Dugoročna i kratkoročna ravnoteža seminar

SADRŽAJ

1. UVOD...........................................................................................................................................................................1

2.TEMELJNE TRŽIŠNE STRUKTURE...................................................................................................................................2

2.1. Savršena konkurencija..............................................................................................................................................2

2.2.Nesavršena (nepotpuna) konkurencija..................................................................................................................5

2.2.1.Vrste nesavršene konkurencije.......................................................................................................................6

2.2.1.1. Monopol.....................................................................................................................................................6

2.2.1.2. Duopol........................................................................................................................................................6

2.2.1.3. Oligopol......................................................................................................................................................6

2.2.1.1. Monopolistička konkurencija..........................................................................................................................8

3.RAVNOTEŽA U MONOPOLISTIČKOJ KONKURENCIJI....................................................................................................10

3.1. Dugoročna i kratkoročna ravnoteža.......................................................................................................................11

3.1.1. Ravnoteža u dugom roku.................................................................................................................................11

3.1.2.Ravnoteža u kratkom roku...............................................................................................................................13

4. ZAKLJUČAK................................................................................................................................................................16

LITERATURA...................................................................................................................................................................17

POPIS GRAFOVA............................................................................................................................................................18

0

1. UVOD

Oblik nesavršene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontrolira samo jedno poduzeće nazivamo MONOPOL. Javlja se u proizvodnji onih dobara i usluga koji nemaju svojih supstituta. Javlja se u onim privrednim granama u kojima je ulazak konkurentima veoma otežan ili onemogućen. U ovom seminarskom radu je prikazana ravnoteža (dugoročna i kratkoročna),te uvjeti u kojima se postiže ista unutar takve konkurencije. Pošto je monopolistička konkurencija slična savršenoj ovaj rad će biti prilično shvatljiv i jednostavan. Ako poduzeće može osjetno utjecati na tržišnu cijenu svoje proizvodnje, tada se poduzećeklasificira kao “nesavršeni konkurent”. Nesavršena konkurencija prevladava u industriji kad god pojedinačni prodavatelji imaju određeni nadzor nad cijenom svog proizvoda.

Cilj ovog seminarskog rada je uvesti studenta u način i metode ostvarivanja ravnoteže na razini poduzeća unutar monopolističke konkurencije, te za zbližavanje studenta sa zadanom temom.Rad je pisan u Američkom (blok) obliku!

Literatura iz koje je izveden ovaj rad je glavninom sa Interneta, bilo sa nekog znanstveno obrazovnog portala ili iz pronađenih uradaka (amaterskih ili znanstvenih) sa ovom ili nekom sličnom tematikom.

Ovaj rad opisuje zadanu temu kroz 4 poglavlja. Počevši od osnovnih tržišnih struktura koje su navedene i pojašnjene u drugom djelu (isključujući uvod), gdje se definiraju osnovne strukture kao što su savršena konkurencija, nesavršena (monopolistička) konkurencija, monopolo,duopol, oligopol i sl. U trećem djelu je prikazana ravnoteža poduzeća u monopolističkoj konkurenciji općenito , te zatim kratkoročna i dugoročna ravnoteža poduzeća zasebno. U četvrtom djelu tj., u zaključku se daje zaključna riječ, te osnovni zaključci, bitne teme koje su obrađene u radu.

1

2.TEMELJNE TRŽIŠNE STRUKTURE

2.1. Savršena konkurencija

Savršeno konkurentno tržište je tržište na kojem sve tvrtke proizvode identične proizvode, a svaka je tvrtka tako mala da njen izbor razine proizvodnje ne utječe na cijelu industriju. Ulazak na takva tržišta je lak, ukoliko se ukaže prilika za ostvarivanjem profita. Također, ukoliko počnu gubiti novac izlazak je lak.

Pretpostavke savršene konkurencije su:

- preuzimanje cijena (price taking),- homogenost proizvoda,- slobodan ulaz i izlaz.

Preuzimanje cijena:

Na tržištu konkuriraju mnoge tvrtke, pa se svaka tvrtka za svaki svoj proizvod susreće s većim brojem izravnih konkurenata. Budući da je prodaja svake pojedinačne tvrtke čini samo manji dio tržišta, njene odluke nemaju nikakvog utjecaja na cijene na tržištu. Stoga svaka tvrtka preuzima tržišne cijene kao zadane. Dakle, na savršeno konkurentskim tržištima pojedinačne tvrtke su preuzimatelji cijena (price-takers).Preuzimatelj cijena je tvrtka koja nema nikakvog utjecaja na tržišne cijene, pa stoga uzima tržišne cijene kao zadane.1

Homogenost proizvoda:

Do preuzimanja cijena najčešće dolazi na tržištima gdje tvrtke prodaju identične ili gotovo identične proizvode. Kad su proizvodi svih tvrtki na tržištu savršeno zamjenjivi, odnosno kad su homogeni, nijedna tvrtka ne može podignuti cijene svojeg proizvoda iznad konkurencije bez da joj znatno opadne prodaja.

Većina poljoprivrednih proizvoda je homogena (kukuruz, pšenica, ječam...), kao i nafta, benzin, sirovine poput bakra, željeza, drva, pamuka i slično. Ekonomisti takve homogene proizvode nazivaju robama. Sve ove robe imaju ista svojstva, te ukoliko se neka tvrtke odluči podići cijenu, prodaja će joj opasti.

Slobodan ulaz i izlaz je situacija u kojoj ne postoje ograničenja u vidu posebnih troškova koji bi tvrtki otežali ulaz (izlaz) u neku industriju. Kupci mogu lako zamijeniti jednog dobavljača drugim, a dobavljači mogu neometano izlaziti i ulaziti na tržište. Radi se o ulasku na tržišta u koja pridošlica ne mora ulagati velika sredstva, tako da joj je i izlazak ako počne gubiti novac lagan.

Budući da je pojedinačna konkurentna tvrtka preuzimatelj cijena, krivulja potražnje D s kojom se suočava dana je ravnom crtom. Kad se pojedinačna tvrtka suoči s vodoravnom krivuljom potražnje, to znači da može prodati dodatnu jedinicu proizvoda bez spuštanja cijena.

Dodatna jedinica proizvoda povećava ukupne prihode tvrtke za iznos koji je jednak cijeni.2

1 Wikipedija,Tržišne strukture i monopol,2001,str.,www.wikipedija.com/osnovne trž. Strukture/index

2 Ibid.

2

Krivulja potražnje (D) s kojom se pojedinačna tvrtka suočava na konkurentnom tržištu predstavlja istovremeno tvrtkinu krivulju prosječnog i graničnog prihoda. Uzduž krivulje potražnje, granični prihod, prosječni prihod i cijena imaju iste vrijednosti.

D = P = AR = MR;

Savršeno konkurentna tvrtka treba izabrati razinu proizvodnje pri kojoj je granični trošak jednak cijeni:

MC(q) = MR = P;

Uvjet za maksimiranje profita glasi:

Granični prihod (MR) je jednak graničnom trošku (MC) u točki u kojoj krivulja graničnog troška raste. Cijena (P) mora biti jednaka ili veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška (AVC).

P≥AVC;

Pravilo o razini proizvodnje:

Ako tvrtka proizvodi, to bi trebalo biti na razini na kojoj je granični prihod jednak graničnom trošku. U kratkom roku poduzeće ostvaruje ekstraprofit. Tvrtka može poslovati s kratkoročnim gubitkom jer očekuje da će zaraditi profit u budućnosti kad cijena njenog proizvoda poraste ili trošak proizvodnje padne.

U kratkom roku dozvoljavamo poduzeću da posluje i sa gubitkom u visini FC. Sve dok je tržišna cijena P ≥AVC poduzeće treba nastaviti s proizvodnjom.

Pravilo zatvaranja:

Tvrtka treba zatvoriti pogone kad je cijena njenog proizvoda uz razinu proizvodnje pri kojoj se maksimizira profit manja od prosječnog ekonomskog troška, odnosno prosječnog varijabilnog troška AVC. Da bi se maksimizirao profit potrebno je ispuniti 2 uvjeta:

1. MR = MC → nužni uvjet

Π = TR – TC

dП / dQ = 0

dTR / dQ – dTC / dQ = 0

dTR / dQ = dTC / dQ

Kako je dTR / dQ = MR, i dTC / dQ = MC

Slijedi da je : max (TR-TC) u točki (Q) gdje je MR = MC

Obrazac MC = MR ima opće značenje u području maksimalizacije profita i primjenjuje se pri određivanju točke ravnoteže u svim tržišnim stanjima.3

3A. PULJIΔ: Sveobuhvatni pristup maksimalizaciji profita u kratkom roku EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 825-839 (2001), str.1„hrcak.srce.hr/file/45124“

3

2. ( nagib MR) < ( nagib MC) → dovoljan uvjet

d2П / dQ2 = d2TR / dQ2 – d2TC/dQ2

d2П / dQ2 < 0

d2TR / dQ2 – d2TC / dQ2 < 0

d2TR / dQ2 < d2TC / dQ2

● Ako je MC<MR ukupni se profit nije maksimizirao i poduzeću se isplati povećati proizvodnju

● Ako je MC>MR razina ukupnog profita se smanjuje i poduzeću se isplati smanjiti proizvodnju

● Ako je MC = MR kratkoročni se profiti maksimiziraju.

Kako je u savršenoj konkurenciji granični prihod MR jednak cijeni P, to znači da će poduzeće maksimizirati profit pri onom obujmu proizvodnje kod kojeg su granični troškovi jednaki cijeni MC = P.

Uvjet maksimizacije profita konkurentnog poduzeća u dugom roku:

p = LRMC, u dijelu gdje LRMC raste;

p ≥ LRATC;

● U dugom roku nema fiksnih činitelja proizvodnje → pa nema ni fiksnih troškova.

● U dugom roku, svi su troškovi varijabilni → poduzeće može sve proizvodne inpute prilagođavati zahtjevima proizvodnje.

● Radi povećanja outputa, poduzeće proširuje svoje kapacitete i zapošljava više proizvodnih činitelja. U dugom roku razina proizvodnje konkurentne tvrtke koja maksimizira profit trebala bi se nalaziti u točki u kojoj su dugoročni granični troškovi (LRMC) jednaki cijeni (P).

Za razliku od kratkog roka, u dugome roku poduzeće ne ostvaruje ekstraprofit, već samo normalan profit: - zbog slobodne ulaska/izlaska iz grane, poduzeća privučena ekstraprofitom ulaze u granu - krivulja agregatne ponude pomiče se udesno, što uzrokuje pad cijena na tržištu - pad cijene postupno smanjuje ekstraprofit i svodi ga na razinu normalnog profita.

Uz pretpostavku zadovoljenja uvjeta maksimizacije profita konkurentnog poduzeća dugog roka ( p = LRMC; p≥LRATC):

- ravnoteža poduzeća dugog roka ujedno je i ravnoteža kratkog roka:

p = MR = AR = d = LRMC = LRATC = SRMC = SRATC;

- ravnoteža poduzeća je i najniža točka krivulje LRATC, što znači da nema rasipanja resursa - ravnoteža poduzeća je i optimalna razina proizvodnje dugog roka ( ekonomija/disekonomija obujma).4

4 Ibid.

4

2.2.Nesavršena (nepotpuna) konkurencija

Nepotpuna konkurencija je takvo stanje na tržištu u kojem postoji jedan ili više subjekat koji mogu utjecati na formiranje cijena i količina koje se nude ili traže. Poljedice tog stanja su :

1. previsoke cijene,

2. manja potrošnja,

3. visoki trškovi,

4. manja efikasnost.

Tržište nepotpune konkurencije je ono gdje:

1. postoji mogućnost određivanja cijena od strane kako ponude tako i potražnje. Pretpostavka te mogućnosti je ograničeni broj privrednih subjekata.

2. Privredni subjekti na tržištu nesavršene konkurencije su price makeri. U svojoj poslovnoj politici se rukovode određivanjem cijena i količina.

3. Postoji veća ili manja ograničenost ulaska i izlaska drugih privrednih subjekata u granu.

4. Za razliku od savršeno konkurentnih poduzeća čija je krivulja potražnje horizontalna krivulja potražnje poduzeća u nepotpunoj konkurenciji je negativnog nagiba.

U nepotpunoj konkurenciji postoji snažna državna intervencija u ekonomske precese. Država može poticati potpunu konkurenciju pomoću protumonopolistčkog zakonodavstva.5

5 Ibid.,,str.2.

5

2.2.1.Vrste nesavršene konkurencije

2.2.1.1. MonopolOblik nesavršene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontrolira samo jedno poduzeće. Javlja se u proizvodnji onih dobara i usluga koji nemaju svojih supstituta. Javlja se u onim privrednim granama u kojima je ulazak konkurentima veoma otežan ili onemogućen.

Izvor monopolske moći

Do pojave monopola mogu dovesti brojni razlozi:

1. Nadzor nad sirovinama – čest slučaj u nekim granama industrije. Tako, poduzeće koje ima nadzor nad nekom rudom, npr boksitom, može postati monoploist u proizvodnji aluminija.

2. Vlasništvo nad patentima – poduzeće koje ima patent za proizvodnju, npr., specifičnih strojeva, može postati jedini proizvođač tih dobara.

3. Politika cijena – često, poduzeće koje prvo započne s proizvodnjom nekog dobra, vođenjem politike cijena onemogućuje konkurente i postaje monopolist.

4. Prirodni monopol – prirodni monopol imaju poduzeća čiji AC snažno padaju s povećanjem proizvodnje zbog velike ekonomoije opsega, pa takvo poduzeće može proizvoditi ukupnu proizvodnju grane djelotvornije nego što bi to učinila mnoga poduzeća zajedno. To je čest primjer u distribuciji.

2.2.1.2. DuopolOblik nesavršene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontroliraju dva poduzeća. Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima veoma otežan. Proizvodi duopolista mogu biti homogeni, ali i diferencirani.

2.2.1.3. Oligopol Oblik nesavršene konkurencije u kojoj nekoliko poduzeća sudjeluje u cjelokupnoj ponudi. Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima otežan. Proizvodi oligopolista su homogeni ali i diferencirani. Tipično oligopolno tržište je tržište automobila.6

KLASIFIKACIJA OLIGOPOLA

6 loc.cit.-isto djelo ,ista stranica

6

1. Obzirom na homogenost proizvoda kojeg poduzeće proizvodi, odnosno mogućnosti njegove supstitucije:

a.) homogeni ( čisti) oligopoli

b.) nehomogeni oligopoli

2. Obzirom na broj poduzeća na tržištu:

a.) duopol – dva poduzeća na tržištu

b.) ostali modeli oligopola – više poduzeća na tržištu

3. Obzirom na samostalnost njihova nastupa na tržištu:

a.) modeli samostalnog djelovanja oligopoliste:

- KLASIČNI MODELI - Cournotov model - Bertrandev model - Edgeworthov model - Stackelbergov model,

- SUVREMENI MODELI - model prelomljene krivulje potražnje - model prostrane distribucije poduzeća,

b.) model koordiniranog djelovanja oligopoliste:

- formalno uz sporazum,

- neformalno bez sporazuma,

4. Obzirom na politiku konkuriranja poduzeća na tržištu:

a.) modeli konkuriraju određivanjem količine,

b.) modeli konkuriraju određivanjem cijene,

c.) modeli necjenovnog konkuriranja putem elemenata,

d.) obzirom na ekonomsku stranu poduzeća:

- A)simetrični oligopoli - oligopoli prilično jednake ekonomske snage.

- B)asimetrični oligopoli - oligopoli različite ekonomske snage.7

2.2.1.1. Monopolistička konkurencija

7 Wikipedia, op.cit., str.1.

7

Oblik nesavršene konkurencije gdje u sektorskoj ponudi sudjeluje veliki broj poduzeća različite veličine. Proizvodi su međusobno diferencirani po nekom svom obilježju što takvom poduzeću daje prednost pred konkurencijom. Ulazak konkurenata na takvo tržište je relativno lagan jer nema značajnijih prepreka Obzirom na navedena obilježja monopolistička konkurencija je najbliža savršenoj konkurenciji. Primjer ovakvog tržišta je trgovina na malo.

Nesavršena konkurencija na strani potražnje:

Monopson: takvo tržišno stanje gdje je samo jedan kupac na strani potražnje.

Duopson: takvo tržišno stanje u kojoj na strani potražnje sudjeluju samo dva kupca.

Oligopson: takvo tržišno stanje gdje na strani potražnje sudjeluje više kupaca. Razlika između monopola ponude i potražnje je u tom što monopoli ponude žele nametnuti cijenu višu od ravnotežne dok monopoli potražnje žele ostvariti cijenu nižu od ravnotežne.

MONOPOL

Monopol (grč. monos, jedan + polein, prodavati) u ekonomiji se definira kao trajna tržišna situacija gdje postoji samo jedan davatelj određene vrste proizvoda ili usluga. Osobina monopola je nedostatak gospodarske konkurencije za robu ili uslugu koja se nudi i nedostatak prihvatljive zamjenske robe.

POJAM I KARAKTERISTIKE MONOPOLA

U ekonomiji se posvećuje značajna pažnja slobodnoj konkurenciji, jer je relativno lako razumjeti tržište na kome ona vlada. Međutim, suvremena tržišna privreda poznaje i druge oblike konkurencije, gdje se prvenstveno misli na monopolsku. Za čistu monopolsku strukturu tržišta karakteristično je da na strani ponude postoji samo jedan ponuđač – monopolist, a na strani potražnje samo jedan kupac – monopsonist. Bitna karakteristika monopola je da može potpuno odrediti cijenu robe koju prodaje, bez obzira na količinu koju nudi. Isto tako na strani potražnje monopsonist određuje po kojoj će cijeni robu kupovati.

Pojava monopola vezana je za novi val pronalazaka i tehničkih i tehnoloških dostignuća, krajem prošlog i početkom ovog stoljeća. Da bi se sve ovo stavilo u upotrebu bile su potrebne enormne količine kapitala, gdje se pojavljuje stvaranjem velikih i ekonomski moćnih vlasnika kapitala. Proces koncentracije i centralizacije kapitala omogućio je stvaranje monopola. Koncentracija je proces povećanja kapitala putem akumulacije koji se ostvaruje pod kontrolom jednog ili više vlasnika kapitala. Uz sve veće bogaćenje putem akumulacije, krupni kapitali se uvećavaju na razne načine, bilo da se radi o nasilnom prisvajanju, kupovinom ili otkupom slabije stojećih poduzeća, kao i dobrovoljnim spajanjem poduzeća.8

Podjela monopola:

8 Wikipedija,op.cit.,str.3.

8

1. Prirodni monopol - nastaje iz limitiranosti proizvodnih činitelja i izvora ponude.

2. Zakonski monopol - nastaju kada se prodaja ili proizvodnja određenih roba, državnim propisima monopolizira za samo neka poduzeća (npr. Državni monopol u prodaji duhana, šibica, soli, šećera...).

3. Ekonomski monopol - nastaje koncentracijom i centralizacijom kapitala.

4. Oktopodski monopol - predstavljaja kombinaciju prirodnih i ekonomskih, i kod njih zbog veličine opreme nije povoljno postojanje više poduzeća.

Kako definirati monopol?

Monopol se može definirati:

1. nedostatkom konkurencije,

2. nema supstituta kojima se može trgovati (roba ili usluga),

3. postoji ulazna barijera na tržište: monopolist kontrolira vrijedan input, prirodni monopol, patenti i zaštite, državni monopoli.

Zbog svega gore navedenoga, ponajviše nedostatka konkurencije, monopolist može ostvarivati profite u dužem vremenskom razdoblju.

Kada na tržištu nema konkurencije tj. postoji monopol, krajnji korisnici, dakle kupci, su ti koji trpe najviše i to iz razloga jer takva poduzeća tijekom vremena postaju manje efikasna i inovativna. Naime, uspavaju se zbog svoje sigurne pozicije na tržištu tj. ne moraju se zabrinjavati otvorenom tržišnom utakmicom na tržištu. Ljudi ne mogu početi kupovati i koristiti neki drugi proizvod koji može biti jeftiniji ili bolji iz jednostavnog razloga jer takav proizvod ne postoji (nema supstituta).

Monopolističke organizacije nastaju kao kombinacija raznih industrijskih grana u jednom poduzeću i one mogu biti:

1) Horizontalna kombinacija – povezivanje raznih privrednih djelatnosti koje imaju istu proizvodnu osnovu – sirovinsku bazu.

2) Vertikalna kombinacija – povezivanje niza uzastopnih djelatnosti koje čine proizvodni proces.

3)Kombinacija kombinacija – povezivanje horizontalne i vertikalne kombinacije.

Rezultat ovog povezivanja su holdinzi – velika poduzeća koja u odnosu na druga imaju neke pogodnosti u poslovanju. Oni su imuni na velike investicije, imaju visoku i stabilnu profitnu stopu i imaju veće mogućnosti za unapređenje tehnike i tehnologije.

Karakteristični i trajni oblici monopolističkog udruživanja dolaze do izražaja kroz: kartele, trustove i koncerne.9

3.RAVNOTEŽA U MONOPOLISTIČKOJ KONKURENCIJI

9 Puljić, A., op.cit., str.5.

9

Monopolistička konkurencija

Monopolistička konkurencija je takav tip tržišta na kome veliki broj poduzeća međusobno konkuriraju proizvodeći neidentične, ali slične proizvode. Ovakvo tržište ima dvije osnovne karakteristike:

- Poduzeća konkuriraju prodajom diferenciranih proizvoda koji su međusobno zamjenjivi ali nisu savršeni supstituti.

- Ulazak i izlazak na tržište je slobodan, pa je novom poduzeću relativno lako ući na tržište sa vlastitim robnim markama, i izaći sa tržišta ako proizvodi postanu neprofitabilni.

Zahvaljujući diferencijaciji proizvoda, monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. Potrošači svaku marku doživlajvaju drugačijom od drugih, a razlika je dijelom u sastavu proizvoda, a dijelom u potrošačevoj slici tog proizvoda.10

U monopolističkoj konkurenciji mnogo malih poduzeća prodaje diferencirane proizvode, a njihova krivulja potražnje je opadajuća. Ulaz drugih poduzeća na tržište je olakšan pa je monopolistička konkurencija slična savršenoj.

Ravnoteža se ostvaruje kada se izjednače granični prihodi s graničnim troškovima (MR = MC);

Kao i monopolisti, monopolistička poduzeća imaju opadajuće krivulje potražnje monopolistička konkurencija je slična savršenoj konkurenciji:

Zbog slobodnog ulaza, potencijal za zaradu profita privlači nova poduzeća s konkurentnim markama proizvoda, snižavajući ekonomske profite do nule kako bi se ovo objasnilo, potrebno je istražiti ravnotežnucijenu i razinu proizvodnje monopolistički konkurentnog poduzeća kratkoročno i dugoročno11

3.1. Dugoročna i kratkoročna ravnoteža

3.1.1. Ravnoteža u dugom roku

Graf 1. Dugoročna (desno) i kratkoročna ravnoteža (lijevo);

10 Panevropski univerzitet „APEIRON“, Banja Luka, str.7, internet, google

11 Monopolistička konkurencija i oligopol, predavanje iz Mikroekonomije, str.3,interneta, google

10

Izvor: A. PULJIC: Sveobuhvatni pristup maksimalizaciji profita u kratkom roku EKONOMSKI PREGLED, 52

(7-8) 825-839 (2001), „hrcak.srce.hr/file/45124“

UVJET PROIZVODNJE U DUGOM ROKU

Da bi poduzeće u uvjetima potpune konkurencije proizvodilo u dugom roku dugoročna cijena (P) mora biti dovoljno visoka da pokrije dugoročne prosječne troškove (LAC) kao i dugoročne granične troškove (LMC).

UVJET: P = LMC = LAC min

Dugoročna cijena mora pokriti neposredne troškove kao što su rad, materijal, oprema te oportunitetne troškove. Da bi ostalo u poslu poduzeće mora imati profite jednake 0.

ODNOS DUGOROČNIH CIJENA I PROSJEČNIH TROŠKOVA

Ako su dugoročne cijene manje od LAC, to će izazvati povlačenje nekih poduzeća iz privredne grane i smanjenje ponude. Krivulja ponude će se pomaknuti ulijevo pa će cijene porasti.

Ako su dugoročne cijene veće od LAC tada će doći do ulaska novih poduzeća u tu privrednu granu i povećanja ponude. Krivulja ponude će se pomaknuti udesno pa će se cijene smanjiti.

12

OBLIK KRIVULJE DUGOROČNE PONUDE SEKTORA

Ako se neka privredna grana može širiti povećavanjem poduzeća a da to ne izazove porast cijena proizvodnih faktora njegova dugoročna krivulja ponude bit će horizontalna.

Ako su inputi specifični i cijena im nije konstantna dugoročna krivulja ponude bit će uzlazna uslijed djelovanja zakona opadajućih prinosa i porasta LMC.12 Puljić, A., op.cit., str.9.

11

Ako poduzeće ima opadajuće LMC ono će moći povećati svoju proizvodnju na uštrb drugih poduzeća stječući monopolni položaj.

Graf 2. Dugoročna ponuda sektora

Izvor: A. PULJIC: Sveobuhvatni pristup maksimalizaciji profita u kratkom roku EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 825-839

(2001), str.1„hrcak.srce.hr/file/45124“

3.1.2.Ravnoteža u kratkom rokuGraf 3. Ravnoteža u kratkom roku;

12

Izvor: A. PULJIC: Sveobuhvatni pristup maksimalizaciji profita u kratkom roku EKONOMSKI PREGLED,

52 (7-8) 825-839 (2001), str.1„hrcak.srce.hr/file/45124“

Krivulja agregatne ponude, AS, nacrtana za danu vrijednost varijable Pe, ima pozitivan nagib: što je viša razina domaćeg proizvoda, viša je razina cijena. Položaj krivulje ovisi o Pe.

- (Kada je domaći proizvod jednak svojoj prirodnoj razini, razina cijena jednaka je očekivanoj razini cijena.)

- To ukazuje da krivulja agregatne ponude prolazi točkom B: ako je Y = Yn onda je P = Pe .

Krivulja agregatne ponude, AD, nacrtana za dane vrijednosti varijabli M, G i T, ima negativan nagib: Što je viša razina cijena, niža je razina domaćeg proizvoda.

Ravnoteža je dana sjecištem krivulja AS i AD u točki A. Prema slici, sva su tržišta - tržište dobara, financijska tržišta, i tržište rada - u ravnoteži u točki A. Da je tržište rada u ravnoteži proizlazi iz činjenice da točka A leži na krivulji agregatne ponude. Da su tržišta dobara i financijska u ravnoteži, proizlazi iz činjenice da točka A leži na krivulji agregatne potražnje. Ravnotežne razine domaćeg proizvoda i cijena dane su koordinatama Y i P.

U kratkom roku, nema razloga da domaći proizvod bude jednak svojoj prirodnoj razini. Sve ovisi o specifičnim vrijednostima očekivane razine cijena, i vrijednostima varijabli koje utječu na položaj agregatne potražnje. 13

Što se događa tijekom vremena?

Graf 4. Prijelaz od kratkog prema srednjem roku

13 A., Puljić, op.cit., str.10

13

Izvor: A. PULJIC: Sveobuhvatni pristup maksimalizaciji profita u kratkom roku EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 825-

839 (2001), str.1„hrcak.srce.hr/file/45124“

U točki A, domaći proizvod premašuje svoju prirodnu razinu. → Razina cijena viša nego očekivana razina cijena - viša od razine cijena koju su očekivali subjekti koji određuju nadnice kada su utvrđivali nominalne nadnice.

Činjenica da je razina cijena viša od one koju su očekivali subjekti koji određuju nadnica vjerojatno će ih navesti da revidiraju svoja očekivanja o budućoj razini cijena, naviše. Tako, kada drugi put budu određivali nominalne nadnice, vjerojatno će tu odluku donijeti temeljenu na višoj očekivanoj razini cijena, npr. temeljenu na Pe', gdje je Pe‘ >Pe.

Ovo povećanje očekivane razine cijena implicira da se u sljedećem razdoblju krivulja agregatne ponude pomiče prema gore, s AS na AS‘ : pri danoj razini domaćeg proizvoda, subjekti koji određuju nadnice očekuju veću nizinu cijena. Stoga određuju veću nominalnu nadnicu, što zauzvrat navodi poduzeća da utvrde više cijene. Razina cijena raste.

Ovo kretanje AS krivulje prema gore ukazuje da se ekonomija kreće duž krivulje AD. Ravnoteža se pomjera s A na A'. Ravnotežni domaći proizvod opada s Y na Y'.

Riječima: činjenica da domaći proizvod u početku premašuje svoju prirodnu razinu dovodi do povećanja očekivane razine cijena. Ovo očekivanje dovodi do povećanja nominalnih nadnica, što dovodi do povećanja razine cijena. Viša razina cijena dovodi do smanjenja realne ponude novca. Kamatna stopa raste, dovodeći do smanjenja domaćeg proizvoda. 14

Prilagodba ne završava u točki A'.

- U točki A', domaći proizvod Y' još uvijek premašuje prirodnu razinu domaćeg proizvoda Yn, pa je razina cijena još uvijek viša od očekivane.

- Subjekti koji određuju nadnice najvjerojatnije će nastaviti revidirati svoja očekivanja o razini cijena prema gore.

14 Ibid.

14

Ovo implicira da, dok god ravnotežni domaći proizvod premašuje prirodnu razinu domaćeg proizvoda Y n, očekivana razina cijena raste, pomičući krivulju AS prema gore.

- Kako se krivulja AS pomiče prema gore (ulijevo) i gospodarstvo se kreće uzduž AD krivulje, ravnotežni domaći proizvod nastavlja padati.

Da li ovakvo prilagođavanje ima svoj kraj?

Da. Ono završava onda kada se krivulja AS pomakne sve do krivulje AS", kada se ravnotežna točka pomakne sve do točke A", a ravnotežna razina domaćeg proizvoda bude jednaka Yn.

- U točki A", ravnotežni domaći proizvod jednak je svojoj prirodnoj razini pa je i razina cijena jednaka očekivanoj razini cijena. Subjekti koji određuju nadnice nemaju razloga za promjenu svojih očekivanja; krivulja AS se više ne pomiče i gospodarstvo ostaje u točki A".

Riječima: Sve dok god je domaći proizvod viši od svoje prirodne razine, razina cijena prelazi očekivanu razinu cijena. To navodi subjekte koji određuju nadnice da izmijene svoja očekivanja u skladu sa kretanjem razine cijena - na više, što dovodi do povećanja razine cijena.

- Povećanje razine cijena dovodi do smanjenja realne ponude novca, što dovodi do povećanja kamatnih stopa, što pak rezultira smanjenjem domaćeg proizvoda. Prilagođavanje završava kada se domaći proizvod izjednači sa svojom prirodnom razinom. U toj točki razina cijena je jednaka očekivanoj razini cijena, očekivanja se više ne mijenjaju, pa stoga domaći proizvod ostaje na prirodnoj razini.

- Drugim riječima, u srednjem roku domaći proizvod se vraća na svoju prirodnu razinu.

Zaključak:

U kratkom roku, domaći proizvod može biti iznad ili ispod prirodne razine. Promjene bilo koje varijable koja je uključena bilo u agregatnu ponudu bilo u agregatnu potražnju dovodi do promjena domaćeg proizvoda i do promjena razine cijena. 15

4. ZAKLJUČAK

U ekonomiji se posvećuje značajna pažnja slobodnoj konkurenciji, jer je relativno lako razumjeti tržište na kome ona vlada. Međutim, suvremena tržišna privreda poznaje i druge oblike konkurencije, gdje se prvenstveno misli na monopolsku. Za čistu monopolsku strukturu tržišta karakteristično je da na strani ponude postoji samo jedan ponuđač – monopolist, a na strani potražnje samo jedan kupac – monopsonist. Bitna karakteristika monopola je da može potpuno odrediti cijenu robe koju prodaje, bez obzira na količinu koju nudi. Isto tako na strani potražnje monopsonist određuje po kojoj će cijeni robu kupovati.

15 Ibid., str.11

15

Monopolistička konkurencija je takav tip tržišta na kome veliki broj poduzeća međusobno konkuriraju proizvodeći neidentične, ali slične proizvode. Ovakvo tržište ima dvije osnovne karakteristike:

Zahvaljujući diferencijaciji proizvoda, monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. Potrošači svaku marku doživlajvaju drugačijom od drugih, a razlika je dijelom u sastavu proizvoda, a dijelom u potrošačevoj slici tog proizvoda.

Poduzeće je u ravnoteži kada ostvaruje maksimalan profit. Direktna se funkcija profita obično izražava ili kao funkcija proizvedenih količina ili kao funkcija rada. U oba se slučaja ravnoteža određuje ili takozvanim pristupom ukupan prihod-ukupan trošak ili graničnim pristupom.

Da bi se postigla kratkoročna ravnoteža u monopolističkoj konkurenciji granični prihod mora biti jednak graničnom trošku, uz uvjet da je cijena veća ili jednaka prosječnom varijabilnom trošku.

MR=MC ; p ≥ AVC;

Da bi se postigla dugoročna ravnoteža u monopolističkoj konkurenciji granični prihod se treba izjednačiti sa dugoročnim graničnim troškom, uz uvjet da je cijena jednaka dugoročnom prosječnom trošku.

MR=LRMC; p=LRAC;

Student:

Ivica Marković

(potpis)

16

LITERATURA

1.ČLANCI

- A. PULJIC: Sveobuhvatni pristup maksimalizaciji profita u kratkom roku EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 825-839 (2001), str.1„hrcak.srce.hr/file/45124“

2.OSTALI IZVORI

- Wikipedia, Tržišne strukture i monopol, 2001.g, http://hr.wikipedia.org/wiki/Tržište (2001)

17

POPIS GRAFOVA

- Graf 1. Dugoročna (desno) i kratkoročna ravnoteža (lijevo); 11

- Graf 2. Dugoročna ponuda sektora 12

- Graf 3. Ravnoteža u kratkom roku; 13

- Graf 4. Prijelaz od kratkog prema srednjem roku 14

18