Nun
NunNun (ili Nu) predstavlja haos ili praiskonsko vodenao
prostranstvo u kome je bio sav svet,a cuvale su ga cetiri dvopolne
zabe i sedam zmijoglavih bozanstava. Atum se rodio iz Nuna, kojeg
su jos zvali i ocem bogova, iako je njegov sin bio veci od njega. U
Hermopolisu su Nuna zvali beskrajnost, nistavilo, nista i mrak.
Prikazivali su ga kao bradatog muskarca, ponekad sa zabljom glavom,
ili kao zmiju koja do pasa ustaje iz vode i dize ruke da bi
pridrzala suncev camac. Prema prvobitnim mitovima, Nun nema
povrsine, i ispunjavao je celi kosmos, sve dok se nebo nije
odvojilo od zemlje podsredovanjem Shua, zraka. Smatralo se,
kasnije, da Nun jos uvek postoji, jer je on voda koja se nadje kada
se kopa duboko, na primer za bunar,a takodje je predstavljao i
burne,nabujale vode reke Nila. Takodje se verovalo da vode Nuna
okruzuju svet koji pluta po njemu i da ce ga on jednog dana ponovo
obaviti i sve ce se vratiti u prvobitno stanje. Nunet kasnije je
postala zena Nunova, i predstavlja je gore i planine na bodu zemlje
koje pridrzavaju nebeski svod.
frkadela
19-07-07, 13:36
Atum Atum (ili Tem ili Tum) bio je drevni bog Heliopolisa, i
preddinasticko bozanstvo Sunca (kasnije poistoveceno sa Ra). Bio je
sin Nuna, a njegovo ime znaci dovrseni sto upucuje da je on samog
sebe stvorio iz voda Nuna naporom sopstvene volje ili snagom
izgovorene reci - izgovarajuci sopstveno ime. Jos su ga zvali i
Neb-er-djer - Gospodar granica, Sveopsti bog i Bog On-Ona sto
upucuje da je bio dvopolan bog. Najcesce su ga prikazivali kao
bradatog coveka, starijeg, koji se tetura ka zapadnom obzorju kao
sunce koje zalazi. Kao tvorca bogova i ljudi, i kao tvorca
bozanskog poretka na nebu i zemlji zvali su ga gospodar dve zemalje
i prikazivali ga kako nosi pshent dvostruku krunu Gornjeg i Donjeg
Egipta. Atum je rodio (sam) dvoje dece sina Shua (tako sto ga je
izpljuvao) i kcerku Tefnut (tako sto ju je izbljuvao). Postoji
interesantna legenda koja se tice nastanka ljudi. Dok su bili deca,
Shu i Tefnut su se jedared izgubili. Atum je poslao svoje oko (imao
je jedno oko koje je vodilo nezavisan zivot od njega) da ih trazi.
Naravno oko ih je naslo, i kada se Atun ponovo sreo sa svojom
decom, plakao je od srece. Od njegovih suza nastali su ljudi.
frkadela
19-07-07, 13:37
Shu Shu i njegova sestra bliznakinja Tefnut cinilu su prvi
bozanski par heliopoliske eneade, a stvorio ih je Atum (kasnije
Ra). Shu je bio olicenje zraka, a njegovo ime dizati zapravo
predstavlja i njegovo ulogu u stvaranju sveta jer je on postavivsi
se izmedju svoje dece Geba (zemlja) i Nut (neba) omogucio stvaranje
sveta kakvim ga ljudi znaju. Obicno su ga prikazivali kao bradatog
coveka koji stoji ili kleci na Gebu, uzdignutih ruku da bi podupro
Nut. Na glavi je imao nojevo pero (hijeroglif svog imena) ili
cetiri velika pticija pera koja su simbolizovala cetiri stuba neba
koja su podupirala Nut. Njegovo ime takodje znaci i biti prazan, a
kasniji mitovi su mu dodelili znacajniju ulogu, proglasivsi ga
olicenjem bozanskog uma, tako da je on postao time neposredni
izvrsitelj Atumovog stvaranja sveta i otelotvorenje Atumove najvece
moci. Shu je takodje bio naslednik svog oca na zemlji, sagradio je
mnogo hramova, od kojih je svaki bio okrenut prema cetiri nebeska
stuba, njegovj plati na istoku. Ta palata je nosila ime Het Nebes,
bila je mocno i nedostupno svetiliste, koje Apepini sinovi (Apep je
zmija iz mita o Ra, koja zeli da proguta suncev camac dok plovi
podzemnim svetom), kada su napali Egipat, nisu mogli osvojiti,te su
ih bogovi brzo i lako pobedili i prognali u pustinju. Nakon toga
Shu je oboleo i izgubio vid. U njegovoj palati je buknuo razdor,a
na njegovo kraljevstvo se obrusile mnoge nesrece. U isto vreme,
njegov sin Geb se zaljubio u svoju majku,Tefnut, silovao je, i
prigrabio ocev presto.
frkadela
19-07-07, 13:38
Tefnut Tefnut, Shuova sestra i zena, bila je olicenje zivotvorne
rose i vlage. Njene suze, koje su na zemlju padale, dok je svom
suprugu pomagala da podigne nebo od zemlje, pretvorile su se u
mirisne biljke koje daju tamjan. Ponekad su je poistovecivali sa
Majet, olicenjem svetskog poretka i bozanske pravde. Smatralo se
daje pre svoje udaje za Shua, Tefnut pobegla u pustinju u obliku
lavice, te je Ra (tj. Atum) morao poslati Shua u obliku lava da je
dovede natrag. Zato su je najcesce slikali kao lavicu ili sa
lavljim telom, koja nosi suncani kolut i ureus. Bila je zastitnica
Ozirisa.
frkadela
19-07-07, 13:39
Geb Geb (ili Keb), zemlja, bio je po sveopstem misljenju sin
Shua i Tefnut, i sa svojom sestrom Nut je predstavljao drugi
bozanski par. Smatrali su ga ocem Ra(mada o rodjenju Ra postoje i
druga misljenja) koji predstavlja sunce i Tota-meseca, takodje su
ga zvali ocem bogova. Pre stvaranja sveta, bio je u cvrstom
zagrljaju sa Nut, ali se to Ra nije nimalo svidjalo, pa je naredio
Shuu da ih razdvoji (ili je to Shu uradio po sopstvrnom nahodjnju
zbog rodoskrvne ljubomore, tako ceste kod Egipcana). Kada su oni
odvojeni stvoreni su prostor i svetlost. Geb je bio zemlja, i
prikazivali su ga kako lezi ispod Nut, poduprt na laktove i kolena
koja su na povrsini Zemlje stvarali gore i doline. Zelene mrlje sto
se na papirusima vide na njegovm telu su presonifikacija biljaka
Geb je bio i bog rastinja. Bio je treci po redu Kralj Zemlje, a sa
svojom zenom Nut bio je otac Ozirisa, Seta, Izide i Neftis. Oluje i
tama koje su se spustile na zemlju posto je Geb silovao svoju majku
i zbacio svog oca sa prestola su trajale devet godina, ali tada se
razvedrilo i Geb je priznat za kralja. Pa, ipak, morila ga je
krivica zbog nacina na koji je to postao. Tokom putovanja po
zemlji, cuo je da je njegov otac ojacao i postao snazan kada je na
glavu stavio ureus. Geb je odlucio da i sam na svoju glavu stavi
svetu zmiju, medjutim kada je otvorio skrinju u kojoj je ureus
cuvan, kobra je izdahnula smrtonosni otrov. Svi u Gebovoj pratnji
su izdahnuli, a on sam se razboleo. Posto mu nijedan lek nije mogao
pomoci, bogovi su ga savetovali da se obrati na Raov aart. Aart je
u kamenoj skrinji stavljen na njegovu glavu, i groznica je
popustila. Nekoliko godina kasnije kada su aart oprali u svetom
jezeru blizu Het Nebesa, on se pretvorio u krokodila Sebeka i
nestao u vodi. Geb je 1773 godina vladao zemljom, po bozanskom
poredku, kako su vladali njegov otac i deda, o onda je odlucio da
se povuce u korist Seta i Horusa.
frkadela
19-07-07, 13:40
Nut Nut, boginja neba, i najcesce su je prikazivali kao zenu
vitkog tela, savijenog u luku iznad zemlje. Podupirao ju je Shuu,
tako da se ona samo vrhovima prstiju oslanjala na zemlju. Iako je
danju bila odvojena od Geba, nocu je silazila k njemu i tako je
nastajao mrak. Ako bi danju nastala oluja, smatralo se da je Nut
skliznula sa svojih cetiri potporna stuba. Ponekad se smatralo da
je ona majka sunca, ali prihvaceni mit je bio da je Ra, njen deda,
naredio Shuu da su umesa u vezu izmedju nje i Geba, i zabranio joj
je da se uda za njega. Kada je to ona ucinila protiv njegove volje,
prorekao joj je da ne moze da rodi dete nijednog meseca. Tot se
sazalio na nju, i skovavsi plan sa mesecom, dobio je od njega
sedamdeset i drugi deo njegove svetlosti, sto je iznosilo pet dana
umetnutih pre Nove godine u egipatskom kalendaru. Svakog od tih
dana Nut je mogla roditi uzastopce svoju decu: Ozirisa, Set,Izidu,
Neftis i Horusa. Prikazivali su je kao lepu kravu koja je preuzela
Ra (sunce) kada se umorio od vladanja zemljom. Njen trbuh je bio
nebeska reka kojom sunce plovi preko dana, a takodje su verovali da
ona radja mlado sunce svakog jutra, tako da je ona istovremeno bila
i njegova majka i kcerka/unuka. Hijeroglif na njenoj glavi bila je
materica ili raspuknuti vrc za vodu, i smatrali su je majkom mnogih
bogova, jer je na pocetku bila boginja majka.
frkadela
21-07-07, 12:29
SetSet je brat Ozirisov, Horusov (Horus Ur, stariji Horus),
Izidin, te suprug i brat Neftide prelijepe. U poetku Set je
samostalno boanstvo Gornjeg Egipta i tijesno je vezan za kult
vladara (faraona) Gornjeg Egipta. Kada se Egipat ujedinjuje, dakle
prvim nastankom drave, bog Set uklopljen je i u Heliopoljsku
kosmogoniju gdje njegova uloga nije negativna, ali e s vremenom
postati simbol zla, opasan za ljude, pa i same bogove. Kultno
sredite Seta u poetku je u gradu Nubt (Ombos), Athumanunh ovaj grad
naziva ponekad i Nagada, mada je priznat i poznat irom Egipta. U
tekstovima piramida Set i njegov brat Horus Ur pomau bratu Ozirisu
da se popne na Nebo i prijestolje. No, kasnije, poklonici Horusa
Ura sebe smatraju zaslunim za ujedinjenje Egipta, pa Set mora
dobiti negativnu ulogu. Taj tijek dogaaja kasnije je prenesen i u
mitologiju koja nesporazume i sukobe drevnih vladara (faraona)
opisuje kao sukobe izmeu bogova. Zavretkom arhajskog doba i poetkom
starog kraljevstva jaa kult Raa, a poklonici Seta potisnuti su
natrag na jug, bez obzira to su odigrali znaajnu ulogu tijekom
stvaranja i postavljanja prvih dinastija vladara ujedinjenog
Egipta. Malo po malo Horus postaje jedini simbol vladara (faraona)
ujedinjenog Egipta. Upravo ovdje nastaje spor o pravo na
prijestolje, ali je teko prepoznati da li se radi o Horusu Uru ili
Horusu mlaem (sinu Izidinom). Kasnije je taj drevni spor lake
raspoznati i doista se radi o sporu Horusa mlaeg i Seta. No,
tijekom prve dinastije Horus Ur i Set nazivani su nebui (to oznaava
dva vladara, dva faraona). Tako je tijekom krunidbe faraona na
mnogim zapisima (reljefima) zapisano (zabiljeeno) kako dva boga
(Horus Ur i Set) polau zajedniki krunu na glavu faraona. to jasno
govori da su kao takvi prikazivani kao ujedinitelji Egipta i tim
inom oni simbolino povezuju Gornji i Donji Egipat. U jednom opisu
gdje je opisana borba Hurusa Ura i Seta moe se pronai slijedee:
tijekom estoke borbe Horus Ur kastrirao je Seta, ali mu je Set
izbio jedno oko. (Athumanunhu se sve vie ini da ta kastracija Seta,
zapravo simbolizira istrebljenje ili zatiranje loze faraona s juga
(Gornji Egipat). Opet stariji oblici mitova u drevnoj egipatskoj
mitologiji govore da je Ra jako teko odluio izmeu Seta i Horusa
Ura, pa Set mu je bio sin, ali i veliki ratnik koji je uspjeno
vodio bitke sa Ra - ovim protivnicima. Napokon, pretjerano
hvalisanje i svaa sa svima kotalo je Seta mjesta u Sunevoj barki od
'milijun godina'. Ovakav postupak Raa jasno ocrtava da u drevnom
Egiptu nema nezamjenljivih, pa makar to bili i bogovi velianstveni
ratnici kao to je bio Set. Ozirijanski mitovi jasno govore da je
Set ubio svog brata Ozirisa, ali teko je dokuiti zato je to on
uradio. Prema jednom zapisu Set to ini jer je Geb svu vlast predao
Ozirisu, ali po drugoj to je neto drugaije opisano. Geb je najprije
Donji Egipat povjerio Ozirisu, a Gornji Egipat Setu, ali kako se
Set pokazao kao lo vladar Geb mu oduzima titulu i cijeli Egipat
povjerava samo Ozirisu. No, iz oba zapisa jasno je vidljivo da je
Set ubojica i uzurpator, a kamo je nestala njegova hrabrost i
potenje velikog ratnika s pramca Suneve barke od milijun godina,
Athumanunh nije mogao nigdje pronai. Izgubivi poasno mjesto u
Sunevoj barci od milijun godina, Set gubi i status kraljevskog
boga, postepeno gubi svoje uporite i u Gornjem Egiptu, pa odjednom
postaje strani i zli bog pustinje i stranaca koji iz nje dolaze.
Odatle mu i onaj nezahvalan status zatitnika divljih Hiksa,
dugogodinjih okupatora Donjeg Egipta. No, jo jednom Set je tijekom
19. dinastije, u doba faraona Setia I. Ponovno zauzeo mjesto
znaajnog kraljevskog boga. Kasnije Set opet gubi status, a njegovi
prikazi na reljefima prepravljeni su u boga Tota. Najveu
degradaciju Set je doivio u doba 26. dinastije kada je Set
personifikacija svih zala i praktiki je izjednaen s Apofisom
(zakleti i iskonski neprijatelj boga Ra koji ga iz zasjede vreba
svakog jutra, a ba protiv Apofisa Set se borio hrabro i
velianstveno u doba kada je bio u Sunevoj barci od milijun godina).
Kasnije Set dolazi u sukob i s Horusom p khartom, mlaim Horusom,
sinom Izidinom i neakom svojim. U tim bitkama Set je opet snaan i
hrabar ratnik, ali ratnik zla, noni lovac koji vreba svoju sestru
Izidu i zagorava joj ivot nakon smrti (ubojstva) njezinog supruga
boga Ozirisa. No, ni ovdje Set nema sree, jer velika je veina
bogova iz Sunane barke od milijun godina na strani malog Horusa i
samo je pitanje vremena kada e doivjeti jo jedan poraz.
frkadela
21-07-07, 12:29
Nefertiti Puno ime ove lijepe ene drevnog Egipta je Neferti iti
nefer - neferu Iten, to bi po drevnom egipatskom dijalektu moglo
znaiti (Atonova najljepa ili Lijepa je Atonova ljepota, a neki to
prevode i kao Dolazi lijepa ena Atonova). Ipak, Athumanunh je vie
voli jednostavno zvati Nefertiti. Nefertiti je ena faraona Aknatona
(Amenofis IV. Aknaton) i kraljica Egipta. Nefretiti, vjerojatno
nije bila kraljevskog podrijetla, ali je imala nevjerojatnu mo kao
faraonova omiljena ena. Ona je prikazana na jednoj kamenoj bisti
kao ena izduena lica, dugog vrata, pravilnog nosa i velikih oiju.
Ova prelijepa kraljica ivjela je u vrlo tekom dobu prevrata u
drevnom Egiptu, gdje u to doba vlada i opa kriza. Nefertiti je
povremeno vladala Egiptom. Rodila je faraonu tri keri i pomajka je
faraona Tutankhamona. Njezino ime, zajedno s Aknatonovim, izbrisano
je sa svih spomenika, kako bi se to prije zaboravio pokuaj reforme
s bogom Atonom. U esnaestoj godini vladavine faraona Aknatona,
Nefertiti jednostavno nestaje s pozornice zbivanja oko faraona
Aknatona. U slijedee dvije godine uz faraona pojavljuje se njegova
majka Tija, a nakon nje Nefertitina ker Meritaten, a potom i
faraonova druga ena Kija. Ionako je mnogo toga oko vladavine
faraona Aknatona ostalo nerazjanjeno, pa izgleda da je Nefertiti
napustila grad prijestolnicu Akhetaton i negdje se povukla. Nakon
smrti Aknatona vladaju faraoni Aj, Semenkare i Tutankhamon.
Athumanunhu se sve vie ini da ovaj faraon lijepog lica i malo
zaobljenih bokova, Semenkare, nije uope ni postojao, ve je to bila
preruena Nefertiti. Njezina grobnica pronaena je u blizini grobnice
faraona Tutankhamona koji je Egiptom vladao u 14. stoljeu pr. K.
Meu mnoge indicije koje ukazuju na identitet lijepe kraljice, ije
je lice unakaeno udarcima u lice nakon smrti, spadaju i labui vrat
kojim se kraljica isticala, dvije naunice koje je nosila u svakom
uhu, obrijana glava, nakit te karakteristini ukras na glavi.
Nefertiti je bila jedna od dvije egipatske kraljice za koje se sa
sigurnou zna da su nosile dvije naunice u svakom uhu.
frkadela
21-07-07, 12:30
PtahPtah kojega su drevni Egipani u zapisima ponekad opisivali
kao boanskog zanatliju kojemu nije bilo premca meu bogovima.
Egipatska kozmogonija Men Nefer (Memfis) u kojoj se spominje kult
boga Ptaha koji je mnogo stariji od povijesnog doba i bog Ptah je
bio znaajan bog u gradu Men-Neferu mnogo prije nego je taj grad
postao prijestolnica ujedinjenog Egipta. Ptah pripada krugu
solarnih (sunanih) boanstava i personifikacija je mladog izlazeeg
Sunca, a i znaenje hijeroglifa koji se nalaze u imenu njegovom o
tomu jasno govore. Korijen drevne egipatske rijei koja oznaava boga
Ptaha je p t h (biti otvoren, onaj koji zapoinje neto) ili
jednostavno otvara dakle Ptah je taj koji otvara ili zapoinje dan.
No, Ptah nikada nije plovio Sunevom barkom u kojoj su se nalazili
Amun, Ra i Khepera. Ptah ima svoju barku u kojoj on plovi sam u
nekoliko oblija. Najpoznatije oblije je oblije Ptah Seker. Kako je
Seker drevni egipatski bog tame (stanovnik tame) tako sada lako
moemo prepoznati drevni naum Egipana koji su jednostavno spojili
boanskog zanatliju i boanskog stanovnika zagrobnog svijeta. Dakle
imamo boga koji je zapravo boanski zanatlija i klesar svega to
postoji, a u spoju sa Sekerom on oblikuje i tijela u kojima e
pokojnici dosegnuti vjenost. Ponekad drevni bi Egipani Men-Nefer
nazivali i Het Ka Ptah (Kua Ptahovog Ka), a veliki pogrebni
kompleks nedaleko Memfisa nazvan je Saakara. Kao najvjerniji pomaga
Ptaha pojavljuje se Khnum bog koji je stvorio ljude i ivotinje na
svom grnarskom (lonarskom) kolu. Izgled Sekerove barke ili kako su
je drevni Egipani nazivali Hennu bio je slijedei: na pramcu se
nalazila glava nekevrste gazele ili divokoze, a ponekad glava bika,
ili pak samo rogovi. Na sredini barke postavljen je zatvoreni
sarkofag na kojem je sokol sa zatitniki rairenim krilima. U
sarkofagu je mrtvo tijelo Sunca Auf. Postoji jo jedna veza Ptaha s
jo jednim drevnim boanstvom koje se naziva Tenen. Ptahova druica i
pratilja je strana boica Sekhet koja mu je rodila sina Nefertuma
koji pak ima sve osobine mladog Atuma. Eto, tu se krug zatvara i
drevni su kultovi opet povezani znalaki onako kako su to inili samo
drevni Egipani. Kada bi trebali prijei na novi oblik boanstva,
stari ne bi posve odbacili ve bi ga povezali s novim i tek onda bi
sveenici mogli pristupiti obnaanju svakodnevnog obreda.
frkadela
21-07-07, 12:30
Apep Apep, zakleti neprijatelj boga Ra, imao je mnoga oblija, a
samim time i mnoga imena. Evo nekih od tih imena: Tutu dvostruki
zlikovac, Hau-hra lice okrenuto unatrag, Hemhemti rika, Ketu
zloinac, Amam guta, Saatet-ta mraitelj Zemlje, Iubani, Hermuti,
Karuememti, Unti, Hesef-hra, Sehem-hra, Hak-ab, Nai, Uai, Beteshu,
Harebutu i jo mnoga, mnoga druga strana imena kojima su drevni
Egipani nazivali nevolju, zlo, bolest, nesreu Ovoga avola koji se
krio u gromu, oluji, kii, magli, oblaku i koji je podmuklo vrebao
'barku od milijun godina' odluno bi napala i borila se s njim etiri
snana mornara iz Raove boanske posade. Na slici gledano s lijeva na
desno to su: Mahaf vjeti boanski kormilar koji je znalaki upravljao
Raovom barkom, Sia um (aneo percepcije, aneo koji opaa i shvaa),
Shay sudbina (aneo sudbine) i najopasniji i najsnaniji meu njima,
Mehen - boanski ratnik i istinski branitelj (zamijenio je Seta na
pramcu barke) Sunanog broda barke od milijun godina.
frkadela
21-07-07, 12:30
Khepera Ra Atum U ponekim drevnim tekstovima koje su ispisali
drevni egipatski pisari spominje se paut eneada ili zajednica od
devet bogova koji su u Anuu. Athumanunh Vam je ve prije objasnio da
se radi o Heliopolskoj kozmogoniji, ali ponekad u nekim drevnim
zapisima pojavljuje se ta zajednica bogova iz Anuua kao veliki paut
od jedanaest boanstava. Ovo se vrlo lako da objasniti ako se
prisjetimo da su drevni Egipani ponekad znali proglasiti boanstvom
razliito oblije jednoga te istoga boga, ili pak razliite faze u
njegovu ivotu. To se upravo dogodilo kada su oni Sunce na izlasku
nazvali bogom Kheperom praiskonskim bogom koji je u sebi nosio
klicu ivota i koji samo to nije izronio iz kaosa nepregledne vodene
mase nazvane Nun, snano i mono Sunce u podne nazvali su oni bogom
Ra bog koji dolazi iz tako dalekog doba da mu je znaenje nepoznato
i na kraju Sunce na zalasku nazivali su Atum onaj koji dovrava dan,
da bi se ujutro probudio kao Ptah onaj koji zapoinje dan. Dakle,
ako se vratimo drevnoj prii Egipana jasno je vidljivo da se Atum
razvio iz oblija boga Khepera koji je nosio u tamnim vodama Nuna
klicu ivota, te da je Atum stvoritelj bogova i ljudi. Na kraju kada
se u 'barki od milijun godina' pojavi jedan od ovih oblija bogova
nitko ne nedostaje, jer drevni su Egipani pojavom jednog od oblija
nareenih bogova smatrali da su s njim nazona i ona druga dva
oblija. Na slici Athumanunh Vam je prikazao sva tri oblija drevnog
egipatskog sunanog boanstva koje je zapravo jedan bog u tri oblija,
ili u tri faze svog ivota.
frkadela
21-07-07, 12:30
Oziris i Anubis (Anpu) Kad je, velianstveni ratnik s pramca
'barke od milijun godina' zastranio i postao strani noni lovac, Set
pronaao skriveni Ozirisov sarkofag, on ga otvori i rastrga tijelo
bratovo na etrnaest dijelova koje razbaca na sve strane drevnog
Egipta. Kad je Izida to saznala ona krene u potragu za razbacanim
dijelovima tijela svojega mua, te ih je pronala trinaest.
Nedostajao je samo falus kojeg je Set bacio u rijeku, a tamo ga je
pojela riba Abt. (Egipani jo i danas izbjegavaju jesti meso ove
vrste ribe) Izda je znala magiju kojom je mogla oivjeti Ozirisa,
ali to nije mogla dok njegovo tijelo nije bilo ponovno sastavljeno
i na dostojan nain balzamirano. Bio joj je potrebit bog Anubis, sin
njezine sestre Neftide koja je cijelo vrijeme dijelila tugu i bol
Izidinu. Naravno da je Anubis pristao da to uini, makar se tim
postupkom svrstao na stranu skupine bogova koji su otvoreno bili
protiv Seta. Kada je Anubis besprijekorno sastavio tijelo Ozirisa,
a falus je nadomjeten zlatnom zamjenom, Izida je mogla svoj naum
provesti u djelo. Meutim, Rau se nije dopalo da Oziris bude
zauvijek mrtav, pa ga on poziva k sebi. (U ovom dijelu egipatska
mitologija poklapa s drevnom egipatskom Knjigom mrtvih) Koliko je
Oziris bio moan bog dokazuje i to da se on jedini od bogova susreo
'oi u oi' s monim Ra, a koliko je bio u tijesnom srodstvu s ovjekom
dokazuje da se pred Raom pojavio u svom ljudskom obliku s bijelom
krunom Egipta. Himna Ozirisu ila je nekako ovako: 'Neka ti je
slava, o, Ozirise veliki boe Abidosa, kralju neprolaznosti,
gospodaru vjenosti koji u postojanju svome prolazi kroz milijune
godina. Ti najstariji sin utrobe Nutine, gospodaru dine bijele
krune, prine bogova i ljudi primi hekau i bi i dostojanstvo svojih
boanskih otaca. Neka ti bude zadovoljno srce koje u brdima Amenteta
(Skriveni svijet kamo odlaze due mrtvih koje ekaju da se pojavi
Barka zalazeeg Sunca Ra Amuna, pa oni koji znaju potrebite magijske
rijei hekau i sahranjeni su uz odgovarajue obrede, mogu se ukrcati
na Amunovu barku i moi e uskrsnuti krenuti na put preobraaja i
vjenog postojanja.) boravi jer sin ti je Horus na prijestolju tvome
utvren. Izida te u miru grli i tjera zloduhe s ua staza tvojih. Ti
lice svoje Amentetu okree, a mrtvi ustaju da te vide, zrak udiu i u
lice te gledaju kad sunce na obzoru svome izlazi. Srca su im mirna
jer u tebe gledaju, o, ti koji si vjenost i neprolaznost.' Ovo
jasno daje do znanja da su ideje o besmrtnosti i uskrsnuu drevnih
Egipana utjelovljene u jednom bogu, bogu Ozirisu.
frkadela
21-07-07, 12:31
Oziris i Izida Izida i Oziris beskrajno su ljubili jedno
drugoga, ba poput njihovih roditelja Nut i Geba. Neftida je mrzila
Seta i ona je ljubila potajno Ozirisa. Set, velianstven ratnik s
pramaca 'barke od milijun godina', svake bi noi odluno i hrabro
napao neprijatelja Raovog, monog Apepa (Apofisa) i do jutra bi ga
pobijedio. Svi su slavili monog nonog ratnika Seta, ali ga Neftida
nije voljela ve je potajno ljubila Ozirisa. Set je postajao sve
ljubomorniji na brata svoga Ozirisa, pa kad otac njihov, moni Geb,
vlast svoju preda Ozirisu sinu svom starijem, Set je bio shrvan i
povrijeen do bola. Dok je pravedni Oziris, a nakon to je postao
kralj Egipta, vladao mudro s Izidom, enom svojom, te se svojski
trudio da ljude poui zakonima, uzgoju biljaka i ivotinja, te
tovanja bogova, Set brat njegov u potaji pripremao je ubojstvo
Ozirisovo. Set u potaji izmjeri tijelo Ozirisovo i dade nainiti
prekrasni pogrebni sarkofag. Priredi Set tako gozbu bogatu i pozove
na nju sve bogove i boice. Pohvali se Set predivnim sarkofagom i
obea da e ga pokloniti onome kojemu e najbolje pristajati. Redom su
bogovi lijegali u sarkofag, ali nikome on nije odgovarao. Na kraju
red je doao na Ozirisa pravednog. On legne u sarkofag i sarkofag mu
tono bi po mjeri. No, ratnici strani Setovi brzo zabiju avlima
sarkofag i bace ga u Nil. Kad je Izdida saznala to se dogodilo
njezinom voljenom suprugu, ona odree prelijepe duge kose svoje i
odjene ruho alobno, pa krene traiti sarkofag Nilom. Nitko Izidi
nije znao rei gdje je sarkofag s mrtvim tijelom Ozirisovim, sve dok
ona nije naila na skupinu djece koja su se igrala pored rijeke.
Djeca Izidu upute na mjesto na kojem je bio sarkofag. Izida prenese
sarkofag s mrtvim Ozirisovim tijelom, a pomogne joj sestra njezina
Neftida. Neftida pozove sina svojega Anubisa i zatrai od njega da
balzamira tijelo Ozirisovo. Prije nego je Anubis zapoeo obred
balzamiranja, Izida gospodarica magije pretvori se u kopca ptiara i
udahne na trenutak ivot Ozirisu, upravo toliko koliko je bilo
potrebito da s njim zane dijete, sina osvetnika njihovog, malenog
Horusa.
TheTrooper
06-09-07, 12:41
Evo malo dopune.Bogovi i ljudiBogovi su prva stvorenja
demijurga, koji je u stvari tek jedan od njih. Oni su stvoreni po
slici oveka, svakako jai i moniji ali ipak nemoni da se bore protiv
starenja, te ponekad i umiru ako svoju ivotnnu tenost SA ne obnove
kod drugog boga koji je bolje snadbeven od njih.Egipatska
mitologija razvila je dosta sloenu teoriju o sastavu bia, ljudi i
bogova. SA pripada samo bogovima i daje im neku vrstu besmrtnosti.
Ali drugi elementi ulaze u koncepciju i jednih i drugih, kao to
Grci u ovjeku razlikuju duu i telo. Rije je o 3 elementaAH je
boanska snaga, Raov duh, svetlosna iskra.U poetku AH su posedovali
samo bogovi i faraoni, a kasnije i obini smrtnici.KA nastao iz
tvorevog duha, predstavlja dvojnik osobe, njegovu svest, linost,
temperament. KA je prikazan u vidu dve ruke podignute ka nebu koje
prave kvadrat ija je gornja strana otvorena. KA prilikom smrti ne
nestaje. "Prei na svoj KA" - znai umreti. Rije je o postojanom
elementu. Izgleda da KA tokom ivota ima svojevrsno nezavisno
postojanje. Meutim on se odrava uvek u nekom zemaljskom podupirau,
statui, slici, leu koji je mumifikovanjem nainjen netrulenim.
Darovi se prinose pokojnikovom KA, a svetenici tog rituala zovu se
slugama KA. KA pripada i bogovima i ljudima, ali ih bogovi imaju
vie od jednog. Ra ima 14.BA je duhovni princip, energija
premetanja. To je nevidljiva sila. Moe da ivi nezavisno od tijela,
kao i da putuje u druge svjetove. On pokojnicima omoguava prelaz u
zagrobni svjet. Njegova materilizacija je soko sa ljudskom glavom.U
tvorevo vrijeme nije postojalo ni zlo ni nered meutim kada je Ra
ostario to su drugi bogovi htjeli da iskoriste. I sami ljudi se
pobunie, izgubivi vezu sa boanstvom. Tada je Ra pobesnio i htjede
da uniti ovjeanstvo. Mit o nebeskoj kravi pripoveda o velikim
sukobima. Umoran odsvih Ra se povukao iz sveta. Od tada ljudi su
odvojeni od bogova kao to je nebo odvojeno od zemlje.
TheTrooper
06-09-07, 13:19
Hermopolitanska ogdoadaRije ogdoada znai 8 (osmorku), osam
bogova ili osam prvobitnih moi, osam elemenata koji ine haos i koji
postoje pre stvarannja sveta. Nun i Naunet su prvobitna voda, Het i
Hehet su prvobitni beskraj, Kek i Keket su tama, Amon i Amaunet su
sve to je skriveno (nitavilo, praznina ili prostorna neodreenost).
To su parovi mujaka i enki zamiljenih kao zmije i abe. Iz ovih
elemenata izranja prvi brjeg, a sunce se na njemu raa iz lotosa ili
iz kosmikog jajeta kojeg su svi skupa sainili. Zato se Hermopolis
naziva i Hemenu (grad Osmorke). Od postojanja su ovi prvobitni
bogovi prepustili vlast mlaim bogovima proteklim iz njih, i
odmaraju se u podzemnom svetu ispod brjega u Demi ili pod brjegom
Esne gjde pored njih poivaju personifikovane Sedam tvoriteljskih
rijei.Heliopoljska eneadaPo tom shvatanju bogova ima 9 koji su
odgovorni za stvaranje sveta i sklop Univerzuma. Atum-Ra izranjajui
sopstvenom voljom iz Nuna, prvobitnog tenog haosa odluuje da e
postati raznovrsna bia. On stvara razliku izmeu mujaka i enke.
Ispljuvkom ili masturbacijom potom raa u (vazduh) i Tefnut (vlanost
atmosfere) koji poele da istrae Nun, pa se izgube. Atum-Ra ih
pronalazi. Ljudi su roeni iz suza radosnica koje je Ra prolio
pronaavi svoju djecu. Iz seksualnog spoja ua i Tefnut raaju se Geb
(bog Zemlje) i Nut (boginja Neba). Oni se vole i dre toliko bliu
jedan drugoga. u se provlai izmeu njih i razdvaja ih. Brda i
planine odravaju Gebove napore da se priblii svojoj eni Nut. Geb i
Nut su izrodili Ozirisa (prvog kralja na Zemlji), negovu enu Izidu,
brata Seta (simbolizuje sve neprijateljske sile), Neftidu Setovu
jalovu enu.
TheTrooper
06-09-07, 13:46
Sehmet Ime joj znai monica. Obitava u Memfisu. Ona je Ptahova
ena, Nefertumova majka. Njen brak sa bogom stvoriteljem (Ptah) ne
ini je njemu slinom, ve se njena mo priznaje i od nje se strepi.
Sehmet je strana i krvolona boginja, koja iri poasti i glasnica je
smrti. Sva zla dolaze od nje. Ona uliva veliki strah. Ali njena
srdba se moe usmjeriti protiv neprijatelja. Tako se ona koristi
protiv zmije Apopisa koja se protivi hodu sunca, protiv onih koji
se bore sa Ozirisom i Horusom, pa i protiv bolesti u ljudskom
tijelu. Onaj ko ubija zna i da lei pa je zato vren obred u ast
Sehmet da bi se prizvala u pomo i podarila isceljenje. Ona je takoe
zatitnica kralja i njegovim podanika.Prema mitu Ra je Sehmeti dao
zadatak da kazni pobunjene ljude meutim na kraju je morao da napije
Sehmet kako bi zaustavio pokolj. Sehmet je umirio tako naredivi da
se spravi onoliko kraga napitka koliko ima svetenica Sunca.
TheTrooper
06-09-07, 14:31
Apis sveti bikBika Apisa rodila je krava koju je u vidu nebeske
munje oplodio Ptah. Krava koja je majka bika se tokom cijelog
njenog ivota tuje da ne raa vie, a sahranjuje u Izeumu u Sakari.
Bik se bira po strogo odreenim pravilima kojih ima ukupno
29.(snaga, izgled, a najvanije je izgled i broj fleka na tijelu).
Treba da bude crn sa bijelom flekom na elu, bijelim polumjesecom na
vratu i bokovima, te slikom skarabeja na jeziku. Ovaj bik
predstavlja reinkarnaciju boga. U toku svetkovina sveano se uvodi u
SEKOS, hram ivog Apisa.(tor u kome poput vladara negovan i hranjen
i okruen svitom). Apis je simbol plodnosti, seksualne moi i fizike
snage. Svaki od njegovih pokreta smatran je porukom iz onostranog
svjeta. Apis je najee putan da umre od starosti. Ali ako bi poiveo
odve dugu starost deavalo se da ga ubiju. Odmah po smrti organizuje
se povorka koja prenosi tijelo ivotinje u UABET (odaju u kojoj je
vren ritual balsamovanja) Vernici su u alosti i poinje post.
Potpuni post tokom 4 dana. Posmrtno bdenje odvija se tokom prve
veeri. Kada je tijelo mumificirano, nova povorka odnosi ga do atora
proienja. Na tome mjestu vjernici prinose rtvene darove. Odmah po
svojo smrti Apis se ponovo raa u novom obliju te svetenstvo
pretrauje zemlju kako bi pronaao tele odgovarajueg oblika. Serapeum
je podzemna grobnica duboka 12m gdje se sa svake strane nalaze
grobovi Apisa. Prilozi u ovim grobovima ne razlikuju se od onih
koji prate mumije ljudi.
TheTrooper
07-09-07, 12:45
Hathor, boginja NebaKao ena sa suncem na glavi, izmeu dva
kravlja roga. Hathor je olienje majke. Predstavlja ulni zanos,
ljubav, plodnost. U doba Raove vladavine Hathor je ivela u Nubiji.
Hathor je bila krvolona lavica. Ponekad su je zvali Nejt
(zastraujua) jer je nosila strjele i tit. Ra alje ua i Tota da je
potrae i dovedu u Egipat zemlju vina i veselja, gdje e se od
boginje divlje prirode preobraziti u boginju ljupkosti i osmjeha.
Predstavljena je kao krava ili pak kao ena s rogovima i kravljim
uima i dugakim pletenicama koje uokviruju lice. Tekstovi je opisuju
kao enu koja je stvorila Sunce. Kao boginja ivih Hathor ih hrani
svojim mlijekom. Ona nadgleda kupanje i ulepavanje ena. Nairoko je
potovana kao boginja veselja i ljubavi. Njen hram je boravite
opijenosti i mesto prijatnog ivota. Njen atribut je sistrum, muziki
instrument koji odagnava zle duhove. Hathor bdi nad ivima ali i nad
mrtvima. Pod imenom Kraljica Zapada ona uva tebansku nekropolu.
Polovinom tjela izlazi iz planine, granice obitavalita ivih, i
doekuje pokojnike na ulasku u zagrobni svjet. Hathor se katkad
skriva u kronji drvea, na granici pustinje, nudei mrtvima za
dobrodolicu hleb i vodu. Nosi dugake merdevine pomou kojih se
pravednici penju na nebo.Mit o Raovom okuRaovo oko se identifikuje
sa Hathor. Poto je Ra ostario ljudi su poeli da kuju zavere protiv
njega. Ra bjesan alje boansko oko, zastaujuu silu sunevog plamena
da uniti ljudski rod. Oko prima oblik Hathor koja u vidu lavice
Sehmet napada ljude i ubija ih. Kada je Ra odluio da je pokolj
dovoljno dugo trajao, natapa polja hiljadama kraga mjeavine piva i
soka od ipka. Krvolona Sehmet sve ovo pie guta mislei da je krv.
Pijana nije u stanju da se bori te iznova poprima izgled lepe
Hathor. Za svetkovinu Hathor su svake godine u seanje na ovo toeni
krazi piva i soka od ipka.
TheTrooper
07-09-07, 13:00
Maat, ravnoteaMaat je erka boga sunca Ra i supruga boanskog
sudije Tota. Bogovi je vole, jer je ona osnov njihovog postojanja i
njihovih funkcija. Prikazana je kao ena koja stoji ili sjedi na
petama, a na glavi nosi nojevo pero. Prisutna je od samog postanka
vasione, brinui o ravnotei svega postojeeg, o harmoninom odnosu
bia, njihovom neophodnom skladu. Ona odrava nebeski i zemaljski
poredak. Odgovorna je za godinja doba, dan i no, kretanje nebeskih
tjela, kao i za kiu. Maat je poredak. Odreuje tok pojedinanih
ivota, rukovodi drutvenim odnosima i daje pravosnanost delima
vladalaca. Prisutna je svuda izvrava ono to je predodreeno. Ona je
olienje filozofije egipatskog drutva. Maat je rtveni dar koji
kraljevi prinose bogovima u vidu statuete koja se postavlja na dlan
ruke. Ona je prvorazredni dar jer u sebi sadri sve druge darove.
Ona je pravda, istina, redosled religijskih rituala, etika
drutvenog ivota. Sudije na grudima nose njen lik. Ona je tana mjera
kojom se sudi srcu pokojnika.
TheTrooper
07-09-07, 13:16
Tot, pisarKao sekretar bogova, Tot uva djelotvornu rije i vlada
njome. uva pismenost i zato je temelj svjeta i dri njegovu sudbinu
u svojim rukama. Tot je bog sa glavom ibisa. Iskusan je u raunanju,
on je Mjesec ija sloena nebeska putanja zavisi od uzviene nauke o
brojevima. Tot djeli vrjeme, uspostavlja kalendar, rukovodi
pisanjem istorije. On daje pravosnanost odlukama, potvruje ime
faraona ispisujui ga na drvetu istorije u hram Heliopolisu, prouava
mjesta odreena za hramove i brine da budu izgraeni kako pravila
nalau, ana dan mjerenja dua proverava tanost vage. Tot je sudija.
On je vrhovni pisar i zastitnik pisara meu ljudima. Daruje mu se
pisarski pribor, a njegov grad Hermopolis ima najljepu biblioteku u
carstvu. Sastavlja zakone, raune, istorijske zapise i knjigu ivota.
Gospodar je jezika i govora. Tot je i demijurg jer on poznaje
hijeroglife. Zovu ga Jezikom Ptaha, jezikom onoga koji vasionu
dovodi u stanje postojanja, ili Raovim Srcem, srcem tvoriteljske
misli. Tot je takoe bio i arobnjak. On pozanje magine formule za
isceljenje i prua pomo Izidi u oivljavanju Ozirisa, lei Horusa
kojeg je kao djete ujeo skorpion, oivljava oko koje je Set iupao
Horusu. Upuuju mu se molitve za bolesne.
TheTrooper
07-09-07, 13:35
Izida, Ozirisova arobnicaKao velika arobnica, Izida svoje
magijske moi ukradene na prevaru od boga Ra stavlja u slubu ivota,
ivota svih ljudi, a posebno Ozirisa koga je na prevaru ubio njegov
brat Set. Izida na glavi nosi sunev disk i kravlje rogove. Ona je
majka, zatitnica ljubavi i gospodarica sudbine. Ui ene kako da
melju ito i predu lan. Vlada Egiptom sa svojim muem Ozirisom i
zamenjuje ga kad on ide u pohode. Njen ime znai presto. Svoje moi
stekla je pomou lukavstva. Stvorivi najpre zmiju stavlja je Rau na
put i zmija ujeda boga Sunca. Tada ona Rau nudi pomo pod uslovom da
joj izgovori svoje tajno ime znajui da e tako prisvojiti deo moi.
Ra e biti primoran da joj kae i tako Izida poseduje deo njegovih
moi.Izidino traga za tjelom svoga mua koje je Set zatvorio u koveg.
Pronalazi ga u Biblosu i skriva. Ali Set uspe da se doepa tela i da
ga raskomada na 14 djelova. Izida e sakupiti 13 djelova i bie
oploena. Djete koje rodi je Horus (kralj neba). Kao arobnica izleie
svog sina kog je ujela zmija i stoga je prizivaju kod leenja od
ujeda zmija i paukova. Izida predstavlja plodnu zemlju Egipta.
Njeni atributi su magini vor Tot i sistrum(koji je takoe obeleje
bogine Hathor). Izidi su naklonjeni bili i rimski kraljevi posebno
Kaligula koji je sazidao hram u njenu ast.
TheTrooper
08-09-07, 14:10
Horus, kralj nebaPrimoran na teku borbu protiv svoga strica Seta
kako bi povratio oevo naslee, Horus postaje branilac svjetlosti
protiv sila tame, a konano i gospodar cijelog Egipta. Horus je
najpre smatran sinom boga Ra. On je suprug boginje Hathor i predak
faraona. Horus ima dva lica. as je veliki Haroeris, a as mladi
Harpokrat(djeak koji sisa prst). Kao bog sa glavom sokola vlada nad
vazdunim prostorima. Njegova dva oka su Sunce i Mjesec. Rije Hor
znai soko. Egipani su nebo vezivali za sokola koga vide kako lebdi
visoko nad njihovim glavama. Horus nadgleda primjenu zakona. On je
pastir naroda(tako je prikazan u Knjizi kapija). Kasnije Horus
postaje sin Izide i Ozirisa. Horus odluuje da povrati oevo naslee i
progoni oevu ubicu (Seta). Legenda pripovjeda o djetinjstvu u
movarama Delte, gdje se skrivao kako bi izbjegao susret sa
neprijateljem, a potom i o otvorenom sukobu kada je Horus porastao.
Borba je teka i u njoj Horus gubi jedno oko(Mjesec), koje e mu Tot
povratiti. Horus uspjeva da odsjee genitalije svoga neprijatelja.
Kako bi se okonao rat kome kraja nije bilo bogovi pozivaju Seta i
Horusa. Set ostaje gospodar gornjeg Egipta, a Horusu se priznaje
vlast nad Deltom. Ubrzo Horus postaje univerzalni kralj Egipta, a
Set ostaje samo bog varvara. Horus od tada prestavlja
svjetlost.
TheTrooper
08-09-07, 14:21
Bastet, boginja makaKao boginja muzike, veselja, gospodarica
ognjita i zatitnica raanja. Bastet predstavlja enskost. Poseduje
blagost, spokoj ali i potencijalnu borbenost. Katkad se u njoj
naspram neprijatelja probudi lavica. Smatrana je okom ili erkom
boga Sunca i deo je sunevog zraenja. Njena je misija dvostruka.
Dunost joj je da ostane pored njega kako bi ga hranila, ali da i
iri svoja dobroinstva do najudaljenih djelova svjeta. Njena linost
je takoe dvojaka. Istovremeno je i opasna i dobronamjerna. Bastet
ima tjelo ene sa glavom, najpre lavice koja u ruci dri ank a u
drugoj ezlo. Kasnije ona postaje ena sa glavom make koja dri
sistrum i korpicu. Bastet je zatitnica ognjita, majinstva,
plodnosti i enskih vrlina.
TheTrooper
08-09-07, 14:31
Samo mala dopuna za boginju Bastet Make je omiljena ivotinja
Egipana, koji se dive njenoj vjetini u lovu. Smatrana je svetom
ivotinjom. Vjeruje se da ima sposobnost da razgovara sa bogovima i
da izgovara njihovo tajno ime. Mnogi misle da im je predak maka.
ene se minkaju tako da dobiju izgled make, izvlaei crnim krejonom
liniju u produetku oka. Djeca se posveuju boginji Bastet tako to im
svetenik napravi mali rez na ruci u koji se kane nekoliko kapi
maije krvi. Svetenstvo je u blizini boginjinog hrama ustanovilo
gajenje maaka. Kada make napune 10 mjeseci, ubijaju ih i od njih
prave mumije koje potom prodaju hodoasnicima. Na nekropolj u
Bubastisu pronaeno je na hiljade maijih mumija.
TheTrooper
10-09-07, 13:31
Am mit (Guta mrtvih)Am mit je zver s tri lika. Glava krokodila,
tijelo lava i zadnji dio nilskoga konja. Sjedi pored boga Tota koji
zapisuje ishod mjerenja pokojnikova srca koje obavlja Anubis i
pomaga mu psoglavi majmun. Am mit eka da pojede (podere) srce
pokojnika ako bi ono bilo lake ili tee od pera boginje Maat. Jeziak
na vagi naime mora ostati tano na sredini kako bi Tot zapisao da je
pokojnikovo srce ma - heru (estito). Ako je tako Am mit nee
progutati pokojnikovo srce i on je spreman nastaviti ivjeti u
zagrobnom svijetu. Ovo mjerenje odvija se u podzemnoj dvorani
nazvanoj Maati.
TheTrooper
13-12-07, 22:33
NeftisNeftis je bila druga Nutina ki, a rodila se petog
umetnutog dana; iako je bilaudata za Seta, bila je odana Ozirisu, a
njeno ime Nebhet zapravo znaikuegospodarica, pa se misli da se to
odnosi na Ozirisovu palatu. Kao ena bogasue i oluja Neftis nije
imala dece. Njena je najvea elja bila da ima dete s Ozirisom tega
je opila ili se preruila u Izidu da bi ga zavela. Plod njihove veze
bio je Anubis, ali izstraha od Setove osvete Neftis je izloila dete
im se rodilo. Ubrzo nakon toga Set jeubio Ozirisa, a Neftis je
utekla od svoga mua. Pridruila se Izidi koja je trailaOzirisovo
telo i poverila svojoj sestri tajnu o Anubisu. Izida je nala dete
traeiOzirisa u barutinama Delte te ga je prisvojila.Neftis je nakon
toga pratila Izidu u svim njenim nevoljama; Izida ju je titila, a
idruge koji su pobegli iz straha od Seta, primenjujui svoje
arobnjake moipreobraavanja tako da su se mogli sakriti u oblike
razliitih ivotinja. Kad su dvesestre nale Ozirisovo telo, zajedno
su ga balzamirale; zatim su Izida i Neftis, kaolunje, alovale nad
mrtvim telom. Na isti je nain Neftis, kad je preminuli
biopoistoveen s Ozirisom, u pogrebnim obredima alovala pri
uzglavlju sarkofaga, dok jeIzida stajala ili uala uz podnoje. Poput
Izide ona je prekrila i titila preminulogsvojim krilima s dugim
perjem; u tom obliku esto su je prikazivali na sarkofazima.Za nju
se govorilo da je u Ozirisovoj sudnici prijatelj mrtvih.
TheTrooper
13-12-07, 22:35
UpuautUpuaut (ili Vepvavet), boanstvo vuk, bio je prvobitno
lokalni bog Asyuta iliLikopolisa u Srednjem Egiptu. Budui da su ga
poistoveivali s Khenti-Amentiuom izAbida, bio je tesno povezan s
Anubisom, a nekada su ga i zamenjivali s njim. Njegovoime je znailo
otvara putova, a kao bog rata ini se da je bio u ratu
predvodnikkraljevih prvih bojnih redova. Kad se zdruio s Ozirisom,
mislilo se da ga je pratio nanjegovu osvajanju mirnim putem, a
kasnije su ga zvali Ozirisov osvetnik i govorili daje Ozirisov sin.
Meutim se ini da je u druga vremena bio jedan Ozirisov oblik i u
tomizrazu bio je poznat kao Sekhemtaui, Snaga dveju
zemalja.Govorilo se da Upuaut stoji na pramcu Auf-Raove lae kad ona
plovi po recipodzemnog sveta, a slikali su ga u istom poloaju i u
Ozirisovoj lai. Meutim,uglavnom su ga potovali zbog njegove uloge
kao otvaraa putova prema Zapadu,podzemnom svetu, kako mrtvim duama
pokazuje put kroz to mrano carstvo.Upuauta su prikazivali kao vuka
koji uspravno stoji ili kao oveka s vujomglavom koji se ponekad
vidi kako na sebi ima oklop i kako nosi oruje
TheTrooper
13-12-07, 22:41
Bogovi - zatitnici faraona i kraljevstvaLokalni bogovi imaju u
stanovitom smislu politiku ili baremvojnu ulogu jer je svaki bio
voa svoga naroda kao socijalne ili politike grupe.Takoe smo videli
da su bogovi onoga naroda koji je stekao prevlast u Egiptuzadobili
naroito znaenje. Voe toga naroda, koji su bili glavni svetenici
boanstva,tvorili su kraljevski dom kraljevstva. Najugledniji meu
takvim boanstvima bili sudakako Horus i Ra, koji su oba bili
nerazreivo povezani s kraljevskim domom krozsve sree i nesree duge
egipatske istorije. Njihova ujedinjena snaga kao Ra-Harakhte
utisnula je sunanu sliku tako vrsto na pojam dravnog boga da su i
svadruga zatitna boanstva kraljevstva poprimila sunanu boju. Takva
su boanstvamogla imati dugu istoriju u drugome liku, a mogla su
imati i razliite mitologije. Nokad su stekla vano nacionalno
znaenje, poistovetili su ih sa sunanim kultomfaraona. Tako je bilo
ak i u vreme rane i kasnije egipatske istorije kad su
Ozirisanajoduevljenije i uopteno potovali vie od svih bogova. Pa ak
kad se Ozirisovamitologija donekle prilagodila dravnoj religiji,
Oziris se na ovome svetu nije mogaotakmiiti s kultovima sunca koji
su moralna osnova vlade, boanskog poretka iliravnotee koju faraon
dri izmeu dvojnih polova - to je karakteristika
egipatskogmiljenja.To se dvojstvo isticalo u razlici koja je uvek
postojala izmeu Gornjeg i DonjegEgipta - ak u vreme kad ujedinjenje
Dveju zemalja nije bilo u pitanju: faraonova sejakost merila
njegovim uspehom u njihovu ujedinjenju. Iako su Nekhebet i Buto,
zatitneboginje dvaju kraljevstva, bile ujedinjene u kraljevskim
insignijama, uvek susmatrali da su odvojene.
TheTrooper
13-12-07, 22:42
NekhebetNekhebet je bila boginja-sup gornjeg Egipta, a njen je
grad bio Nekheb koji senalazio na drugoj obali Nila nasuprot
Nekhenu ili Hierakonpolisu, kultnom sredituHorusa, boga sokola. Oba
grada bila su u predistorijsko doba spojena kao glavni gradGornjeg
Egipta. Nekhebetina vanost rasla je s vanou Horusa, ujedinitelja
Dvejuzemalja, ali kad se Nekhebet vrsto povezala i s Donjim
Egiptom, ostala je samoboanska zatitnica Juga. Glavni bog njena
kraljevstva bio je u rano doba Set, ali potoje pao u nemilost te ga
je zamenio Tot, Nekhebet je ponovno postala vana. Dok supre Horus i
Set vrili simbolike geste samtaui, Nekhebet i Buto sve su
viesimbolizovale ujedinjenje Dveju zemalja.Nekhebet je bila potpuno
ukljuena u sunanu mitologiju te se zvala Raova ki injegovo desno
oko. Ona je bila uvuena i u Ozirisovu sferu kao ena
Khenti-Amentiua,Prvoga od zapadnjaka; nema sumnje da je ideju
sugerisala injenica to su obinemrtvace bacili u pustinju gde su im
tela izjeli strvinari. Nekhebet je bila povezana i sOzirisovim
vidovima plodnosti jer su smatrali da je ena Hapija, Nila, koja
otvarabrane omoguujui Nilu da tee iz praiskonskog okeana. Stoga se
mislilo da jeboginja majka, zatitnica raanja dece, pa su je kao
veliku divlju kravupoistoveivali s Hator.Kad su Nekhebet poznavali
kao Gospou strave, obino su je prikazivali kaoenu ili kao supa koji
nosi belu krunu Gornjeg Egipta. Ona je naroito bila
kraljevazatitnica koju su slikali kako nad njim iri krila, a u tom
poloaju u svojim kandamadri kraljevski prsten ili tuak.
TheTrooper
13-12-07, 22:43
ButoButo, ispravnije poznata kao Udjat ili Edjo, bila je boginja
kobra kojoj je prvobitnadomovina i glavno kultno sredite bilo u
barutinama Delte. Kao to je Nekhebet bilamajinska zatitnica faraona
tako je Buto bila njegova nasrtljiva hraniteljica.Prikazivali su je
kao kobru ureus koju je isprva na elu nosio Ra, a zatim svi
faraoni, ikoja pretei iri kukuljicu spremna da na faraonove
neprijatelje ispljuje otrov ili da ihspri svojim plamenim pogledom.
Ponekad se mislilo da se u rano doba njena momogla okrenuti protiv
samoga faraona jer je njen ugriz bio smrtno sredstvo kojim
jerukovao Anubis da bi u odreeno vreme usmrtio faraona.Kako smo
videli, ureus je bio levo Raovo oko, to gaje, poto je uvrstio
svojunezavisnost, bog sunca smestio u poasni poloaj na svome elu.
Buto je stogapersonifikovala sunevu arku toplinu i bila poznata kao
Gospoa neba i kraljica svihbogova. Bila je tesno povezana s Horusom
starijim kad se dizao do prevlasti u DonjemEgiptu, a bila je
povezana i s Horusom mlaim jer je pomagala Izidi te detetu
postalapomajka. Nali su se i drugi naini kojima su je uvrstili u
Ozirisov sustav: zvali su jeAnubisovom keri i dali joj ime Zelena
ili ona koja opskrbljuje hladnomvodom pa su je tako usporedili s
Nekhebet koja je bila povezana s Nilom. Sboginjinog hrama u Butu
moglo se videti Veliko zelenilo ili Sredozemno more.Buto su
prikazivali kao enu koja nosi ureus ili crvenu krunu Donjeg Egipta.
Takruna, poznata kao Gospoa arolija, takoe ju je povezivala s
Izidom, Velikomarobnicom; u njenu hramu u Butu bilo je uveno
proroite. Prikazivali su je kakodri stabljiku papirusa oko koje se
ovijala kobra, a katkada samo kao kobru smotanuu kotarici i koju
podupiru biljke papirusi dok nosi krunu Donjeg Egipta. U drugodoba
umesto Buto bila je samo kruna - uopteno kao sastavni deo dvostruke
krune ilipent, te su je zvali Gospoa moi ili Gospoa plamena, koja
je simbolizovala vrhovnufaraonovu vlast nad Dvema zemljama.
TheTrooper
14-12-07, 20:42
HarsafesHarsafes (ili Herief), lokalni bog Herakleopolis Magne u
Faiyumu, postao jenacionalno boanstvo za vreme Prvog meurazdoblja
kad su njegovi sledbenicisavladali azijske osvajae u Delti i
ujedinili pod svojom vlau Srednji i Donji Egipat.Njihova vladavina
nad Gornjim Egiptom bila je samo nominalna, a konano su ihistisnuli
Tebanci i Mont. Harsafes bio je boanstvo ovan koje su prikazivali
kaooveka s ovnovom glavom. Bio je bog plodnosti i povezan s vodom
jer mu ime znaionaj koji je u svom jezeru. Kad je bio nacionalno
boanstvo, smatrali su da jejedan Horusov oblik.
TheTrooper
14-12-07, 20:43
MontMont (ili Montu) bio je lokalni bog Hermonthisa, grada koji
je desetak kilometarajuno od Tebe i glavni grad tebanske nome. Za
Jedanaeste dinastije postigao jenacionalno znaenje jer su tada
faraoni dolazili iz Hermonthisa. Neizbeivopovezivanje kralja s Raom
dovelo je do toga da je i Mont povezan sa suncem, aHermonthis je
postao velikim sreditem sunanog kulta, poznatim kao
HeliopolisJuga.Mont je bio poznat kao jedan oblik Ra-Harakhtea, pa
su ga zvali iva Raovadua. Budui da je njegova sveta ivotinja od
davnine bio bik, zvali su ga Bik planinasuneva izlaska i zalaska,
meutim, on je personifikovao i razornu silu sunca, pa su gazvali i
Bik mone ruke. U Novoj dravi njegova je posebna funkcija bila
funkcijafaraonova ratnikog boga. Slikali su ga kako pred faraona
dovodi poraeneneprijatelje i kako mu uruuje khepe, svoj srpoliki
ma.Monta su prikazivali kao vologlava oveka koji nosi luk i strele,
toljagu i no. Ukasnije doba govorilo se da se otelotvorio u bika
Bukisa. U njegovu sunanom viduMonta su prikazivali kao oveka sa
sokolovom glavom koji na glavi izmeu dvaduga pera nosi suna vi
kolut i ureus. Mislilo se da stoji na pramcu suneva nonogamca i da
kopljem ubija suneve neprijatelje. U toj prilici kao branitelj
faraona i suncaMont je definitivno postao dinastikim likom, ali ne
i popularnim boanstvom.
TheTrooper
14-12-07, 20:44
SebekSebek (ili Sukos ili Sobk) bio je boanstvo krokodil, drevni
gradski bogKrokodilopolisa u Faiyumu, podruju jezera i barutina u
Donjem Egiptu. Bio je bogvode ije ime znai onaj koji ini da se bude
trudan ili plodan, a govorilo se da je sinNeit iz Saisa.Isprva je
bio dosta nevano boanstvo, to je po Raovoj zapovedi vrilo
nekezadatke kao to je na primer hvatanje etiri Horusovih sinova u
mreu kad su ulotosovu cvetu izranjali iz vode. Za Dvanaeste
dinastije Sebek se uzdizao te je postaobogom faraona - nakon prvog
Amonova uspona, ali pre svoje prave premoi zaOsamnaeste dinastije.
U tom su razdoblju faraoni preneli svoj glavni grad na ulaz uFaiyum
koji su kultivirali izgradnjom mrea navodnjavanja i drenae.
Sebekovoglavno sedite ostalo je Faiyum, ali nakom Dvanaeste
dinastije posvuda su gapotovali te je dobio drugo vano svetilite u
Gornjem Egiptu u Ombosu (Kom Ombo).To je kasnije bio razlog da su
ga poistovetili sa Setom: kad je Set bio u nemilosti, imaoje oblik
krokodila. Sebeka su potovali i u Tebi i na jezeru Moeris.U
Tekstovima sarkofaga u Srednjoj dravi Sebeka su kadikad
poistoveivali sazmijom Maka, dugom pedeset stopa, koja je imala
kremeni oklop i koja zamahujenoem te se suprotstavlja sunevu amcu
dok ulazi u podzemni svet; zato je bioolienje neastivog. Za vreme
dok je bio dravni bog, poistoveivali su ga sa suncem,pa mu je ime
bilo Sebek-Ra. Videli smo kako se aart, koji je leio Geba,
pretvorio uSebeka. Jedna verzija toga mita govori da je, dok se
Ra-Harmakhis borio sneprijateljima pokraj svetog jezera blizu Het
Nebesa, dolo do borbe protiv njega pa se sklonio u jezero. Tamo se
pretvorio u krokodila sa sokolovom glavom te jeuspeo savladati
svoje neprijatelje. (Uistinu je bog nome, u kojoj je nastalo
Sebekovokultno sredite, bio boanstvo soko.) Nakon toga je Sebek bio
kraljevski, sunani bogkoga su esto poistoveivali s boanskim kraljem
Gebom. U oziriskom verovanju govorilose da je oblik koji je uzeo
Horus da bi naao delove Ozirisova tela to ih jeSet pobacao u Nil.
On je dugo ostao strano, iako uopteno dobrotvorno boanstvosve do
Kasnog doba kad su u jezeru Moeris drali svetog krokodila
ukraenogdraguljima i zlatom.Sebeka su prikazivali kao mumificiranog
krokodila ili kao oveka s krokodilskomglavom na kojoj su rogovi
poput Amon-Raovih rogova, sunani kolut i dve zmijeureus, a obe nose
sunani kolut.
TheTrooper
14-12-07, 20:49
AtenAten je u najranijim vremenima bio lik boga sunca koji
predstavlja sunce u zenitu,jasno i jako. Slikali su ga kao crveni
kolut sa zracima koje dopiru do zemlje. Ureligiju uveo ga je
Akhenaten, ali je bio odvojen od drugih vidova sunca pa ak i od
svih bogova i teolokih sustava, budui da su smatrali da je on
vrhovna sila ivota I kombinacija Ra-Harakhtea i ua. Zbog jasnoe
kojom sam sebe otkriva ljudima, Aten se razlikovao od Amon-Raa, ali
zbog tvrdnje da su svi ljudi - Egipani i stranci - Atenova deca
novi kult bio je nalik na Amon-Raov zahtev za univerzalnou; no
atenizam je nadmaio Amon-Raov kult tvrdei da njegov bog nije tek
vrhovno boanstvo i izvor svih drugih nego da je zapravo jedini bog
vredan potovanja. Meutim je Akhenaten ipak u svojoj uvenoj himni
tvrdio da jejedini boji posrednik i da je boanstvom jednak Atenu.
ini se takoe da se atenizam obratio starom pojmu da je samo faraon
besmrtan; za obine ljude postoji samo stvaran ivot na ovome svetu.
Govorilo se da je jedan od Akhenatenovih motiva da uspostavi i iri
svoju novu religiju bio taj to je hteo nai boga koga bi svi ljudi u
njegovu carstvu mogli potovati kao apstraktno ali ipak uvek
prisutno bie, bez specifino egipatskih veza. Meutim, kako smo vie
puta spomenuli, sami Egipani nisu bili skloni ekskluzivnim
kultovima: vie su voleli sinkretistiku veru izgraenu na starim
tradicijama. Takva apstraktna pa ipak materijalistika vera nije se
mogla odrati - te se poela raspadati ak pre smrtisvoga osnivaa.
Pokret, koji su podravali samo dvorjani skorojevii, poremetio je
staru strukturu moi. Akhenaten se sam prozvao kralj koji ivi u
istini, ali su njegovi kasniji napadai mogli govoriti da je za
njegova vladanja Maat u kraljevstvu bila naputena. Obian svet moda
je posluno napustio Amon-Raa, ali se ubrzo obratio starim narodnim
bogovima kao to su Bes i Taueret.Za sedamnaestogodinjeg
Akhenatenova vladanja nije bilo vremena da bi se okoAtena izgradila
mitologija - a moda se nije ni mogla razviti zbog naravi boanstva.
No bogatstvo oteto Amon-Rau dobro je bilo iskorieno za gradnju
hramova i palata u novom severnom glavnom gradu Akhetatenu (Atenovo
obzorje), gde je sada Tel el Amarna. Tu su na bareljefima esto
prikazani Akhenaten, njegova ena kraljica Nefertiti, njihove keri i
faraonovi roditelji Amenhotep III i kraljica Tij, kako se klanjaju
Atenu; zrake koje izbijaju iz velikoga sunanoga koluta zavravaju u
ljudskim rukama koje dre simbol ivota, skupljaju sa rtvenika darove
i ljudima predaju materijalna dobra. Za Tutankamona i Haremhaba
imena Aten i Akhenaten bila su na spomenicima tako temeljito
izbrisana kao to je krivoverni faraon brisao imena Amon-Raa i
drugih bogova, ali se ipak sauvalo nekoliko primeraka realistike
umetnosti toga doba ukljuivi one u drugim Atenovim hramovima u Tebi
I Heliopolisu gde su Atena izjednaili s Raom.
TheTrooper
14-12-07, 20:50
KhonsKhons (ili Khonsu) doao je dosta kasno na istaknuto mesto
kao bog mesec Tebe.Kako je Amon pripadao hermopoliskoj oktadi te je
ve bio zdruen s bogom mesecaTotom, bilo je naravno da e za sina
svoje trijade u Tebi izabrati Khonsa, susednogboga meseca. Prema
tome se govorilo da su Amon i Nut Khonsovi roditelji. ini se daje
Khons prvotno predstavljao kraljevu placentu. Budui da je kralj
boanskogporekla, boansko je bilo i sve to se odnosilo na njegovo
roenje. Kako su kraljapoistoveivali sa suncem, to su placentu
poistovetili s mesecom. Mumificiranu placentunosili su prigodom
dravnih sveanosti na motki kao deo kraljevskog znamenja.Budui da je
Khons bio mesec, opisivali su ga kao trkaa koji juri nebom jer
sutumaili da mu ime znai prelaziti popreko. U Tebi su ga
poistovetili s Totom kaoonog ko rauna vremena i sa uom kao bogom
nebesa ili vazduha. Khonsa su zvaliGospodarom istine i tvorcem
sudbine, pa je stoga bio i prorok. Potovali su ga i kaoonoga koji
razbija ari jer je imao vlast nad zlim dusima. Konano je poput
svojihroditelja bio izvor plodnosti i rasta, davalac daha ivota.
Khonsa su prikazivali kaomumificiranog mladia obrijane glave osim
mladenakog uvojka, a nosio je menat,simbol muevnosti, te utap i
polumesec. Katkada su ga poistoveivali s Horusom islikali sa
sokolovom glavom.
TheTrooper
14-12-07, 20:51
MutMut, Gospodu Aerua u Tebi, smatrali su za najveu i najmoniju
boansku majku.U preddinastino doba njeno je ime jednostavno znailo
sup; prvobitno je bilatebanska boginja te su je zamenjivali s
Nekhebet, zatitnicom Gornjeg Egipta. Poto jeza Osamnaeste dinastije
Amon doao na istaknuto mesto, bila je udata za njega, pa suje
poistovetili s njegovom preanjom enom Amaunet. Venanje Mut i Amona
bilo jeza vreme Nove drave velika godinja svetkovina. Amona su
nosili iz njegova hrama uKarnaku, a velika sveana povorka ukrcala
bi se u lae na Nilu da poseti Mut u njenuhramu u Luxoru. Taj obred
bila je prilika da Amon izrie proroanstva.Uprkos tome to su Mut
smatrali za Amonovu enu, govorilo se da je dvopolna,ime su
potkrepili njen poloaj kao majke svega to ivi. Poistoveivali su je
s drugimvanim boginjama i zvali Velika arobnica, vladarica neba i
Raovo oko, pored togato je bila kraljica svih bogova. Uopteno su je
prikazivali kao enu, ponekad sasupovom glavom na kojoj nosi ureus i
dvostruku krunu Gornjeg i Donjeg Egipta kojuje posudila od faraona
koji su poticali iz njena grada.
TheTrooper
14-12-07, 20:53
NeitNeit je bila drevna boginja lova: u Saisu u Delti potovali
su je jo odpreddinastikog doba. Njeno kultno znamenje, tit i
ukrtene strele, upuuje na to daje moda bila ratnika boginja.
Mislilo se da je moda bila boanstvo ranogujedinjenja Donjeg Egipta
jer je nosila crvenu krunu Donjeg Egipta. Jo u rano dobastekla je
naslove Velika boginja i majka bogova; iako su je esto zvali Raovom
keri,govorilo se daje rodila Raa pre no to se sama stvorila iz
Nuna, a povremeno se mislilodaje personifikacija voda haosa. U
kasnije doba govorilo se da je majka Sebeka, Izie,Horusa i Ozirisa
koji je, kako se tvrdilo, bio pokopan u Saisu. Potom, u vreme
njenenajvee moi u saitskom razdoblju, faraon Nektaneb II tvrdio je
da mu je majka.Ukratko, Neit su smatrali za sveopu majku i
zatitnicu ljudi i bogova. Govorilo se daje kao stvaralako boanstvo
ena Knuma iz Elefantine.Neit se brinula i za mrtvace te je s Neftis
stajala pri uzglavlju sarkofaga, a bila je ijedna od boginja koje
su uvale Kanopske posude. Kao otvara putova bila je enskiAnubis. Za
Osamnaeste dinastije poistoveivali su je s Hator kao zatitnicom
ena. Zasaitskog razdoblja, kad su uvelike obraivali vunu, postala
je pokroviteljicom kunihvetina te se uzimalo da je njen znamen,
strelica, tkalaki unak. Kasnije je dolo doveze s Izidinim vorom, pa
su Neit pripisivali mo vraanja. Zbog njene mudrostipozvali su je da
bude sudac posrednik za vreme velike svae izmeu Horusa i Seta.Neit
se do svoje najvie slave uzdigla kroz stolee i pol u saitskom
razdoblju ili zaDvadeset este dinastije kad su kraljevi koji su
poticali iz Saisa nakon asirske najezdeujedinili Donji, Srednji, a
zatim i Gornji Egipat. Za vreme toga razdoblja u umetnosti
ireligiji postojala je tendencija arhaizmu, te je zbog tenje za
slavljenjem nekadanjihveliina dolo do potovanja drevne boginje. U
Saisu bili su izgraeni veliki novihramovi, a Herodot je potanko
opisao monolitske rtvenike, obeliske i sveta jezera tegrobove
kraljeva koje su sada sahranjivali u Saisu.Neit su slikali kao enu
koja nosi crvenu krunu Donjeg Egipta u kome je, kako segovorilo,
njeno trajno boravite, a koja dri luk i ukrtene strelice. Zgodimice
su jeprikazivali kao veliku kravu majku koja svakodnevno raa
Raa.
TheTrooper
18-12-07, 16:20
Ljudi proglaeni bogovima i boanski faraonImhotepImhotep je bio
oserov vezir, prvog ili moda drugog faraona Tree dinastije, ijije
glavni grad bio Memfis. Poput brojnih potonjih vezira, Imhotep je
bio vet upravniinovnik i to u svim podrujima kraljevih poduhvata.
Meutim, njegov dobar glas nijese osnivao samo na njegovoj
nadarenosti nego i na injenici da je bio najraniji, prviovek,
izuzev faraona, koji je utisnuo peat istorije egipatske
civilizacije. Bio je naglasu kao svetenik koji je dobro poznavao
heliopolisku doktrinu, kao pisar i kaolekar, a pre svega kao uenjak
koji je pridoneo osnivanju struka kao to su astronomijai
graditeljstvo. Egipanima svih vremena bio je poznat kao graditelj
stepenastepiramide ili Djoserove mastabe u Sakkari, blizu Memfisa.
Taj spomenik, pred kojim je uograenom prostoru bilo vie manjih
zgrada koje su sluile za obrede to ih vri kralj,bio je izgraen od
blokova kamena krenjaka, a obloen belim kamenom iz Ture, nazapadnoj
obali Nila. To je bilo prvo zdanje to je ikada u celini izgraeno od
kamenate je s njime egipatska civilizacija postigla zrelost.Gradnja
hramova i pogrebnih spomenika bila je dakako sveti poduhvat, ali
suisprva Imhotepa potovali kao mudraca i pisara. U Novoj dravi
smatrali su ga zazatitnika pisara, koji su pre no to bi zapoeli
pisati izlivali nekoliko kapi rtve livenicenjemu u ast. ini se da
su Imhotepa poevi od Nove drave pa nadalje neslubenopotovali u
obliku kulta predaka koji je bio slian kultu mrtvih. U to vreme
poistovetilisu ga s Nefertumom.Za saitskog razdoblja postao je
pravim bogom te su ga zvali sin Ptaha koji ga je imaos jednom
gospoom imenom Khrotionkh, ili s Nut, ili sa Sekmet; u memfiskoj
trijadinadomestio je Nefertuma, a u Memfisu su mu podigli hram.
Naroito je bio povezan sPtahom i Totom, a kako je postao zatitnikom
znanja, napose medicinskog u oblikumaginog isterivanja duhova,
pripisivali su mu udesna izleenja. Grci su ga poistovetilis
Eskulapom, a pod Ptolemejeviima, navlastito Euergetom II, bio je
popularan bog.Prikazivali su ga bez boanskih znamenja kao svetenika
obrijane glave koji sedi, a nakolenima dri otvoreni svitak
papirusa. Katkada je bio odeven u arhaino svetenikoodelo.
TheTrooper
18-12-07, 16:21
AmenhotepAmenhotep, Hapuov sin, bio je vezir na dvoru Amenhotepa
III za Osamnaestedinastije. Slubeno se uglavnom bavio vojnikim
poslovima, ali je bio graditelj mnogihvelikih spomenika. Amenhotep
III utroio je u gradnje najvei deo svoje vladavine.Poput Imhotepa,
Amenhotepa su potovali jer je predstavljao bit tradicije. Bio
jepoznat kao uen ovek koji je vodio sve svete knjige i video Totove
odlike. Bio jemudar savetnik, pa se govorilo da je napisao knjigu o
magiji te je tako prikazao svojesudelovanje u Totovoj boanskoj
naravi.Njegov kult ustanovljen je odlukom Amenhotepa III, koji mu
je u svom hramu uKarnaku posvetio jedan kip i za vena vremena
priskrbio pogrebne prihode u svomvlastitom grobu na zapadnoj obali
Nila u Tebi. Ptolemej IV sagradio je hram u Deir el-Medini oko
Amenhotepova groba koji su ve smatrali svetim. U tom su
hramupotovali i Amenhotepa i Imhotepa u drutvu bogova. Amenhotepa,
koji je posle biopovezan s Ozirisom i Amon-Raom, potovali su i u
Karnaku. Prikazivali su ga kaobradata oveka koji dri svitak
papirusa.
TheTrooper
18-12-07, 16:26
Vec ranije sam pomenuo neke od njih kao sto su Apis (sveti bik)
i Bastet (boginja macki). Ali sad ce te imati potpun uvod u sve
egipatske svete zivotinje.Svete ivotinjeIako su plemenski fetii u
preddinastiko doba esto imali oblik ivotinja, tistvorovi nisu bili
pravi bogovi. ivotinje uopteno nisu smatrali za bogove sve
dokasnijeg doba, a tada samo ako su bile personifikovane i to obino
kao otelotvorenjedue nekoga boga. Pa i tada su potovali samo
pojedinu ivotinju, iako su zasigurnopreterano potovali sve lanove
njene vrste.to je vie slabio kult boga otelotvorenog u kralju, to
su sve vie potovali ivotinje:narodna mata trebala je stvarnog
predstavnika boanstva. Obian svet stekao jezasluge uvajui ivotinje
ba kao to su pre smatrali isprav nim da ispunjavaju svojeobveze
prema zakonu otelotvorenom u kralju pa da tako podravaju Maatin
boanskiporedak. Potovanje ivotinja raslo je i razmerno tome kako se
poveavao straniuticaj, jer su ga poticali svetenici priznavajui da
je povezivanje ivotinje sboanstvima najznaajnija crta stare
egipatske religije.Govorilo se da je jedan rani kralj odredio da se
potuju ivotinje ili da je Izidaustanovila da se tuju ivotinje koje
su pomogle Ozirisu - a da se zazire od onih kojesu ga napadale, ili
da su se bogovi onda, kad su ljudi postali nepokorni, od straha
prednjima sklonili u ivotinjske oblike.Kultovi ivotinja, to ih je
nekada neslubeno potovao obian svet, postali susada posebno pravo
same drave koja se brinula za dirljive pogrebne obrede Apisa
iliMnevisa, najvanijeg ivotinjskog boanstva. Taj primer podstaknuo
je pomnodoterivanje neslubenih pobonih postupaka.Uobiajilo se da se
nastojalo pokapati sve ivotinje iste vrste u gradu u kojem
sunaroito potovali izabranog predstavnika te vrste. Na primer make,
koje su katkadabriljivo balzamirali, pokapali su u specijalnom
majem groblju u Bubastisu, dok sumrtvog ibisa pokapali u
Hermopolisu. Bikove su pokapali na mestu gde su umrli, arogove su
ostavljali da stre iz zemlje: poboni stanovnici Atarbekisa u Delti
lutali bikraljevstvom traei te rogove te bi ih iupali i doneli kui
da ih ponovno pokopaju.Krave su bacali u sveti Nil i tako
osiguravali da postanu bogovi (poistoveenjem sOzirisom i stoga to
je Apis bio jedan oblik Nila).Kao to ni poneki bog nije bio
dobrotvoran, bilo je i zlih ivotinjskih duhova. Takvisu bili zmije
u nekim likovima, ivotinje povezane sa Setom kao na primer crna
svinja,krokodil i nilski konj, a od nilskih stvorenja i oxyrhyncus
- nilski rak koji je pojeoOzirisov penis. No te ivotinje uopteno
nisu bile ogavne: u nekim su ih gradovimapotovali - naroito nilskog
konja i krokodila. Ta je situacija vodila do estokih borbiizmeu
gradova jer je namerno ubijanje svetih ivotinja postalo smrtni
prestup, asluajno se ubijanje kanjavalo velikim novanim globama.
Ubijanje ibisa ili sokola usvakom se sluaju kanjavalo smru.
TheTrooper
18-12-07, 16:31
Sveti bikovi:M ne visMnevis (na egipatskom Nemur) bio je bik
koga su u Heliopolisu potovali kaoivog Raa, boga sunce. Govorilo se
da njegov ivot ponavlja Raov ivot, a kasnije iOzirisov, i to na
svakom stupnju ciklusa. Bik je, naravno, opi simbol plodnosti, a
usunanoj mitologiji esto se susreemo s Kamefisom koji je Bik svoje
majke ipovezan s dnevnim raanjem, umiranjem i ponovnim raanjem
nebeskog teleta,sunca, svoga potomka. inilo se da je ime Kamefis
povezano s ka, ivotnim naelomljudi ili bogova; govorilo se da
Kamefis, bik, otelotvoruje duu ili stvaralaku energijuvelikih
bogova. Na isti su nain faraona, davaoca plodnosti njegovu
kraljevstvu, estodovodili u vezu s bikom. Bika Mnevisa su verovatno
u preddinastiko doba potovali uHeliopolisu, iako je prema tradiciji
njegov kult uvela Druga dinastija. Potovali su gasvi faraoni,
ukljuivi i Akhenatena.Bik Mnevis ivio je u jednom hramu u
Meliopolisu, a bio je crna, a katkad i arenaivotinja krupnih lea -
drugaije pasmine nego to je Apisova. Na umetnikimprikazima videlo
se kako nosi sunani kolut i ureus.
TheTrooper
18-12-07, 16:32
ApisApis (na egipatskom Hapi) bio je jedan oblik boga Nila,
drugim reima bio je jojedno boanstvo plodnosti. Pretpostavljalo se
daje njegov kult kao bika Heliopolisaustanovio Menes ili prvi kralj
Druge dinastije. Zapravo je postojao i u preddinastinodoba te se
dalje odrao u razliitim oblicima kroz celo faraonsko razdoblje.
UMemfisu Apisa su potovali kao obnovljeni Ptahov ivot ili kao
Ptahova dvojnikaili izaslanika. Govorilo se da boravi u Ptahovoj
dui.Kasnije je bio poznat kao otelotvorenje Ozirisova sina, pa su
ga zvali Ozirisovivot koji daje ivot, zdravlje i snagu kraljevim
nosnicama. Oziris je zapravo biopovezan s Apisom u preddinastiko
doba kad je Oziris bio srodan s narodima bikovimau Delti; tada je
dobio naziv Bik Amenta (podzemnog sveta). Kasnije povezivanjeApisa
i Ozirisa potie posebno od stvaranja, smrti i uskrsnua trijade
Ptah-Seker-Oziris. Oziris-Apis postao je poznat kao Serapis ili
Sarapis. Nastojei da popularniOzirisov kult poveu s Raovim kultom,
heliopoliski su svetenici istaknuli shvatanje dase dua bika Apisa
nakon njegove smrti vinula na nebo da se ujedini s
Ozirisovom;Serapis je stoga bio neka vrsta boga neba. Uza sve to
bio je poznat i kao bog podzemnogsveta, a napose bogatstava koja se
kriju pod zemljom. Grci su ga stoga lako poistovetilis Hadom.
Meutim su ga udruili s Atumom i razliitim bogovima meseca.Govorilo
se da je bik Apis zaet po zraci svetla koja je sila na jednu kravu
te juje oplodila, a koja vie nije mogla imati jo koje tele. U svemu
je imao dvadeset i devetzasebnih karakteristinih obieleja te je bio
odreen poseban svetenik da u zemljipotrai bika koji ima sva ta
obeleja. Bik je morao biti crn, a najpoznatija njegovaobeleja bila
su trokutna pega na elu (Herodot je mislio da je etverokutna), orao
naleima, dvostruke dlake u repu i skarabej na jeziku. Prema
Herodotu sav se Egipatveselio kad su nali novog Apisa i svi su
odenuli sveano ruho.Kad su nali novoga bika, staroga su ubili
utopivi ga u Nilu. Moda su mesopojeli, dok su kou, kosti i druge
delove tela balzamirali i uz kraljevske pogrebneobrede, ukljuivi i
ljudski uabtis, s velikom pompom sahranili u Sakkari. Grobnicaili
Serapeum bila je podzemna graevina u kojoj su pomno zabeleili
podatke oivotu svih bikova. Poev od vladavine Ramsesa II i prvoga
Ptolemejevia bilo jedvadeset i etiri Apisa, a u svemu ih je ezdeset
sahranjeno u Sakkari.Nakon veselja zbog otkria novoga bika sledilo
je ezdeset dana duboke alosti zastarim (dok su za faraonom alili
sedamdeset dana). Pretpostavljalo se da e pobonisvet kroz to vreme
jesti samo povre i piti samo vodu. Bika su
balzamovalinajskupocenijim uljima i stavili u sarkofag od
najbiranijeg drva. Amazis, faraon izDvadeset este dinastije,
izradio je 547. pr.n.e. granitni sarkofag za preminulogApisa, koji
je bio velianstveniji od bilo kojega kraljevskog sarkofaga.
Balzamovanogbika okitili su zlatom i draguljima. To je bio prvi od
velikih sarkofaga za bikove uSakkari.ivog bika Apisa drali su u
dvoritu uz juni ulaz u Ptahovo svetilite u Memfisu.Tamo su ga
ustoliili i njemu u ast odravali mnoge sveanosti; od njega su
trailisavet za brojne stvari jer su mislili da ima proroke moi. U
umetnikim prikazimapojavljivao se kao bik koji nosi sunani kolut
ili ureus ili kao ovek s bikovom glavomkoji stoji raskreenih nogu i
koji unutar polumeseca i dva duga pera nosi meseevkolut. Imao je
pektoral na kome su bile dve kobre, a nosio je Ozirisova
kraljevskaznamenja.Apisovo glavno kultno sredite prelo je u
Aleksandriju za Ptolemeja I Sotera kojije, kad je razmiljao kojega
bi boga proglasio za nacionalno boanstvo, u snu video kipboga bika.
Pre toga nikada nije video takvoga boga, ali su mu savetnici
savetovali dase u Sinopeu nalazi slian bik. Ptolemej je odredio da
ga donesu u Aleksandriju, ali suSinopljani odbili da se od njega
odvoje; nakon trogodinje rasprave kip je sam krenuo uAleksandriju
putujui tri dana. Tu je Ptolemej za njega sagradio novi Serapeum.
Kult seproirio do Atene i na druge grke krajeve, a konano je stigao
i do Rima.
TheTrooper
18-12-07, 16:33
BukisBukis (poznat i kao Baci i Bkha) bio je tree uveno boanstvo
bik. Njegovokultno sredite bilo je u Hermonthisu gde je, kako se
govorilo, bio otelotvorenjegospodara grada, boga ratnika Monta,
koga su zvali snaan bik. Bukis je bio naglasu zbog svoje jaine,
estine i borbenosti. Poistoveivali su ga i s Ozirisom i zvaliRaova
iva dua i Bik planina suneva izlaska i zalaska. Bio je crni bik,
ali se bojanjegove dlake svakoga sata menjala. Na njegovim leima
mogao se videti lik supa.Prikazivali su ga kako na glavi izmeu dva
pera nosi sunani kolut i ureus, a esto kakonjui lotosov cvet. Kasno
se javio; prvi se put spominje za vreme vladavineNektaneba II iz
Tridesete dinastije, poslednjeg domaeg faraona.Druga boanstva
bikovi bili su Zlatni bik Kanopusa, blizu Aleksandrije, Minov
bik,bik neba, sin i mu Nutin, i Maatin bik. I krave su bile svete
jer su ih poistoveivali sHator, Nut i Izidom.
TheTrooper
18-12-07, 16:34
Sveti ovnoviNe uzimajui u obzir boanstva ovnove Knuma, Harsafesa
i Amona, praveovnove potovali su u mnogim gradovima zbog njihove
jaine, polne snage i energije, aposle u Hermopolisu, Likopolisu i
Mendesu ili Busirisu. Banebdetet, Mendesov ovanbio je najuveniji, a
bio je i sudija posrednik u velikoj svai Horusa i Seta. Dok
subikovi bili povezani s ka, taj je ovan bio u vezi s ba. Njegovo
je ime znailo dua,gospodar Busirisa. Uzimali su da to znai i
Ozirisova dua. Kasnije su ovnu Mendesadali etiri glave, koje
predstavljaju due Raa, ua, Geba i Ozirisa. Dovodili su ga uvezu i s
Ptahom koji je uzeo njegovo obeleje da bi stvorio Ramsesa II
Njegovaena bila je Hatmehit, boginja delfin.Mendesov ovan bio je
sahranjen na dravni troak vrlo sveano i uz velikoalovanje. Naroito
ga je potovao Ptolemej II koji je ponovno izgradio njegov hramte je
u njemu ustoliio dva ovna. Prikazivali su ga kao ovna vodoravnih
valovitihrogova; ponekad je na glavi nosio ureus, a ponekad je
sedeo na prestolju.
TheTrooper
18-12-07, 16:35
Sveti krokodiliNajuveniji meu svetim krokodilima bio je onaj u
kome se prikazivao sam Sebek,a drali su ga u jezeru Moeris u
Faiyumu. Svetenici su mu prednje noge i ui ukrasiliskupocenim
nakitom i draguljima, a hodoasnici, koji su se jatili oko
svetilita, hranilisu ga odabranim jelima. Kad je prihvatio hranu,
bio je to za hodoasnika znak da muje dobrohotan. Za oveka je bila
najvea ast da padne u Nil i da ga podere krokodil.
TheTrooper
18-12-07, 16:35
Svete pticeMeu njima je najuvenija bila ptica Bennu, koja je pre
izmiljena ptica nego apljakojoj je bila nalik. Bila je
otelotvorenje sunca kad se pojavilo u asu stvaranja sletevina kamen
Benben; bila je stvorena iz vatre koja je zorom gorela na svetom
drvu perseau Heliopolisu; po drugoj verziji iskoila je iz Ozirisova
srca. Prikazivali su je kaogolemoga zlatnog jastreba s apljinom
glavom, pa su Grci pticu Bennu poistovetili sfeniksom, nekom vrsti
orla crvenih i zlatnih krila. Prema Herodotu, ptica Bennu rodilase
na hramskim panjacima, ali se pojavljuje svakih petsto godina nosei
u hram telosvoga nedavno preminulog oca u jajetu napravljenom od
mirhe.Od stvarnih ptica najsvetiji je bio jastreb koga su
poistovetili s Horusom, sinomAtumovim ili Raovim, i udruili s ba u
obliku jastreba sa ovejom glavom. Kopceptiare drali su u ograenom
prostoru ispred sunevih hramova. Ibisa, Totovu pticu,potovali su u
Ibeumu, severno od Hermopolisa. Za neke guske govorilo se da
suotelotvorenje Gebovo ili Amon-Raovo, dok su lastavice bile
posveene Izidi jer je onau obliku lastavice obletala oko drva
tamarisa to je u Biblosu obraslo Ozirisovsarkofag.
TheTrooper
21-12-07, 22:44
UENJE O VENOM IVOTUIdeje i verovanja Egipana u odnosu na budui
ivot nije mogue lako odrediti,zbog mnogih tekoa u prevodu
religijskih tekstova i usklaivanja navoda iz delarazliitih
razdoblja. Izgleda da je i u svesti samih Egipana postojala neka
zbrkapojedinosti koja se ne moe razjasniti dok se ova knjievnost
dalje ne proui i vietekstova ne objavi. Sigurno je da su Egipani
verovali u neku vrstu budueg ivota, iuenje o venom postojanju je
glavna odlika njihove religije, to je izraavano snajveom jasnoom u
svim razdobljima. Da li ovo verovanje potie iz Annua, glavnoggrada
kulta boga-sunca, nije sigurno, ali je vrlo verovatno, jer ve u
tekstovima piramidanailazimo na ideju o venom ivotu povezanu s
postojanjem sunca, a za Pepija I se kaeda je "Davalac ivota,
postojanosti, moi, zdravlja i sve radosti srca, koji, poput
Sunca,veno ivi". Sunce se raa svakoga dana s obnovljenom snagom i
krepkou, iobnavljanje mladosti u buduem ivotu bila je namera i cilj
svakog egipatskogvernika. S ovim ciljem je sastavljena celokupna
egipatska religijska knjievnost.Na Anijevom papirusu pokojnik je
predstavljen kako dolazi na neko udaljeno mestogde nema ni vazduha
za disanje ni vode za pie, ali tamo on razgovara s Tmuom. Uodgovoru
na njegovo pitanje: "Koliko u iveti?", veliki bog Annua
odgovara:Postojae milione miliona godina, tokom razdoblja miliona
godina.U Poglavlju LXXXIV, kako je ono dato na istom papirusu,
beskrajno trajanjeprolog i budueg ivota due, kao i njene boanske
prirode, Ani proglaava reima:Ja sam u [bog] bezobline tvari. Moja
dua je Bog moja dua je venost.Kada se pokojnik poistoveuje sa uom,
on izjednauje razdoblje svoga postojanjas razdobljem Tmu-Raa, tj.
on je postojao pre Ozirisa i irugih bogova njegovezajednice. Ova
dva odlomka dokazuju istovetnost verovanja u veni ivot u
XVIIIdinastiji s onim u V i VI dinastiji.Ali, iako imamo ovaj dokaz
o egipatskom verovanju u veni ivot, nigde se ne kaeda e ovekovo
propadljivo telo ponovo ustati; sledei odlomci zapravo pokazuju
daje preovladala ideja da telo lei u zemlji dok dua ili duh ivi na
nebesima.Dua nebesima, telo zemlji.Tvoja sutina je na nebu tvoje
telo na zemlji.Nebesa imaju duu tvoju, zemlja ima telo tvoje.Nema,
meutim, nikakve sumnje da su, od prvog do poslednjeg, Egipani
vrstoverovali da pored due postoji i neki drugi ovekov deo koji e
vaskrsnuti. Ouvanjepropadljivog tela je, takoe, na neki nain bilo
povezano sa ivotom u svetu koji edoi, i njegovo ouvanje je bilo
neophodno da bi se obezbedio veni ivot; usuprotnom, molitve
izgovorene s tim ciljem bile bi beskorisne, a vremenom
osvetaniobiaj balsamovanja mrtvih ne bi imao nikakvo znaenje. Na
beskrajno postojanjedue ukazuje se u gore navedenom odlomku u kome
se ne pominje Oziris; ali estospominjanje sastavljanja njegovih
kostiju, spajanja njegovih udova i uklanjanja svegtrulea s njegovog
tela izgleda da pokazuje da je poboni Egipanin povezivao ovestvari
s vaskrsnuem svog vlastitog tela u nekom obliku, i smatrao da ono
to je bilouinjeno za onoga koji je proglaen davaocem i izvorom
ivota mora biti neophodnoi za smrtnika.Fiziko telo oveka gledano
kao celina zvalo se hat. Ova re je, izgleda,povezana s idejom o
neemu to je podlono truljenju. Re je, takoe, primenjena
nabalsamovano telo u grobnici, to znamo po reima: "Moje telo (hat)
je sahranjeno."Takvo telo je pripisivano bogu Ozirisu; u Poglavlju
CLXII Knjige mrtvih "njegovoveliko boansko telo poivalo je u
Annuu". U tom smislu su bog i pokojnikbili jednaki. Kao to smo
ranije videli, telo ne naputa grobnicu niti se ponovopojavljuje na
zemlji, a ipak je njegovo ouvanje bilo neophodno. Tako se
pokojnikobraa Tmuu:"Zdravo da si, o, moj oe Ozirise, ja dooh i
balsamovah ovo svoje mesotako da mi se telo ne moe raspasti. Ja sam
ceo, isto kao to ceo bee i moj otacHepera, koji je za mene uzor
onoga to ne prolazi. Doi onda, o, Oblije, i dajmi dah, o, gospodaru
daha, o, ti koji si vei od sebi ravnih. Utvrdi me i uobliime, o, ti
koji si gospodar groba. Daj da trajem zanavek kao to dade da
trajeotac tvoj Trnu; i telo njegovo ne nestade niti se raspade. Ja
ne inih ono to ti jemrsko, ne, ja govorih ono to tvoj ka voli;
nemoj me odbiti, nemoj me baciti izasebe, o, Trnu, da propadnem,
kao to uini svakom bogu, i svakoj boginji, isvakoj zveri i gmizavcu
koji se raspada kad dua posle smrti iz njega izae, ikoji se posle
truljenja na komade drobi. Klanjam ti se, o, moj oe Ozirise,
tvojemeso nije iskusilo truljenje, nije bilo crva u tebi, ti se
nisi izdrobio, nisi uvenuo,nisi gnjile postao i nisi se u crve
pretvorio; i ja sam jesam Hepera, posedovauzauvek meso svoje i neu
istruleti, neu se smrviti, neu uvenuti i neu trulepostati."Ali,
telo ne lei u grobnici ne delajui, jer ono je uz pomo molitvi i
obreda na dansahrane obdareno moi da se pretvori u sahu, ili
duhovno telo. Tako nalazimo fraze kaoto su: "Ja klijam kao biljke",
"Moje meso klija", "Ja postojim, ja postojim, ja ivim, jaivim, ja
klijam, ja klijam", "tvoja dua ivi, tvoje telo klija na zapovest
Raovu bezsmanjivanja, bez oteenja, kao Ra, zauvek." Re sahu iako je
ponekad pisana sdeterminativom mumije koja lei na odru kao hat,
"telo", oznaava telo koje je steklostepen znanja, moi i slave uz
pomo kojih od tada postaje trajno i ne moe istruleti.Telo koje je
postalo sahu ima mo zdruivanja s duom i voenja razgovora s njom.
Uovom obliju ono se moe uspeti na nebesa i boraviti s bogovima, sa
sahu-ima bogovai duama pravednika. U tekstovima piramida nalazimo
sledee odlomke:Uzdigni se Teta ovaj. Ustani, ti monice snaan. Sedi
s bogovima, ini ono to jeinio Oziris u velikoj kui u Annuu. Ti
primi svoj sah, nee biti okovano tvojestopalo na nebu niti e biti
vraen na zemlju.Zdravo da si, Teto, na ovaj dan [kad] stoji pred
Raom [dok] on dolazi s istoka,[kad] si obdaren ovim svojim sah-om
medu duama.Trajanje ivota je venost, njegova granica ivota je
neprolaznost u sah-u.Ja sam sah s duom njegovom.U poznoj redakciji
Knjige mrtvih koju je objavio Lepsius, za pokojnika se kae da"gleda
na svoje telo i poiva na svom sahu-u", a za due "da ulaze u svoj
sahu"; uodeljku koji postoji i u ovoj i u starijoj tebanskoj
redakciji kae se da pokojnik primasahu od boga Ozirisa. Da su
ponekad egipatski pisci meali hat sa sahu jasno je poodeljku iz
Knjige udisaja, gde se kae: "Zdravo, Ozirise, tvoje ime traje,
tvoje telo jeutvreno, tvoj sahu klija"; u drugim tekstovima re
"klijanje" se koristi samo zaprirodno telo.U bliskoj vezi s
prirodnim i duhovnim telima stajalo je srce, ili pre onaj njegovdeo
koji je sedite ivotne sile i izvor dobrih i ravih misli. Kao
dodatak prirodnom iduhovnom telu ovek je, takode, imao apstraktnu
individualnost ili linost obdarenusvim svojim karakteristinim
atributima. Postojanje ove apstraktne linosti je bilopotpuno
nezavisno. Ona se slobodno mogla kretati s mesta na mesto,
odvajajui ilisjedinjujui se s telom po volji, kao i uivati u
nebeskom ivotu s bogovima na nebu.To je bio ka, lik, duh, dvojnik,
karakter, narav i mentalni atributi. Pogrebni darovi -meso, kolai,
pivo, vino, miro itd. - bili su namenjeni ka-u; miris zapaljenog
tamjanabio mu je prijatan. Ka je boravio u kipu ovekovom kao to je
boji ka nastanjivao kipboga. U tom smislu, izgleda da je ka
istovetan sa sehem-om, ili likom. U pradavnimvremenima grobnice su
imale posebne odaje u kojima je ka bio oboavan i gde jeprimao
darove. Medu svetenstvom je postojao red ljudi koji su nosili ime
"ka-ovisvetenici". Oni su vrili slube u ka-ovu ast u "ka-ovoj
kapeli"U Unasovom tekstu za pokojnika se kae da je "srean sa svojim
ka-om" na onomsvetu, a njegov ka je sjedinjen s njegovim telom u
"velikom boravitu"; poto je njegovotelo spaljeno u najnioj odaji,
"njegov ka izlazi k njemu". O Pepiju I se kae:Opran je tvoj ka,
sedi tvoj ka i jede hleb sa tobom neprestano za uvek. Ti si
ist,tvoj ka je ist, tvoja dua je ista, tvoje oblije je isto.Ka je,
kao to smo videli, mogao da jede, pa je zbog toga bilo neophodno
snabdetiga hranom. U XII dinastiji i kasnijim razdobljima bogovi su
preklinjani da daju mesoi pie pokojnikovom ka-u. Izgleda da su
Egipani smatrali da je budue blagostanjeduhovnog tela zavisilo od
stalnog dobavljanja pogrebnih darova. Kada nije bilomogue da se
nastavi snabdevanje materijalnom hranom, ka se hranio
darovimanaslikanim po zidovima grobnice, koji su pretvarani u
odgovarajuu hranu uz pomomolitvi ivih ljudi. Kada nije bilo ni
materijalnih darova ni odgovarajuih slika da bise njima hranio,
izgleda da je ka morao propasti, ali tekstovi nisu odreeni u vezi
stim.Sledi primer ka-ove molbe za hranu napisan u XVIII
dinastiji:"Neka bogovi daju da ulazim i izlazim iz grobnice svoje,
da Visoanstvoosvei senku svoju, da pijem vodu iz spremita svoga
svakoga dana, da mi sviudovi rastu, da mi Hapi da hleba i cvea svih
vrsta u dobu njihovom, daprolazim preko imanja svoga svakodnevno
bez prestanka, da se dua mojaspusti na grane rastinja koje sam
zasadio, da se osveim u podnoju svojihsikomora, da jedem hleb koji
one obezbeuju. Neka imam usta svoja dagovorim njima kao sledbenici
Horovi, neka izaem na nebo, neka se spustimna zemlju, neka mi
nikada put ne prepree, neka mi tamo nikada ne uine onoto je mrsko
dui mojoj, neka mi nikad duu ne zatvore, ve da budem meupotovanima
i omiljenima, da obraujem zemlju svoju u Polju Aaru, dadoem na
Polje mira, da mi neko doe s krazima piva, kolaima i
hlebomgospodara venosti, da dobijem meso s oltara velikih, ja, ka
proroka Amsua".
TheTrooper
21-12-07, 22:58
Nastavak. Onom ovekovom delu za koji se, van svake sumnje,
verovalo da uiva venopostojanje na nebesima u proslavljenom stanju,
Egipani su dali ime ba . To je re kojaznai neto kao "uzvien",
"plemenit" i koja je uvek do sada prevoena kao "dua". Banije
bestelesna, jer iako boravi u ka-u i u nekom smislu je, kao i srce,
princip ivota uoveku, ona jo uvek poseduje sr i oblik:
predstavljana je u obliju sokola s ljudskomglavom; to se tie njene
prirode i sutine, oznaena je kao veoma profinjena ilieterska. Ona
je ponovo poseivala telo u grobnici, ponovo ga oivljavala i
razgovaralas njim; mogla je uzeti bilo koje oblije po svojoj elji,
imala je mo da ode na nebesa itamo ivi s usavrenim duama. Bila je
vena. Poto je ba bila blisko povezana s kaom,ona se sluila
pogrebnim darovima, i najmanje u jednom vidu svog postojanjabila je
podlona raspadanju ako se nije dovoljno ili odgovarajue hranila. U
tekstovimapiramida stalno prebivalite ba ili due su nebesa s
bogovima, ijim nainom ivotaona ivi:Gle, Unas izlazi dana ovoga u
obliju pravom due ive.Njihova dua (Tj. dua bogova) je u Unasu.Stoji
tvoja dua meu bogovima.Zdravo, Pepi ovaj! Dolazi tebi okoHorovo,
ono govori s tobom. Dolazi tebi tvojadua koja je meu bogovima.ista
je tvoja dua meu bogovima.Kao to ivi Oziris, i kao to ivi dua u
Netatu, tako ivi Pepi ovaj.Ono (Tj. Oko Horovo) postavlja tvoju duu
Pepi ovaj meu manje i vee krugovebogova u obliju ureusa [koji] su
na elu tvome.Gle, Pepi, ovaj, tvoja dua je dua Annua; gle, tvoja
dua je dua Nehena; gle,tvoja dua je dua Pea; gle, tvoja dua je
zvezda iva, gle, meu braom svojom.U vezi s ka i ba mora se pomenuti
haibit ili ovekova senka, koju su Egipanismatrali delom ljudskog
tela. Ona se moe porediti sa i umbra kod Grka i Rimljana.Smatralo
se da ima potpuno nezavisno postojanje i da je u stanju da se
odvoji od tela;mogla se kretati gde god poeli i, kao i ka i ba,
sluila se pogrebnim darovima ugrobnici, koju je po volji poseivala.
Pominjanje senke, bilo boga ili oveka, u tekstovimapiramida nije
esto, i teko je dokuiti kakva su bila gledita u vezi s njom.Ali, iz
odlomka u Unasovom tekstu, gde se ona pominje zajedno s duama,
duhovima ikostima bogova, jasno je da je ve i tako rano njen poloaj
u odnosu na oveka biodobro odreen. Iz zbirke ilustracija koju je dr
Bir dodao svom lanku O seni ili sencimrtvih {On the shade or Shadow
of the Dead}, sasvim je jasno da je makar u kasnijimvremenima senka
bila uvek povezana s duom i da se verovalo da je uvek blizu nje.Ovo
gledite je podrano odlomkom iz XCII poglavlja Knjige mrtvih, gde se
kae:Neka ne bude zatvorena dua moja, neka ne bude okovana senka
moja, neka budeotvoren put za duu moju i za senku moju, neka vidi
velikog boga.Neka pogleda dusu svoju i senku svoju.Jo jedan vaan i
oigledno vean deo oveka je bio hu, koji, sudei po znaenjurei, moe
biti definisan kao "blistav" ili prozraan, neopipljiv omota ili
pokrivatela, koji je esto prikazivan u obliku mumije. U nedostatku
bolje rei hu je esto bioprevoen sa "blistavi", "proslavljen",
"razum" i slino, ali u izvesnim sluajevima moese dovoljno dobro
prevesti sa "duh". Tekstovi piramida nam pokazuju da su
hu-ovibogova iveli na nebesima i tamo upuivali hu oveka im bi
molitve izgovorene nadmrtvim telom to omoguile. Tako se kae: "Unas
stoji s hu-ovima", i jedan od bogovaje zamoljen "da mu da njegovo
ezlo meu hu-ovima"; kada su due bogova ule uUnasa, njihovi hu-ovi
su bili s njim i oko njega.Kralju Teti se kae:On (Hor) iupa oko
svoje iz sebe, dade ga tebi da te ojaa njime, da bi mogao
daprevlada njime meu Hu-ovima.I opet, kad je bog Hent-mennut-f
preneo kralja na nebesa, kae se da mu bog Seb,koji se raduje to ga
je sreo, daje obe ruke, pozdravlja ga kao brata, hrani ga i
postavljameu nepropadljive hu-ove. U Poglavlju XCII pokojnik se
moli za osloboenje svojedue, senke i hu-a iz ropstva grobnice, i za
spasenje od onih "ija su boravitaskrivena, koji okivaju due, koji
okivaju due i hu-ove i koji zatvaraju senkemrtvih"; a u Poglavlju
XCI se nalazi formula posebno pripremljena da omogui hu-u dapree iz
grobnice u oblasti gde borave Ra i Hator.Za jo jedan ovekov deo se
smatralo da postoji na nebesima; njemu su Egipanidali ime sehem .
Re je prevoena kao "mo", "oblije" i slino, ali je vrlo tekopronai
bilo koji izraz koji bi predstavio egipatski pojam sehem. On se
pominje u vezis duom i hu-om, to e se videti iz sledeih delova
tekstova piramida:Dolazi tebi tvoj sehem medu hu-ove.ist je tvoj
sehem meu hu-ovima.Ti si ist, ist je tvoj ka, ista je tvoja dua,
tvoj sehem.Raovo ime je bilo sehem ur, "Veliki Sehem", a Unas je
poistoveen s njim inazvan:Veliki sehem,sehem meu sehemu.Konano,
ovekovo ime, ren, za koje se verovalo da postoji na
nebesima,pominje se u tekstovima piramida:Srean je Pepi ovaj s
imenom svojim, ivi Pepi ovaj s ka-om svojim.Tako se, kao to smo
videli, potpun ovek sastojao od prirodnog tela, duhovnogtela, srca,
dvojnika, due, senke, neopipljivog eterskog omotaa ili duha, oblija
iimena. Svi oni su, meutim, bili nerazdvojno povezani, i
blagostanje svakog pojedinogticalo se blagostanja svih. Za dobrobit
duhovnih delova bilo je neophodno sauvatiprirodno telo od
truljenja, i izvesni odlomci u tekstovima piramida izgleda pokazuju
daje verovanje u vaskrsenje prirodnog tela postojalo u najranijim
dinastijama .Tekstovi ne pominju vreme kada besmrtni deo poinje
svoje blaeno postojanje,ali je verovatno da je ovekov Oziris
(Oziris se sastojao od svih ovekovih duhovnihdelova sastavljenih
zajedno u oblije koje mu je bilo istovetno. Svu poast koja je
odavanamumificiranom telu primao je njegov Oziris, darove njemu
darivane pri hvatao je njegovOziris, a amajlije koje su postavljane
na njega, njegov Oziris je koristio radi svoje sopstvene zatite.
Sahu, ka, ba, hu, haibit, sehem i ren su bili u prvobitnim
vremenima odvojeni inezavisni delovi ovekove besmrtne prirode, ali
u tekstovima piramida oni su sakupljenizajedno, i mrtvi kralj Pepi
se oslovljava kao "Oziris Pepi". Obiaj nazivanja pokojnikaOzirisom
nastavio se do rimskog razdoblja) dospevao do potpunog uivanja
duhovnesree jedino kada su pogrebni obredi ispravno izvreni i
ritual izgovoren. Srazmernomalo pojedinosti je poznato u vezi s
nainom ivota due na nebesima i, iako bi seneke zanimljive injenice
mogle sakupiti iz tekstova svih razdoblja, vrlo je tekousaglasiti
ih. Ovaj ishod je posledica delimino razliitih gledita koja su
imalerazliite kole miljenja u starom Egiptu, a delimino injenice da
o nekim pitanjimasami Egipani nisu imali jasna miljenja. Nae znanje
o njihovom najstarijempoimanju budueg ivota zasniva se na
tekstovima piramida.
TheTrooper
21-12-07, 23:01
ivot ovekovog Oz