Dragana Vukić- Godišnji rad.docx

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVUSAOBRAAJNI FAKULTETDOBOJ

Predmet: Planiranje saobraaja

GODINJI RAD

TEMA: SAOBRAAJNA STUDIJA PRIJEDORA

Student: Dragana Vuki Predmetni nastavnik: dr Jadranka Jovi, red. prof. Br. indeksa: 42/10 Asistent: Radenka Bjeloevi, dis

Doboj, 2015. godineSadraj:

1.METODOLOGIJA IZRADE SAOBRAAJNE STUDIJE GRADA PRIJEDORA42.ANALIZA POSTOJEEG STANJA52.1Soabraajno- geografski poloaj62.2Analiza nezavisnih pokazatelja82.2.1. Formiranje zonskog sistema82.2.2 Socio-ekonomski pokazatelji112.2.3. Namjena povrina132.3. Kategorizacija saobraajne mree142.3.1. Analiza uline mree142.4 Analiza karakteristika kretanja162.4.1. Obim i mobilnost162.4.2Raspodjela kretanja po svrhama172.4.3. Raspodjela po nainu kretanja192.4.3.2. Raspodjela po nainu kretanja u toku vrnog asa202.4.4.Analiza vremenske raspodjele kretanja212.4.5. Prostorna raspodjela kretanja223. OCJENA POSTOJEEG STANjA254. DEFINISANJE CILJEVA BUDUEG RAZVOJA265. PROGNOZA TRANSPORTNIH POTREBA295.1. etverostepeni pristup u prognozi buduih transportnih potreba345.1.1. Model prognoze nastajanja kretanja345.1.2. Model prostorne raspodjele radnih kretanja355.1.3. Model vidovne raspodjele kretanja395.1.4. Model optereenja mree416. ZAKLjUAK427. LITERATURA:43

GODINJIZADATAKIZPREDMETA PLANIRANjESAOBRAAJA

Socio-ekonomskipodaciZonaBrojstanovnikaBrojzaposlenihBroj radnih mjesta

PostojeeBuduePostojeeBuduePostojeeBudue

12987630977238702476000

2225112440019202198601497015370

32008521990

246902798000

400001692018236

5182232090012370159001305013901

61820321596

Ukupno90695116470801321100964494047507

Prostorna raspodjela ukupnih dnevnih kretanja I-C12345Ukupno

10179001639157891393349261

2210000192914700661244241

3111501288006988731038328

416850179001882301365367226

516951171802098615330070447

Ukupno6595165860433775280741508269503

Raspodjela po svrhama i nainu kretanja u toku danaSvrhaUee (%)NainUee (%)

Povratak kui39Pjeice27

Posao28Putniko auto20

Ostalo33JGPP30

Ukupno:100Ostalo23

Ukupno:100

Raspodjela po svrhama i nainu kretanja u vrnom asu SvrhaUee (%)NainUee (%)

Povratak kui8Pjeice29

Posao78Putniko auto21

Ostalo14JGPP31

Ukupno:100Ostalo19

Ukupno:100

1. METODOLOGIJA IZRADE SAOBRAAJNE STUDIJE GRADA PRIJEDORA

Pravilna organizacija saobraaja u gradu omoguava neometano odvijanje svih gradskih aktivnosti. Ulina mrea, javni gradski i putniki prevoz, stacionarni saobraaj, kretanja i drugo, predstavljaju podsisteme ukupnog saobraajnog sistema. Utvrivanje stanja nekog sistema i njegova promjena u proteklom periodu omoguava predvianje njegovog ponaanja u budunosti. Da bi planerski proces mogao uspjeno da se sprovede do kraja potrebno je unaprijed jasno definisati metodologiju kojom e se planiranje obaviti.

U cilju izrade saobraajne studije grada Prijedora formirana je informaciona osnova za koju su prikupljeni podaci o drutveno ekonomskim i prostornim karakteristikama grada, podaci o saobraajnim tokovima, kao i ostali podaci neophodni za rad. Naredna fazau u izradi studije je analiza postojeeg stanja saobraajnog sistema.U ovoj fazi vri se analiza nezavisnih pokazatelja, kao to su namjena povrina, socio ekonomske karakteristike, saobraajna istraivanja i analiza kretanja. Kao rezultat analize stanja izvrena je ocjena postojeeg stanja, kao i prijedlog mjera intervencija. Sledei korak u izradi saobraajne studije je definisanje parametara budueg transportnog sistema i prognoza buduih transportnih potreba. Kao izlaz iz ove faze dobijen je niz alternativnih rjeenja koje je neophodno razraditi i izvriti izbor optimalnih varijanti, kao i vrednovanje uz primjenu viekriterijurnske analize.etvrta faza predstavlja izradu alternativnih rjeenja, a peta vrednovanje i odabir optimalnog rjeenja.

U poslednjoj fazi godinjeg zadatka odabrana varijanta sistema saobraaja verikuje se i prezentuje u vidu saobraajnog plana koji obuhvata sve pokazatelje i elemente neophodne za prognozu i samu primjenu saobraajne studije.

2. ANALIZA POSTOJEEG STANJA

Prijedor je grad i sredite optine u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine sa oko 97 588 hiljada stanovnika. Nalazi se na desnoj obale rijeke Sane, u aluvijalnoj ravnici poznatoj kao prijedorsko polje. Grad je smjeten na 44048' 30'' sjeverne geografske irine i 16042' 53''istone gografske duine. Sa sjeverne strane podruje optine ograniava planina Kozara, a june planinica Behremaginica. Prosjena nadmorska visina na kojoj se grad nalazi iznosi 135 metara, a najvii vrh planine Kozare, koji pripada optini Prijedor, je Lisina sa 987 metara. Duina optinskog podruja u pravcu sjever-jug iznosi 32 km, a u pravcu istok zapad gotovo 46 kilometara. Kroz grad protie rijeka Sana i njena pritoka Gomjenicaiz ijih voda se snabdijeva rinja Saniani. Grad je na povoljnom geografskom poloaju, udaljen magistralnim putevima od Banja Luke 50 kilometara, a od Kozarske dubice, Novog Grada i Sanskog Mosta po 32 kilometra.Kroz Prijedor prolazi eljeznika pruga Sarajevo- Zagreb.

Slika 1. predgraa grada Prijedora

2.1 Soabraajno- geografski poloaj

Grad Prijedor geografski je smjeten u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine (u entitetu Republika Srpska), na obalama rijeka Sane i Gomjenice, te na breuljucima kojima se planina Kozara sputa u prijedorsko polje. Ukupna povrina grada iznosi 834 km2 . Gradsko podruje se nalazi se na 44, 48' i 30'' SG i na 16, 42' i 53'' IGD, dok je nadomorska visina 135 m. Slika 2. Geografski poloaj Prijedora Zahvaljujui povoljnom geostratekom poloaju i postojeoj saobraajnoj infrastrukturi, grad Prijedor je dobro povezan (drumskim saobraajnicama i eljeznikom mreom) sa bliim i irim okruenjem. Slika 2. Geografski poloaj Prijedora Zahvaljujui povoljnom geografskom poloaju i postojeoj infrastrukturi , grad Prijedor je dobro povezan( drumskim saobraajnicama i eleznickom mreom) sa okruenjem.

Grafikon br.1 Udaljenost Prijedora od pojedinih gradova

Srednji vek

Tokom kasne antike i srednjeg vijeka zabiljeeni su tragovi brojnih naroda koji su se u talasima kretali ka Rimskom carstvu, a i prvi tragovi slovenskih naselja i nekropola, medju kojima se istie velika nekropola u Gomjenici, kraj Prijedoru, sa 246 skeletno sahranjenih stanovnika nekog veeg naselja.Ovo vrijeme, pa sve do dolaska Turaka, karakteriu stalni sukobi oko prevlasti nad ovim krajevimahrvatskog i ugarskog plemstva. Samo u jednom kratkom vremenskom periodu ovo podruje, poznato u istoriji kao Donji kraji, pripadae bosanskoj dravi za vrijeme tvrtka I.

Osmansko razdoblje

Poetkom 16. vijeka u ove krajeve dolazi Turska, a pad Kozarca u njihove ruke 1528 godine znaie poetak velike okupacije koja e trajati sve do 1878. godine. Brojni sukobi dvije velike imperije, Turske i Austro-ugarske usloviti e znatne etnike promjene i pomjeranja naroda ije e krajnji rezultat, u naem sluaju, biti i osnivanje Prijedora. Bilo je to vrijeme kada se sve vojovanje turske vojske na zapadu i sjeverozapadu Bosne svelo samo na zatitu veosvojenih teritorija, kad je trebalo na brzu ruku izgraditi to vise malih utvrenja. Ovo se naroito odnosi na vrijeme poslije poraza turske vojske pod beom 1683. godine, te nakon Karlovakog mira, kad su granice u Lici pomjerene u korist Austrije.

2.2 Analiza nezavisnih pokazatelja

2.2.1. Formiranje zonskog sistema

Zonski sistem podrazumeva da se odreeno podruje podjeli na manje prostorne cjeline, tzv. saobraajne zone, da bi se prouio odnos izmeu prostornog razmjetaja aktivnosti i saobraaja. Mora biti fleksibilan sistem prostornih jedinica koji se moe veoma lako modifikovati u razne hijerarhijske nivoe poev od grada u cjelini, preko mjesnih zajednica i nie. Podela grada na zone se vri uz potovanje sledeih kriterijuma:

Potuje se homogenost zone u odnosu na sadraj zone, Potuju se prirodne i vjetake granice(vodotokovi, magistrale, eljeznike pruge i sl.), Svaka zona je okruena mreom saobraajnica, Potuju se zonske podjele iz postojeih planova i Oformljeni zonski sistem mora imati u vidu i buduu namjenu Gradsko podruje grada Prijedora je podjeljeno na 5 saobraajnih zona. Ove gradske saobraajne zone su formirane uz potovanje homogenosti u odnosu na sadraj zone I uslovnopo tovanje vjetakih granica. Prijedlog zonskog sistema je dat na karti (prilog br.1).Pored granica zona, na karti su prikazani I centroidi zona sa konektorima. Centroid je imaginarna taka koja u prostornom smislu reprezentuje saobraajnu zonu.U postupku planiranja, centroidp redstavlja mjesto gdje se generiu ili privlae sva kretanja zone. Konektori povezuju centroide sa mreom saobraajnica datog podruija .

ZonaBroj stanovnikaBroj zaposlenihBroj radnih mjesta

129876238700

2225111920214970

320085246900

40016920

5182231237013050

Ukupno906958013244940

Tabela 1. Raspodjela broja stanovnika, zaposlenih i radnih mjesta po zonama

U tabeli 1. dati su podaci o broju stanovnika, zaposlenih i radnih mjesta po zonama u Prijedoru . Ukupan broj stanovnika u svim zonama je 90645, broj zaposlnih je 80132, a ukupan broj radnih mesta je 44940. Zone 1 i 3 mjeovite, zone 2 i 5 su stambene, a zona 4 je industrijska. Zona 1 predstavlja mjeovitu zonu. Broji 29876 stanovnika,od tog broja zaposlenih ima 23870. U ovoj zoni nema radnih mjesta, tako da su stanari prinueni da idu na posao u druge zone. Zona 2 je stambena zona kojoj se nalazi 22511 stanovnika, od tog broja zaposlenih ima 19202, a radnih mjesta 14970. Zona 3 je mjeovita zona sa 20085 stanovnika, zaposlenih 24690 i radnih mjesta nema, tako da s stanari prinueni da idu na posao u druge zone. Zona 4 predstavlja industrisku zonu sa brojem radnim mjesta od 16920. Zona 5 je takoe stambena zona sa bojem stanovnika od 18223 i broja zaposlenih 12370, a radnih mjesta 13050.

Na ovaj nain je definisan zonski sistem grada Prijedora , sa svim funkcijama koje se obavljaju po odreenim zonama.

Prilog 1: Prijedlog zonskogsistema grada Prijedora sa centroidima i konektorima

2.2.2 Socio-ekonomski pokazatelji

U tabeli 2. bie prikazana analiza socio-ekonomskih pokazazelja. U ovoj analizi jednu od najbitnijih uloga igra procenat motorizacije kao i procenat zaposlenosti. Broj zaposlenih stanovnika po zonama bie dat u tabeli, dok emo u nastavku utvrditi koliko je procentualno uee zaposlenih po zonama u odnosu na broj stanovnika.

ZonaBroj stanovnikaBroj zaposlenihBroj radnih mjesta

129876238700

2225111920214970

320085246900

40016920

5182231237013050

Ukupno906958013244940

Tabela 2.Socio-ekonomski podaci

Na osnovu podataka koji su prikazani u tabeli 2. vidimo da Prijedor ima oko 90695 stanovnika. Taj broj stanovnika je rasporeen u pet gradskih zona. Na dijagramu je prikazana raspodjela broja stanovnika na osnovna obiljeja zona (stanovanje, broj zaposlenih, broj radnih mjesta).

Dijagram 1. Broj stanovnika, zaposlenih i radnih mjesta u postojeem stanju

Prilog 2: Broj stanovnika, broj zaposlenih i broj radnih mjesta po zonama

2.2.3. Namjena povrina

U daljem radu izvit emo analizu namjene povrina grada Prijedora kojeg smo podjelili u pet saobraajnih zona: Zona 1 je mjeovita stambeno-radna zona sa najmanjim brojem stanovnika i najmanjom koncentracijom radnih mjesta. je stambena zona u kojoj nema radnih mjesta. Zona 2 je iskjuivo stambenog karaktera 22511 broja stanovnika, Broj zaposlenih 19202, sa 14970. Zona 3 je druga zona po broju stanovnika koja ima 20085. Ovo je mjeovita zona koja ima 24690 zaposlenih bez radnih mjesta. Zona 4 je industriska zona u kojoj nema stanovnika . Ovo je zona sa najvise radnih mjesta 16920.Zona 5 je takoe stambenog karaktera sa 13050 radnih mjesta. Sa 18 232 stanovnika, i 12370 broja zaposlenih

Prilog 3: Namjena povrina

2.3. Kategorizacija saobraajne mree

2.3.1. Analiza uline mree

Poznato je da jedan gradski sistem moe da funkcionie jedino ako funkcionie mrea koja taj sistem povezuje u jednu cjelinu. Takva mrea moe da odgovori zahtjevima kako individualnih kretanja stanovnika, tako i kretanju javnog gradskog transporta putnika.U saobraajnom sistemu grada ulina mrea predstavlja osnovnu i znaajnu komponentu saobraajnog sistema. Kvalitet prevoza, iskazan vremenom putovanja, u najveoj mjeri zavisi od mogunosti uline mree tj. od njenog kapaciteta i opremljenosti. Takoer, sistem javnog gradskog prevoza je u odreenoj sprezi sa ulinom mreom. Kategorizacija uline mree u gradu Mostar je izvrena na osnovu funkcionalnih i fizikih karakteristika saobraajnica i strukture saobraajnih tokova na njima. Ulina mrea grada sadri ulinu mreu razvijenu u etiri kategorije tj. etiri tipa saobraajnica:

Magistrale (najoptereenije gradske saobraajnice koje funkcionalno povezuju sve djelove grada), Saobraajnice 1 reda - primarne (saobraajnice koje se svojim tokom ukljuuju na magistralu), Saobraajnice 2 reda - sekundarne (tzv. sabirne ulice koje kupe saobraaj sa okolnih ulica), Ostale saobraajnice (saobraajnice nieg reda).

U tabeli 3. koja slijedi, prikazano je uee pojedinih kategorija saobraajnica u ulinoj mrei grada, kao i procenti njihovog uea u okviru ukupne mree.

Kategorija saobraajniceDuina(km)Procenat osnovne mree(%)Procenatukupne mree(%)

Magistralna 4,379,378,19

Saobraajnice I reda13,5028,9724,39

Saobraajnice II reda28,7361,6551,92

Ukupno osnovne mree46,6010084,50

Ostali nekateg. putevi8,7315,57

Ukupno55,33100

Tabela 3. Uee pojedinih kategorija saobraajnica u ulinoj mrei grada Prijedora

Duina mree iznosi 55,33 kilometara. Osnovna ulina mrea grada ima 46,60 kilometara i uestvuje u ukupnoj mrei sa 84,50 % (55,33 km). Ulinu mreu sainjavaju kao prvo magistralni putevi koji tangiraju centralnom dijelu grada sa dvije strane u duini od 4,37 kilometara. Saobraajnice I reda zastupljene su u duini od 13,50 kilometara i uestvuju u ukupnoj mrei sa 24,39 %. Saobraajnice II reda, predstavljaju stambene ulice i imaju uee u ukupnoj mrei od 51,92 %, odnosno duinu od 28,73 kilometara. Nekategorisane ulice, koje sa svojom zbirnom duinom od 8,73 kilometara ine 15,57 % ukupne mree. to se tie poprenog profila, magistralni put ima dvije saobraajne trake po smjeru irine 3,5 metara. Regulisanje saobraaja na raskrsnicama se u centru obavlja pomou svetlosnih signala, i krunim tokovima, a na periferiji grada vertikalnom i horizontalnom signalizacijom koja zbog redovnog odravanja moe da zadovolji trenutne zahtjeve.Na grafikom prilogu je prikazana ulina mrea grada Prijedora .

Prilog 4: Ulina mrea grada Prijedora2.4 Analiza karakteristika kretanja2.4.1. Obim i mobilnost

Mobilnost predstavlja broj kretanja ljudi na dan po stanovniku na nekom podruju. Ukupan broj kretanja u toku 24h je 269503, a ukupan broj stanovnika je 90588 , i na osnovu ovih podataka dobijemo da je mobilnost za dato podruije 3,0 kretanja po stanovniku. Vrednost mobilnosti se kree u oekivanim granicama koja iznosi (2,5-3,0).

Nain Broj kretanja Mobilnost

Pjeice727660,8

PA539010,6

JGPP808510,9

Ostalo 619860,7

Ukupno2695033,0

Tabela 4: Mobilnost po nainu kretanja

Prema tabeli 4, najvea mobilnost se ostvaruje JGPP sa 0,9 kretanje po stanovniku, a najmanja mobilnost se ostvaruje PA sa 0,6 kretanja po stanovniku. Mobilnosti ostvarene pjeice i ostalo iznose 0,8 kretanja po stanovniku. Mobilnost po nainu kretanja je prikazana na dijagramu 2.

Dijagram 2: Mobilnost po nainu kretanja

2.4.2 Raspodjela kretanja po svrhama

2.4.2.1. Raspodjela kretanja po svrhama u toku dana

Svrha Uee % Broj kretanja

Povratak kui39 105106

Posao 2875461

Ostalo 3337731

Ukupno 100269503

Tabela 5: Raspodjela kretanja po svrhama u toku dana

U tabeli 5, data je raspodjela kretanja po svrhama.Ukupan broj kretanja je 269503. Broj kretanja, kojima je svrha povratak kui je 105106 ili ( 39 % ),to je i najmanji broj kretanja od ukupnog broja. Kretanja sa najmanjim ueem u ukupnom broju su posao ije je uee 28 % ili 75461 kretanja u toku dana. Kretanja vezana za ostala kretanja (rekreacija, kupovina, slubene posjete i dr.) imaju uee od 33 % u ukupnim kretanjima ili 37731 kretanja. Raspodjela kretanja po svrhama u toku dana, prikazana je na dijagramu 3.

Dijagram 3: Raspodjela kretanja po svrhama u toku dana

Dijagram 4: Raspodjela kretanja po svrhama u toku vrnog asa

2.4.3. Raspodjela po nainu kretanja

2.4.3.1. Raspodjela po nainu kretanja u toku dana

Nain Uee % Broj kretanja

Pjeice2772766

PA2053901

JGPP 3080851

Ostalo2361986

Ukupno 100269503

Tabela 7: Raspodjela po nainu kretanja u toku dana

to se tie raspodele po nainu kretanja, kretanja su rasporeena u 4 kategorije, i to: pjeice, putnikim automobilom, javnim gradskim prevozom i ostali naini. U periodu cjelog dana, najvei broj kretanja se ostvaruje JGPP, tj 30 % ili 80851 kretanja. Procenat kretanja koja se ostvaruje pjeice je 27 % 72766,dok broj kretanja koja se ostvaruju za ostala kretanja iznosi 23 % ili 61986, a PA 20 % ili 49668 kretanja.Ukupan broj kretanja po nainima u toku dana jeste 53901 kretanja.

Dijagram 5: Raspodjela kretanja po nainu u toku dana

2.4.3.2. Raspodjela po nainu kretanja u toku vrnog asa

Nain Uee % Broj kretanja

Pjeice295471

PA213962

JGPP 315848

Ostalo193584

Ukupno 10018865

Tabela 8: Raspodjela po nainu kretanja u toku vrnog asa

Najmanji broj kretanja u vrnom asu obavlja za ostala kretanja, 19 % odnosno 3584 kretanja. Putnikim autombilom se obavlja 21 % kretanja odnosno 3962 kretanja. JGPP obavlja se po 31 % kretanja odnosno 5848 kretanja, dok pjeice 29% kretanja, odnosto 5471 kretanja.Ukupan broj kretanja u toku vrnog asa je 18865 kretanja, to predstavlja 14 % od ukupnog broja kretanja po nainu u toku cijelog dana ( 269503 kretanja). Dati podaci su oitani iz tabele 8, i prikazani procentualno na dijagramu 6.

Dijagram 6: Raspodjela kretanja po nainu u toku vrnog asa

2.4.4. Analiza vremenske raspodjele kretanja

Sat

Uee%Broj kretanja

01.001,54042,54

02.001,54042,54

03.0025390,06

04.0038085,09

05.003,59432,61

06.00513475,15

07.00718865,21

08.00821560,24

09.007,520212,73

10.005,514822,66

11.00513475,15

12.00410780,12

13.00410780,12

14.004,512127,63

15.005,514822,66

16.006,517517,69

17.005,514822,66

18.00410780,12

19.00410780,12

20.003,59432,61

21.0038085,09

22.002,56737,57

23.0025390,06

00.001,54042,54

Ukupno100269503

Tabela 9: Raspored kretanja u toku dana

Dijagram 7: Vremenska raspodjela kretanja u toku dana

Raspodjela kretanja po vremenu omoguava da se utvrde vrni periodi i asovne varijacije obima unutar gradskih kretanja. U Prijedoru su utvrena dva vrna perioda. Jutarnji pic (7-9 h), za koji je krakteristian odlazak na posao. Za popodnevni pic (15-17h) je karakteristina svrha povratka kui, a sve ostale svrhe su rasporeene u toku dana sa odreenim procentualnim ueem. Neke od ostalih svrha mogu biti slubena posjeta, rekreacija ili trgovina.2.4.5. Prostorna raspodjela kretanja

I-C12345Ukupno

10179001639157891393349261

2210000192914700661244241

3111501288006988731038328

416850179001882301365367226

516951171802098615330070447

Ukupno6595165860433775280741508269503

Tabela 10: Prostorna raspodjela ukupnih dnevnih kretanja

U tabeli 10. je data ukupna dnevna raspodjela kretnja koja se vri izmeu razliitih zona. Ukupan broj kretanja po svim zonama je 269503. Najveu produkciju ima zona 5, kretanja 70447. Najmanju produkciju ima zona 3 i ona iznosi 378328 kretanja. Najveu atrakciju ima zona 1 koja ima 65951 kretanja. Najmanju atrakciju ima zona 5, i to 41508 kretanja na dan.U sledeem prilogu su prikazane karte mree linije elja i spajder mrea.

Linije elja predstavljaju hipotetiku mreu koja povezuje, direktno, parove centroida i slue za grafiki prikaz broja putovanja izmeu svakog para zona. Debljinom linije se iskazuje veliina optereenja.

Prilog 5. Mrea Linija elja

Spajder (paukova) mrea je takoer hipotetika mrea. Formirana je vezivanjem susjednih centroida i slui za grafiki prikaz koridorskog optereenja.

Prilog 6: Spajder mrea

3. OCJENA POSTOJEEG STANjA

Grad Prujedor, se nalazi u BIH sa oko 97 588 stanovnika. Grad je rasporeen u pet zona, od kojih su druga i peta stambene zone, prva i trea mjeovite zone i etvrta je industrijska zona. Radna mjesta su rasporeena u zonama 2, 4 i 5, dok je stanovanje a samim tim i broj zaposlenih lica skoncentrisan u zonama 1 i 3 a takoe i dijelom u stambenim zonama 2 i 5.

Osnovna ulina mrea grada ima 46,60 kilometara i uestvuje u ukupnoj mrei sa 84,50 % (55,33 km). Ulinu mreu sainjavaju kao prvo magistralni putevi koji tangiraju centralnom dijelu grada sa dvije strane u duini od 4,37 kilometara. Saobraajnice I reda zastupljene su u duini od 13,50 kilometara i uestvuju u ukupnoj mrei sa 24,39%. Saobraajnice II reda, predstavljaju stambene ulice i imaju uee u ukupnoj mrei od 51,92 %, odnosno duinu od 28,73 kilometara. Nekategorisane ulice koje sa svojom zbirnom duinom od 8,73 kilometara ine 15,57% ukupne mree. to se tie poprenog profila, magistralni put ima dvije saobraajne trake po smjeru irine 3,5 metara. Regulisanje saobraaja na raskrsnicama se u centru obavlja pomou svetlosnih signala, i krunim tokovima, a na periferiji grada vertikalnom i horizontalnom signalizacijom koja zbog redovnog odravanja moe da zadovolji trenutne zahtjeve.

Na osnovu studije koja je uraena za Prijedor i navedenih parametara i karakteristika koji su izraunati, moe se rei da grad funkcionie u svakom od sektora, odnosno oblasti. Zastupljene su sve funkcije koje su od vitalnog znaaja za razvoj jednog grada. Prevoz je razvijen u sprezi sa dobro razvijenom ulinom mreom, to za rezultat daje dobro razvijen i korien javni prevoz.

4. DEFINISANJE CILJEVA BUDUEG RAZVOJA

Strategija integrisanog razvoja 2014 2024. godine je kljuni strateko-planski dokument optine Prijedor, koji treba da podstie budui rast i razvoj zajednice. Strategija razvoja obuhvata drutvenu i ekonomsku sferu, ali i aspekte zatite i unapreenja ivotne sredine i prostora. Strategija je izraena kao okvir za definisanje zajednikih ciljeva, podsticanja lokalnih snaga, ali i kao odgovor na izazove budueg razvoja optine i sveukupnog ivota u njoj. Optina se angaovala u procesu izrade Strategije voena uvjerenjem da strateko planiranje predstavlja kljuni instrument za proaktivno i odgovorno upravljanje lokalnim razvojem. Proces izrade Strategije razvoja, iniciran od strane naelnika Optine i podran od strane Skuptine optine, je zapoeo potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju izmeu Optine Prijedor i UNDP-a u aprilu 2012. godine, te formiranjem radnih tijela Optinskog razvojnog tima i Partnerske grupe. Proces je operativno vodio Optinski razvojni tim, a u samom procesu stvoreni su mehanizmi za snano graansko uee, dominantno kroz rad Partnerske grupe konsultativnog tijela kojeg su inili predstavnici javnog, privatnog i nevladinog sektora. Poseban naglasak je stavljen na ukljuivanje i adekvatno prepoznavanje potreba potencijalno ranjivih kategorija stanovnitva. U proces je bio ukljuen i veliki broj graana putem organizovanja javnih rasprava. Strategija informie sveukupnu javnost i privatne ulagae o razvojnom putu optine, predstavlja osnovu za izradu detaljnih planova i programa u pojedinim sektorima, kreira osnovu za praenje napretka, te ohrabruje saradnju i dogovor u planiranju razliitih nivoa vlasti i drutveno-ekonomskih partnera. Preduslov kvalitetne i pravovremene implementacije Strategije jeste prepoznavanje njenog znaaja od strane sveukupne lokalne zajednice i viih nivoa vlasti, ali i uspostavljanje Strategijom predvienih mehanizama za njenu implementaciju, izvjetavanje, auriranje i sveukupnu operacionalizaciju, a to je zadatak koji Optini, ali i svim drugim akterima u lokalnoj zajednici, predstoji u narednom periodu.No, ovakva je vizija ujedno i obaveza svima da se naprave dokumenti, koji e omoguiti da se usmjerava razvoj, emu upravo slui STRATEGIJA koju Grad Prijedor treba i eli donijeti, a koja ga mora usmjeravati u eljenom smjeru. Navedenoj viziji u okviru ROP-a podreeni su i definisani temeljni strateki ciljevi razvoja, i to: Konkurentno gospodarstvo, Razvoj ljudskih resursa (visok drutveni standard),

Cilj 1: KONKURENTNO GOSPODARSTVO

Predstavlja glavni gospodarski cilj svakog nacionalnog i/ili regionalnog gospodarstva odnosno gospodarskog subjekta. . U vezi s takvim odabirom, postizanje konkurentnosti podrazumijeva ponajprije daljnje poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetnitva i stvaranje preduvjeta za ulaganje u gospodarstvo; stalno nastojanje oko primjene i razvoja suvremenih tehnologija, inovacija i znanja - posebno informacijskih i komunikacijskih; restrukturiranje i repozicioniranje turistikog gospodarstva na nain koji e ga uiniti globalno prepoznatljivim i produiti "sezonu" na vei dio godine, organiziranje poljoprivrede i ribarstva u sektor koji proizvodi visokokvalitetne /autohtone/ prepoznatljive /brendirane/ proizvode, dosljedan odabir "istih" novih industrija i integracija brige za okolinu u postojee industrije - sve s ciljem nadilaenja mogueg konflikta s opredjeljenjem za turizam i proizvodnju "zdrave" hrane.

5. PROGNOZA TRANSPORTNIH POTREBA Za daljni dio rada planiran je razvoj grada koji e obuhvatati proirenje sa postojeih 5 na 6 saobraajnih zona. Zbog promjene broja stanovnika, zaposlenih i radnih mjesta doi e do formiranja nove zone, koja e nastati podjelom jedne zone na dva dijela

U okviru prognoze budueg stanja koriten je etverostepeni pristup prognoze. Ovakav pristup obuhvata: Model prognoze nastajanja kretanja; Model prostorne raspodele radnih kretanja; Model vidovne raspodjele; Model optereenja mree.

U narednoj tabeli emo predstaviti podatke za buduu namjenu povrina i za socio - ekonomske karakteristike.

ZonaBroj stanovnikaBroj zaposlenihBroj radnih mjesta

130977238700

2244001986015370

3219902798025370

4000

5209001590018236

618203215960

Ukupno11647011009647507

Tabela 11: Prognoza budue namjene povrina i prognozirane socio ekonomske karakteristike

U tabeli 11. su prikazani podaci o prognoziranom broju stanovnika, zaposlenih i broju radnih mjesta. Broj stanovnika se sa 90695 poveao na 116470, a kao posledica poveanja broja stanovnika javlja se i poveanje broja zaposlenih, sa 80132 na 110096, kao i poveanje broja radnih mjesta, sa 44940 na 47507. Novonastala zona, bie stambenog karaktera, sa porastom broja stanovnika uslijedilo je poveanje broja zaposlenih,dok nova radna mjesta nisu otvarana. Iz ovoga slijedi i poveanje gustine stanovanja, kako individualnog tako i kolektivnog. Poveanje kolektivnog stanovanja e biti rezultat izgradnje stambenih objekata vee spratnosti, poveanje stanovnika pratie i poveanje stepena motorizacije, izgradnja sistema garaa, i uopte unapreenja svih funkcija grada.

Na dijagramu 8. bie prikazan broj stanovnika u postojeem i u buduem stanju

Dijagram 8: Razlika izmeu postojeeg i budueg broja stanovnika

Na dijagramu 8. grafiki je prikazan porast broja stanovnika po zonama. Vidimo da e zona 5 imati najvei porast stanovnika, za 2677 stanovnika, zona 1 je u postojeem stanju prva po broju stanovnika. Zona 1 e imati najmanji porast broja stanovnika, za 1101 stanovnika. U buduem stanju, zona 1 e biti zona sa najveim brojem stanovnika,tj. 30977 stanovnika dok e zona 5 imati najmanji broj stanovnika, tj. 18223 stanovnika. Zona 6 ima e 18203 stanovnika.

U sledeem dijagramu grafiki emo prikazati razlike izmeu broja zaposlenih u postojeem i u buduem stanju.

Dijagram 9: Razlika izmeu postojeeg i budueg broja zaposlenih

Na osnovu dijagrama 9 moe se utvrditi da je porast broja zaposlenih najvie izraen u zoni 5, za 3530 stanovnika, dok najmanji porast ima zona 2 za 598 stanovnika.

U dijagramu 10 prikazat emo razliku izmeu broja radnih mjesta u postojeem i u buduem stanju, to je posljedica porasta broja stanovnika.

Dijagram 10: Postojei i budui broj radnih mjesta

Analizom moemo zakljuiti da je dolo do neznatnog poveanje broja radnih mjesta u zonama 2,4 i 5. U zoni 4 porast je najvei porast od 851, u zoni 5 porast je , a u zoni 2 je porast od 400 radnih mjesta. U zoni 4, 5 i 6 nisu otvorena nova radna mjesta.

U prilogu 7. prikazaemo kartu Prijedora sa prijedlogom novog zonskog sistema u kojem se nalazi i novonastala 6 zona.

Prilog 7: Prijedlog novog zonskog sistema grada Mostara (sa zonom br. 6)

Prilog 8: Budui broj stanovnika, zaposlenih i radnih mjesta grada Benevento

5.1. etverostepeni pristup u prognozi buduih transportnih potreba5.1.1. Model prognoze nastajanja kretanja

Pri prognozi nastajanja kretanja koriten je model koji pretpostavlja sledee: produkcija kretanja zone je srazmjerna broju zaposlenih u zoni, korigovana faktorom koji govori o odsustvovanju sa posla (k=8-12%, uzima se da 10% zaposlenih odsustvuje sa posla dnevno); atrakcija zone je srazmjerna broju radnih mjesta u zoni. Izraunate produkcije i atrakcije treba dovesti na nivo da suma produkcija i suma atrakcija budu uravnoteeni (izjednaavanje se vri prema veoj sumi).

Produkcija: ;

Atrakcija: ;

Faktor odsustvovanja sa posla: gdje je:

- produkcija i te zone,

- atrakcija j te zone,

- broj zaposlenih u zoni ,

- broj radnih mjesta u zoni .

ZonaBroj zaposlenihProdukcija (P)Atrakcija (A)

124760222840

2198601787415370

327980251820

40018236

5159001431013901

62159619436

Ukupno1100969908647507

Tabela 12: Produkcija i atrakcija u buduem stanju

U tabeli 12 izraunate su vrijednosti produkcije i atrakcije, pri emu dobijene vrijednosti nisu korigovane. Nakon izraunatih atrakcija i produkcija za budue stanje neophodno je izvriti korigovanje sa faktorom k = 47507 /99086 = 0,4795. U nastavku e biti prikazana tabela sa korigovanim vrijednostima.

ZonaProdukcija (P)Atrakcija (A)

110685,1780

28570,58315370

312074,7690

4018236

56861,64513901

69319,562

Ukupno47512,00747507

Tabela 13: Produkcija i atrakcija u buduem stanju (korigovana)

5.1.2. Model prostorne raspodjele radnih kretanja

Pri prognozi prostorne raspodele radnih kretanja koriten je gravitacioni model. Po ovom modelu broj kretanja izmeu 2 zone (zone i zone ) iznosi:

gdje je:

- produkcija zone

- atrakcija zone

- faktor otpora putovanja izmeu zonei zone

- rastojanje izmeu centroida dvije gledane zone

- socio-ekonomska konstanta ()

Da bi smo izvrili prognozu prostorne raspodjele radnih kretanja neophodno je da u prvom koraku formiramo matricu meusobnih udaljenosti izmeu centroida pojedinih zona.

dij123456

10350380371530560

23500349501200402

33803490710360220

43715017100715805

55302003607150310

65604022208053100

Tabela 14. Meusobna udaljenost izmeu centroida pojedinih zona

U predhodnoj tabeli su nam prikazana rastojanja izmeu centroida pojedinih zona, i na osnovu ove matrice (dij) raunamo faktor otpora po formuli Fij=1/dij , koji je dat u sledeoj matrici:

Fij123456

100,002860,002630,002700,001890,00179

20,0028600,002870,001200,005000,00249

30,002630,0028700,001410,002780,00455

40,002700,001200,0014100,001400,00124

50,001890,005000,002780,0014000,00323

60,001790,002490,004550,001240,003230

Tabela 15. Matrica faktora otpora kretanja

Na osnovu proraunatih vrijednosti rastojanja izmeu centroida pojedinih zona i faktora otpora kretanja, izviemo izradu nove IC matrice, tj. izvriemo proraun broja kretanja svih parova zona.

Tij123456Ukupno

107209,5720855,466520,527014585,559

20006861,0995230,102012091,201

308167,83709666,2807368,518025202,635

40000000

504629,7305493,0910010122,821

606296,88907471,0520013767,941

Ukupno026304,028030346,98219119,1470

Tabela 16. Matrica buduih radnih kretanja

Na osnovu tabele 16 moemo zakljuiti da je zona 3 sa najveom produkcijom, koja ima 25202,635 kretanja. Kao zona sa najmanjom produkcijom u buduem stanju je zona 5 ija je produkcija 10122,821 kretanja. Kada je atrakcija u pitanju, zona 4 je zona sa najveom atrakcijom koja iznosi 30346,982 kretanja, a najmanju atrakciju ima zona 5tj. 19119,147 kretanja. Najveu razmjenu kretanja izmeu sebe su ostvarile zone 3-4, gdje razmjena dostie 9666,280 kretanja, a najmanju razmjenu kretanja zone 1-4 gdje njihova razmjena kretanja iznosi 855,46 kretanja.

5.1.3. Model vidovne raspodjele kretanja

Pod pojmom vidovne raspodjele podrazumijeva se raspodjela ukupnog broja kretanja na razliite vidove prevoza.Izbor vida prevoza se uglavnom definie na osnovu tri grupe faktora : -Karakteristike kretanja ( Svrha, duina, trajanje ) -Karakteristike putnika ( dohodak, stepen motorizacije itd. ) -Karakteristike transportnog sistema (brzina, cijena prevoza, pristupanost)

U tabeli 17 prikazana je raspodjela kretanja po nainu u toku dana.

NainBroj kretanja Uee %

Pjeice727660,27

PA539010,20

JGPP 808510,30

Ostalo619860,23

Ukupno 2695031,00

Tabela 17. Raspodjela po nainu kretanja u toku dana

Na osnovu postojeih podataka formiraemo matricu pjeakih kretanja.

I-C123456Ukupno

10 1946,5840230,9721760,54203938,112

20001852,4971412,12803264,624

302205,31602609,8961989,49906804,711

40000000

501250,02701483,134002733,616

601700,1602017,184004589,811

Ukupno07102,0888193,6855162,1700

Tabela 18. Matrica pjeakih kretanja

U tabeli 18 smo pomnoili matricu kretanja budueg stanja sa procentualnim ueem pjeaenja u toku dana, koji u naem sluaju iznosi 27% ukupnih kretanja u toku dana. Najvea produkcija pjeaenja je u 3 sa 6804,711 kretanja, dok je najmanja u zoni 5 sa 2733,616 kretanja. Najvea atrakcija pjeaenja u je u zoni 4 sa 8193,685 kretanja, a najmanja u zoni 5 sa 5162,170 kretanja.

U tabeli 19. prikazaemo matricu kretanja PA, gdje je procentualno uee kretanja PA u toku cijelog dana 20% od ukupnog broja kretanja.

I-C123456Ukupno

101441,9140171,0921304,10502917,112

20001372,2201046,02402418,240

301050,95501933,2561473,70305040,527

40000000

50925,94601098,618002024,564

601259,37701494,210002753,588

Ukupno05260,80606069,3963823,8290

Tabela 19. Matrica kretanja putnikim automobilom

U tabeli 19. predstavljena je raspodjela kretanja PA u okviru modela vidovne raspodjele kretanja. Najvea produkcija kretanja PA je u zoni 3 i iznosi 5040,527 kretanja, dok je najmanja u zoni 5 sa 2024,564 kretanja. Najvea atrakcija kretanja PA je u zoni 4 sa 6069,396 kretanja, a najmanja je u zoni 5 sa 3823,829 kretanja.

U tabeli 20. prikazaemo matricu kretanja javnim gradskim pravozom, gdje je procentualno uee JGPP u ukupnom broju kretanja na dan 30%.

I-C123456Ukupno

102162,8720256,6381956,15804375,680

20002058,3301569,03103627,360

301548,77602899,8842210,55507560,791

40000000

501388,91901647,927003036,846

601889,06702241,316004130,382

Ukupno07891,208409104,0955735,7740

Tabela 20. Matrica kretanja javnim prevozom

Najvea produkcija kretanja je u zoni 3, sa 7560,791 kretanja, dok je najmanja u zoni 3 sa 3036,846 kretanja. Najvea atrakcija kretanja je u zoni 4, sa 9104,095 kretanja, dok je najmanja u zoni 5, sa 5735,774 kretanja.

5.1.4. Model optereenja mree

Model optereenja mree podrazumjeva da se optereanje izvrava matricom vrnog asa za radna kretanja PA, po minimalnim stazama metodom sve ili nita.U tabeli 21. predstaviemo matricu optereenja mree PA u vrnom asu. I-C123456Ukupno

10115,3530000103,767

2000109,77883,6820193,460

3084,0760154,660117,8960403,242

40000000

5074,076087,88900161,965

60100,7500119,53700220,028

Ukupno0420,8640485,55200

Tabela 21.Matrica optereenja mree u jutarnjem vrnom asu

U tabeli 21. izvrili smo razmjenu radnih kretanja individualnim vozilima, na osnovu kojih emo vriti optereenje uline mree. Ovakvo optereenje mree slui kasnije za prijedlog nove uline mree. Optereenje u toku perioda, za koji se izrauje ovaj model, je optereenje za vrni as, tj. 8% od ukupnih kretanja koje se ostvari sa putnikim automobilima.

Prilog 9. Mrea Sve ili nita

6. ZAKLjUAK

Prijedor je grad od 97 588 stanovnika. Za 2033. godinu (saobraajna studija je raena za period od 20 godina) predvia se da e grad imati 116470 stanovnika. Rad i industrija su rasporeeni po zonama 1, 3 i 4, dok je stanovanje zastupljeno u zonama 1, 2, 3, i 5, od kojih su zone 2 i 5 iskljuivo stambenog karaktera. Broj zaposlenih za cjelo prodruije je 80132, dok je ukupan broj radnih mjesta sa kojim raspolae grad 47507. Osnovna ulina mrea grada ima 46,60 kilometara i uestvuje u ukupnoj mrei sa 84,50 % (55,33 km). Ulinu mreu sainjavaju kao prvo magistralni putevi koji tangiraju centralnom dijelu grada sa dvije strane u duini od 4,37 kilometara. Saobraajnice I reda zastupljene su u duini od 13,50 kilometara i uestvuju u ukupnoj mrei sa 24,39%. Saobraajnice II reda, predstavljaju stambene ulice i imaju uee u ukupnoj mrei od 51,92 %, odnosno duinu od 28,73 kilometara. Nekategorisane ulice koje sa svojom zbirnom duinom od 8,73 kilometara ine 15,57% ukupne mree. to se tie poprenog profila, magistralni put ima dvije saobraajne trake po smjeru irine 3,5 metara. Regulisanje saobraaja na raskrsnicama se u centru obavlja pomou svetlosnih signala, i krunim tokovima, a na periferiji grada vertikalnom i horizontalnom signalizacijom koja zbog redovnog odravanja moe da zadovolji trenutne zahtjeve.Nakon izvrenih istraivanja, analize postojeeg stanja i prognoze buduih potreba, predloene su mjere i rjeenja koja e poboljati ulinu mreu grada Prijedor.Ulina mrea u budunosti je iste duine, samo unapreena i poboljana. U prognoziranom periodu, formirana je jo jedna zona. U ovom sluaju to je zona 6. Novonastala zona 6 je stambenog karaktera sa 18203 stanovnika i 21596 zaposlenih. Predvienim proirenjem grada, stvaranjem nove stambene zone, poveanjem broja stanovnika i broja zaposlenih, a samim tim i poveanjem potreba za prevozom, u gradu e, sasvim sigurno, doi do izvjesnih poboljanja koje e znatno unaprjediti cjelokupno podruje. U osnovnoj ulinoj mrei bie poboljan kapacitet, proirie se popreni profil, i izmjeniti reim saobraaja.7. LITERATURA:

[1] Jovi, J., PLANIRANJE SAOBRAAJA U GRADOVIMA, Saobraajni fakultet, Beograd, 1996.

[2] Jovanovi, N., PLANIRANJE SAOBRAAJA, Saobraajni fakultet, Beograd, 1990.