Eckhart Tolle-Moc Nastavak

7/23/2019 Eckhart Tolle-Moc Nastavak

1/74

Naslov izvornika:Eckhart TolleThe power of now

Pohvale knjizi

MO SADANJEG TRENUTKA

Kad bih morala izabrati samo jednu knjigu, izabrala bih Mo sadanjeg trenutka Eckharta Tollea. Zato? Zato Sto ta knjiga zrai duhomljubavi, koji se osjea ne samo u njezinim rijeima, nego i u prazninama izmeu rijei. Nijedna me knjiga nije tako dirnula niti sam ijednu tako od srca prihvatila. Patricia Gordon, Calgary, Alberta

"Od srca preporuujem ovu iznimno nadahnutu knjigu svim traiteljima danan jice." Lama Surya Das,

autor knjige Awakening the Buddha VVrthin (Buenje unutarnjeg Buddhe)

Smatram da je ova knjiga sjajna za ljude kao to sam ja koji ele prihvatit i po ruk u to su je tako rjeito iznijeli Course in Miracles (Teajuda) i Deepak Chopra u knjizi Seven Spiritual Laws of Success (Se

dam duhovnih zakona uspjeha). Svaki put kad proitam neki dioMoi sadanjeg trenutka, iznenadim se otkrivajui novo, dublje znaenje onog a to sam ve proitao. JeanPierre LeBlanc, direktor SAJE

(proizvoa i vlasnik trgovakog lanca prirodnih proizvoda za zdravlje)

"... podsjea nas da budemo uistinu prisutni u vlastitom ivotu te da

se oslobodimo prolosti i budunosti. Ova knjiga moe preobraziti va

nain razmiljanja. Koje su posljedice? Vie radosti, i to upravo sada!"

The OPRAH Magazine

Mo sadanjeg trenutka pruila mi je utjehu, beskrajno me nadahnjuje te mi, u pogledu moga vlastitog putov anja, prua uvid za uvidom. Zame ne preds tavlja otkr ie i radost. Albert Koopman, poslovni rukovoditelj

Tragao sam za smislom, dobrobiti, zdravljem i ivotom, ali sam, nanesreu, tragao izvan sebe. Mo sadanjeg trenutka pokazala mi je nakoji nain teko uhvatljiva ivotna blaga pronai u vlastitoj nutrini.

John Kuchenthal, savjetnik organizacijskog razvoja


2/74

SADRAJ

Ovdje ste kako biste boanskoj

svrsi svemira omoguili da se razotkrije.

Eto koliko ste vani!

Eckhart Tolle

Predgovor VII

Uvodna rije XI

Zahvale XVII

Uvod 1

Podrijetlo knjige 1

Istina se krije u vama 3

PRVO POGLAVLJE: Vi niste um 7

Najvea prepreka prosvjetljenju 7Oslobod ite se uma 11

Prosvjetljenje: uzdizanje iznad misli 14

Emocija: reakcija tijela na um 17

DRUGO POGLAVLJE: Svjesnost: izlaz iz boli 23

Ne stvarajte vie bol u sadanjosti 23

Bol iz prolo sti: rastvaranje tijela boli 25

Poistovjeivanje ega s tijelom boli 29

Podrijetlo straha 30

Potraga ega za cjelovit ou 32

TREE POGLAVLJE: Duboko se upustite u Sadanji trenutak 34

Ne tragajt e za sobom u umu 34

Okonajte privid vremena 35

Nita ne postoji izvan Sadanjeg trenutka 36

Klju duhovne dimenzije 37

Kako pristup iti moi Sadanjeg trenutka 38

Otputanje psiholokog vremena 41

Ludost psiholokog vremena 42

Negativnost i patnja ukorijenjeni su u vremenu 43

Otkrivanje ivota u pozadini ivotne situacije 45


3/74

Svi problemi samo su privid i uma 46

Kvantni skok u evoluciji svijesti 48

Radost postojanja 49

ETVRTO POGLAVLJE:

Strategije kojima se um koristi kako bi izbjegao Sadanji trenutak 51

Gubitak Sadanjeg trenut ka: sutinska zabluda 51

Obino nesvjesno i duboko nesvjesno 52

Za im to oni tragaju? 54

Rastvaranje uobiajenoga nesvjesnog 55

Sloboda od nesree 55

Gdje god se nalazili, budite ondje u potpunost i 59

Unutarnja svrha ivotnog putovanja 63

U vaoj prisutnos ti prolost ne moe opstati 64

PETO POGLAVLJE: Stanje prisutnosti 67

To nije ono to mislite da jest 67

Ezoterijsko znaenje ekanja 68

Ljepota izrasta u dubokoj tii ni vae prisutnost i 69

Spoznaja iste svijesti 71

Krist: stvarnos t vae boanske prisutn osti 74

ESTO POGLAVLJE: Unutarnje tijelo 77

Postojanje je vae najdublje ja 77

Zavirite s onu stranu rijei 78

Pronalaenje vlastite nevidljive i neunitive stvarnosti 79

Povezivanje s unutarnjim tijelom 80

Preobrazba kroz tijelo 81

Propovijed o tijelu 83

Duboko se ukorijenite u nutrini 84

Prije nego to uete u tijelo oprostit e 86

Poveznica s neoitova nim 87Usporavanje procesa starenja 88

Jaanje obrambenog sustava 89

Neka vas u tijelo uvede dah 90

Stvaralako koritenje umom 90

Umijee sluanja 91

SEDMO POGLAVLJE: Portali koji vode u neoitovano 92

Duboko u tijelu 92

Izvor chija 93

San bez snova 94

Drugi portali 95

Tiina 96

Prostor 97

Istinska priroda prostora i vremena 100

Svjesna smrt 101

OSMO POGLAVLJE: Prosvijetljeni odnosi 103

Gdje god se nalazili, zakoraite u Sadanji trenutak 103

Odnosi ljubavi i mrnje 105

Ovisnost i potraga za cjelinom 106

Od ovisni kih do prosvije tljenih odnosa 109

Odnosi kao duhovna praksa 111

Zato su ene blie prosvjetljenju 116

Rastvaranje kolektivnog enskog tijela boli 118

Odrecite se odnosa sa sobom 122

DEVETO POGLAVLJE: S onu stranu sree i nesree nalaz i se spokojstvo 125

Uzvienije dobro onkraj dobra i zla 125

Okonanje ivotne drame 127

Nepostojanost i ivotni ciklusi 129

Kako se korist iti negativno u i odre i sej e 133

Priroda suosjeanja 138

Prema drukijem poretku stvarnos ti 140

DESETO POGLAVLJE: Zna enje predav anja 145

Prihvaanje Sadanjeg trenutka 145

Od energije uma do duhovne energije 149

Predavanje u osobnim odnosima 150

Preobraaj bolesti u prosvjetljenje 153

Kad se dogodi nesrea 155

Preobraavanje patnje u spokojstvo 156

Put kria 158Mo odabira 160

0 AUTORU 163


4/74

PREDGOVOR IZDAVAA

NAPISAO MARC ALLEN

Autor knjige Visionary Business (Vizionarski posao)iA Visionary Life (Vizionarski ivot)

Knjiga poputMoi sadanjeg trenutkapojavi se moda jednom u desetgodina ili jednom u narataju. To je vie od knjige; u njoj prebiva i

votna energija koju vjerojatno moete osjetiti dok je drite u rukama.Posjeduje mo da u itateljima izazove iskustva i da nabolje promijeni njihov ivot.

Mo sadanjeg trenutka prvi put je objavljena u Kanadi, a kanadska mi je izdavaica, Connie Kellough, rekla kako esto slua prie o

pozitivnim promjenama, pa ak i udima, do kojih je dolo kad bi ljudi poeli itati tu knjigu. itatelji nas nazivaju, rekla je. Mnogi migovore o prekrasnim iscjeljenjima, preobrazbama i poveanoj ivotnojradosti koje doivljavaju zato to su prihvatili uenja ove knjige.

itajui je, postao sam svjestan kako je svaki trenutak moga ivota udo. To je apsolutna istina, bez obzira na to jesam li to spoznao ili nisam. AMo sadanjeg trenutkauvijek mi iznova pokazuje kako to mogu shvatiti.

Od prve stranice knjige oito je da je Eckhart Tolle suvremenimajstor. Nije povezan ni s jednom odreenom religijom, doktrinomili guruom; njegova uenja prihvaaju smisao i sutinu svih tradicija kranske, hinduistike, budistike, muslimanske, domorodake ilibilo koje druge i ni s jednom ne dolaze u sukob. Tolle je u stanjunapraviti ono to su radili svi veliki majstori: jednostavnim i jasnim

jezikom pokazati nam kako se put, istina i svjetlost kriju u naoj nutrini.

Eckhart Tolle poinje ukratko nas uvodei u svoju priu priuo depresiji i oajanju rane mladosti koji su vrhunac dosegli u nevjero

jatnom iskustvu buenja do kojega je dolo jedne noi nedugo nakon

V II


5/74

MO SADANJEG TRENUTKA UVODNA RIJE

koju nosimo sa sobom, a koja nam govori kako stvari stoje. Pogledna svijet pokuava odgovoriti na dva temeljna pitanja: Tko smo? te:Kakva je narav Svemira u kojemu ivimo? Odgovori na ta pitanjaodreuju kakvou i znaajke naih osobnih odnosa s obitelji, prijateljima i poslodavcima/zaposlenicima. Razmilja li se o njima u iremkontekstu, ti odgovori definiraju drutvo.

Ne bi nas trebalo iznenaditi to pogled na svijet koji sada izranjadovodi u pitanje mnogo od onoga to zapadnjako drutvo smatra istinitim:

P R V I M I T o v j e a n s t v o j e d o s e g l o v r h u n a c s v o g a r a z v o j a .

Suosniva Esalena*, Michael Murphy, crpei iz usporednih religijskihistraivanja, medicinske znanosti, antropologije i sporta, iznio je izazovnu tvrdnju kako postoji vei broj naprednih stupnjeva ljudskogarazvoja. Dosegne li osoba te napredne razine duhovne zrelosti, poinju cvjetati nevjerojatne mogunosti ljubav, vitalnost, osobnost,svjesnost tijela, intuicija, opaaj, komunikacija i volja.

Prvi korak: spoznati kako te sposobnosti uistinu postoje. Veinaljudi toga nije svjesna. Tada se, svjesnom namjerom, moemo koristiti s nekoliko metoda.

D R U G I M I T P o t p u n o s m o o d v o j e n i j e d n i o d d r u g i h , o d p r i r o d e i s v e m i r a .

Taj mit koji govori: To se dogaa drugome, a ne meni, odgovoranje za ratove, silovanje planete i za sve oblike i izraze ljudskih nepravdi. Naposljetku, koji bi ovjek zdrava razuma nanio bol drugome ako

je svjestan kako je druga osoba dio njega smoga? Stan Grof, u svomistraivanju o neuobiajenim stanjima svijesti, saima to miljenje go

vorei kako su psiha i svijest svakoga od nas, u krajnjem sluaju, razmjerni 'Svemu to jest', budui da nema apsolutnih granica izmeutijela/ega i sveukupnosti postojanja.

Medicina treeg tisuljea, prema dr. Larryju Dosseyu, u kojojmisli, stavovi i iscjeliteljske namjere jednoga pojedinca mogu utjecati

Institut Esalen, osnovan 1962. godine kao alternativni edukativni centar, posveen istraivanju ljudskog neostvarenog potencijala koji se krije s onu stranu mate; smjeten na podruju koje je nekada nastavalo indijansko plemeEssalen, na Zapadnoj obali Sjedinjenih Amerikih Drava (prim. prev.)

XII

na fiziologiju drugoga (za razliku od prevladavajue medicine uma itijela u drugom tisuljeu) ima mnotvo vrstih dokaza u znanstvenim istraivanjima o iscjeljujuoj moi molitve. Prema poznatim naelima fizike i prema pogledu na svijet tradicionalne znanosti, molit

va ne moe izazvati iscjeljenje. Velika koliina dokaza, pak, govori dase to ipak dogaa.

T R E I M I T T j e l e s n i s v i j e t j e d i n i j e k o j i p o s t o j i.

Vezana uz materijalizam, tradicionalna znanost pretpostavlja kako sveono to se ne moe izmjeriti, ispitati u laboratoriju ili proniknuti uzpomo pet osjetila ili uz pomo njihovih tehnolokih produetaka jednostavno ne postoji. To nije stvarno. Posljedica toga jest da se sveukupna stvarnost svela na fiziku stvarnost. Duhovne ili, kako ih janazivam, netjelesne dimenzije stvarnosti prognane su iz vidokruga.

To se sukobljava s vjenom filozofijom, onim filozofskim konsenzusom koji spaja razliita razdoblja, religije, tradicije i kulture tekoji opisuje razliite, ali trajne dimenzije stvarnosti. Te dimenzije

obuhvaaju one od najguih i najmanje svjesnih koje bismo nazvali materijom do najrjeih i najsvjesnijih, koje bismo nazvali duhovnim podrujem.

Zanimljivo je kako o takvom proirenom i viedimenzionalnomobrascu stvarnosti govore kvantni teoretiari, kao to je Jack Scarfetti,koji opisuje nadsvjetlosna putovanja. Druge dimenzije stvarnostikoriste se kako bi objasnile putovanje koje se odvija bre od brzinesvjetlosti koja predstavlja konano ogranienje brzine. Ili razmislite o radu legendarnog fiziara, Davida Bohma, koji je govorio o eksplicitnom (tjelesnom) i implicitnom (netjelesnom) viedimenzionalnom obrascu stvarnosti.

To nije puka teorija eksperiment proveden 1982. godine uFrancuskoj pokazao je kako dvije kvantne estice koje su jednom bilepovezane ostaju na neki nain povezane ak i ako su razdvojene golemim udaljenostima. Mijenja li se jedna estica, istodobno se mijenjai druga. Znanstvenici ne znaju kako se moe odvijati to putovanje bre od brzine svjetlosti, iako neki teoretiari navode kako se ta povezanost odvija kroz prolaz koji vodi u vie dimenzije.

Stoga, u suprotnosti s onim to bi mogli pomisliti ljudi kojiizraavaju vjernost tradicionalnoj paradigmi, utjecajni i prodorni

XIII


6/74

MO SADANJEG TRENUTKA UVODNA RIJE

pojedinci s kojima sam razgovarao osjeaju kako jo nismo dosegli vrhunac ljudskoga razvoja, kako smo povezani sa sveukupnim ivotom,a ne odvojeni od njega te kako cjelokupni krug svjesnosti obuhvaa itjelesnu i mnotvo netjelesnih dimenzija stvarnosti.

U sutini, taj novi pogled na svijet zahtijeva da sebe, druge i sveukupnost ivota promatramo ne oima malog zemaljskog ja koje ivi u

vremenu i rada se u vremenu, nego oima due, naega Bia, istinskog Ja. Jedan po jedan, ljudi iskau u ovu viu putanju.

Svojom knjigomMo sadanjeg trenutkaEckhart Tolle s pravomzauzima vano mjesto u toj osobitoj skupini uitelja svjetskog glasa.Eckhartova poruka glasi: problem ovjeanstva duboko je ukorijen

jen u samom umu. Ili, bolje reeno, u naem pogrenom poistovjeivanju s umom.

Nepostojana svjesnost, sklonost da krenemo putem manjeg otpora tako to se neemo potpuno probuditi u sadanjem trenutkustvara provaliju. A um sputan vremenom, koji je smiljen da nam bu

de koristan sluga, uzdie se proglaavajui se gospodarom. Nalik naleptira koji lepra od cvijeta do cvijeta, um se bavi prolim iskustvima ili, projicirajui vlastiti televizijski film, predvia ono to e se tekdogoditi. Rijetko kad se odmaramo u oceanskim dubinama onogato je ovdje i sad. Jer upravo ovdje u Sadanjem trenutku pronalazimo svoje istinsko Ja, koje prebiva u pozadini fizikog tijela, promjenjivih osjeaja i brbljava uma.

Krunska slava ljudskoga razvoja ne poiva na sposobnosti zakljuivanja i razmiljanja, iako nas ona razlikuje od ivotinja. Um, kao inagon, puka je toka na putu. Krajnja nam je sudbina ponovno se

povezati s naim sutinskim Biem i izraziti se iz nevjerojatne, boanske stvarnosti u obinom fizikom svijetu, iz trenutka u trenutak. Lako je to rei, pa ipak su rijetki oni koji su dosegli daljnje vrhunceljudskoga razvoja.

Na svu sreu, postoje vodii i uitelji koji nam mogu pomoi nanaem putu. Eckhartova golema mo kao uitelja i vodia lei ne samo u njegovoj sposobnosti adepta da nas oduevi svojim zabavnimpriama, da apstraktno uini konkretnim ili da nam prui korisnutehniku. Prije bi se moglo rei kako njegova arolija izvire iz njegovaosobnog iskustva, iskustva onoga koji zna. Posljedica toga jest mo

XIV

koja se krije iza njegovih rijei, a koja se javlja samo kod najslavnijihduhovnih uitelja. ivei iz dubina vlastite uzvienije stvarnosti, Eckhart kri energetski put, da bi mu se i drugi mogli pribliiti.

A to ako drugi odlue pridruiti mu se? Jasno je kako e se svijet kakvim ga sada poznajemo promijeniti nabolje. Vrijednosti e sepromijeniti u bujici nestajanja strahova koji su otplavljeni kroz vrtlogsamoga Bia. Rodit e se nova civilizacija.

Postoji li dokaz za tu uzvieniju stvarnost? pitate se. Nudimvam samo analogiju. Brojni znanstvenici mogu se okupiti i priativam o znanstvenim dokazima da su banane gorke. Ali vi samo trebate kuati jednu jedinu bananu kako biste spoznali da postoji i jednasasvim drukija osobina banane. Na kraju krajeva, dokaz neete pronai u intelektualnim raspravama, nego u tome to e vas na neki nain dodirnuti ono sveto to prebiva i u vama i izvan vas.

Eckhart Tolle majstorski nas priprema za tu mogunost.

Russell E. DiCarlo

Autor knjige Totvards a New World View:Conversations at the Leading Edge

(Prema novome pogledu na svijet: razgovori na rubu vodstva)

Erie, Pennsylvania SAD

Sijeanj 1998. godine

XV


7/74

ZAHVALE

Duboko sam zahvalan Connie Kellough na njezinoj potpori i ljubavi te na vanoj ulozi u preobrazbi ovoga rukopisa u knjigu, kao i zatoto je knjigu objavila svijetu. Radost je raditi s njom.

Zahvalnost izraavam i Corei Ladner te onim prekrasnim ljudima koji su pridonijeli ovoj knjizi pruajui mi prostor, taj najdragocjeniji od sviju darova prostor za pisanje i prostor zapostojanje.Hvala Adrienne Bradley iz Vancouvera, Margaret Miller iz Londonai Angie Francesco iz Glastonburyja u Engleskoj, hvala Richardu izMenlo Parka i Rennie Frumkin iz Sausalita, u Kaliforniji.

Takoer sam zahvalan Shirley Spaxman i Howardu Kelloughu zaprvi pregled rukopisa i povratne informacije, kao i onim osobamakoje su bile dovoljno ljubazne da pregledaju rukopis u kasnijoj fazi iprue mi dodatne informacije. Hvala Rose Dendewich to je raunalno obradila rukopis na svoj jedinstven, vedar i profesionalan nain.

Konano bih elio izraziti ljubav i zahvalnosti mojoj majci i ocu,bez kojih ova knjiga nikada ne bi nastala, mojim duhovnim uiteljima te najveem guruu od svih: ivotu.

XVII


8/74

UVOD

PODRIJETLO KNJIGE

Prolost mi slabo koristi i rijetko razmiljam o njoj; meutim, ukrat

ko bih vam elio red na koji nain sam postao duhovni uitelj te ka

ko je nastala ova knjiga.

Do trinaeste godine ivio sam u stanju gotovo trajne tjeskobe,

protkane razdobljima depresija koje su me vukle prema samoubojst

vu. Sada mi se ini da govorim o nekom prolom ili tuem ivotu.

Jedne noi, nedugo nakon dvadeset devetog roendana, probu

dio sam se u sitne sate s osjeajem apsolutnog uasa. I prije sam se esto puta budio s takvim osjeajima, ali ovaj put strah je bio snanijinego ikada prije. Tiina noi, nejasni obrisi namjetaja u mranojprostoriji, udaljeni zvuk tramvaja sve se doimalo tako strano, nepri

jateljsko i tako krajnje besmisleno da je u meni izazvalo duboki prezir prema svijetu. Najgore od svega, meutim, bijae moje vlastitopostojanje. Kakvoga je smisla imao ivot s teretom takve bijede? Zato se i dalje tako muiti? Osjetio sam kako duboka enja za smru,za nepostojanjem, sada postaje mnogo snanija od nagonske elje zadaljnjim ivotom.

Ne mogu vie ivjeti sa sobom. To bijae misao koja mi je neprestano odzvanjala u glavi. Iznenada sam postao svjestan kako je roudna misao. Jesam li jedno ili dva bia? Ne mogu li vie ivjeti sasobom, mora da nas je dvoje: 'ja' i 'drugo ja' s kojim ono prvo ne moeivjeti. Moda je, pomislio sam, samo jedno od to dvoje stvarno.

Bio sam tako zapanjen tom nenadanom spoznajom da mi se protok misli zaustavio. Bio sam pocpuno svjestan, ali vie nije bilo misli.Tada sam osjetio kako me vue neto to je nalikovalo na vrtlog energije. Bio je to u poetku polagan pokret, a zatim je dolo do ubrzanja.

1

Uhvatio me snaan strah i tijelo mi je poelo drhtati uo sam rijei: u stanju tako nevjerojatna blaenstva i svetosti da ak i izvorno iskust


9/74

Uhvatio me snaan strah i tijelo mi je poelo drhtati. uo sam rijei:Niemu se ne opiri, kao da je glas progovorio iz mojih prsiju. Osjeao sam kako me praznina uvlai u sebe. Iznenada je straha nestalo tesam dopustio da padnem u prazninu. Ne sjeam se onoga to se kasnije dogodilo.

Probudilo me cvrkutanje ptica pod prozorom. Nikada prije nisam uo takav zvuk. Oi su mi jo bile sklopljene i vidio sam slikudragocjenog dijamanta. Da, kad bi dijamant mogao proizvesti zvuk,takav bi taj zvuk bio. Otvorio sam oi. Prva svjetlost zore prodirala jekroz zavjese. Bez ijedne misli osjeao sam, znao sam kako u svjetlosti

postoji beskonano vie toga nego to znamo. Ta blaga svjetlost kojaje prolazila kroz zavjese bila je sama ljubav. Suze su mi se skupile uoima. Ustao sam i obiao prostoriju. Prepoznao sam je, a ipak samznao da je nikada prije nisam istinski vidio. Sve bijae svjee i nedirnuto, kao da je upravo toga trenutka nastalo. Uzimao sam u ruke razne stvari, olovku, praznu bocu, divei se njihovoj ljepoti i ivosti.

Toga sam dana obilazio grad, potpuno zapanjen udom ivotana Zemlji, kao da sam se tek rodio u ovom svijetu.

Sljedeih pet mjeseci ivio sam u stanju neuznemirenog dubokogspokojstva i blaenstva. Kasnije se snaga tih osjeaja malo ublaila ili

mi se to samo tako inilo jer su postali prirodno stanje. I dalje samuspijevao funkcionirati u svijetu, iako sam shvaao kako nita to bihikada mogao uiniti ne moe poboljati ono to ve imam.

Znao sam, naravno, da mi se dogodilo neto duboko znaajno,ali to uope nisam razumijevao. Tek nekoliko godina kasnije, nakon

to sam proitao neke duhovne spise i proveo stanovito vrijeme s duhovnim uiteljima, shvatio sam kako se ono za im svi tragaju meni

ve dogodilo. Shvatio sam kako je snaan pritisak patnje koji sam tenoi osjetio prisilio moju svijest da se odrekne poistovjeenosti s nesretnim i duboko zastraenim ja, koje je, na kraju krajeva, izmiljoti

na uma. To povlaenje je zacijelo bilo toliko potpuno da je lano, patniko ja istoga trenutka nestalo, kao da je izvuen zatvara iz igrake

na napuhavanje. Ostala je moja istinska priroda vjeno prisutna Ja jesam: svjesnost u svom istom stanju, prije bilo kakva poistovjeivanjas oblikom. Kasnije sam takoer nauio kako mogu ui u to unutarn

je bezvremeno carstvo u kojemu smrt ne postoji, koje sam u poetkudoivio kao prazninu te ujedno ostati potpuno svjestan. Boravio sam

u stanju tako nevjerojatna blaenstva i svetosti da ak i izvorno iskustvo koje sam upravo opisao blijedi u usporedbi s njim. Dolo je vrije

me kad na tjelesnoj razini niega vie nisam imao. Nije bilo nikakvihodnosa, posla, doma, nikakva drutveno definirana identiteta. Goto

vo dvije godine proveo sam na klupama u parku, u stanju najudesnije radosti.

No i najljepa iskustva prolaze. Najvanije od bilo kojeg iskustvamoda je podzemna struja spokojstva koja me od trenutka kad sepojavila nije napustila. Katkad je vrlo snana, gotovo opipljiva, a i

drugi je ljudi mogu osjetiti. Povremeno se povlai u pozadinu, kao

udaljena melodija.Kasnije su mi ljudi povremeno prilazili s rijeima: elim to to

si ti postigao. Moe li mi to dati ili mi pokazati kako da dosegnemtakvo stanje? A ja bih odgovarao: To ve ima. Ne moe ga osjetiti jer um u tvojoj glavi pravi preveliku buku. Taj odgovor kasnije jeprerastao u knjigu koju drite u rukama.

Prije nego to sam postao svjestan, ponovno sam zadobio vanjski

identitet. Postao sam duhovni uitelj.

ISTINA SE KRIJE U VAMA

Ova knjiga predstavlja sutinu moga rada s pojedincima i malim sku

pinama duhovnih trailaca u proteklih deset godina, irom Europe i

Sjeverne Amerike, ukoliko se ona moe prenijeti rijeima. S dubo

kom ljubavlju i potovanjem elio bih se zahvaliti onim osobitim lju

dima za njihovu hrabrost, spremnost da prigrle unutarnju promjenu,

za njihova izazovna pitanja i spremnost da sluaju. Da nije bilo njih,

ova knjiga nikada ne bi bila napisana. Ti ljudi pripadaju zasad jo ma

loj ali, sreom, sve brojnijoj manjini duhovnih pionira: ljudima koji

rastu do one toke na kojoj postaju sposobni iskoraiti iz naslijee

nih, kolektivnih obrazaca uma koji su tisuljeima sputavali ovjeanstvo okovima patnje.

Vjerujem kako e knjiga pronai put do onih koji su spremni za

tako temeljnu unutarnju preobrazbu te da e na njih djelovati kao ka

talizator. Takoer se nadam kako e stii do mnogih drugih ljudi koji

e njezin sadraj smatrati vrijednim promiljanja, iako moda nee bi

ti spremni ivjeti prema njezinim rijeima i prakticirati njezine savjete.

2 3

MO SADANJEG TRENUTKA UVOD


10/74


Mogue je kako e se u neko kasnije doba sjeme posijano pri itanjuknjige stopiti sa sjemenom prosvjetljenja koje svako ljudsko bie nosiu sebi te e to sjeme iznenada niknuti i oivjeti u njima.

U svom sadanjem obliku knjiga je, nerijetko spontano, nastajala kaoodgovor na pitanja koja su postavljali pojedinci na seminarima, na satovima meditacije te u osobnim savjetovanjima, stoga sam zadraooblik pitanja i odgovora. Na tim sam satovima i savjetovanjima mnogo toga nauio i primio, isto kao i oni koji su postavljali pitanja. Neka od pitanja i odgovora zapisao sam gotovo doslovce. Druga su pitanja generika, odnosno, stanovite vrste esto postavljanih pitanjasloio sam u jedno pitanje, a sutinu razliitih odgovora saimao samu oblik jednog jedinog, generikog odgovora. Katkad se u procesu pisanja javljao potpuno novi odgovor, koji je bio smisleniji ili dublji odbilo kojih rijei koje sam ikada izgovorio. Neka je dodatna pitanjapostavio izdava kako bismo postigli veu razumljivost nekih odgo

vora.

Uoit ete kako se razgovori od prve do posljednje stranice odvi

jaju na dvije razliite razine.

Na jednoj razini privlaim vam panju na ono to je u vamalano. Govorim o naravi ljudskog nesvjesnog i o njegovom nepravilnom djelovanju, kao i o njegovim najuobiajenijim oitovanjima uponaanju, od sukoba u odnosima do ratova izmeu plemena ili naroda. Takvo je znanje osobito vano, jer ako ne nauite prepoznavatilano kao lano kao neto to niste vi ne moe doi do trajne preobrazbe te e vas privid uvijek na kraju ponovno uvui u neki oblikpatnje. Na toj razini pokazujem vam i to kako da ono to je u vamalano ne pretvorite u vlastito ja i u osobni problem, jer na taj se nain

ono lano obnavlja.Na drugoj razini govorim o dubokoj preobrazbi ljudske svijesti

ne kao o nekoj udaljenoj, buduoj mogunosti, nego kao o neemuto je mogue ve sada bez obzira tko ste i gdje se nalazite. Pokazatu vam kako se osloboditi robovanja umu, kako ui u prosvijetljenostanje svijesti i odrati ga u svakodnevnom ivotu.

Na toj razini knjige rijei se ne bave uvijek informacijama, negosu nerijetko tako smiljene da vas, tijekom itanja, privuku u tu no

vu svjesnost. Uvijek vas iznova pokuavam povesti sa sobom u ono

UVOD

bezvremeno stanje intenzivne svjesne prisutnosti u Sadanjem trenutku, kako bih vam omoguio da okusite prosvjetljenje. Sve dok nisteu stanju iskusiti ono o emu govorim, moglo bi vam se uiniti da seneki odlomci ponavljaju. im, pak, to iskusite, vjerujem kako etespoznati da se u tim rijeima krije velika duhovna mo te bi moglipostati najvaniji dio knjige. tovie, budui da svaka osoba u sebinosi sjeme prosvjetljenja, nerijetko se obraam znalcu u vama kojiprebiva iza mislioca, onom dubljem ja koje istoga trenutka prepozna

je duhovnu istinu, reagira na nju i iz nje crpi snagu.

Simbol za stanku nakon nekih odlomaka podsjea vas da bistemoda na trenutak eljeli prestati itati, umiriti se te osjetiti i iskusiti istinu onoga to ste upravo proitali. Moda ete u tekstu pronaii druga mjesta na kojima ete sami od sebe, spontano, prestati itati.

Kad ponete itati knjigu moda vam znaenje nekih rijei, kaoto su Bie ili prisutnost nee biti potpuno razumljivo. Samo na

stavite itati. Moda e vam se u mislima povremeno pojaviti pitanjaili primjedbe. Na njih ete vjerojatno kasnije u knjizi nai odgovor ilie se pokazati da su nevana kad se udubite u nauk i u sebe.

Ne itajte iskljuivo umom. Pripazite hoe li vam se pri itanjupojaviti bilo kakva osjeajna reakcija i osjeaj prepoznavanja koji iz

vire iz nutrine. Ne mogu vam prenijeti nijednu duhovnu istinu kojuvi ve duboko u sebi ne posjedujete. Mogu vas samo podsjetiti naono to ste zaboravili. Tada se u svakoj stanici vaega tijela aktivira ioslobaa ivo znanje, drevno, pa ipak uvijek novo.

Um uvijek eli kategorizirati i usporeivati, ali ova e knjiga

imati bolji uinak na vas ne pokuavate li usporeivati njezinu terminologiju s onom drukijih uenja; to e vas vjerojatno zbuniti. Koristim se rijeima um, srea i svijest, ali njihova se znaenja ne poklapaju uvijek sa znaenjima tih istih pojmova u drukijim uenjima.Ne veite se za rijei. One predstavljaju samo kamen na koji moetestati, ali ga, to je prije mogue, trebate ostaviti za sobom.

Kad povremeno navodim Isusove ili Buddhine rijei, izraze izTeaja o udesimaili iz nekih drugih sustava, to radim ne zato da bih usporeivao, nego kako bih vam panju privukao na injenicu da u sutini postoji i oduvijek je postojalo samo jedno duhovno uenje, iako sepojavljuje u mnogim oblicima. Neki od tih oblika, kao to su drevne

4 5

MO SADANJEG TRENUTKA PRVO POGLAVLJE


11/74


duboko zadovoljstvo. Na taj nain odvlaite svijest od umnih aktivnosti i stvarate prekid u mislima te postajete iznimno budni i svjesni,ali ne razmiljate. To je sutina meditacije.

To u svakodnevnom ivotu moete provoditi tako to ete se pozabaviti bilo kojom rutinskom aktivnou koja vam inae predstavljasamo sredstvo do nekog cilja, dajui joj potpunu panju, tako da sama sebi postane ciljem. Primjerice, svaki put dok hodate uz i niz stube u svojoj kui ili na radnom mjestu, pomno usmjerite pozornost nasvaki korak, pokret, pa ak i na disanje. Budite potpuno prisutni.Kad elite oprati ruke, obrati te pozornost na sve osjetilne opaaje po

vezane s t om aktivnou: zvuk i dodir vode, pokreti ruku, miris sapuna i tako dalje. Kad ulazite u automobil, nakon to ste zatvorili vrata,zastanite nekoliko sekundi i promatrajte ritam disanja. Postanite svjesni tihog, ali monog osjeta prisutnosti. Postoji samo jedno sigurnomjerilo kojim moete odrediti koliko ste uspjeli u toj praksi: stupanjunutarnjeg spokojstva.

Najvaniji korak na vaemu putovanju prema prosvjetljenju jest ovaj:nauite raskinuti poistovjeenost s vlastitim umom. Svaki put kadizazovete prekid u struji misli, pojaava se svjetlost vae svijesti.

Jednoga dana moda ete shvatiti da se smijete glasu u glavi, kaoto biste se nasmijali vragolijama djeteta. To znai da sadraj uma viene shvaate ni izbliza tako ozbiljno, budui da va osjeaj vlastitog jane ovisi o njemu.

PROSVJETLJENJE: UZDIZANJE IZNAD MISLI

Nije li razmiljanje najvanije za opstanak u ovom svijetu?

Um je instrument, orue. Postoji kako bi izvravao stanovite zadatke, a kad je zadatak izvren, orue moete odloiti. Kako sada stvaristoje, rekao bih kako osamdeset do devedeset posto ljudskoga razmiljanja ne samo da se ponavlja i da je beskorisno, nego je zbog svojeneuinkovitosti i esto negativne prirode uvelike i tetno. Promatrajteum i vidjet ete da je to istina. To dovodi do ozbiljna gubitka ivotne energije.

14

PRVO POGLAVLJE

Ta vrsta prisilnog razmiljanja zapravo predstavlja ovisnost. Cimese odlikuje ovisnost? Vrlo jednostavno: osjeate da vie ne moeteprestati po svojoj volji. To o emu ste ovisni ini vam se snanijim od

vas. Takoer vam prua laan osjeaj zadovoljstva, zadovoljstva kojese neminovno pretvara u bol.

Otkud tvrdnja da smo ovisni o razmiljanju?

Otud to ste se poistovjetili s njim, a to znai da osjeaj vlastitog jacrpite iz sadraja i aktivnosti uma. Zato to vjerujete da biste prestali postojati kad biste prestali razmiljati. Tijekom odrastanja stvaratementalnu sliku o tome tko ste, utemeljenu na osobnim i kulturalnimuvjetovanjima. To fantomsko ja moemo nazvati egom. Ono se sastoji od umne aktivnosti, a odrava se iskljuivo neprestanim razmiljanjem. Pojam ega razliitim ljudima oznaava razliite stvari, ali jaovdje njime oznaavam lano ja, stvoreno nesvjesnim poistovjeenjemS umom.

Sadanji trenutak za ego jedva da postoji. Vanima smatra samo

prolost i budunost. To potpuno iskrivljavanje istine objanjava injenicu potpune neuinkovitosti uma u kontekstu ega. Ego se neprestano bavi oivljavanjem prolosti, jer, tko ste bez prolosti? Neprestano se projicira u budunost kako bi se pobrinuo za opstanak i ondjepronaao nekakvu vrstu osloboenja i ispunjenja. Ego kae: Jednogadana, kad bude ovako ili onako, kad se neto dogodi, tada u biti dobro, bit u sretan i miran. ak i onda kad se ini da je ego zaokupljen sadanjou, on ne vidi sadanjost: potpuno je pogreno zapaa

jer promatra oima prolosti. Ili je svodi na sredstvo za postizanje nekakva cilja koji uvijek lei u budunosti u koju se um projicira. Promatrajte svoj um i vidjet ete da tako djeluje.

Sadanji trenutak uva klju osloboenja. Ali sadanji trenutakne moete pronai sve dok stepotpuno poistovjeeni s umom.

Ne elim izgubiti sposobnost analiziranja i razlikovanja. Ne bi mi sme

tah da nauim jasnije razmiljati, na usredotoeniji nain, ali ne elim

izgubiti um. Dar miljenja najdragocjenije je to imamo. Bez njega bilibismo samo jo jedna ivotinjska vrsta.

Prevlast uma nije nita drugo nego stupanj u evoluciji svijesti. Sada trebamo prijei na sljedei, i to hitno, inae e nas um, koji se pretvorio

15



12/74


u udovite, unititi. Kasnije u o tome potanje govoriti. Razmiljanje i svijest nisu istoznanice. Razmiljanje je samo mali vid svijesti.Misao ne moe postojati bez svijesti, ali ona svijesti uope nije potrebna.

Prosvjetljenje znai uzdizanje iznad misli, a ne vraanje na razinu ispod misli, na razinu ivotinje ili biljke. U prosvijetljenom stanjui dalje ete se, kad god to bude potrebno, koristiti umom, ali na mno

go usredotoeniji i uinkovitiji nain nego prije. Koristit ete se njime uglavnom za neke praktine stvari, ali bit ete osloboeni od nesvjesnog unutarnjeg dijaloga i u vama e vladati unutarnje spokojst

vo. Kad se budet e koristili umom, osobito kad e vam biti potrebnostvaralako rjeenje, svakih nekoliko minuta kretat ete se izmeumisli i tiine, izmeu uma i stanja neuma. Neum je svjesnost bezmisli. Samo na taj nain mogue je stvaralaki razmiljati, jer samona taj nain misao posjeduje neku stvarnu mo. Sama za sebe, kad vie nije povezana s mnogo prostranijim carstvom svijesti, misao ubrzopostaje jalova, bezumna i razorna.

Um je u sutini stroj za preivljavanje. Napad na druge umove iobrana od njih, skupljanje, pohrana i ralanjivanje informacija utim je poslovima um dobar, ali oni uope nisu kreativni. Svi istinskiumjetnici, bez obzira na to jesu li toga svjesni ili nisu, stvaraju u stanju neuma, u unutarnjoj dubokoj tiini. Um tada daje oblik stvaralakom nagonu ili uvidu. ak i veliki znanstvenici govore kako doproboja stvaralakih ideja dolazi u razdoblju mentalne tiine. Iznenaujui rezultat opsene ankete provedene medu najuvenijim matematiarima Sjedinjenih Amerikih Drava, ukljuujui Einsteina, onjihovim radnim metodama, jest kako razmiljanje igra tek podreenu ulogu u kratkoj, odlunoj fazi samog stvaralakog ina. Rekao

bih kako se jednostavan razlog zbog kojeg veina znanstvenika nijekreativna ne krije u tome to ne znaju razmiljati, nego u tome to neznaju kako bi mogli prestati razmiljati!

udo stvaranja i odravanja ivota na Zemlji ili vaega tijela nijese dogodilo kroz um i razmiljanje. Na djelu je, oito, inteligencijakoja je daleko vea od uma. Kako jedna jedina ljudska stanica, koja jedugaka 1/2540 cm u okviru svoje DNA, moe sadravati upute ko

je bi ispunile tisuu knjiga od po esto stranica? to vie uimo o radutijela, to vie spoznajemo kakva golema inteligencija djeluje u njemu

16

PRVO POGLAVLJE

i kako malo znamo. Kad se um ponovno povee s tom inteligencijom,postat e najudesnije orue. Tada e sluiti neemu veem od sebe.

EMOCIJA: REAKCIJA TIJELA NA UM

A to je s emocijama? Mene vie zaokupljaju emocije, nego um.

Um, u onom smislu u kojemu ga koristim, nije samo misao. On obu

hvaa i vae emocije, kao i sve nesvjesne mentalnoemocionalne reaktivne obrasce. Emocija se pojavljuje ondje gdje se susreu um i tijelo.Ona predstavlja reakciju tijela na um ili biste mogli rei, odraz umau tijelu. Primjerice, napadaka ili neprijateljska misao stvorit e u ti

jelu nakupinu energije koju nazivamo bijesom. Tijelo se priprema zaborbu. Misao da vam netko prijeti, u tjelesnom ili psiholokom smislu, izaziva stezanje tijela, a to je tjelesni vid onoga to nazivamo strahom. Istraivanja su pokazala kako snane emocije mogu ak izazvati promjene u biokemiji tijela. Te biokemijske promjene predstavlja

ju fiziki ili materijalni vid emocija. Naravno, najee niste svjesni

svih svojih misaonih obrazaca, i esto ih moete osvijestiti tek promatranjem vlastitih emocija.

to se vie poistovjeujete sa svojim razmiljanjem, s onim tovolite i ne volite, s prosudbama i tumaenjima, odnosno, to ste manje prisutni kao promatraka svijest, to e energetski naboj emocijabiti jai, bez obzira na to jeste li toga svjesni ili niste. Ne moete li osjetiti svoje emocije, ako ste se odvojili od njih, na kraju ete ih iskusiti na isto tjelesnoj razini, kao tjelesni problem ili simptom. Proteklih godina mnogo je napisano o tom pitanju, stoga ne moramo ovdje o tom govoriti. Snaan nesvjestan emocionalni obrazac moe seak oitovati kao neki vanjski dogaaj za koji vam se ini da vam se

jednostavno dogodio. Primjerice, primijetio sam da e ljudi koji u sebi nose mnogo bijesa, ako toga nisu svjesni i ako ga ne izraavaju, vrlovjerojatno doivjeti napad, verbalan ili ak fiziki napast e ih drugibijesni ljudi, esto bez ikakva oita razloga. Oni zrae jakim bijesom,tako da neki ljudi to osjete, a to potie njihov vlastiti usnuli bijes.

Imate li potekoa s doivljavanjem vlastitih emocija, poniteUsredotoivati panju na unutarnje energetsko polje vlastita tijela.Osjetite tijelo iznutra. To e vas dovesti u dodir s vlastitim emocijama. To emo kasnije potanje objasniti.

17



13/74


Kaete kako je emocija odraz uma u tijelu. Ali katkad izmeu to dvoje

doe do sukoba: um kae: Ne, a emocija kae: Da ili obratno.

elite li uistinu upoznati um, tijelo e vam uvijek pokazati njegovtoan odraz, stoga promotrite emociju ili je radije osjetite u svome

tijelu. Postoji li medu njima neki oit sukob, misao e biti la, a emocija e biti istinita. Nije to ona krajnja istina o tome tko jeste, negorelativna istina o stanju vaega uma u tom trenutku.

Sukob izmeu povrinskih misli i nesvjesnih mentalnih procesaprilino je uobiajen. Moda jo niste sposobni aktivnost nesvjesnauma prenijeti u svijest u obliku misli, ali ona e se uvijek kao emoci

jaodraavati u tijelu, a togamoetepostati svjesni. Promatrate li emociju na taj nain, to je u osnovi isto kao kad oslukujete ili nadziretemisao, to sam opisao ranije. Jedina je razlika u tome to se misao nalazi u glavi, a emocija posjeduje snaan tjelesni vid, stoga se prvenst

veno osjea u tijelu. Kad je promatrate, moete joj dopustiti da ondjepostoji, a u tom sluaju nee moi upravljati vama. Vie nisteemocija, nego promatra, prisutnost koja motri . Vjebate li to, sve ono nesvjesno u vama izronit e na svjetlost svijesti.

Dakle, promatranje emocija podjednako je vano kao i promatranje

misli?

Tako je. Naviknite se postavljati si pitanje: to se u ovom trenutkuzbiva u meni? To e vas pitanje usmjeriti u pravom smjeru. Ali, nemojte analizirati, nego samo promatrajte. Usredotoite panju na nu

trinu. Osjetite energiju emocije. Nema li nijedne emocije, usmjeritepanju jo dublje, u unutarnje energetsko polje tijela. Ono predsta

vlja dveri koja vode Biu.

Emocija najee predstavlja proiren i energiziran misaoni obrazac,a zbog njezinog, nerijetko prejakog energetskog naboja, u poetkunije lako ostati dovoljno prisutan kako biste je mogli promatrati. Ona

18

bi vas eljela prevladati i najee u tome uspijeva ako niste dovoljno prisutni. Ako zbog nedovoljne prisutnosti zapadnete u nesvjesnopoistovjeivanje s emocijom, to je prirodno, privremeno se pretvarate u emociju. Izmeu razmiljanja i emocija nerijetko se stvara krugbez kraja: oni hrane jedno drugo. Misaoni obrazac stvara poveaniodraz samoga sebe u obliku emocije, a vibracijska frekvencija emoci

je hrani izvorni misaoni obrazac. Zadrite li se mentalno na nekoj situaciji, dogaaju ili osobi koje smatrate uzrokom osjeaja, ta misaoenergijom hrani emociju, koja zauzvrat puni energijom misaoniobrazac i tako dalje.

U osnovi, sve emocije oblici su prvobitne, nediferencirane emocije koja vue podrijetlo iz gubitka svijesti o tome tko ste s onu stranu imena i oblika. Zbog svoje nediferencirane prirode, teko je otkriti ime koje tono opisuje tu emociju. Strah priblino odgovara ali,osim trajnog osjeaja prijetnje, ta emocija takoer obuhvaa dubokosjeaj naputenosti i nepotpunosti. Moda bi najbolje bilo koristitise pojmom koji je podjednako nediferenciran kao i ta temeljna emocija te ga jednostavno nazivamo bol. Jedan od glavnih zadataka

uma jest boriti se protiv te emocionalne boli ili je otkloniti, to jejedan od razloga njegovoj neprestanoj aktivnosti, ali sve to um moepostii jest privremeno prikrivanje te emocije. Zapravo, to se um ja

e bori da se oslobodi boli, to je bol vea. Um nikada ne moe pronai rjeenje, niti si moe dozvoliti da vam dopusti da ga vi pronaete, jer on sam predstavlja unutarnji dio problema. Zamislite efapolicije kako pokuava pronai palikuu, a zapravo je on sam taj palikua. Boli se neete osloboditi sve dok osjeaj vlastitoga ja ne prestanete crpiti iz poistovjeivanja s umom, odnosno s egom. Um e se tada sruiti sa svoga mjesta moi, a Bie e se razotkriti kao vaa istin

ska priroda.Da, znam to me namjeravate pitati.

Namjeravao sam pitati: stoje s pozitivnim emocijama, kao to su ljubavi radost?

Te su emocije neodvojive od vaega prirodnog stanja unutarnje povezanosti s Biem. Uvidi u ljubav i radost ili kratki trenuci dubokogaspokojstva mogui su kad god doe do prekida u struji misli. Za veinu ljudi ti se prekidi rijetko i samo sluajno dogaaju, u trenucima

19



14/74

kad um ostane bez rijei, katkad potaknut velikom ljepotom, krajnjim tjelesnim naporom ili jo veom opasnou. Iznenada se pojaviunutarnja duboka tiina. A u toj tiini javlja se tanana, ali snana radost, ljubav i spokojstvo.

Takvi su trenuci najee kratkotrajni, jer se um ubrzo ponovno

vraa svojoj bunoj aktivnosti koju nazivamo razmiljanjem. Ljubav,radost i spokojstvo ne mogu cvjetati dok se ne oslobodite prevlastiuma. Ali te tri stvari ne nazivam emocijama. One prebivaju onkrajemocija, na mnogo dubljoj razini. Stoga biste trebali postati potpuno svjesni emocija i osjetiti ih prije nego to moete osjetiti ono tose krije u njihovoj pozadini. Emocija doslovce znai uznemiravanje.Ta rije dolazi iz latinske rijeiemovere, to znai uznemiriti.

Ljubav, radost i spokojstvo duboka su stanja bia ili, bolje reeno, tri vida stanja unutarnje povezanosti s Biem. Kao takvi nemajunikakvih suprotnosti. To je zato jer izranjaju s mjesta onkraj uma.Emocije, s druge strane, budui da su dio dvojnog uma, podvrgnutesu zakonu suprotnosti. To jednostavno znai da ne moete dobiti dobro bez loeg. U neprosvijetljenom stanju poistovjeenosti s umom,

ono to se katkad pogreno naziva radou najee je kratkotrajnaugodna strana trajno promjenjivog kruga boli i zadovoljstva. Zado

voljstvo uvijek izaziva neto izvan vas, dok radost izranja iz nutr ine.Samo ono to vam danas prua zadovoljstvo sutra e vam zadati bolili e vas napustiti, pa e vam odsutnost izvora zadovoljstva nanijetibol. Ono o emu se nerijetko govori kao o ljubavi moe neko vrijeme biti ugodno i uzbudljivo, ali to je ovisnika vezanost, stanje krajnje potrebe koja se za treptaj oka moe pretvoriti u svoju suprotnost.Nakon poetnog zanosa mnogi se ljubavni odnosi zapravo kreu iz

meu ljubavi i mrnje, privlanosti i napada.

Stvarna ljubav ne izaziva patnju. Kako bi i mogla? Ne pretvara senenadano u mrnju, kao to se ni stvarna radost ne pretvara u bol.Kao to sam rekao, ak i prije nego to postanete prosvijetljeni prijenego to se oslobodite uma moete na trenutak zaviriti u istinskuradost, ljubav i duboki unutarnji mir, nepomian, ali titrav i iv. Tosu vidovi vae istinske prirode, koju najee prikriva um. ak i unormalnom ovisnikom odnosu moe biti trenutaka kad se osjetiprisustvo neeg pravog, neeg neunitivog. Ali to su samo kratkotrajni uvidi koje uskoro ponovno prekriva aktivnost uma. Tada vam se

2 0

moe initi da ste imali neto vrlo dragocjeno i da ste to izgubili ili evas um uvjeriti da je to u svakom sluaju bio samo privid. Istina je dato nije bio nikakav privid i da ga ne moete izgubiti. To je dio vaegaprirodnog stanja koje um moe zamagliti, ali ga nikada ne moe unititi. ak i kad je nebo prekriveno tekim oblacima, nije rije o tomeda je Sunce nestalo. Sunce je jo uvijek ondje, iza oblaka.

Buddha kae da je uzrok boli ili patnje u elji ili udnji te da moramo

presjei spone elje elimo li se osloboditi boli.

udnja je potraga uma za spasenjem ili ispunjenjem u stvarima vanjskoga svijeta i u budunosti, a predstavlja zamjenu za radost Bfa.Sve dok sam poistovjeen s umom, ja sam ta udnja, potreba, elja,

vezanost, nesklonost, a nema me osim u njima, a i tada postojim tekkao puka mogunost, neispunjeni potencijal, sjeme koje nije prokli

jalo. U tom stanju ak i elja za osloboenjem ili prosvjetljenjem samo je jo jedna udnja za ispunjenjem ili ucjelovljenjem u budunosti. Stoga ne traite da se oslobodite elje ili da postignete prosvjetljenje. Postanite prisutni. Budite promatra uma. Umjesto da ci

tirate Buddhu, buditeBuddha, buditeprobueni, a to rijebuddhai znai.

Ljudi su ve tisuljeima u kandama bola, otkako su doivjelipad iz stanja milosti, zakoraili u carstvo vremena i uma te izgubilisvjesnost o Biu. U tom su trenutku sebe poeli opaati kao besmislene djelie u nekom stranom svemiru, nepovezane s Izvorom i s drugima.

Bol je neminovna sve dok se poistovjeujete s umom, a to znai,duhovno govorei, dok ste nesvjesni. Ovdje prvenstveno govorim oemocionalnoj boli, koja je ujedno glavni uzrok tjelesnog bola i bole

sti. Odbojnost, mrnja, samosaaljenje, krivnja, bijes, depresija, ljubomora i tako dalje, ak i najblaa razdraenost, sve su to oblici boli.A svako zadovoljstvo ili emocionalni zanos u sebi sadri sjeme boli:svoju neodvojivu suprotnost, koja e se s vremenom oitovati.

Svatko tko je ikada uzeo drogu da bi doivio zanos znat ekako se zanos na kraju krajeva pretvara u pakao, kako se zadovoljstvo pretvara u neki oblik boli. Mnogi ljudi iz vlastita iskustva znajukako se lako i brzo intimni odnos iz izvora zadovoljstva moe pretvoriti u izvor bola. Sagledano s vieg stajalita, i negativne i pozitivne

21

MO SADANJEG TRENUTKA DRUGO POGLAVLJE


15/74

suprotnosti samo su lica istoga novia, dijelovi temeljne boli koja jeneodvojiva od egoistinog stanja svijesti i poistovjeenosti s umom.

Dvije su razine boli: bol koju sada stvarate i bol iz prolosti kojajo ivi u vaem umu i tijelu. Prestanite stvarati bol u sadanjosti i rastvorite bol prolosti o tome sada elim govoriti.

22

DRUGO POGLAVLJE

SVJESNOST: IZLAZ IZ BOLI

NE STVARAJTE VIE BOL U SADANJOSTI

Niiji ivot nije potpuno osloboen boli i patnje. Nije li rije o tome da

nauimo ivjeti s njima, umjesto da ih pokuavamo izbjei?

Vei dio ljudske boli je nepotreban. Sve dok um bez nadzora upravlja

vaim ivotom, bol stvarate sami.

Bol koju sada stvarate uvijek predstavlja neki oblik neprihvaa

nja, neki oblik nesvjesnog otpora onome tojest.Na razini misli, ot

por je neka vrsta prosuivanja. Na emocionalnoj razini, ona je nekioblik negativnosti. Jakost boli ovisi o stupnju opiranja sadanjem tre

nutku, a taj otpor ovisi o tome koliko ste poistovjeeni sa svojim

umom. Um uvijek pokuava zanijekati sadanji trenutak i pobjei od

njega. Drugim rijeima, to se vie poistovjeujete s umom, to vie

patite. Ili bismo to mogli i ovako izraziti: to ste sposobniji potova

ti i prihvaati sadanji trenutak, to ste slobodniji od boli i patnje a

ujedno ste osloboeni i egoistinog uma.

Zato um najee nijee sadanji trenutak i opire mu se? Zato

to ne moe djelovati i zadrati sve pod nadzorom ako ne postoji vri

jeme, a vrijeme su prolost i sadanjost, stoga bezvremeni sadanji trenutak shvaa kao prijetnju. Vrijeme i um zapravo su neodvojivi.

Zamislite Zemlju na kojoj nema ljudskoga oblika ivota, naselje

nu samo biljkama i ivotinjama. Bi li na njoj i dalje postojali prolost

i budunost? Bismo li i dalje o vremenu mogli govoriti na nekakav

smislen nain? Pitanje: Koje je doba? ili: Koji je danas datum?

kad bi ih imao tko postaviti bila bi sasvim besmislena. Hrast ili orao

zbunili bi se nad takvim pitanjima. Koje je doba? pitali bi. Pa, sada

je sadanjost. Sadanji trenutak. to bi drugo moglo biti?

23

MO SADANJEG TRENUTKADRUGO POGLAVLJE


16/74

Da, da bismo u ovom svijetu mogli djelovati potreban nam je um,upravo kao i vrijeme, ali u stanovitom trenutku oni preuzimaju naivot te dolazi do pogrenog postupanja, boli i patnje.

Kako bi bio siguran da e uzde ostati u njegovim rukama, um sadanji trenutak neprestano pokuava prikriti prolou i budunou,a kad vitalnost i beskonani stvaralaki potencijal Bia, koje je neod

vojivo od sadanjeg trenutka, prekrije vrijeme, um zamagljuje vauistinsku narav. U ljudskom se umu nagomilava sve tei teret vreme

na. Pod tim teretom pate svi pojedinci, ali svaki od njih ujedno svakom dragocjenom trenutku, zanemarujui ga ili nijeui, dodaje jo

vei teret ili ga svodi na sredstvo kojim stie do nekog budueg trenutka koji postoji samo u umu, a nikada u stvarnosti. Gomilanje vremena u kolektivnom i pojedinanom ljudskom umu ujedno obuh

vaa i goleme koliine zaostalih bolova iz prolosti.

Ako vie ne elite stvarati bol sebi i drugima, ako vie ne elite

poveavati ostatke bolova iz prolosti koji jo ive u vama, tada vie

ne stvarajte vrijeme ili ga barem ne stvarajte vie nego to je potreb

no dok se bavite praktinim vidovima vlastita ivota. Kako prestati

stvarati vrijeme? Duboko u sebi shvatite kako uvijek imate samosadanji trenutak. Neka Sada postane prvobitna arina toka vaega

ivota. Dok ste prije boravili u vremenu i tek nakratko posjeivali

Sadanji trenutak, sada prebivajte u njemu, a tek nakratko posjeujte

prolost i budunost kad se morate pozabaviti praktinim vidovima

svoje ivotne situacije. Sadanjem trenutku uvijek recite: Da. to bi

moglo biti jalovije i lude nego stvarati unutarnji otpor neemu to

vepostoji! Sto bi moglo biti lude nego se suprotstavljati samom i

votu, koji jest sada i uvijek samo sada? Predajte se onometo jest. Re

cite da ivotu i vidjet ete kako ivot iznenada poinje raditi za

vas, umjesto da vam se suprotstavlja.

Sadanji trenutak katkad je neprihvatljiv, neugodan ili straan.

Takav je kakav je. Promatrajte kako um pridaje oznake trenutku i kako taj proces davanja oznaka, to neprestano prosuivanje, stvara boli nesreu. Promatrajui mehaniku uma iskorait ete iz njegovih

2 4

obrazaca otpora i tada ete sadanjem trenutku dopustiti da postoji.

To e vam pokazati kako izgleda stanje unutarnje slobode od vanj

skih uvjeta, stanje istinskoga unutarnjeg spokojstva. Pogledajte to e

se tada dogaati i poduzmite neto ako je to prijeko potrebno ili mo

gue.

Prihvatite a tada djelujte. to god obuhvaao sadanji trenutak,

prihvatite to kao da ste sami izabrali. Uvijek suraujte sa sadanjim

trenutkom, a ne suprotstavljajte mu se. Neka vam postane prijatelj i

saveznik, a ne neprijatelj. To e na udesan nain preobraziti cijeli vaivot.

BOL IZ PROLOSTI: RASTVARANJE TIJELA BOLI

Sve dok niste sposobni pristupiti moi Sadanjeg trenutka, svakaemocionalna bol koju iskusite ostavlja za sobom ostatke boli koji da

lje ive u vama. Ti se ostaci stapaju s boli iz prolosti, koja ve postoji u vama te prebiva u vaem umu i tijelu. Naravno, tu spada i bol koju ste propatili kao dijete, uzrokovanu neznanjem svijeta u koji ste serodili.

Ta nagomilana bol postaje negativno energetsko polje koje zauzima tijelo i um. Smatrate li je nevidljivim biem koje ima svoje posto

janje, bit ete sasvim blizu istini. To je emocionalno tijelo boli. Postoji u dva oblika: usnuli i aktivan. Tijelo boli moe spavati devedeset posto vremena; kod duboko nesretne osobe, pak, moe biti aktivno i sto posto vremena. Neki ljudi ive gotovo potpuno kroz svoje

tijelo boli, dok ga drugi doivljavaju samo u nekim situacijama, kaoto su intimni odnosi ili situacije povezane s gubitkom iz prolosti,naputanjem, tjelesnim ili emocionalnim patnjama i tako dalje. Bilokakva sitnica moe probuditi tijelo boli, osobito ako je u skladu sobrascem boli iz vae prolosti. Kad je spremno probuditi se iz usnula stanja, probudit e ga ak i misao ili bezazlena primjedba koju vamuputi netko blizak.

Neka tijela boli su nezgodna, ali relativno bezazlena, primjerice koddjeteta koje ne prestaje cviliti. Druga su opaka i razorna udovita,

2 5



17/74

pravi demoni. Neka su fiziki nasilna; a mnogo ih je vie koja suemocionalno nasilna. Neka e napadati ljude oko sebe ili one koji suim bliski, a druga e napasti svoga domaina. Misli i osjeaji kojeimate prema ivotu tada postaju iznimno negativni i samorazorni.Bolesti i nesree nerijetko se dogaaju na takav nain. Neka tijela bolisvoje domaine navode na samoubojstvo.

Pomislite li da nekoga poznajete, a onda se nenadano prvi putsuoite s tim stranim, gadnim stvorenjem, vjerojatno ete se zaprepa

stiti. Meutim, mnogo je vanije promatrati ga u sebi, nego u drugima. Pripazite na bilo koji znak nesree u sebi, u kojem god se obliku

javila to bi moglo biti buenje tijela boli. Ono se moe pojaviti uobliku razdraenosti, nestrpljivosti, turobnosti, elje da nekoga povri

jedite, ljutnje, bijesa, depresije, potrebe da u odnosu izazovete dramui tako dalje. Uoite trenutak kad se pone buditi iz svoga usnulog stanja.

Tijelo boli eli preivjeti, kao i svako drugo bie koje postoji, apreivjeti moe samo ako vas navede da se nesvjesno poistovjetite snjime. Tada se moe uzdii, prevladati vas, moe se pretvoriti u vas i

ivjeti kroz vas. Kroz vas dobiva hranu. Hranit e se svakim iskustvom koje je u skladu s njegovom vrstom energije, svime to izazivajo veu bol u bilo kojem obliku: bijes, razornost, mrnja, tuga, emocionalna drama, nasilje, pa ak i bolest. Tako e tijelo boli, kad vassavlada, u vaem ivotu stvarati situacije koje e mu vraati njegovu

vlastitu energetsku frekvenciju da bi se njome moglo hranit i. Bol semoe hraniti samo bolom. Bol se ne moe hraniti radou. Radost joj

je potpuno neprobavljiva.

jed nom kad vas tijelo boli prevlada, eljet ete vie boli. Postatete rtva ili poinitelj. eljet ete nanositi bol ili ete eljeti patiti, ili

oboje. Zapravo i nema mnogo razlike izmeu toga dvojeg. Vi toga,naravno, niste svjesni, i estoko ete tvrditi da ne elite bol. Ali, do

bro promotrite to se dogaa i otkrit ete kako su vae razmiljanje iponaanje smiljeni da bi odravali bol na ivotu, i u vama i u drugim ljudima. Da ste togauistinu svjesni, obrazac bi se rastvorio, jer jeludost eljeti bol, a nitko nije svjesno lud.

Tijelo boli, koje predstavlja tamnu sjenku ega, zapravo se plaisvjetlosti vae svijesti. Plai se da ete ga otkriti. Opstanak mu ovisi o

vaem nesvjesnom poistovjeivanju s njim, kao i o vaem nesvjesnom

2 6

strahu od suoavanja s bolju koja prebiva u vama. Ali ne suoite li ses tom boli, ne unesete li svjetlost svijesti u bol, bit ete prisiljeni uvi

jek je iznova oivljavati. Tijelo boli moda e vam se priinit i kaoopasno udovite koje ne moete pogledati, ali vas uvjeravam da jeono samo nematerijalni fantom koji ne moe prevladati mo vae prisutnosti.

Neka duhovna uenja tvrde kako je sveukupna bol u konaniciprivid i to je istina. Pitanje je: je li istinita za vas? Puko vjerovanje ne

e je uiniti istinitom. elite li doivljavati bol cijeloga ivota, neprestano tvrdei kako je to privid? Hoe li vas to osloboditi boli? Ovdjese bavimo nainom na koji moetespoznati tu istinu odnosno, ostvariti je u vlastitu iskustvu.

Tijelo boli ne eli da ga izravno promatrate i da shvatite to onojest. Onoga trenutka kad ga prepoznate, kad osjetite njegovo energetsko polje u sebi i usmjerite panju na njega, poistovjeenja e nestati. Pojavit e se via dimenzija svijesti. Nazivam je prisutnost. Sadaste svjedok ili promatra tijela boli. To znai da se tijelo boli vie nemoe koristiti vama pretvarajui se da ste to vi i ne moe se vie po

novno hraniti kroz vas. Otkrili ste vlastitu, najskriveniju snagu. Doliste u dodir s moi Sadanjeg trenutka.

to se dogaa s tijelom boli kad postanemo dovoljno svjesni da rastvori

mo poistovjeenost s njim?

Tijelo boli stvara ono nesvjesno, a svijest ga pretvara u sebe. Sveti Pavao prekrasno je izrazio to sveope naelo: Sve razotkriveno dolazipo svjetlu k sjaju; jer sve to doe k sjaju jest svjetlo. Upravo kao tose ne moete boriti protiv tmine, tako se ne moete boriti ni protivtijela boli. Takav bi pokuaj doveo do unutarnjih sukoba, a time do jo

vee boli. Promatranje je dovoljno. Promatranje obuhvaa prihvaanje boli kao dijela sadanjeg trenutka.

Tijelo boli sastoji se od zarobljene ivotne energije koja se odvojila od vaeg cjelovitog energetskog polja i privremeno postala samostalna kroz neprirodan proces poistovjeivanja s umom. Okrenula sesamoj sebi i postala suprotna ivotu, kao ivotinja koja pokuavaugristi vlastiti rep. to mislite, zato je naa civilizacija postala takorazorna? Ali, ak i sile koje razaraju ivot jo su uvijek ivotna energija.

2 7



18/74

Kad ponete unitavati poistovjeenost i postanete promatraem, tijelo boli nastavit e jo neko vrijeme djelovati i pokuat e vasprevariti da se ponovno poistovjetite s njim. Iako ga vie ne hranite

energijom kroz proces poistovjeivanja, tijelo boli posjeduje stanoviti zamah, upravo kao kota koji e se nastaviti okretati jo neko vrijeme, iako ga vie nita ne pokree. Na tom stupnju moe vam izazvati boljke i boli u razliitim dijelovima tijela, ali to nee trajati. Ostanite prisutni i svjesni. Budite uvijek budan uvar svoga unutarnjeg

prostora. Trebate biti dovoljno prisutni da biste mogli izravno nadgledati tijelo boli i osjeati njegovu energiju. Tada ono nee moinadzirati vae razmiljanje. Onoga trenutka kad vam se razmiljanje

povee s energetskim poljem tijela boli, poistovjetit ete se s njim iponovno ga hraniti vlastitim mislima.

Primjerice, ako je bijes prevladavajua energetska vibracija tijelaboli te ako ste ispunjeni bijesnim mislima, razmiljate li o onome tovam je netko uinio ili to vi njemu namjeravate uiniti, to e postati nesvjesno razmiljanje i tijelo boli e se pretvoriti u vas. Ondje gdje

postoji bijes uvijek postoji i patnja. Ili, kad vam se prikrade mrano

raspoloenje te se upustite u negativne misaone obrasce i razmiljanje o tome koliko je ivot teak, vae se razmiljanje zdruilo s tijelomboli, prevladalo je nesvjesno i postajete osjetljivi prema napadu tijelaboli. Rije nesvjesno, kako je ovdje koristim, znai poistovjeivanjes nekim mentalnim ili emocionalnim obrascem. Oznaava potpunuodsutnost promatraa.

Neprekidna svjesna panja raskida vezu izmeu tijela boli i vaihmisaonih procesa te vas vraa procesu promjene. Kao da bol postajegorivo plamena vae svijesti koja tada jasnije gori. To je ezoterinoznaenje drevna umijea alkemije: preobrazba osnovnih metala u zla

to, patnje u svjesnost. Unutarnji raskol je iscijeljen i vi ponovno postajete cjeloviti. Tada je vaa odgovornost da vie ne stvarate bol.

Dopustite mi da ukratko ponovim taj proces. Usredotoite panju na osjeaj u svojoj nutrini. Spoznajte kako je rije o tijelu boli.Prihvatite njegovo postojanje. Ne razmiljajte o njemu ne dopustite da se osjeaj pretvori u razmiljanje. Ne prosuujte i ne ralanjujte. Ne stvarajte na temelju tijela boli vlastiti identitet. Ostanite prisutni te i dalje budite promatra onoga to se u vama dogaa. Postanite svjesni ne samo emocionalne boli, nego isto tako i onoga tko

2 8

promatra, tihog promatraa. To je mo Sadanjeg trenutka, mo vae vlastite svjesne prisutnosti. ekajte da vidite to e se tada dogoditi.

Kod mnogih se ena tijelo boli najee budi u razdoblju prije poetka mjesenice. Kasnije u vie govoriti o tome i o razlogu zato je ta

ko. Zasad mi dopustite da kaem ovo: ako ste u stanju ostati budni iprisutni u tom razdoblju i promatrati sve osjeaje koji se javljaju u vaoj nutrini, umjesto da vas osjeaji prevladaju, to e vam pruiti prili

ku za najmoniju duhovnu praksu, a moguom postaje i nagla preobrazba svih boli iz prolosti.

POISTOVJEIVANJE EGA S TIJELOM BOLI

Proces koji sam upravo opisao iznimno je moan, ali i jednostavan.Mogli biste ga prenijeti djetetu, a nadam se da e jednoga dana to biti

prvo to e djeca uiti u koli. Jednom kad shvatite temeljno naelo

prisutnosti kao promatraa onoga to se dogaa u vama a shvatitete to naelo kad ga iskusite na raspolaganju vam je najmonijeorue preobrazbe.

To ne znai da se neete susresti sa snanim unutarnjim otporomukidanju poistovjeenosti s bolom. Otpor e se javiti osobito ako ste

vei dio ivota ivjeli u bliskoj poistovjeenosti sa svojim emocionalnim tijelom boli te ako ste u njega uloili cijeli osjeaj vlastitoga ja ili

veliki njegov dio. To znai da ste od tijela boli stvorili nesretno vlastito ja i vjerovali kako ste vi ta izmiljotina koju je stvorio um. U tome sluaju nesvjestan strah od gubitka identiteta izazvat e snaan ot

por bilo kakvom slamanju poistovjeenosti. Drugim rijeima, radijebiste osjeali bol radije biste bili tijelo boli nego skoili u nepoznato i prihvatili rizik gubitka poznatog, ali nesretnog ja.

Odnosi li se ovo na vas, promatrajte unutarnji otpor. Promatrajtevezanost uz bol. Budite iznimno budni. Promatrajte osobito zadovoljstvo koje crpite iz vlastite nesree. Promatrajte prisilne osjeajekoji vas navode da razgovarate ili mislite o tome. Otpor e prestatiako ga postanete svjesni. Tada panju moete premjestiti na tijelo boli, ostati prisutni kao svjedok i tako potaknuti njegovu preobrazbu.

29



19/74

Samo vi to moete uiniti. Nitko to ne moe napraviti umjestovas. Ali, ako ste dovoljno sretni da pronaete nekoga tko je iznimno

svjestan, ako moete biti s tom osobom i zdruiti se s njom u stanjuprisutnosti, to bi vam moglo pomoi i ubrzati proces. Na taj nain

vaa e svjetlost ubrzo ojaati. Stavite li cjepanicu koja je tek poela

gorjeti pokraj one koja ve jako gori, a nakon nekog vremena ih razdvojite, prva e cjepanica mnogo snanije gorjeti. Naposljetku, sve je

to isti oganj. Jedan od zadataka duhovnog uitelja jest da bude takva

vatra. Neki terapeuti takoer mogu biti sposobni ispuniti taj zadatak,ali pod uvjetom da su preli razinu uma te da dok rade s vama mogustvarati i odravati stanje intenzivne svjesne prisutnosti.

PODRIJETLO STRAHA

Spomenuli ste strah kao dio nae temeljne, pozadinske emocionalne boli.

Kako strah nastaje i zato je toliko prisutan u ljudskim ivotima? Ne

predstavlja li stanovita koliina straha tek zdravu samozatitu? Da se ni

sam plaio vatre, mogao bih gurnuti ruku u pe i spaliti je.

Razlog zbog kojeg neete staviti ruku u vatru nije strah, nego znanjeda biste je na taj nain spalili. Kako biste izbjegli nepotrebnu opa

snost nije vam potreban strah nego samo malo inteligencije i zdrava razuma. Za takve praktine stvari korisno je primjenjivati pouke

nauene u prolosti. Kad bi vam netkozaprijetio vatrom ili tjelesnimnasiljem, tada biste mogli doivjeti neto nalik na strah. To je nagonsko odmicanje od opasnosti, ali ne i psiholoko stanje straha o koje

mu ovdje govorimo. Psihiko stanje straha odvojeno je od bilo kakvestvarne i istinske neposredne opasnosti. Javlja se u mnogim oblicima:

nelagoda, zabrinutost, tjeskoba, nervoza, napetost, strava, fobija i tako dalje. Takva vrsta psiholokog straha uvijek je strah od neega to

bi semoglodogoditi, a ne strah od neega to se upravo dogaa. Vi senalazite ovdje i sad, a um vam se nalazi u budunosti. To stvara tjeskobni rascjep. Ako ste se poistovjetili s umom i izgubili dodir s moi

i jednostavnosti Sadanjeg trenutka, taj rascjep postat e va stalnidrug. Uvijek se moete uhvatiti ukotac sa sadanjim trenutkom, ali

ne moete se uhvatiti ukotac s neim to je samo projekcija uma ne moete se uhvatiti u kotac s budunou.

3 0

tovie, sve dok se poistovjeujete s umom, vaim ivotom upravlja ego, kao to sam ve rekao. Zbog svoje fantomske prirode i usprkos raznolikim obrambenim mehanizmima, ego je veoma ranjiv i nesiguran te smatra da ga neprestano netko ugroava. To vrijedi, usputreeno, ak i ako se izvana doima vrlo samopouzdan. Sada se prisjetite kako je emocija reakcija tijela na um. Kakvu poruku tijelo neprestano dobiva od ega, toga lanog ja koje je izmislio um? Poruka glasi:opasnost, ugroen sam. A kakvu emociju izaziva ta poruka? Naravno,

strah.ini se da strah ima mnogo uzroka. Strah od gubitka, neuspje

ha, povrede i tako dalje, ali u konanici sveukupan strah samo je strahega od smrti i unitenja. Za ego smrt je uvijek odmah iza ugla. U tomstanju poistovjeenosti s umom, strah od smrti utjee na svaki vid

vaega ivota. Primjerice, ak i takva naizgled nevana i normalnastvar kao to je kompulzivna potreba da u nekoj raspravi budete upravu te da dokaete kako je druga osoba u krivu branei mentalni poloaj s kojim ste se poistovjetili javlja se zbog straha od smrti.Poistovjetite li se s mentalnim stavom, a niste u pravu, tada je osjeaj

za vlastito ja, koji je utemeljen u umu, ozbiljno ugroen i prijeti muunitenje. Zato si vi kao ego ne moete dopustiti da budete u krivu.Biti u krivu znai umrijeti. Zato su se vodili i ratovi, a bezbrojni suse odnosi raspali iz tog razloga.

Jednom kad raskinete poistovjeenost s umom, vaem osjeaju zavlastito ja uope vie nije vano jeste li u pravu ili u krivu, tako da silovita, prisilna i duboko nesvjesna potreba da budete u pravu, koja jesvojevrstan oblik nasilja, vie ne postoji. Jasno i vrsto moete rei kako se osjeate ili to mislite, ali u tome nee biti nikakva nasilja i neete zauzeti obrambeni stav. Osjeaj za vlastito ja tada izvire iz du

bljeg i istinitijeg mjesta u vama, a ne iz uma. Potraite u sebi bilo kakvu vrstu obrambena stava. to to branite? Prividan identitet, slikuuma, zamiljeno bie. Osvjeujui taj obrazac, promatrajui ga, raskidate poistovjeenost s njim. U svjetlu vae svijesti nesvjesni obrazacubrzo e nestati. To je kraj svih rasprava i igara moi, koje su tetneza odnose. Mo nad drugima jest slabost preruena u snagu. Istinskamo je u nutrini i uvijek vam je dostupna.

Stoga e svakome tko se poistovjeuje s umom i, time, odvaja odvlastite istinske moi i dubljeg ja ukorijenjenog u Biu strah biti stalan

31

MO SADANJEG TRENUTKADRUGO POGLAVLJE


20/74

suputnik. Broj ljudi koji su zakoraili onkraj uma zasad je iznimnomalen, stoga moete pretpostaviti da doslovno svatko koga susretnete ili poznajete ivi u stanju straha, koje se razlikuje samo po snazi.Kree se od tjeskobe i uasa na jednoj do nejasna osjeaja nelagode iprijetnje na drugoj strani. Veina ljudi toga postaje svjesna tek kadstrah uzme neki od svojih oitijih oblika.

POTRAGA EGA ZA CJELOVITOCU

Drugi vid emocionalne boli, koji predstavlja sastavni dio egoistinoguma jest duboko ukorijenjen osjeaj nepotpunosti i necjelovitosti.Kod nekih ljudi to je svjestan osjeaj, kod drugih nesvjestan. Ako jesvjestan, oituje se kao uznemirujui i stalan osjeaj nedovoljne vrijednosti i neprikladnosti. Ako je nesvjestan, osjetit ete ga neizravnokao snanu udnju, elju i potrebu. U oba sluaja ljudi e se estouputati u kompulzivnu potragu za udovoljavanjem egu i za stvarima

s kojima se mogu poistovjetiti kako bi ispunili prazninu u nutrini.Stoga tee za stvarima, novcem, uspjehom, moi, priznanjem ili po

sebnim odnosom, uglavnom zato da se mogu osjeati bolje i potpunije. Ali ak i kad dobiju te stvari, uskoro e otkriti kako se praznina

jo uvijek nalazi u nutrini, kako joj nema dna. Tada se nadu u pravojnevolji, jer se vie ne mogu zavaravati. Zapravo, i dalje se mogu zavaravati, pa to i ine, ali im je sve tee.

Sve dok vaim ivotom upravlja egoistini um, ne moete se os

jeati potpu no ugodno; ne moete biti smireni ili ispunjeni, osim ukratkim razdobljima kad dobijete ono to elite, kad vam je ispunjena neka elja. Budui da je ego osjeaj vlastitoga ja, potrebno mu jeda se poistovjeti s vanjskim stvarima. Neprestano osjea potrebu da

se brani i stalno se mora hraniti. Najuobiajenija poistovjeenja egasu ono to imate, rad koji obavljate, drutveni poloaj i priznanja,znanje i obrazovanje, tjelesni izgled, osobite sposobnosti, odnosi, oso

bna i obiteljska povijest, sustavi uvjerenja, a esto i politika, nacionalna, rasna, religijska i druga kolektivna poistovjeenja. Nita odtoga niste vi.

Smatrate li to zastraujuim? Ili ste osjetili olakanje? Sve ete testvari prije ili kasnije morati napustiti. Moda vam je jo teko u topovjerovati, ali ja ni u kom sluaju ne traim od vas da povjerujete

32

kako svoj identitet ne moete pronai ni u jednoj od ovih stvari. Tuete istinu sami spoznati. Spoznat ete je do najsitnijih potankostikad osjetite pribliavanje smrti. Smrt e otkloniti sve ono to niste vi.Tajna ivota jest umrijeti prije smrti i otkriti kako smrt ne postoji.

33

TREE POGLAVLJE TREE POGLAVLJE


21/74

DUBOKO SE UPUSTITE U

SADANJI TRENUTAK

NE TRAGAJTE ZA SOBOM U UMU

Osjeam kako postoji jo mnogo toga to moram nauiti o radu svoga umaprije nego to se makar imalo pribliim punoj svjesnosti ili duhovnomprosvjetljenju.

Ne, nije tako. Problemi uma ne mogu se rjeavati na razini uma. Jednom kad shvatite temeljnu potekou, zapravo i nema mnogo togadrugoga to biste trebali nauiti ili razumjeti. Prouavanjem sloeno

sti uma moete postati dobar psiholog, ali to vas nee odvesti s onustranu uma, upravo kao to ni prouavanje ludila nije dovoljno daproizvede zdrav um. Ve ste shvatili temeljnu mehaniku nesvjesnogastanja: poistovjeivanje s umom, koje stvara lano ja, ego, kao zamjenu za vae istinsko ja ukorijenjeno u Biu. Poistovjetite li se s umom,postajete kao mladica odrezana s trsa, kako je to Isus rekao.

Potrebe ega su beskrajne. Osjea se ranjivim i ugroenim, pa iviu stanju straha i nestaice. Jednom kad spoznate na koji nain djelu

je temeljna potekoa, nema nikakve potrebe za istraivanjem svihnjezinih bezbrojnih oitovanja, nikakve potrebe da od toga napravi

te sloen osobni problem. Ego to, naravno, voli. On uvijek traga zaneim za to bi se mogao vezati i to e ga pridravati i jaati njegov

varav osjeaj vlastitoga ja, a rado e se vezati za vae probleme. Zatoje kod mnogih ljudi veliki dio njihova osjeaja vlastitog ja blisko povezan s problemima. Jednom kad se to dogodi, vie ih se uope i neele osloboditi: to bi znailo da e izgubiti sebe. U boli i patnji moese nalaziti veliki dio nesvjesnog ega.

Stoga, jednom kad shvatite korijen nesvjesnog kao poistovjeenje sumom, to naravno ukljuuje i emocije, iskoraili ste iz poistovjeenja.

34

Postali ste prisutni. Kad ste prisutni u Sadanjem trenutku, moetemu dopustiti da bude takav kakav jest, bez ikakvih neprilika. Sam posebi, um nije nesposoban. To je prekrasno orue. Potekoe se poja

vljuju kad u egu traite vlastito ja i kad pomislite da ste vi ego. Umtada postaje egoistian i preuzima vlast nad cijelim vaim ivotom.

OKONAJTE PRIVID VREMENA

ini se gotovo nemoguim da rastvorimo poistovjeenje s umom. Svi smomi uronjeni u um. Kako biste ribu mogli nauiti letjeti?

Evo kako: okonajte privid vremena. Vrijeme i um su neodvojivi.

Odstranite vrijeme iz uma i on e se zaustaviti osim ako ne odluite

koristiti se njime.

Poistovjetiti se s umom znai biti uhvaen u zamku vremena:prisila da ivimo gotovo iskljuivo kroz uspomene i predvianja bu

dunosti. To dovodi do beskonane zaokupljenosti prolou i budunou te nespremnosti da potujete i priznate Sadanji trenutak i da

mudopustite da postoji. Do prisile dolazi zato to vam prolost pruaidentitet, a budunost nosi obeanje spasenja i ispunjenja u bilo kojem obliku. I jedno i drugo su prividi.

Ali, ostanemo li bez osjeaja vremena, kako bismo djelovali u ovome svi

jetu? Vie ne bi bilo nikakvih ciljeva kojima bismo mogli teiti. Ne bih

ak znao ni tko sam, jer iz prolosti sam izrastao ovakav kakav sam da

nas. Mislim kako je vrijeme neto vrlo dragocjeno, te da bismo radije tre

bali nauiti kako se njime mudro koristiti, umjesto da ga odbacimo.

Vrijeme uope nije dragocjeno, zato to je privid. Ono to smatrate

dragocjenim nije vrijeme, nego jedna jedina toka koja se nalazi izvanvremena: Sadanji trenutak. To je uistinu dragocjeno. Sto se vie usredotoite na vrijeme na prolost i budunost to vie proputate

Sadanji trenutak, najdragocjenije to postoji.

Zato je to najdragocjenije? Ponajprije zato to to jedino postoji.Nieg drugog nema. Vjena sadanjost prostor je u kojemu se odvijacijeli va ivot, jedini imbenik koji ostaje trajan. ivot je sada. Nikada nije bilo razdoblja u kojem va ivotnije bio sada, niti e ga ikadabiti. Drugo, sadanji trenutak jedina je toka koja vas moe odvesti s

35

MO SADANJEG TRENUTKA TREE POGLAVLJE


22/74

onu stranu granica uma. To je jedina toka pristupa bezvremenom ibezoblinom carstvu Bia.

NITA NE POSTOJI IZVAN SADANJEG TRENUTKA

Nisu li prolost i budunost podjednako stvarne, a katkad i stvarnije, odsadanjosti? Napokon, prolost odreuje tko smo, kako promatramo stva

ri i kako se ponaamo u sadanjosti. A ciljevi budunosti odreuju kojih

emo se aktivnosti prihvatiti u sadanjosti.

Jo niste shvatili sutinu onoga to govorim, jer pokuavate mentalnoshvatiti. Um ovo ne moe razumjeti. Samo vi to moete. Molim vas,samo sluajte.

Jeste li ikada iskusili, napravili, pomislili ili osjetili bilo to izvan

Sadanjeg trenutka? Mislite li da ikada hoete? Je li mogue da se ne

to dogodiili postojiizvan Sadanjeg trenutka? Odgovor je oit, zar ne?Nita se nikada ne dogaa u prolosti; dogodilo se u Sadanjem

trenutku.

Nita se nikada nee dogoditi u budunosti; dogodit e se u Sadanjem trenutku.

Ono za to mislite da je prolost uspomena je na prethodni Sadanji trenutak pohranjena u mislima. Sjetite li se prolosti, vi ponovno budite uspomenu a to inite sada. Budunost je zamiljen Sadanji trenutak, projekcija uma. Kad budunost doe, ona dolazi kaoSadanji trenutak, razmiljate li o budunosti, to inite sada. Prolost

i budunost oito nemaju vlastite stvarnosti. Upravo kao to Mjesecne posjeduje vlastiti izvor svjetlosti, nego moe samo odraavati svjet

lost Sunca, tako su prolost i budunost samo blijedi odrazi svjetlosti, moi i stvarnosti vjene sadanjosti. Oni svoju stvarnost posuu

ju od Sadanjeg trenutka.

Sutina ovoga to govorim ne moe se shvatiti umom. Onogatrenutka kad je shvatite, u svijesti dolazi do pomaka od uma premaBiu, od vremena u prisutnost. Iznenada se sve doima oivljenim,zrai energijom i iz svega zrai Bie.

36

KLJU DUHOVNE DIMENZIJE

U hitnim situacijama u kojima vam je ugroen ivot, do pomaka u

svijesti od vremena u prisutnost katkad dolazi na prirodan nain.

Osobnost koja posjeduje prolost i budunost na trenutak se povlai,a zamjenjuje ju snana svjesna prisutnost, vrlo mirna, ali istodobno i

vrlo budna. Reakcija koja je potrebna u tome trenutku tada izvire iz

toga stanja svjesnosti.

Razlozi zbog kojih se neki ljudi vole uputati u opasne djelatno

sti, kao to su planinarenje, automobilistike utrke i tako dalje, iako

oni toga moda nisu svjesni, jest u tome to ih te aktivnosti prisiljava

ju da budu u Sadanjem trenutku u tom intenzivno budn om sta

nju osloboenom od vremena, problema, razmiljanja i tereta osob

nosti. Udalje li se makar i na trenutak iz Sadanjeg trenutka to moe

izazvati smrt. Na nesreu, postepeno postanu ovisni o toj djelatnostikako bi doivjeli takvo stanje. Ali ne morate se penjati na sjevernu

stranu Eigera. Ovoga trenutka moete zakoraiti u to stanje.

Od drevnih vremena, duhovni majstori sviju tradicija ukazivali su naSadanji trenutak kao na klju koji otvara vrata duhovne dimenzije.

Unato tome, ini se da je taj nauk ostao tajna. Svakako o njemu negovore u crkvama i hramovima. Idete li u crkvu, moda ete uti sti

hove iz Evanelja, kao to su: Ne brinite se tjeskobno za sutranjidan, jer e se sutranji dan brinuti za se! Ili: Onaj tko stavi ruku naplug i osvrne se unazad nije prikladan za Kraljevstvo Boje. Ili bistemogli uti odlomak o krasnom cvijeu koje ne brine za sutranji dan,nego ivi u bezvremenoj sadanjosti jer se za njega Bog brine. Dubinai radikalna narav tih uenja nije prepoznata. ini se kako nitko ne

shvaa da bi takva uenja trebalo ivjeti i na taj nain izazvati duboku unutarnju preobrazbu.

3 7



23/74

Cijela se sutina zena sastoji u hodu otricom Sadanjeg trenutka biti toliko krajnje i potp unoprisutan da u vama ne moe opstati nijedan problem, nikakva patnja, nita to niste vi u svoj svojoj sutini.U Sadanjem trenutku, u odsutnosti vremena, svi se vai problemirazrjeavaju. Patnji je potrebno vrijeme i ona ne moe preivjeti u sa

danjosti.Kako bi panju svojih uenika odvratio od vremena, veliki maj

stor zena Rinzai esto bi podigao prst i polagano upitao: to nedostaje u ovom trenutku? To je snano pitanje koje ne zahtijeva odgo

vor na razini uma. Smiljeno je da vam panju odvue dublje u Sadanji trenutak. Slino pitanje u tradiciji zena glasi: Kad, ako ne sad?

Sadanji trenutak takoer je najvaniji u uenju sufizma, mistikog

ogranka islama. Sufiji imaju izreku: Sufi je sin sadanjeg vremena.A Rumi, veliki pjesnik i uitelj sufizma, tvrdi: Prolost i budunostkriju Boga od naega oka; i jedno i drugo sagori ognjem.

Meister Eckhart, duhovni uitelj iz trinaestoga stoljea, to je prekrasno saeo: Vrijeme je ono to ne doputa svjetlosti da nas dotakne. Od vremena nema vee prepreke do Boga.

KAKO PRISTUPITI MOI SADANJEG TRENUTKA

Maloprije, dok ste govorili o vjenoj sadanjosti i nestvarnosti prolosti ibudunosti, zagledao sam se u stablo pokraj prozora. Ve sam ga i prijenekoliko puta promatrao, ali sada je bilo drukije. Vanjski opaaj nije se

jako promijenio, osim to mi se boje ine svjetlijima i ivljima. Ali sadasam uoio jo jednu dimenziju. Teko mi je to objasniti. Ne znam kako,

ali bio sam svjestan neega nevidljivog to sam osjetio kao sutinu togastabla, njegov unutarnji duh, ako hoete. Nekako sam i ja bio dio toga

38

duha. Sada shvaam da prije nisam uistinu vidio to stablo, nego samo

njegovu plonu i mrtvu sliku. Pogledam li ga sada, dio te svjesnosti jo je

prisutan, ali osjeam da se gubi. Vidite, iskustvo se ve povlai u prolost.

Moe li neto nalik na to ikada biti vie od prolaznog uvida?

Na trenutak ste bili osloboeni vremena. Zakoraili ste u sadanji tre

nutak i zato uoili stablo bez zastora uma. Svjesnost Bia postala je

dio vaeg opaaja. S bezvremenom dimenzijom dolazi i razliita vrsta

spoznavanja, ona koja ne ubija duh to ivi u svakom stvorenju isvakoj stvari. Spoznaja koja ne unitava svetost i tajanstvenost ivota,

nego sadri duboku ljubav i potovanje prema svemu to jest. Spo

znaja o kojoj um nita ne zna.

Um ne moe spoznati stablo. On moe znati samo injenice ili

informacije o stablu. Moj um ne moe upoznati vas, nego samo oz

nake, prosudbe, injenice i miljenjao vama. Samo Bie izravno spo

znaje.

Um i njegovo znanje imaju svoje mjesto u praktinom carstvu

svakodnevnog ivota. Meutim, um preuzima pod svoj nadzor sve

vidove vaega ivota, ukljuujui i odnose s drugim ljudskim biimai s prirodom, te postaje udovini nametnik koji bi, ne ovladate li nji

me, mogao pobiti sav ivot na planeti i konano ubiti i samog doma

ina.

Doivjeli ste uvid u to kako bezvremenost moe preobraziti vae

opaaje. Ali jedno jedino iskustvo, koliko god bilo prekrasno ili du

boko, nije dovoljno. Potrebno je doivjeti trajan pomak u svijesti i mi

upravo o tome govorimo.

Stoga raskinite stare obrasce nijekanja i otpora sadanjem trenu

tku. Prakticirajte povlaenje panje iz prolosti i budunosti kad god

to nije prijeko potrebno. Iskoraujte iz vremenske dimenzije svakogadana, to je ee mogue. Bude li vam teko zakoraiti izravno u Sa

danji trenutak, ponite tako to ete promatrati uobiajenu sklonost

uma kojom eli izbjei taj trenutak. Primijetit ete kako budunost

najee zamilja boljom ili gorom od sadanjosti. Ako je zamiljena

budunost bolja, prua vam nadu ili ugodno oekivanje. Ako je gora,

stvara tjeskobu. I jedno i drugo je privid. Samopromatranjem u va

ivot automatski ulazi vieprisutnosti. Onoga trenutka kad shvatite

da niste prisutni, tada jeste prisutni. Kad god ste u stanju promatrati

39



24/74

um, vie niste u njegovoj zamci. Nastupio je novi imbenik, neto tone pripada umu: prisutnost svjedoka.

Budite prisutni kao promatra uma promatra misli i emocija,

kao i reakcija u razliitim situacijama. Budite barem podjednako zainteresirani za vlastite reakcije kao i za situaciju ili osobu koja vas jenavela na reakciju. Takoer zamijetite koliko se esto vaa panja premjeta u prolost ili budunost. Ne prosuujte i ne analizirajte onoto ste zamijetili. Promatrajte misao, osjetite emociju, promatrajte re

akciju. Nemojte iz toga stvarati osobne probleme. Tada ete osjetitineto monije od bilo koje od tih stvari koje promatrate: tihu prisutnost koja promatra sebe u pozadini sadraja vaih misli, onoga tihogpromatraa.

Snana je prisutnost potrebna kad neke situacije potaknu reakcijupraenu jakim emocionalnim nabojem, kao to je situacija u kojoj jeugroena vaa slika o sebi, kad se u vaem ivotu pojavi izazov koji

potie strah, kad stvari krenu nizbrdo ili kad izroni neki emocionalni sklop iz prolosti. U takvim trenucima skloni ste postati nesvjesni. Prevladaju vas reakcija ili emocija i vi postajete ta reakci

ja ili emocija. Tada ih izraavate. Opravdavate se, pogreno postupate, napadate, branite... ali to niste vi, to je obrazac reakcije, um usvom uobiajenom obrascu opstanka.

Poistovjeivanje s umom daje mu vie energije; promatranje umaoduzima mu energiju. Poistovjeivanje s umom jo vie stvara vrijeme; promatranje uma otvara dimenziju bezvremenosti. Energija kojuoduzimate umu pretvara se u prisutnost. Jednom kad uspijete osjeti

ti to to znai biti prisutan, postaje vam mnogo lake jednostavnoodabrati izlazak iz dimenzije vremena kad god vam vrijeme nije potrebno za neke praktine svrhe. Tada se dublje preputate Sadanjemtrenutku. To ne oteuje vau sposobnost koritenja vremenom prolou ili budunou kad vam je ono potrebno da se njimeposluite u neke praktine svrhe. To takoer ne slabi vau sposobnostkoritenja umom. Zapravo je poboljava. Kad se koristite umom one biti otroumniji i usredotoeniji.

4 0

OTPUTANJE PSIHOLOKOG VREMENA

Nauite se koristiti vremenom u praktinim vidovima ivota to

moemo nazvati satnica ali im obavite te praktine zadatke, vra

tite se svjesnosti Sadanjeg trenutka. Na taj nain neete vie nagomi

lavati psiholoko vrijeme, koje predstavlja poistovjeivanje s pro

lou i trajnu kompulzivnu projekciju u budunost.

Satnica nije samo dogovaranje sastanaka ili planiranje izleta. Ona

obuhvaa uenje na temelju prolosti, tako da iste pogreke ne pona

vljamo uvijek iznova. Obuhvaa postavljanje ciljeva i rad na njihovu

ostvarivanju. Predvianje budunosti uz pomo obrazaca i zakona, fi

zikalnih, matematikih i tako dalje, uenje na temelju prolosti i po

duzimanje prikladne akcije na temelju predvianja.

Ali ak i ovdje, u sferi praktinog ivota, u kojoj ne moemo dje

lovati bez osvrtanja na prolost i budunost, Sadanji trenutak ostaje

sutinski imbenik. Svaka pouka iz prolosti postaje znaajna i prim

jenjuje sesada. Svako planiranje, kao i rad prema postizanju stanovi

ta cilja, obavlja sesada.

arina toka panje prosvijetljene osobe uvijek je sadanji trenutak, ali ona je i dalje marginalno svjesna vremena. Drugim rijei

ma, nastavlja se koristiti satnicom, ali se oslobodila psiholokog vre

mena.

Dok vjebate svjesnost, budite oprezni, tako da satnicu nena

mjerno ne pretvorite u psiholoko vrijeme. Primjerice, ako ste u pro

losti napravili pogreku i iz nje sada uite, tada se koristite vreme

nom sata. S druge strane, ako se mentalno zadravate na njoj, ako se

prekoravate, alite ili osjeate krivnju, tada se pretvarate u pogreku:

prihvaate je kao dio osjeaja za vlastito ja i ona postaje psiholoko

vrijeme, koje je uvijek povezano s lanim osjeajem identiteta. Neopratanje svakako podrazumijeva teak teret psiholokog vremena.

Postavite li cilj i radite na njegovu ostvarenju, tada koristite vrijeme sata, kao i tada kad ste svjesni kamo elite stii, ali potujte korak koji upravo sada poduzimate i dajte mu svoju potpunu panju.

Ako se u takvom sluaju pretjerano usredotoite na cilj, moda zatoto tragate za sreom, ispunjenjem ili potpunijim osjeajem vlastitoga ja, tada vie ne potujete Sadanji trenutak. On se svodi na pukosredstvo koje vas vodi do budunosti, bez ikakve vlastite vrijednosti.

41



25/74

Tada se satnica pretvara u psiholoko vrijeme. Vae ivotno putovanje vie nije pustolovina, nego opsesivna potreba da stignete do cilja,da ga postignete, da uspijete. Vie ne vidite i ne miriete cvijee pokraj puta, niti ste svjesni ljepote i uda ivota koji se razvija posvudaoko vas kad ste prisutni u Sadanjem trenutku.

Uviam vrhovnu vanost Sadanjeg trenutka, ali ne mogu se dokrajasloiti s vama kad kaete da je vrijeme iskljuivo privid.

Kad kaem da je vrijeme privid, nije mi namjera izrei filozofsku tvrdnju. Samo vas podsjeam na jednostavnu injenicu injenicu koja

je tako oita da bi vam moglo biti teko prihvatiti je, pa biste je akmogli smatrati i besmislenom ali jednom kad je dokraja shvatite,prodrijet e kao ma kroz sve umom nataloene naslage sloenosti iproblema. Dopustite mi da ponovim: Sadanji trenutak jedino jeto uvijek imate. Ne postoji vrijeme kad va ivot nije ovaj trenutak. Zar to nije injenica?

LUDOST PSIHOLOKOG VREMENA

Promotrite li kolektivna oitovanja vremena, u vama nee ostati nitraka sumnje u to da je psiholoko vrijeme mentalna bolest. Kolektivna se oitovanja pojavljuju u, primjerice, obliku ideologija kakvesu komunizam, nacionalni socijalizam ili bilo koja vrsta nacionalizma ili u krutim religijskim vjerskim sustavima koji djeluju pod neizreenom pretpostavkom kako se najvie dobro krije u budunosti tekako stoga cilj opravdava sredstvo. Cilj je ideja, toka u umom pro

jiciranoj budunosti, kad dolazi do spasenja u bilo kome obliku uobliku sree, ispunjenja, jednakosti, osloboenja i tako dalje. Nije ri

jedak sluaj da su sredstva dostizanja cilja ropstvo, muenje i ubijanje ljudi koji sada ive.

Primjerice, procjenjuje se kako je ubijeno otprilike pedeset milijuna ljudi da bi se ostvario komunizam, da bi se u Rusiji, Kini i drugim zemljama uspostavio bolji svijet. To je zastraujui primjer kako vjera u budui raj u sadanjosti stvara pakao. Moe li biti ikakvesumnje da je psiholoko vrijeme ozbiljna i opasna mentalna bolest?

42

Kako taj obrazac uma djeluje u vaem ivotu? Pokuavate li uvijek stii na neko drugo mjesto koje se razlikuje od onoga na kojemu

jeste? Je li vae djelovanje veinom sredstvo dosizanja nekakva cilja?Je li ispunjenje uvijek odmah iza ugla i svodi li se na kratkotrajna za

dovoljstva kao to su seks, hrana, pie, droge, zanosi i uzbuenje? Jeste li uvijek usredotoeni na postajanje, postizanje ili dobivanje ili naizmjence jurite za novim uzbuenjima i zadovoljstvima? Vjerujete li

da ete, budete li vie toga posjedovali, biti ispunjeniji, bolji ili pot

puniji u psiholokom smislu? ekate li mukarca ili enu koji e datismisao vaem ivotu?

U uobiajenom, s umom poistovjeenom, neprosvijetljenom

stanju svijesti, mo i beskonani stvaralaki potencijal koji prebivaju

u Sadanjem trenutku potpuno su zamagljeni psiholokim vreme

nom. Tada va ivot gubi ivost, svjeinu i osjeaj uda. Stari obrasci

misli, emocija, ponaanja, reakcija i elje izraavaju se u beskona

nom ponavljanju, kao scenarij vaih misli koji vam prua neku vrstu

identiteta, ali iskrivljuje ili prikriva stvarnost Sadanjeg trenutka. Um

tada stvara opsjednutost budunou kao bijeg iz nezadovoljavajue

sadanjosti.

Eckhart Tolle-Moc Nastavak

Documents