1 Norma- pravilo ponašanja Pravna norma- ukoliko je pravilo ponašanja u skladu sa pravima Opšti pravni akt- više pravnih normi Ustav- najviši pravni akt svake države kojim se uređuju osnovna pitanja državnog uređenja, sistema vlasti, svojine, radnih odnosa, sloboda, prava i dužnosti. USTAV ( Narodna Skupština) ZAKONI ( Narodna Skupština) Podzakonski akti ( Vlada) Zakonima se pravno uređuju određene oblasti, a podzakonskim aktima se bliže određuju pojedina pitanja i odnosi predviđeni zakonom. USTAVNOST- da zakoni moraju biti u skladu sa Ustavom. USTAV RS Najviši pravni akt koji donosi Narodna Skupština i može da se promeni samo ako promenu izglasa 1/3 poslanika te se u narednh 60 dana na referendumu odlučuje DA/NE za promenu. Republika Srbija predstavlja državu srpskog naroda i svih građana koji u njoj žive. Zasnovana je na: VLADAVINI PRAVA I SOCIJALNOJ PRAVDI NAČELIMA GRAĐANSKE DEMOKRATIJE LJUDSKIM I MANJINSKIM PRAVIMA SLOBODAMA I PRIPADNOSTI EVROPSKIM PRINCIPIMA I VREDNOSTIMA VLAST se deli na : ZAKONODAVNU ( Narodna Skupština) IZVRŠNU ( Vlada) SUDSKU ( Sudovi)
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1
Norma- pravilo ponašanja
Pravna norma- ukoliko je pravilo ponašanja u skladu sa pravima
Opšti pravni akt- više pravnih normi
Ustav- najviši pravni akt svake države kojim se uređuju osnovna pitanja državnog uređenja, sistema vlasti, svojine, radnih odnosa, sloboda, prava i dužnosti.
USTAV ( Narodna Skupština)
ZAKONI ( Narodna Skupština)
Podzakonski akti ( Vlada)
Zakonima se pravno uređuju određene oblasti, a podzakonskim aktima se bliže određuju pojedina pitanja i odnosi predviđeni zakonom. USTAVNOST- da zakoni moraju biti u skladu sa Ustavom.
USTAV RS
Najviši pravni akt koji donosi Narodna Skupština i može da se promeni samo ako promenu izglasa 1/3 poslanika te se u narednh 60 dana na referendumu odlučuje DA/NE za promenu.
Republika Srbija predstavlja državu srpskog naroda i svih građana koji u njoj žive. Zasnovana je na: VLADAVINI PRAVA I SOCIJALNOJ PRAVDI
NAČELIMA GRAĐANSKE DEMOKRATIJE
LJUDSKIM I MANJINSKIM PRAVIMA
SLOBODAMA I PRIPADNOSTI EVROPSKIM PRINCIPIMA I VREDNOSTIMA
VLAST se deli na : ZAKONODAVNU ( Narodna Skupština)
IZVRŠNU ( Vlada)
SUDSKU ( Sudovi)
2
SISTEM VLASTI čine :
Narodna Skupština
Vlada
Predsednik
Sudovi
Javno Tužilaštvo
LJUDSKA I MANJINSKA PRAVA
Pred zakonom su svi ljudi jednaki i zabranjen je svaki vid diskriminacije vedine nad manjinom.
Ljudska prava zagarantovana zakonom su:
Ljudsko dostojanstvo je neprikosnoveno
Fizički i psihički integritet je nepovrediv
Ljudski život je neprikosnoven
Svako ima pravo na slobodu i bezbednost
Svako ima pravo na slobodu kretanja, javnog okupljanja, na medije
Svako ko je poslovno sposoban (> 18 godina) ima pravo da bira i bude biran
Pravo na slobodu misli, savesti, uverenja i veroispovesti, nacionalnu pripadnost
Pravo na rad i štrajk
Pravo na sklapanje i raskidanje braka
Pravo na slobodu odlučivanja rađanja
Manjinska prava su:
Ravnopravnost pred zakonom i jednaka zakonska zaštita
Pravo da ne budu diskriminisani
Zabranjeno je nasilje
Pravo na kulturna i prosvetna udruženja
3
UREĐENJE VLASTI NARODNA SKUPŠTINA Najviše predstavničko telo i nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti. Sačinjena je od 250 poslanika koji se biraju na neposrednim izborima, tajnim glasanjem. Sastaje se 2 puta godišnje, a vanredno na zahtev 1/3 poslanika ili na zahtev Vlade. U slučaju vanrednog ili ratnog stanja se okupla bez poziva. Uloge NS:
Donosi Ustav i menja ga
Odlučuje o promeni granica RS
Raspisuje Republički referendum
Odlučuje o ratu i miru tj. Proglašava ratno i vanredno stanje
Donosi zakone i druge opšte akte
Usvaja budžet
Daje amnestiju za krivična dela
Bira Vladu, nadzire njen rad i odlučuje o prestanku rada Vlade i ministara
Bira i razrešava s dužnosti sudje Ustavnog suda, predsednika Vrhovnog kasacionog suda, guvernera Narodne banke, i druge funkcionere u skladu sa zakonom
VLADA
Je nosilac izvršne vlasti. Njene uloge su:
Utvrđuje i vodi politiku države
Izvršava zakone
Predlaže zakone Skupštini
Nadzire i upravlja radom organa državne uprave VLADA= PREMIJER+ POTPREDSEDNICI+ MINISTRI Vladu bira Skupština, a izabrana je kada je izglasana vedinom poslanika. Mandat joj traje koliko i Skupštini koja ju je izabrala ( 5 godina). Vlada može da predloži Predsedniku RS da raspusti Narodnu Skupštinu pred istek njenog mandata i da se raspišu vanredni parlamentarni izbori.
SUDOVI Su nosioci sudske vlasti. Sudovi su samostalni i nezavisni u svom radu i sude na osnovu Ustava, u skladu sa zakonima, pravnim aktima, međunarodnim pravom i međunarodnim ugovorima. U njima rade poslanici ( određuju da li je zakon prekršen ili ne) i sudije ( izriču mere sankcije i visinu sankcije ili oslobađaju odgovornosti).
4
1. OPŠTI SUDOVI : Osnovni, Viši, Apelecioni, Vrhovni kasacioni 2. SUDOVI POSEBNE NADLEŽNOSTI : Prekršajni, Viši prekršajni, Privredni, Apelacioni privredni, Upravni sud Ustavni sud odlučuje da li su zakoni, pravni aktovi i usvojeni međunarodni ugovori u skladu sa Ustavom. Takođe se bavi slučajevima kada su nekome uskradena prava. Visoki savet sudstva obezbeđuje i garantuje nezavisnost i samostalnost sudova.
JAVNO TUŽILAŠTVO Goni počinioce krivičnih i drugih dela i preduzima mere za zaštitu ustavnosti i zakonitosti.
PREDSEDNIK RS
Predstavlja RS u zemlji i u inostranstvu
Ukazom proglašava zakone
Predlaže Skupštini predsednika Vlade, nosioce funkcija
Postavlja i opoziva ambasadore
Daje pomilovanja i odlikovanja
Komanduje Vojskom, postavlja i razrešava dužnosti oficire
Bira se tajnim glasanjem. Ako nema >50% glasova, postoji 2.krug u koji ulaze 2 kandidata sa najviše glasova te se između njih bira. Mandat mu traje 5 godina, maksimum 2 puta zaredom se može birati. Skupština ga može razrešiti dužnosti ukoliko prekrši Ustav, počini krivično delo ili mu istekne mandat.
TERITORIJALNO UREĐENJE RS TERITORIJALNE JEDINICE TERITORIJALNA AUTONOMIJA
Grad Beograd AUTONOMNE POKRAJINE I LOKALNA SAMOUPRAVA
Gradovi
Opštine
Skupština je najviši organ AP i lokalne samouprave. U Skupštini AP sede poslanici, a u Skupštini lokalne samouprave sede odbornici. Biraju se tajnim glasanjem na pokrajinskim odnosno lokalnim izborima.
5
Statut je najviši pravni akt AP i lokalne samouprave. Mora biti u skladu sa Ustavom i donosi ga Skupština u saglasnošdu sa Narodnom Skupštinom.
AP su autonomne teritorijalne jedinice osnovane Ustavom u kojim agrađani ostvaruju pravo na pokrajinsku autonomiju. Kod nas postoje AP Vojvodina i AP KiM.
IMAJU IZVORNE PRIHODE I OBEZBEĐUJU SREDSTVA JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE ZA NJIHOVE POSLOVE
LOKALNE SAMOUPRAVE su: OPŠTINE > 10.000 stanovnika GRADOVI > 100.000 stanovnika GRAD BEOGRAD više opština Ona znači pravo i sposobnost lokalnih vlasti da uređuju poslove i upravljaju bitnim delom javnih poslova pod svojom odgovornošdu i u interesu lokalnog stanovništva.
Republika Srbija
Skupština (poslanici)
Ustav Predsednik Narodne Skupštine
Vlada (premijer) Ministarstva
Autonomna Pokrajina
Skupština ( poslanici)
Statut Predsednik Skupštine AP
Izvršno Vede (predsednik Veda)
Sekretarijati
Lokalna Samouprava
Skupština (odbornici)
Statut Predsednik Skupštine (gradonačelnik)
Opštinsko Vede (predsednik Veda)
Opštinska/ Gradska Uprava
Organizacija vlasti na republičkom, pokrajinskom i lokalnom nivou
6
RADNI ODNOS
Radni odnos je pravni odnos koji se zasniva između poslodavca i zaposlenog u cilju obavljanja određenih poslova, ostvarivanja prava na zaradu i ostvarivanja drugih prava.
POSLODAVAC je fizičko lice koje zapošljava sa ili bez posredovanja Nacionalne službe za zapošljavanje, odnosno radno angažuje jedno ili više lica. On ima obavezu da zaposlenog upozna sa organizacijom rada, uslovima rada, da mu obezbedi odgovarajude uslove, da ga isplati za to.
ZAPOSLENI je fizičko lice koje je u radnom odnosu kod poslodavca. Za obavljeni rad ima pravo na zaradu, bezbednost i zaštitu na radu, zdravstvenu zaštitu, materijalnu obezbeđenost u slučaju privremene nesposobnosti za rad.
NEZAPOSLENI je lice > 15 godina do 65. Godine tj.do penzije koje je spremno i sposobno za rad, ali nije započelo radni odnos, a vodi se na evidenciji nezaposlenih i traži posao. On ima obavezu da traži posao, da se javlja redovno Nacionalnoj službi za zapošljavanje, da ne odbija ponuđeno mesto.
UGOVOR O RADU
Njime se zasniva radni odnos. Prilikom stupanja na rad, poslodavac i zaposleni, u skladu za Pravilnikom o radu ili nekim drugim pravnim aktom, zaključuju ugovor o radu i njime se utvrđuju PRAVA, ODGOVORNOSTI I OBAVEZE za obe strane.
Ugovor se zaključuje na ODREĐENO I NEODREĐENO ( ukoliko nije naveden datum, smatra se da je ugovor na neodređeno vreme).
Ugovor o radu sadrži:
NAZIV I SEDIŠTE POSLODAVCA
IME I PREBIVALIŠTE ZAPOSLENOG
PODATKE O STRUČNOJ SPREMNOSTI ZAPOSLENOG
VRSTU I OPIS POSLA KOJI SE OBAVLJA
MESTO RADA
DAN POČETKA RADA
VREME TRAJANJA UGOVORA
RADNO VREME
ZARADU Uslovi za osnivanje radnog odnosa:
Najmanje 15 godina
Lica <18 godina mogu da zasnuju radni odnos uz saglasnost roditelja ili staratelja
Da oni koji obavljaju poslove koji zahtevaju posebnu fizičku i psihičku spremnost moraju biti zdravstveno sposoobni
7
Da ispunjavaju uslove koje je predvideo poslodavac uz isprave i dokaze za to
Poslodavac ne sme od zaposlenog da traži podatke o porodičnom/bračnom statusu ili planiranju porodice.
VRSTE RADNOG ODNOSA
PROBNI RAD ( najduže 6 meseci, otkazni rok je 5 dana ukoliko zaposleni ne pokaže odgovarajudu radnu sposobnost)
RAD NA ODREĐENO ( najduže 12 meseci, vreme unapred određeno za obavljanje npr.sezonskih poslova, projekta, zbog potrebe za više radnika)
RAD SA POVEDANIM RIZIKOM ( rad u posebnim uslovima koji imaju štetno dejstvo koje se ne može ukloniti primenom opštih ili posebnih mera za zaštitu npr.rad na visini, pod vodom, na visokoj/niskoj temperaturi, pod dejstvom zračenja, vibracija, buke...)
RAD SA NEPUNIM RADNIM VREMENOM ( zbog dopune radnog vremena, u isto vreme zaposleni može da dopuni radno vreme kod drugog poslodavca)
RAD ZA OBAVLJANJE POSLOVA VAN PROSTORIJA POSLODAVCA ( kod kude)
RAD SA KUDNIM POMODNIM OSOBLJEM ( isplata može biti u vidu hrane i smeštaja) RAD VAN RADNOG MESTA
PRIVREMENI/POVREMENI POSLOVI ( najviše 120 dana/1godini, nezaposleni, studenti, zaposleni sa nepunim radnim vremenom, kosrisnici starosne penzije)
UGOVOR O DELU ( sa licem koje obavlja posao koji nije iz delatnosti poslodavca, a potreban je za izvršenje neke umne ili fizičke delatnosti)
UGOVOR O ZASTUPANJU/POSREDOVANJU ( pravnici, advokati)
UGOVOR O STRUČNOM OSPOSOBLJAVANJU/USAVRŠAVANJU ( pripravnički staž i specijalizacija)
DOPUNSKI RAD ( zaposleni kod jednog poslodavca može da zaključi ovaj ugovor kod drugog poslodavca ali samo ako je 1/3 radnog vremena. Na 12 meseci se zaključuje i može se ostvariti kod samo 1 poslodavca)
PRIPRAVNIK
Je lice sa visokom, višom ili SSS koje prvi put zasniva radni odnos radi osposobljavanja za samostalan rad u struci za zanimanje koje je steklo školskom spremom. Može da se osnuje na ODREĐENO VREME ILI NEODREĐENO (tj.kada se položi stručni ispit) Ovaj staž maksimalno može da traje 1 godinu, kod medicinskih radnika je 6 meseci i završava se polaganjem stručnog ispita. Tokom tog perioda ima mentora koji ima min.5 godina iskustva. Pripravnik ima pravo na 80% zarade kao i na druga primanja ( kod nas se najčešde odrađuje volonterski :-((()
8
RADNO VREME
Je ono vreme koje zaposleni je dužan da provede na poslu radi obavljanja posla zbog kojeg je zasnovan radni odnos.
PUNO RADNO VREME ( 36-40 sati nedeljno)
NEPUNO RADNO VREME ( ako zbog malog obima posla može da se smanji)
SKRADENO RADNO VREME ( se uvodi na poslovima koji su naročito teški, naporni i štetni za radnika. Maks. Smanjenje je 10h/nedeljno, postoji i beneficirani radni staž)
PREKOVREMENO RADNO VREME ( kada je vedi obim posla, najviše 4h/dnevno tj 240h/godišnje. Poseban oblik ovog rada je dežurstvo)
NODNI RAD ( od 22h do 06h maksimalno 1 nedelju, a između 2 smene mora biti 12 sati neprekidnog odmora)
PRERASPODELA RADNOG VREMENA – u jednom periodu se može skratiti radno vreme, a u drugom da se produži tako da bude ispunjen odgovarajudi broj radnih sati. Ukupno radno vreme u periodu od 6 meseci ne sme biti dužeod punog radnog vremena tj.više od 60h/nedeljno. Preraspodela se vrši kada priroda posla to zahteva, radi boljeg iskorišdavanja sredstava, ako je potrebno uraditi nešto u određenom roku.
ODMORI
ODMOR U TOKU DANA : Puno radno vreme- 30 min Nepuno radno vreme-15 min Prekovremeno radno vreme- 45 min
ODMOR IZMEĐU 2 RADNA DANA: 12 sati
ODMOR U TOKU NEDELJE: 24 h ( poslodavac može da odluči da taj dan ne bude nedelja)
ODMOR U TOKU GODINE: 20 dana ( 15 dana u toku tekude godine, a 5 dana do 30.juna sledede godine)
GODIŠNJI ODMOR Pravo na godišnji odmor ima lice koje prvi put stupa u radni odnos ili ima prekid radnog
odnosa duži od 30 dana, i to posle 6 meseci neprekidnog rada. U godišnji odmor se ne računaju bolovanja, džavni i verski praznici, pladena odsustva. Najkasnije 15 dana pre odmora poslodavac odlučuje o odobrenju odmora ( ako to ne uradi i time uskrati odmor zaposlenom, tada zaposleni ima pravo na naknadu štete u visini 3 plate). Za vreme odmora, zaposleni ima pravo na naknadu u visini plate koju bi ostvario u tom periodu.
ODSUSTVA
PLADENO:
7 dana : sklapanje braka, porođaj supruge, teže oboljenje člana porodice
5 dana: smrt užeg člana porodice
9
2 dana: dobrovoljno davanje krvi NEPLADENO:
Vojni rok
Rad u inostranstvu na koji ga je poslao poslodavac
Izbori
Privremeni rad kod drugog poslodavca
Zatvorska kazna do 6 meseci
DRŽAVNI I VERSKI PRAZNICI
DRŽAVNI ( ukoliko padaju u nedelju, slavi se u ponedeljak):
Nova godina 1. i 2.januar
Sretenje 15.februar
Praznik rada 1. i 2. maj
Dan pobede 9.maja, Sv.Sava 27.januara i Vidovdan 28.juna se praznuju RADNO
VERSKI:
Božid 7.januar
Uskrs – Veliki Petak do 2.dana Uskrsa
Pravoslavci- 1.dan krsne slave
Katolici- 25.decembar i Uskrs
Jevreji-1.dan Jom Kipura
Muslimani- 1.dan Bajrama i Kurbam Bajrama
ZARADA
Utvrđuje se opštim aktom ili ugovorom o radu.
Zarada za obavljanje navedenog posla ( + prekovremeni rad, nodne smene, za vreme praznika)
Doprinosi ( bonusi za obavljen posao)
Druga primanja na osnivu radnog odnosa
Pravo na naknadu zarade zaposleni ima za vreme PRAZNIKA, PLADENOG ODSUSTVA, BOLOVANJA, VOJNE VEŽBE. Poslodavac plada i OTPREMNINU PRILIKOM ODLASKA U PENZIJU, POGREBNE TROŠKOVE ZAPOSLENOG, NAKNADU ZA POVREDU NA RADU ILI PROFESIONALNO OBOLJENJE.
10
PREKID RADNOG ODNOSA Kada je:
ISTEKAO ROK ZA KOJI JE OSNOVAN
KAD ZAPOSLENI NAVRŠI 65 GODINA TJ.NAJMANJE 15 GODINA OSIGURANJA
SPORAZUMOM IZMEĐU POSLODAVCA I ZAPOSLENOG
OTKAZOM OD POSLODAVCA/ZAPOSLENOG
NA ZAHTEV RODITELJA/STARATELJA, ukoliko je zaposleni < 18 godina
SMRDU ZAPOSLENOG
Otkaz od strane zaposlenog- može da otkaže ugovor o radu ako dostavi otkaz najmanje 15 dana pre dana koji navodi kao prestanak radnog odnosa. Otkaz od strane poslodavca- može da da otkaz ako postoji opravdani razlog koji se odnosi na radnu sposobnost, ponašanje, zbog krivičnog dela, zloupotrebe bolovanja ili prestane da obavlja taj posao. 3 meseca od otkrivanja ovih saznanja, poslodavac ima pravo da da otkaz zaposlenom o čemu ga obaveštava. Po davanju otkaza mora da isplati sve zaostale zarade, naknade i druga primanja. Poslodavac NE SME DA DA OTKAZ ZA VREME: TRUDNODE, PORODILJSKOG, ZA VREME NEGE DETETA, RADA NA ODREĐENO, OBAVLJANJA FUNKCIJE PREDSTAVNIKA ZAPOSLENIH/SINDIKATA Poslodavac NE SME DA DA OTKAZ ZBOG: TRUDNODE, BOLOVANJA, VOJNOG ROKA, POVREDE, PRIPADNOSTI RASI, STRANCI...
KOLEKTIVNI UGOVOR
Ugovor kojim se uređuju prava, obaveze i odgovornosti za zaposlenog i poslodavca. Može biti:
OPŠTI ( na nivou RS, važi za sve zaposlene i poslodavce, utvrđuje prava i obaveze za obe strane, donosi se u skladu sa Zakonom o radu)
POSEBAN ( specifičan položaj zaposlenih u nekim delatnostima npr.zdravstvu)
KOD POSLODAVCA ( detaljnija pitanja koja se tiču obaveza i prava zaposlenih)
Na 3 godine se zaključuje, a arbitražom se rešavaju sva sporna pitanja.
11
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Zdravstvena delatnost- delatnost kojom se obezbeđuje zdravstven azaštita građana kroz aktivnosti zdravstvene službe ( nju čine zdravstveni radnici i saradnici kao i zdravstvene ustanove i privatna praksa). Načela zdravstvene zaštite:
PRISTUPAČNOST ( da bude fizički, geografski i ekonomski dostupna)
PRAVIČNOST ( bez diskriminacije)
SVEOBUHVATNOST ( svim građanima)
KONTINUIRANOST ( funkcionalna povezanost primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa ZZ)
STALNO UNAPREĐENJE KVALITETA ( u skladu sa savremenim dostignudima)
EFIKASNOST ( najbolji rezultati uz raspoloživa sredstva)
PRAVA PACIJENATA
NA DOSTUPNOST ( uvek, u svakom trenutku, bez diskriminacije)
NA INFORMACIJE
NA OBAVEŠTENJE ( da lekar objasni pacijentu dijagnozu i prognozu bolesti, opiše medicinske mere koje se mogu preduzeti, verovatnodu rizika, posledica, lekove i njihova dejstva, sa ciljem da pacijent donese odluku. Lekar može i da kaže ove informacije članu porodice ukoliko smatra da bi njihovo kazivanje škodilo zdravlju pacijenta)
NA SLOBODAN IZBOR ( lekara, procedure)
NA PRIVATNOST I POVERLJIVOST INFORMACIJA ( koje se odnose na njegovo zdravlje i medicinske procedure)
NA SAMOODLUČIVANJE I PRISTANAK ( pacijent UVEK mora da da pristanak, osim u slučajevima kada je bez svesti i u teškom stanju. Pacijent može da odredi osobu koja de umesto njega odlučivati, a može i da samostalno odbije)
NA UVID U MEDICINSKU DOKUMENTACIJU
NA TAJNOST PODATAKA ( podaci se smatraju službenom tajnom koja se može otkriti samo uz pristanak pacijenta ili odlukom suda. Sudu, organima starateljstva, organima zdravstvenog osiguranja mogu se dostaviti podaci ali kao službena tajna)
NAD KOJIM SE VRŠI MEDICINSKI OGLED (pacijent mora da da pismeni pristanak na ogled tek nakon što je prethodno detaljno obavešten o smislu, cilju, postupcima, rezultatima, mogudim posledicama, rizicima. U slučaju štete ima pravo na naknadu štete. Pre procedure mora biti zdravstveno osiguran. Odluku o proceduri donosi ETIČKI ODBOR zdr.ustanove)
NA PRIGOVOR ( ukoliko pacijent nije zadovoljan zdr.uslugom ili mu ona nije pružena, može da podnese prijavu zaštitniku pacijentovih prava koji de o svojoj odluci obavestiti rukovodioca zdr.jedinice, direktora i podnosioca prigovora)
12
NA NAKNADU ŠTETE ( u slučaju greške koja može da napravi štetu ili pogoršanje u zdr.stanju)
OBAVEŠTENJE JAVNOSTI ( o faktorima rizika, o zdravim navikama, stilovima, epidemijama)
ZDRAVSTVENA SLUŽBA
ZDRAVSTVENE USTANOVE ZDRAVSTVENI RADNICI
PRIVATNA PRAKSA ZDRAVSTVENI SARADNICI
Vrste zdravstvenih ustanova:
Dom zdravlja
Apoteka
Zavod
Zavod za javno zdravlje
Bolnica
Klinika
KBC
Klinički centar
Institut
PRIVATNA PRAKSA
-obavlja određene poslove zdravstvene delatnosti. Može je osnovati NEZAPOSLENI ZDR.RADNIK SA POLOŽENIM STRUČNIM ISPITOM ILI KORISNIK STAROSNE PENZIJE SA DOZVOLOM KOMORE. On mora da bude MEDICINSKI EDUKOVAN, DA IMA DOZVOLU ZA SAMOSTALAN RAD, DA JE UPISAN U NADLEŽNU KOMORU, NEMA KRIVIČNIH SANKCIJA. Privatna praksa može da bude : ORDINACIJA, AMBULANTA, LABORATORIJA, APOTEKA, POLIKLINIKA I ZUBOTEHNIČKA AMBULANTA. Za praksu su neophodni zdravstveno osoblje, prostorije, oprema za procedure, lekovi i druga sredstva. Privatna praksa može da prestane sa radom u slučaju ODJAVE, SMRTI OSNIVAČA, ZAPOSLENJA OSNIVAČA, NE ZAPOČNE SA RADOM U ROKU OD 12 MESECI OD OSNIVANJA, OSNIVAČ BUDE KAŽNJAVAN.
ŠTRAJK
Raspored rada zavisi od vrste delatnosti i vrste zdravstvene ustanove. Početak i završetak radnog vremena, raspored određuje ministarstvo za zdr.ustanove a u privatnoj praksi- osnivač.
13
U toku štrajka se mora ostvariti minimum rada: REDOVNE VAKCINACIJE, HIGIJENSKO-EPIDEMIOLOŠKE MERE U EPIDEMIJAMA, ZBRINJAVANJE HITNIH I AKUTNIH SLUČAJEVA, SNABDEVANJE LEKOVIMA, BRIGA O HOSPITALIZOVANIM PACIJENTIMA. NEMA ŠTRAJKA U HITNOJ POMODI! Radno vreme u zdr.ustanovana može biti organizovano u 3 smene, a u privatnoj u 2. Prekovremeni rad:
DEŽURSTVO ( nodu, nedeljom, praznikom, kada lekar mora biti prisutan u ustanovi, max.10h/nedeljno)
PRIPRAVNOST ( lekar tada nije prisutan u ustanovi, ali mora biti dostupan i dodi po pozivu)
PRIMARNA ZDRAVSTVENA DELATNOST
DOM ZDRAVLJA
APOTEKA
ZAVOD
1. Zaštita, unapređenje zdravlja, prevencija i rano otkrivanje bolesti, lečenje i rehabilitacija bolesnih i povređenih
2. Prevencija kod onih sa povedanim rizikom 3. Zdravstveno vaspitanje i savetovanje 4. Sprečavanje, rano otkrivanje i kontrola maligniteta 5. Sprečavanje, rano otkrivanje i lečenje bolesti usta i zuba 6. Nega i rehabilitacija lica ometenih u razvoju i smeštenih u ustanove socijalnog staranja 7. Hitna medicinska pomod 8. Farmaceutska delatnost 9. Zaštita mentalnog zdravlja 10. Palijativno zbrinjavanje
DOM ZDRAVLJA
Može biti organizovan na nivou jedne ili više opština, na nivou grada
U njemu se odvija:
PREVENTIVNA ZZ
OPŠTA MEDICINA
HITNA POMOD
ZZ DECE
ZZ ŽENA
PATRONAŽNA SLUŽBA
LABORATORIJA
14
+ može da sadrži i:
STOMATOLOŠKA ZZ
MEDICINA RADA
FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA
SANITETSKI PREVOZ
FARMACEUTSKA DELATNOST
PORODILIŠTE
Radi dostunosti ZZ svima, u okviru DZ mogu se organizovati i ZDRAVSTVENE STANICE ( OPŠTA MEDICINA, ZZ DECE I HITNA POMOD) i ZDRAVSTVENE AMBULANTE ( OPŠTA MEDICINA).
Primarnu zdravstvenu zaštitu građani ostvaruju preko IZABRANOG LEKARA.
IZABRANI LEKAR JE DR MEDICINE ILI SPECIJALISTA OPŠTE MEDICINE/MEDICINE RADA/PEDIJATRIJE/GINEKOLOGIJE/STOMATOLOGIJE.
Izabrani lekar radi:
Očuvanje i unapređenje zdravlja pojedinca i porodice
Otriva faktore rizika za bolesti
Hitnu med.pomod
Upuduje na 2. i 3.stepen ZZ
Propisuje lekove
Kudno lečenje i palijativno zbrinjavanje
Dijagnostiku i lečenje
Daje ocenu o zdr.stanju i upuduje na procenu radne sposobnosti
Daje bolovanje do 30 dana ili upuduje lekarskoj komisiji za produženje
Pacijent bira svog lekara na 1 godinu, a može i ranije da ga promeni ( ako lekar više ne radi, ako je odutan > 6 meseci, došlo je do nesporazuma sa njim) i taj podatak je u zdr.kartonu, a kada ga menja mora da potpiše izjavu o promeni i tada karton odlazi novom izabranom.
APOTEKA
Ustanova u kojoj se obavlja FARMACEUTSKA DELATNOST na 1.ivou ZZ koja se bavi stavljanjem lekova u promet, proizvodnjom galenskih i magistralnih lekova u svojoj laboratoriji ( može snabdevati i dečijom hranom, kozmetičkim preparatima, dijetetskim preparatima)
15
ZAVOD
Ustanova u kojoj se odvija zdr.delatnost za pojedine grupacije stanovništva ili pojedine oblasti ZZ.
ZAVOD ZA ZZ STUDENATA ( preventivno-kurativna delatnost i opšta medicina, ginekologija, stomatologija, dijagnostika i stacionar + konsultacije)
ZAVOD ZA ZZ RADNIKA (preventivno-kurativna delatnost i opšta medicina, ginekologija, stomatologija, dijagnostika i stacionar + konsultacije)
ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOD ( pomod i prevoz do odgovarajude zdr.ustanove)
ZAVOD ZA PLUDNE BOLESTI I TBC ( preventivne, dijagnostičke, terapijske i rehabilitacione usluge iz ove oblasti)
ZAVOD ZA DERMATOVENEROLOGIJU ( preventivne, dijagnostičke, terapijske i rehabilitacione usluge iz ove oblasti)
ZAVOD ZA STOMATOLOGIJU ( preventivne, dijagnostičke, terapijske i rehabilitacione usluge iz ove oblasti)
ZAVOD ZA GERONTOLOGIJU ( preventivne, dijagnostičke, terapijske i rehabilitacione usluge iz ove oblasti)
SEKUNDARNA ZDRAVSTVENA DELATNOST
Ustanove u kojima se vrši specijalističko-konsultativna i bolnička delatnost ( dijagnostika, terapija, rehabilitacija, nega i smeštaj u bolnicama i farmaceutska delatnost u bolničkoj apoteci)
OPŠTA BOLNICA- pruža ZZ licima svih uzrasta obolelih od različitih vrsta bolesti. Mora da ima: HITAN PRIJEM I ZBRINJAVANJE ODELJENJE INTERNE MEDICINE, PEDIJATRIJE, GINEKOLOGIJE, OPŠTE HIRURGIJE ODELJENJE DIJAGNOSTIKE ( laboratorija, Rtg, CT, NMR) ANESTEZIOLOGIJU SA REANIMACIJOM AMBULANTU SA REHABILITACIJOM BOLNIČKU APOTEKU + može da ima: TRANSPORT I UPUT NA 3.NIVO ZZ SNABDEVANJE KRVLJU LABORATORIJU ZA PATOLOŠKU ANATOMIJU
16
SPECIJALNA BOLNICA- pruža ZZ licima određenih doba, odnosno obolelima od različitih bolesti. Sadrži:
SPECIJALISTIČKO-KONSULTATIVNU DELATNOST I STACIONAR IZ ODR. OBLASTI LABORATORIJU I DRUGU DIJAGNOSTIKU BOLNIČKU APOTEKU + može da ima: TRANSPORT I UPUT NA 3.NIVO ZZ SNABDEVANJE KRVLJU LABORATORIJU ZA PATOLOŠKU ANATOMIJU
TERCIJARNA ZDRAVSTVENA DELATNOST
KLINIKA- visokospecijalizovana specijalističko-konsultativna i stacionarna zdr.delatnost iz ODREĐENE oblasti medicine + obrazovna i naučna delatnost
KBC- visokospecijalizovana specijalističko-konsultativna i stacionarna zdr.delatnost iz JEDNE/VIŠE oblasti medicine
KLINIČKI CENTAR- visokospecijalizovana specijalističko-konsultativna i stacionarna zdr.delatnost iz VIŠE oblasti medicine + obrazovna i naučna delatnost
INSTITUT- visokospecijalizovana specijalističko-konsultativna i stacionarna zdr.delatnost iz JEDNE/VIŠE oblasti medicine + obrazovna i naučna delatnost
ORGANI ZDRAVSTVENE USTANOVE
DIREKTOR
UPRAVNI ODBOR
NADZORNI ODBOR
DIREKTOR
Mandat mu traje 4 godine, najviše 2 puta zaredom može biti izabran.
Organizuje rad i rukovodi procesom rada, predstavlja i zastupa zdr.ustanovu, odgovoran je za
zakonitost rada. Upravnom odboru podnosi 3-mesečni tj.6-mesečni izveštaj o radu ustanove.
Direktor je osoba koja IMA ZAVRŠEN MEDICINSKI FAKULTET, 5 GODINA ISKUSTVA RADA, a
postaje direktor tako što se javi na Javni konkurs koji raspisuje Upravni odbor i biva predložen
od njih a izabran od strane osnivača.
UPRAVNI ODBOR
17
Mandat im traje 4 godine. On donosi statut i opšte akte zdr.ustanove, odlučuje o poslovanju
ustanove, o programu rada i razvoja, finansijama, sredstvima, usvaja godišnje izveštaje,
objavljuje Javne konkurse i predlaže direktora.
NADZORNI ODBOR
4 godine traje mandat. Nadzire rad i poslovanje zdr.ustanove.
UPRAVNI ODBOR NADZORNI ODBOR
DZ, APOTEKA, ZAVOD
5 članova 2 (predstavnici zdravstva) + 3( predstavnici osnivača)