ciljeve, strukturu i ponaanje poduzea.Oni
se, ukupno promatrano, mogu grupirati na:interne stakeholdere
(insiders), koje ine sve osobe koje, kao pojedinci ili grupa, ine
elemente organizacijske strukture i aktivno deluju na ciljeve,
strukturu i funkcioniranje poduzea. To su vlasnici, uprava i
zaposleni.eksterne stakeholdere (outsiders), koje ine sva poduzea,
grupe ili pojedinci izvan poduzea koji se nalaze u neposrednoj
interakciji sa njim, odnosno njegovim predstavnicima. U eksterne
stakeholdere spadaju potroaci, dobavljai, konkurencija, vlada,
mediji, sindikati, kreditori i grupe sa specijalnim interesima
-
Interesne grupe preduzeaPotroai su fokalna taka menadmenta trino
orijentiranog poduzea, te je nuno istraivati njihove potrebe,
stavove, preferencije i naina reagiranjaKonkurencija - razmatranje
izvora za stjecanje konkurentskih prednosti nad postojeim i
anticipacija pojave novih konkurenataDobavljai - raspoloivost
materijalnih resursa i uvjeti njihovog pribavljanja su znaajna, a
vrlo esto i kritina premisa za ostvarivanje misije poduzeaAktivnost
vlade - radi se o irokom spektru mjera koje vlade preduzimaju na
podruju ureivanja ukupnih uslova privreivanjaKreditori - budui da
poslovanje organizacije presudno zavisi od trita kapitala, to je
relevantno da se sagleda mrea komercijalnih i investicijskih
banaka, osiguravajuih kua i drugih institucija koje obezbjeuju
fondove za finansiranje privredne aktivnostiSindikat - to je
initelj koji, kao to je poznato, titi i zastupa irok spektar
interesa zaposlenih, te znaajno smanjuje manevarski prostor
menadmenta u domenu tretiranja ljudskih resursaMediji -
komuniciranje poduzea sa okruenjem u cilju ostvarenja povoljnog
imida je znaajna komponenta u poslovanju trino orijentiranog
poduzeaZaposleni - poduzea vode rauna o svojim zaposlenim i ele da
im obezbijede bezbjednost i profesionalni razvoj u poduzeuDioniari
Uprava
-
VRSTE STAKEHOLDERS-AVLASNICI
KAPITALAKUPCIZAJEDNICAZAPOSLENIDOBAVLJAIKORPORACIJANGOsVLADAMEDIJIGRUPE
ZA ZATITU POTROAAGRUPE ZA ZATITU OKOLIAOSTALIInterni
stakeholder-iEksterni stakeholder-i
-
Oekivanja interesnih grupa
STAKEHOLDERS
Vlasnici kapitala: Zaposleni:Kupci:Dobavljai:Vlada:Drutvena
zajednica: OEKIVANJA
Rast vrijednosti dionica/dividendiDobra plata i siguran
posaoZadovoljavajua cijena, kvalitet i servis Brza isplata i
stabilan kupacPotivanje zakona i plaanje poreza Socijalna
odgovornost ekologija, itd.
-
1.1.2. Elementi sredine indirektne akcijeSredinu indirektne
akcije ine komponente eksternog okruenja koje na indirektan nain
utjeu na ciljeve, strukturu i funkcioniranje poduzea.Rije je o
sljedeim komponentama:tehnoloke,ekonomske,politike
idrutvene.Identifikacija relevantnih aspekata i imbenika okruenja
se vri posebnim menaderskim alatom po nazivom PEST koncept. PEST
koncept predstavlja metodoloki okvir koji faktore okruenja
razvrstava u etiri tipa podokruenja. Radi se o elementima tzv. PEST
analizePolitical-legal (politiko-pravne komponente),Economic
(ekonomske varijable),Sociocultural (socio-kulturoloke
varijable),Technological (tehnoloke varijable).
-
PEST konceptEkonomski faktori(poslovni ciklus, GDP trend,
kamatna stopa, ponuda novca, inflacija, nezaposlenost,
itd.)Tehnoloki faktori(troenje vlade na istraivanje i razvoj, nova
otkria i tehnoloke inovacije, stopa tehnolokog zastarijevanja,
itd.)Socio-kulturni faktori(demografski faktori, distribucija
prihoda, nivo edukacije, stil ivota, itd.)Politiko-legislativni(tip
politikog ureenja, stabilnost vlade, poreska politika, fiskalna
politika, radni odnosi, itd.)
-
1.2. Prirodno okruenje preduzeaPoduzea funkcioniraju u odreenoj
prirodnoj sredini koju ine prirodni ambijent poduzea, to ukljuuje i
njegove ekoloke elemente.Funkcioniranje poduzea utjee, direktno ili
indirektno, na performanse prirodne sredine.Interakcija izmeu
poduzea i prirodne sredine treba da se odvija na nain da doprinosi
rastu i razvoju poduzea i, istovremeno, razvoju ili bar ouvanju
prirodne sredine.Smatra se da su najvei ekoloki problemi:zagaenje
(vazduha, vode, flore i faune, itd.),promjene klimeunitavanje ozona
iostali problemi (ouvanje raznolikosti biosfere, obezbje|enja
dovoljne koliine vode, itd.)
-
2. Uticaj menadmenta na okruenje2.1. Uticaj menadmenta na
eksterno okruenjeMenadment svakog poduzea, u svojstvu nositelja
odgovornosti za efektivno i efikasno poslovanje, mora u svom radu
uvaavati utjecaj eksternog okruenja na ciljeve, strukturu i
funkcioniranje poduzea. Bitne pretpostavke za to su:poznavanje
performansi eksterne sredine (stjecanje spoznaje o karakteristikama
eksterne sredine ostvaruje se permanentnim monitoringom i
analiziranjem njenih performansi) iuticanje na performanse eksterne
sredine (poduzea ne treba samo da reagiraju na zahtjeve eksterne
sredine ve i da, u mjeri u kojoj je to mogue, djeluju na njene
performanse u cilju stvaranja to povoljnijih uvjeta za njeno
pozicioniranje, odnosno za poveavanje njene efektivnosti i
efikasnosti).
-
2.1. Uticaj menadmenta na eksterno okruenjeMenaderi mogu
utjecati na okruenje na razliite naine, odnosno primijenom
razliitih strategijaU tome posebno mjesto i ulogu imaju:planiranje
i predvianje,reklamiranje,spajanje i pripajanje
organizacija,lobiranje islanje signala.
-
2.2. Uticaj menadmenta na prirodno okruenjeUspjeno ostvarenje
ouvanja i unapreenja prirodne sredine nije samo potreba o kojoj
menaderi moraju da vode rauna. To je za njih istovremeno i problem.
Ovo stoga to je to mogue ostvariti samo na raun poveavanja
izdataka, odnosno trokova za tu svrhu (i, time, smanjivanja
profita) ili smanjivanja odnosno prestanka proizvodnje.Preferiranje
ekonomskih u odnosu na ekoloke izazove, kao i evidentni ekoloki
problemi, pokrenuli su brojne pojedince i nevladine organizacije u
tzv. ekoloki pokret
-
3. Poslovno okruenje na poetku novog milenijaOsnovna
karakteristika suvremenog poslovnog okruenja je turbulentnost, a
jedina konstanta koju strunjaci istiu je promjena.Trendovi u
poslovnom okruenju koji odluujue utjeu na poslovanje poduzea, a
time i menadment su:Znanstveno-tehnoloki razvojGlobalizacija
tritaInformatizacija poduzeaPromjena vrijednostiKompleksnost
-
4. Drutvena odgovornost preduzeaDrutvena odgovornost korporacije
ima svoju hijerarhiju u kojoj se na najniem nivou nalazi
odgovornost za ostvarenje profita, zatim slijedi potivanje zakona,
nakon toga etinost u poslovanju i konano doprinos korporacije
drutvu:Ekonomska odgovornostZakonska odgovornostEtika
odgovornostDiskreciona odgovornost
-
Kljuna pitanjaDa li biste radili u kompaniji koja zagauje
okoli?Da li biste poveali svoje anse za dobijanje posla poklonom
(novac, usluga, itd.)?Da li koristite proizvode koji su testirani
na ivotinjama?Da li kupujete proizvode dobijene iskoritavanjem
djece kao radnika?
-
4.1. Podruja mjerenja drutvene odgovornostiSva preduzea bi
trebala provesti mjerenja drutvene odgovornosti u barem sljedea
etiri velika podruja:Podruje ekonomske funkcijePodruje kvalitete
ivota - mjerenje kvalitete ivota trebalo bi se usredotoiti na to
poboljava li poduzee ili rui optu kvalitetu ivljenja u
zajednici.Podruje drutvenog ulaganja - mjerenje drutvenog ulaganja
povezano je sa stupnjem ulaganja novca i ljudskih potencijala u
rjeavanje drutvenih problema zajednice.Podruje rjeavanja problema -
stupanj sudjelovanja poduzea u rjeavanju drutvenih problema, kao to
su sudjelovanje u dugoronom planiranju za zajednicu
-
4.2. Izvjetavanje Izvjee o napretku se prezentira na osnovu tzv.
drutvene revizije koja predstavlja proces mjerenja sadanjih
drutveno odgovornih aktivnosti poduzea da bi se tako odredilo
njezino poslovanje u tom podruju Osnovni koraci u provoenju
drutvene revizije su promatranje, mjerenje i ocjenjivanje svih
aspekata drutveno odgovornog poslovanja organizacije
-
CSR i zemlje u tranzicijiNije posebno zastupljena ni na
fakultetima ni u praksiJavlja se kao posljedica dva
faktora:Nasljeeni obrazac ponaanjaFDIUglavnom u veim kompanijama,
kao vrsta marketingaUticaji pokreta za zatitu potroaa, okolia te
NGOs zanemarivi