DO[LA VODA DO - PENZIJA - arhiva.glassrpske.rsarhiva.glassrpske.rs/novine/2005/01/GlasSrpske20050120.pdf · Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas

^etvrtak, 20. januar 2005. Broj 10.583, cijena 0,6 KMBawa Luka Godina LXII

DA je Federacija BiH sprovela od-luku Doma za qudska prava, u kasi repu-bli~kog Fonda za penzijsko i invalid-sko osigurawe ostalo bi vi{e od 40 mi-liona maraka. Toliko je Republika Srp-ska potro{ila ispla}uju}i posqedwedvije godine penzije qudima koji su rad-ni vijek proveli na federalnoj terito-riji.

S obzirom na to da nema ni naznakeda }e se Federacija "predomisliti#, predrepubli~kim parlamentom na}i }e seNacrt izmjena i dopuna Zakona o penzij-skom i invalidskom osigurawu.

Ako poslanici prihvate predlo`e-ne izmjene i dopune, Republika Srpska}e sa spiska korisnika penzija "skinu-ti# 10 hiqada qudi, povratnika u Fede-raciju BiH koji su ~ekove zaradili nawenom podru~ju. To, opet, zna~i da }e semjese~ni "pritisak# na kasu republi~-kog Fonda penzijskog i invalidskogosigurawa smawiti za 1,8 miliona ma-raka.

Na ovu mjeru Srpska se odlu~ilaposlije poku{aja da se postigne spo-razum o me|usobnim pravima i obave-zama u sprovo|ewu penzijskog i inva-lidskog osigurawa u BiH, koji nisuurodili plodom. A nisu, jer Federa-cija BiH ve} nekoliko godina izmi-{qa razloge da ne ispla}uje penzijequdima koji su ih zaradila rade}ina wenoj teritoriji.

Podsjetimo da je prije dvije go-dine i Dom za qudska prava nalo-`io Federaciji BiH da preuzme svo-je penzionere, ali ona to ni do da-nas nije u~inila. Zbog takvog po-na{awa federalnih vlasti repu-bli~kom Fondu penzijskog i inva-lidskog osigurawa voda je do{lado grla, {to }e re}i do obusta-ve isplate penzija.

Na pitawe kada }e Fede-racija BiH sprovesti odlukuDoma za qudska prava fede-ralni ministar za rad i soci-jalnu za{titu Radovan Vig-wevi} je rekao:

- Ne `elimo da radimo podbilo kakvim pritiskom. Na{Fond ispla}uje penzije u skla-du sa sporazumom koji je postig-nut. Smatram da je FederacijaBiH ispunila konkretne odlu-ke Doma za qudska prava.

On je rekao da je problem to {to supenzije u Federaciji BiH ve}e nego u

Srpskoj, napo-miwu}i da seza sta` ste~endo 1992. godi-ne mora na}ijedinstvenna~in ure|i-vawa prava,prikupqawasredstava i is-plate penzija.

- Diobnibilans napra-vqen je 2000. go-dine po principuko se gdje zatekao.Ako je to bio dogo-voreni re-`im za

podjelu penzijskog fonda i korisnikaprava osiguranika ne vidim razloga dadanas imamo neke druge elemente da bi

tako jednom postignut dogovor mogli dapromijenimo - navodi Vigwevi}.

Vigwevi} pritom zatvara o~i predistinom - odluka Doma za qudska pra-

va odnosi se na sve penzionere ko-ji su na prostoru Federacije BiH

ostvarili radni sta`, a ne napojedina~ne slu~ajeve. Osim

toga, Sporazum o me|usobnim pravima iobavezama iz 2000. godine zbog wegove ne-pravi~nosti su Vlada i Fond penzijskog

i invalidskog osigurawa Republike Srp-ske prije tri godine raskinule.

Pomo}nik republi~kog ministra zarad Rajko Kli~kovi} napomiwe da je Srp-ska 1992. godine priznala pravo na penzi-ju svima koji su do{li iz Federacije BiH.

Kli~kovi} ka`e da na osnovu me|una-rodnih standarda treba usaglasiti odno-

se, a osnovni princip u penzij-sko-invalidskom osigurawu je-ste da se penzija prima tamogdje su upla}ivani doprinosa.

- Mi }emo, dakle, do togai}i zakonskim putem s obzi-rom na to da Memorandum orazumijevawu, koji reguli-{e prava i obaveze izme|ufondova penzijskog i inva-lidskog osigurawa u BiH.Memorandum je prihvatilaVlada Srpske, ali on nijedao rezultate, jer je fede-ralna strana odbila da gapotpi{e. Srpska ne bje`ini od krovnog zakona kojimbi se uredili odnosi izme|uRepublike Srpske i Federa-cije BiH u oblasti penzij-skog i invalidskog osigura-wa i on bi zamijenio sve {tosada imamo - isti~e RajkoKli~kovi}.

On ka`e da je pitawe od-nosa me|u Srpskom i Federa-cijom BiH u sistemu penzij-skog i invalidskog osigurawaprioritet za BiH, jer on se

odnosi na qudska prava u tojoblasti.

- Ako BiH ̀ eli sutra uEvropu mora, prije svega, dauredi te odnose izme|u Re-publike Srpske i Federaci-je BiH i garantuje qudska

prava i penzionerima - naglasio je RajkoKli~kovi}.

¥ R. [.

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD

Prognoza vremenaUz pove}anu obla~nost prije podne se o~e-

kuju slabe padavine koje }e brzo prestati, pa}e biti i sun~anih intervala. Krajem dana itokom no}i do}i }e do novog naobla~ewa sa sla-bim padavinama. Jutarwa temperatura od mi-nus sedam do tri, a najvi{a dnevna od minus je-dan do 10 na jugu Hercegovine.

RIJE^ dana

- Najve}e tragedije nisu izvedene na daskama, ve} na pawevima - Ilija Markovi}.

zzNa de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848

^ETVRTKOM U "GLASU SRPSKE"

LOV I RIBOLOV

Strana 21.

1

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830Australija 036 AUD 1 1.137906 1.140758 1.143610Kanada 124 CAD 1 1.221628 1.224690 1.227752Danska 208 DKK 1 0.262230 0.262887 0.263544Hrvatska 191 HRK 100 26.014017 26.079215 26.144413Norve{ka 578 NOK 1 0.239453 0.240053 0.240653Slovenija 705 SIT 100 0.813638 0.815677 0.817716[vedska 752 SEK 1 0.216062 0.216604 0.217146[vajcarska 756 CHF 1 1.265529 1.268701 1.271873V. Britanija 826 GBP 1 2.800862 2.807882 2.814902SAD 840 USD 1 1.491203 1.494940 1.498677Srbija i Crna Gora 891 CSD 100 2.437353 2.443462 2.449571

78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830, informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: [email protected] Web: www.novablbanka.com

KURSNA LISTA

Zemqa [ifra valute

Oznaka za devize i

efekt. valutu

Jedinica za devize

Kupovni za devize

Sredwi za devize

Prodajni za devize

SDR (Special Drawing Rights) = USD 1.52188

broj 012

Kursevi iz ove liste primjewuju seod 20.1.2005. godineKursevi u konvertibilnim markama (BAM)

PRIJEDOR

PRIJEDOR - Trideset{estogodi{wiSlavko Romani} prijavio je prijedorskojpoliciji da ga je 17. ovog mjeseca direktori vlasnik Privatnog preduze}a "Javor# Ra-dovan [alabalija (1954) zajedno sa jo{ tro-jicom nepoznatih mu{karaca li{io slo-bode.

Kako Romani} tvrdi [alabalija ga jepomenutog dana punih sedam sati dr`ao za-tvorenog i saslu{avao zbog kra|e bonovau trgovinama "Javora#. Vlasnik "Javora#tra`io je od Romani}a da prizna kra|u bo-nova i tom prilikom ga je, navedeno je u sa-op{tewu Centra javne bezbjednosti, fi-zi~ki i psihi~ki maltretirao.

Romani} je policiji predo~io i vi-dqive tragove nasiqa nad wim koje je za-dobio prilikom privatne istrage, koja je

zavr{ena pola sata poslije pono}i 18. ja-nuara.

U telefonskom razgovoru [alabalijaje demantovao izjavu Romani}a tvrde}i daprilikom razgovora sa wim nije bilo nika-kvog maltretirawa, o kojem Romani} pri~a.

- Ja sam samo `elio da utvrdim ~iwe-ni~no stawe, jer je zaista u mojim prodav-nicama 17. pro{log mjeseca nestalo okohiqadu i po maraka u bonovima, i iza ~egasiguran sam stoji Romani} - rekao nam je Ra-dovan [alabalija, naglasiv{i da }e ovajslu~aj istra`iti policija.

U policiji isti~u da je istraga u ovomslu~aju u toku i da }e se uskoro saznati dali je Slavko Romani}, kao {to tvrdi, dr`anu ku}nom pritvoru i maltretiran.

¥ P. [.

PRIVATNI PRITVOR?

FEDERACIJA BiH I DAQE ODBIJA DA SPROVEDE ODLUKU DOMA ZA QUDSKA PRAVA

DO[LA VODA DO - PENZIJA

LOGORA[ITRA@E

OD[TETUStrana 3.

TRAGOVIABU KUTEJBA

Strana 5.

KOKAIN U \A^KOJ

TORBIStrana 8.

NOVO LICEQEPOTICE

Strana 15.

Mogu}e je da desetak hiqada penzionera, kojisu radni vijek proveli u Federaciji BiH,ostane bez mjese~nih primawa

ME\UNARODNA BRUKA- Ne znam o ~emu Radovan Vigwevi} govori, kada ka`e "ne `e-

limo da radimo pod bilo kakvim pritiskom#, kada nikakvog priti-ska nema. Odluka Doma za qudska prava ne mo`e biti nekakav pri-tisak. Ona samo obavezuje na sprovo|ewe zakona - ka`e predsjed-nik republi~kog Udru`ewa penzionera Rade Rakuq.

Nesprovo|ewe odluke Doma za qudska prava od strane Fede-racije BiH je, navodi Rakuq, bruka me|unarodne zajednice i we-nih predstavnika u BiH.

- Zbog wihovog nemara desetak hiqada qudi }e ostati bezmukom ste~enih prihoda. Ali mi, na`alost, moramo ta-

ko. Moramo da stanemo sa isplatom penzija svi-ma onima koji su ih zaradili u Fe-

deraciji BiH i koji su se tamovratili - isti~e Rade Rakuq.

TAJLAND

Toalet za slonoveBANGKOK - Ima ih koji znaju da slikaju

surlom, da igraju ili da sviraju neki muzi~kiinstrument, ali slonovi u Tajlandu sada znajuda obavqaju svoje fiziolo{ke potrebe i u pra-vim toaletima.

U centru za obuku slonova u gradu ^ijangMai, u sjevernom dijelu Tajlanda, postavqenisu xinovski toaleti kako bi turisti bili po-{te|eni neprijatnog mirisa wihovog izmeta,prenio je Tanjug pozivaju}i se na dnevnik "Nej-{en#.

Sedam slonova iz ovog centra, koji se na-lazi uz gradski zoolo{ki vrt, nau~eni su dapoput ~ovjeka sjednu na toalet napravqen ta-ko da mo`e da izdi`i wihovu te`inu i ~ak dablagim pokretom surle "povuku# vodu.

List "Nej{en# objavio je ovih dana na na-slovnoj strani fotografiju petogodi{wegslona po imenu - kako pokazuje svoju umje{nostna xambo toaletu.

Slonovi koji su nau~ili kako se koristitoalet za samo dva dana nikada ne}e presta-ti da nas zadivquju, zakqu~io je list. ¥

RB

RazvojnaBanka

Rade Rakuq: Nemamo izbora

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

~etvrtak, 20. januar 2005.NOVOSTI

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazikao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#. Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave RepublikeSrpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tineRepublike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992. godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske. Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759. Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: [email protected]; [email protected]

Boro MARI], glavni i odgovorni urednik Boro LUBURI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

2

PALE - Predstavnici Cen-tra javne bezbjednosti Isto~noSarajevo saop{tili su ju~e u Pa-lama republi~kom ministru unu-tra{wih poslova Darku Matija-{evi}u da je ovaj centar do sadapodnio izvje{taj o po~iwenomkrivi~nom djelu protiv 109 oso-ba zbog osnovane sumwe da su po-~inili ratni zlo~in nad 1.402osobe srpske nacionalnosti, ja-vila je Srna.

Matija{evi} je obavije{tenda je ovaj centar pro{le godinepodnio 28 novih izvje{taja o po-~iwenim ratnim zlo~inima. Onipredstavqaju dopunu ranije pod-nesene 21 krivi~ne prijave pro-tiv nepoznatih izvr{ilaca za 29krivi~nih djela ratnog zlo~ina.

Kako se navodi u saop{tewuCentra javne bezbjednosti Is-to~no Sarajevo, ovim su u potpu-nosti ili djelimi~no rasvije-tqena krivi~na djela ratnog zlo-~ina nad Srbima na 10 lokacijau Sarajevu: u Dobriwi, Alipa-{inom poqu, Vojni~kom poqu,Mojmilu, Otoci, Pofali}ima,Vele{i}ima, Qubini (Ilija{),

logoru "Viktor Bubaw# i u Cen-tralnom zatvoru.

Ministar unutra{wih po-slova Srpske razgovarao je sa~lanovima stru~nog tima koji ra-di na istra`ivawu i dokumento-vawu krivi~nih djela protiv ~o-vje~nosti i vrijednosti za{ti-}enih me|unarodnim pravom, ko-ji su ga obavijestili da trenut-no sre|uju podatke dobijene ob-radom 4.134 kartona `rtava rata.

^lanovi ekspertskog tima,koji je formiran u Centru javnebezbjednosti Isto~no Sarajevo,trenutno obra|uju dvije hiqadekartona po~inilaca ratnog zlo-~ina nad Srbima, kao i 270 hiqa-da stranica pisanog materijalai dokumenata, te ve}i broj fonoi video zapisa do kojih je u posjeddo{ao ovaj centar.

Na ju~era{wem sastanku is-taknuto je da istraga o ubistvuMomira Andri}a u Palama ide udobrom pravcu, kao i da se istra-ga jo{ jednog broja te`ih kri-vi~nih djela nalazi u zavr{nojfazi. ¥ S. [.

IRANSKE PORUKESALMANU RU@DIJU

Islam bidozvolioubistvo!

TEHERAN - Iranski vrhov-ni vjerski vo|a ajatolah AliHamneji ocijenio je ju~e da jebritanski pisac Salman Ru`diotpadnik ~ije bi ubistvo islamdozvolio, javila su iranska gla-sila, prenosi Beta.

Ajatolah Hamneji se kratkoosvrnuo na slu~aj Ru`dija obra-}aju}i se muslimanskim vjerni-cima koji su krenuli na hodo~a-{}e u Meku, u duga~koj porucipunoj optu`bi protiv "zapadnihkapitalista i cionista#.

- Oni govore o po{tovawuprema svim religijama, a podr-`avaju otpadnike kakav je Sal-man Ru`di - poru~io je vrhovnivjerski vo|a i nasqednik imamaHomeinija.

Osniva~ Islamske republi-ke imam Homeini objavio je 14.februara 1989. fatvu (vjerskidekret) kojim se na smrt osu|u-ju Salman Ru`di i wegov izdava~zbog objavqivawa, kako je ocije-weno "bogohulne# kwige "Satan-ski stihovi#. ¥

UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVAWE

Uspje{ne reforme SARAJEVO - ^lanovi Upravnog odbora

Uprave za indirektno oporezivawe zadovoqnisu napretkom u reformi indirektnih poreza.

- Usvajawe Zakona o uplatama na jedinstve-ni ra~un i raspodjeli prihoda u BiH, kao i Za-kona o porezu na promet i Zakona o akcizama nanivou BiH zna~ajan su pomak - navodi se u saop-{tewu Upravnog odbora Uprave.

U saop{tewu se dodaje da je uplata prihodana jedinstven ra~un omogu}ila Upravi da po~nesa dozna~avawem prihoda buxetskim korisnici-ma u skladu sa dogovorenom formulom raspodje-le, ali i stvarawu jedinstvenog ekonomskog si-stema na nivou BiH.

¥ N. D.

IAKO su mnogi ve} izgubilinadu da }e januar prote}i bez sni-jega, ju~e je, na Bogojavqewe, ve}idio Republike Srpske obijelio.

U vi{im planinskim predje-lima, posebno u turisti~kim cen-trima, skija{i zadovoqno trqa-ju ruke.

Snijeg je, po obi~aju, pove}aoobim posla komunalnim ekipamaali i donio mnogo nevoqa seo-skim podru~jima jer je onemogu-}io redovno snabdijevawe stru-jom.

Saobra}aj od Novog Grada pre-ma Biha}u, Prijedoru i BosanskojKostajnici znatno je usporen zbogswe`nih padavina.

Ekipe preduze}a "Prijedor-putevi# ju~e su pro~i{}avale pu-teve i posipale so, me|utim, vi-{e opreza potrebno je na lokal-nim putnim pravcima i strmijimulicama u gradu gdje komunalneekipe nisu reagovale na vrijeme.

Autobusi na me|ugradskim li-nijama do odredi{ta sti`u sa za-ka{wewem od jednog ~asa. Na pod-ru~ju Novog Grada snijeg je dosti-gao visinu od 15 centimetara.

Prvi snijeg u ovoj godini ni-je iznenadio prijedorske putarekoji su u utorak uve~e poslije le-dene ki{e iza{li na teren. Pred-uze}e "Prijedorputevi# brine seza prohodnost 400 kilometara ma-gistralnog i regionalnog puta uzupotrebu 17 ma{ina, posipa~a igrnova i hiqadu i po kubika abra-zivnog materijala.

Putevi se posipaju soqu, a nad-le`ni u ovom preduze}u isti~u da}e 350 kubika soli biti dovoqnoza ove potrebe. Mobilne ekipe ustalnom su kontaktu sa timovimana punktu Kozarska Dubica i No-vi Grad.

Komunalni radnici pobrinu-li su se da svi magistralni i re-gionalni putevi, gradske ulice uPrijedoru budu prohodni, navodina{ dopisnik iz Prijedora Dra-gana Buni}.

Ju~era{we swe`ne padavinestvorile su nevoqe stanovnici-ma sedam op{tina jugozapadnog di-jela Republike Srpske, posebno usaobra}aju i snabdijevawu stru-jom, javio je dopisnik iz Mrko-wi} Grada Slobodan Daki}.

Na ~i{}ewu 320 kilometaramagistralnih i regionalnih pu-teva anga`ovana je sva mehaniza-cija zimske slu`be "Mrkowi}pu-teva.#

Svi putni pravci ju~e su bi-

li prohodni ali se saobra}aj ote-`ano odvijao preko planinskogprevoja [trbina i Mlini{ta iKupre{ke i Zmijawske visoravni.U planinskim podru~jima napada-lo je 30 centimetara snijega.

Usqed swe`nih padavina za-biqe`eni su i kvarovi na elek-troprenosnoj mre`i, a de`urneekipe Elektrodistribucije iza-{le su na teren.

¥ @. MAR^ETA

MITROPOLIJA DABROBOSANSKA

Nikolaj ~estitao Ceri}uSARAJEVO - Mitropolit dabrobosanski Ni-

kolaj ~estitao je reisu-l-ulemi Islamske zajedni-ce u BiH Mustafi Ceri}u veliki muslimanski pra-znik Kurban-bajram, saop{teno je ju~e iz Mitropo-lije dabrobosanske.

- Predstoje}i veliki praznik Kurban-bajram ~e-stitamo Va{oj eminenciji, Va{oj porodici, ulemii svim muslimanima u BiH i inostranstvu, u ime na-{eg sve{tenstva vjernog naroda i u na{e skromnoime. Neka na{ zajedni~ki Bog izlije svoju obilnumilost i svima nam podari mudrost u ovim te{kimvremenima, kako bi uspjeli prevazi}i isku{ewa da-na{weg doba i dostojno proslaviti Wega-Stvorite-qa svijeta - navodi se u ~estitki mitropolita Ni-kolaja.

¥ S. [.

PARTIJA DEMOKRATSKOG

PROGRESA

Va`u pozivmandatara

BAWA LUKA - Predsjedni-{tvo Partije demokratskog pro-gresa raspravqalo je ju~e u Ba-woj Luci o politi~koj krizi iizboru nove vlade RepublikeSrpske.

- Dogovori}emo se da li }e-mo na poziv mandatara Pere Bu-kejlovi}a u}i u novu Vladu Srp-ske i da li }emo mu dati podr-{ku u Narodnoj skup{tini - po-tvrdio je "Glasu Srpske# pot-predsjednik Partije demokrat-skog progresa Goran Milojevi}.

Do zakqu~ewa broja, sjedni-ca Predsjedni{tva nije bila za-vr{ena.

¥ N. D.

BAWA LUKA - Mandatarza sastav nove republi~ke Vla-de Pero Bukejlovi} nastoji da,kontaktima sa predsjednicimaparlamentarnih stranaka, pri-je svega iz Republike Srpske,obezbijedi {iru podr{ku zaprogram rada i sastav svogkabineta.

Bukejlovi} je u in-tervjuu Tanjugu kazao da}e u programu rada bu-du}e vlade biti sadr-`ane odredbe Sporazu-ma o principima usagla-{enog politi~kogdjelovawa, kojisu potpisalipredsjed-n i c i

svih srpskih stranaka iz Srp-ske, a ~iji je osnovni ciq o~u-vawe Republike Srpske, u skla-du sa dejtonskim ure|ewem BiH

kao slo`ene za-jednice sa

Republi-kom Srp-skom iFedera-c i j o mBiH.

-Konsul-

tacije samzapo~eo i

one }e traja-ti narednih

dana, tako dao ~ e k u j e m

d a

}e krajem sqede}e nedjeqe bitijasnija slika o izgledu budu}evlade - istakao je Bukejlovi}.

On je rekao da }e obavitikonsultacije sa predsjednicimasvih parlamentarnih stranaka,kao i sa predstavnicima drugadva konstitutivna naroda u Srp-skoj, nevladinim organizacija-ma i raznim udru`ewima, kakobi obezbijedio {to ve}u podr-{ku budu}oj vladi i programuwenog rada.

- Uputio sam poziv i Savezunezavisnih socijaldemokrata daotvoreno razgovaramo o svim pi-tawima i poku{amo da razrije-{imo eventualne razlike, jermi je namera da u budu}oj vladibudu zastupqeni svi potpisni-ci Sporazuma o zajedni~kom dje-lovawu - kazao je Bukejlovi}.

Kad je rije~ o prioritetimarada budu}e vlade, Bukejlovi} jerekao da }e "to u prvom redu bi-ti rje{avawe nagomilanih soci-jalnih te{ko}a, sprovo|ewe re-

formi u zdravstvu i pen-zionom osigurawu, ubr-zawe privatizacije i re-vizija tog procesa, u on-im preduze}ima gdje tobude potrebno#.

- Budu}a vlada }e nastavitiu kontinuitetu da sprovodi svezapo~ete reforme i da izvr{a-va me|unarodne obaveze, me|u ko-jima je i saradwa sa Ha{kimtribunalom, kako bi se obezbi-jedio ulazak BiH, a time i Re-publike Srpske, u evroatlant-ske integracije - istakao je Bu-kejlovi}.

On je rekao da }e budu}a vla-da dosqedno sprovoditi sve od-redbe potpisanog Sporazuma ozajedni~kom djelovawu, kojim jejasno odre|ena i pozicija mini-starstva odbrane i unutra{wihposlova.

- Opredjeqewe budu}e vlade}e biti da u nadle`nosti Srp-ske i Federacije moraju da osta-nu ministarstava odbrane i unu-tra{wih poslova - kazao je Bu-kejlovi}, dodaju}i da }e "vladapodr`avati reforme odbrambe-no-bezbjednosnih snaga, ali samona osnovu odredbi ustava BiH iSrpske#.

Bukejlovi} je rekao da "imanaznaka da }e u parlamentu Re-publike Srpske dobiti ve}u po-dr{ku za program i sastav kabi-neta i da }e u budu}oj vladi bi-ti zastupqeni potpisnici Spo-razuma o zajedni~kom djelova-wu#, koji su po~etkom godine uBawoj Luci u kabinetu predsed-nika Republike Srpske potpi-sali predsjednici svih srpskihparlamentarnih stranaka. ¥

ISTRAGA O RATNIM ZLO^INIMA NAD SRBIMA

\Darko Matija{evi}: Mnogo dokumenata

Lista sve du`a

MANDATAR ZA SASTAV VLADE SRPSKE PERO BUKEJLOVI]

VRATA SVIMA OTVORENA Namjera je da u budu}oj vladi budu zastupqeni svipotpisnici Sporazuma o principima usagla{enogpoliti~kog djelovawa, rekao Bukejlovi}. Narednenedjeqe jasnija slika

\

Pero Bukejlovi}: O~uvawe dejtonskih temeqa

PRVI OVOGODI[WI SNIJEG U SRPSKOJ

Na podru~ju Novog Grada15 centimetara snijega. U jugozapadnomdijelu Republike Srpske te{ko}esa snabdijevawem strujom

\ Prijedor: Komunalcima mnogo posla (Snimio D. STOJNI])

NEVOQE VE] PO^ELE NEVOQE VE] PO^ELE NEVOQE VE] PO^ELE NEVOQE VE] PO^ELE NEVOQE VE] PO^ELE NEVOQE VE] PO^ELE NEVOQE VE] PO^ELE NEVOQE VE] PO^ELE NEVOQE VE] PO^ELE NEVOQE VE] PO^ELE

C MY K

C MY K

Srpska pravoslavna crkva pr-oslavi}e danas Jovawdan, praznikposve}en Saboru Svetog Jovana Kr-stiteqa.

Sveti Jovan bio je savremeniki ro|ak Isusa Hrista, jer je majkaJovanova bila tetka majci Isuso-voj. Jo{ od rane mladosti oti{aoje u pustiwu u predjele rijeke Jor-dan gdje se predao Bogu i svom po-zivu. Propovijedao je i govorioprotiv qudskih mana i pozivao qu-de da se kaju i popravqaju.

Jovan je krstio Isusa Hrista urijeci Jordan. Krstio je i svakog kose pokajao i to se wegovo kr{tewenazivalo u znak pokajawa ali ne iopro{tewa grijehova.

Sam po~etak misije spasewasvijeta i qudskog roda od straneHristosa najavio je sveti Jovan Kr-stiteq rije~ima "Pokajte se jer sebli`i carstvo nebesko. Ja vas kr-{tavam vodom a ovaj {to ide zamnom ja~i je od mene! On }e vas kr-stiti Duhom Svetim i ogwem nebe-skim#.

Kada je Hristos u{ao u rijeku

Jordan, Jovan krstiteq, spoznav{ida se radi o Sinu Bo`ijem, rekaomu je da treba on wega krstiti, na-{to mu je Hristos odgovorio da"tako treba biti#.

Razvrat dru{tva u to vrijemedostigao je vrhunac. Kraq JudejeIrod `ivio je u nezakonitoj vezisa `enom svog brata Filipa, Iro-dijadom, {to je Sveti Jovan veoma`estoko kritikovao zbog ~ega gaje Irod bacio u tamnicu, prilikomproslave Irodova ro|endana, gdjese pilo i veselilo.

Irodijadina k}erka Saloma jekao nagradu za izvedeni ples "sedamvelova# zatra`ila Jovanovu glavuna pladwu. Irod se u prvi mah pre-domi{qao zbog straha da to ne iza-zove pobunu naroda, ali zbog datogobe}awa to je i naredio.

U kalendaru Srpske pravoslav-ne crkve osim ovog, Svetom JovanuKrstitequ posve}eni su i dani 7.jul po novom kalendaru - Ivawdan(wegovo ro|ewe), i 11. septembar -Usjekovawe glave Svetog Jovana.

¥ M. X.

PRAVOSLAVNI PRAZNICI

Sveti Jovan

~etvrtak, 20. januar 2005. DOGA\AJI

®N

VO

"AL

TER

" - S

TUD

IO

3

VA[INGTON - Kandi-dat za ameri~kog dr`avnog se-kretara Kondoliza Rajs reklaje ju~e pred Senatom, da }epodru~je Balkana ostati jed-no od va`nih spoqnopoliti~-kih pitawa za Sjediwene Ame-ri~ke Dr`ave, javila je Fe-na.

Odgovaraju}i na pitawevezano uz stawe na Balkanu,Rajs je rekla da }e Balkanostati va`an prioritet ad-ministracije.

- Dok Balkan ne bude mi-ran, te{ko }emo o Evropi mo-}i misliti kao o slobodnoj icjelovitoj - rekla je ona.

Rajs je istakla napredakpostignut u BiH, gdje je Sforokon~ao misiju i predao jeEvropskoj uniji i dodala daSrbija i Kosovo jo{ uvijekpredstavqaju set "trnovitihproblema#.

Kada je rije~ o Srbiji,Kondoliza Rajs je istakla ito kako Srbi moraju nastavi-ti demokratski proces i da jenu`na wihova suradwa s Ha-{kim sudom, na ~emu }e Sjedi-wene Dr`ave nastaviti da in-sistiraju. ¥

Od 1961. godine Milenko Jev-ti} pliva u Vrbasu. Nadaleko po-znati arheolog i ove godine je naBogojavqewe po 44. put sko~io uVrbas. Prvom zimskom kupawuprethodila je masa`a snijegom.

- Malo nam se ~uda de{ava ka-kve sve agresije ~inimo prirodi.Cunamiji i sli~ne nepogode su od-govor prirode na cijepawe atoma,

prokopavawe Sueckog i Panam-skom kanala, nekontrolisano po-dizawe temperature na zemqi ijo{ mnogo toga to ~inimo priro-di - pri~a Jevti}. Milenko odav-no planira da osnuje klub za zim-sko plivawe. Me|utim, svi kojimu to qeti obe}aju - zimi zabora-ve.

¥ Miladin MIHAJLOVI]

FOTO-VIJEST

Balkan jo{nemiran

PODVU^ENO

BEOGRAD - Najmawe 15 hiqa-da Srba i pripadnika biv{e Jugo-slovenske armije ima osnova da odHrvatske tra`i naknadu {tete zbognezakonitog pritvarawa, odnosnofizi~kog i psihi~kog maltretira-wa u nekim od tamo{wih logora zavrijeme proteklog rata.

Ovo su procjene direktora Do-kumentaciono-informacionog cen-tra "Veritas# Save [trpca, koji jeza na{ list istakao da im takvu mo-gu}nost daje Zakon o odgovornostiHrvatske za {tetu uzrokovanu odstrane pripadnika hrvatskih oru-`anih snaga, usvojen u julu 2003. go-dine.

Recimo da je novosadski "Dnev-nik# ju~e objavio da bi se Srbija iCrna Gora mogla suo~iti sa tu`ba-ma biv{ih logora{a koji su 1991.godine bili zato~eni u Srbiji.

Predsjednik Hrvatskog dru{tvalogora{a srpskih koncentracionihlogora Danijel Rehak izjavio je zaovaj list da je u "18 logora za Hrva-te u Srbiji, tokom rata, bilo zato-~eno oko 20 hiqada qudi#.

On je jo{ istakao da je "pisawekolektivne (privatne) tu`be pro-tiv Srbije i Crne Gore i biv{e Ju-goslovenske armije pri kraju, ali dase ne bi ~ekalo - jer je zahtjeva svevi{e, a ima ih ve} oko pet hiqada -tu`be se podnose i za mawe grupe#.

- Ne znam kako misle da idu sakolektivnim tu`bama. To mi vi{eli~i na nekakvu medijsku kampawu,nego na ne{to {to ima veze sa pra-vom. Kada je rije~ o naknadi {tete,svaki slu~aj se rje{ava pojedina~no,jer je svaki specifi~an - istakao je[trbac.

On je naveo da se stotiwak srp-skih logora{a, odnosno vojnika biv-{e Jugoslovenske narodne armije -me|u kojima su i biv{i zato~eniciiz BiH - javilo u wegovu kancelari-ju u Beogradu.

Nedavno je, ka`e, savjet zatra-`io i biv{i zato~enik zloglasnesplitske kasarne - logora "Lora#,koji je rodom iz Glamo~a.

- Sve ove qude savjetujem da po-jedina~no prona|u advokata u Hr-vatskoj i da se poku{aju nagoditi.

Ukoliko to ne uspiju, onda treba datu`e Hrvatsku. Ne znam kakav je is-hod dosada{wih eventualnih nagod-bi odnosno tu`bi, ali sigurno je dasve to ne}e i}i ba{ glatko - ista-kao je [trbac.

Prema wegovim rije~ima u Be-ogradu postoje jo{ neka udru`ewa

i organizacije na ~ije adrese seobra}aju biv{i zato~enici logorau Hrvatskoj, tako da se o ta~nom bro-ju zainteresovanih za naknadu {te-te ne mo`e govoriti.

- Prema podacima nekada{wegjugoslovenskog Komiteta za istra-`ivawe zlo~ina, u Hrvatskoj je za

vrijeme proteklog rata postojalo200 logora za Srbe. Hrvati su ih,me|utim, na primjer nazivali "ko-na~i{tima za zarobqenike#, a zatakav je slovila i splitska"Lora#kao i logori u Pakra~koj poqani -kazao je Savo [trbac.

¥ G. KLEPI]

BIV[I ZATO^ENICI POKRENULI TU@BE PROTIV HRVATSKE

LOGORA[I TRA@E OD[TETU U Hrvatskoj je za vrijeme proteklograta postojalo 200 logora za Srbe.Po savjet u beogradsku kancelariju

"Veritasa"

\Savo [trbac: Svaki slu~aj specifi~an

LONDON - Prema rezultati-ma ju~e objavqenog istra`ivawaSvjetskog servisa Bi-Bi-Sija, oko58 odsto ispitanika iz raznih zema-qa smatra da je predsjednik SADXorx Bu{ u~inio svijet opasnijim,javila je Srna.

Skoro polovina od oko 21 hiqa-de qudi, koji su u~estvovali u is-tra`ivawu sprovedenom u 21 zemqi,

ne pravi razliku izme|u Bu{oveadministracije i same Amerike.

Oni smatraju da je uticaj SADu svijetu uglavnom negativan, a isame Amerikance do`ivqavaju ne-gativno.

Ni u jednoj dr`avi u kojoj jesprovedeno istra`ivawe gra|aninisu izrazili podr{ku za slawetrupa u Irak. ¥

ISTRA@IVAWE O ULOZI XORXA BU[A

Svijet u~inio - opasnijim

FRANCUSKO MINISTARSTVO SPOQNIHPOSLOVA

Pohvale Srpskoj SARAJEVO - Francuska pozdravqa izru~ewe Save

Todovi}a Ha{kom tribunalu kao zna~ajan doga|aj ostva-ren zahvaquju}i akciji vlasti Republike Srpske - izja-vio je ju~e portparol francuskog Ministarstva inostra-nih poslova Erve Ladso.

- Zvani~nici Republike Srpske ve} su simboli~nopokazali dobru voqu i priznali da se u Srebrenici de-sio zlo~in, ali ovo je prvi put da su voqu za saradwom sHa{kim tribunalom primijenili i na djelu - navodi seu saop{tewu iz Francuske ambasade u Sarajevu koja pre-nosi stav Ministarstva spoqnih poslova.

U saop{tewu se navodi da je ovo prvi zna~ajan koraknaprijed, za kojim bi trebalo da uslijede novi potezikoji }e osigurati potpunu saradwu s Ha{kim tribuna-lom i najzad otvoriti prave perspektive BiH u wenimnaporima da se pridru`i Evropskoj uniji i Natou.

¥ S. [.

BIJEQINA - Predsjedava-ju}i Savjeta ministara BiH AdnanTerzi} izjavio je da }e sjednicuSavjeta zakazati za 1. februar i da}e, ukoliko se na toj sjednici nepojave srpski ministri, biti pri-moran da ih razrije{i du`nosti.

- Mislim da }emo svi mjesec ipo dana poslije mjera visokog pred-stavnika biti hladne glave ispremni za rad. Ukoliko se na sjed-nici ne pojave srpski ministri, apoka`e se da nisu opravdano od-sutni, bi}u primoran da ih razri-je{im du`nosti. Ukoliko do|e dotoga, onda }emo imati krizu i onikoji je tra`e, tada }e je i dobiti- rekao je Terzi} u intervjuu za bi-jeqinsku BN TV.

On je jo{ dodao da je kqu~ zarje{avawe ovog pitawa u rukama

Partije demokratskog progresa iwenog predsjednika Mladena Iva-ni}a, jer }e se, kako je rekao, ono{to se desi u Vladi RepublikeSrpske desiti i u Savjetu mini-stara.

- Vlada Republike Srpske sene mo`e formirati, ako je nepodr`i Partija demokratskogprogresa. U ovom trenutku minemamo politi~ke subjekte ko-ji bi prihvatili da ne u~estvu-ju u Vladi Srpske, a da buduu Savjetu ministra, jer je ujavnosti stvorena slika pokojoj onaj ko vodi Vladu Srp-ske brani Republiku Srpsku,dok je onaj ko u~estvuje u ra-du Savjeta ministara - ru{i- naglasio je Terzi}.

Govore}i o prekju~era-

{wem sastanku stranaka iz Fede-racije BiH, Terzi} je rekao dase sla`e sa ocjenom da je stvore-na vje{ta~ka politi~ka kriza.

Terzi} je dodao da se ono{to se de{ava u Republici Srp-skoj i Federaciji BiH predsta-vqa radikalizaciju politi~kescene.

- To jeste odgovor na ono{to se de{ava u Repu-

blici Srpskoj i to je-ste radikalizacija.Sada imamo blok po-liti~kih stranaka uRepublici Srpskoj iisti i u FederacijiBiH sa potpuno raz-li~itim konceptimau kojima nema BiH, amora se na}i neki "za-jedni~ki sadr`ilac#- naglasio je AdnanTerzi}. ¥ S. RA\EN

TODORI]

BR^KO - Poslanici Skup{tineBr~kog usvojili su ju~e izvje{taj o iz-vr{ewu buxeta za pro{lu godinu kao iizvje{taj Uprave prihoda.

Prema tim dokumentima ostvarenoje 98,25 odsto prihoda ili 189 milionamaraka od 209 miliona koliko je plani-rano.

Poreski prihodi su ve}i od plani-ranih za 5,5 odsto, a prikupqeno je oko140 miliona maraka.

Kada je rije~ o neporeskim prihodi-ma, oni su ne{to ve}i od 49 miliona ma-raka i ostvareni su sa 81,88 odsto u od-nosu na plan.

Poslanici su prihvatili i izvje-{taj policije za pro{lu godinu uz broj-ne primjedbe. Poslanike je posebno in-teresovalo {ta je sa reformom polici-

je u BiH i dokle se stiglo u tom poslu. Predsjednik Skup{tine Milan To-

mi} informisao je poslanike da jo{ ni-je stigao kona~an prijedlog visokog pred-stavnika i Komisije za reformu poli-cijskih snaga.

- Odluka Skup{tine je da se kona~-no rje{ewe ne mo`e donijeti mimo na.Zbog toga `elimo da se o wemu odredi-mo prije kona~nog usvajawa - rekao jeTomi}.

Skup{tina je na ovom zasijedawu do-nijela odluke o izdvajawu 30 hiqada ma-raka za pla}awe usluga pritvora usta-novama u Republici Srpskoj i 400 hi-qada maraka za lica anga`ovana po ugo-voru o djelu u osnovnim i sredwo{kol-skim ustanovama u Br~kom.

¥ M. \.

SKUP[TINA BR^KOG

Porezi preko plana

ADNAN TERZI] POVODOM POLITI^KE KRIZE U BiH

KQU^EVI KOD IVANI]A

\ Adnan Terzi}: Sjednica 1. februara

Vlada Srpske se ne mo`e formirati, ako jene podr`i Partija demokratskog progresa.Mogu}a smjena srpskih ministara u Savjetu

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

~etvrtak, 20. januar 2005.DOGA\AJI4

ZVORNIK - Na~elnik Op-{tine Zvornik Budimir A}imo-vi} pozvao je korisnike usluga"Zvornik-stana# i komunalnogpreduze}a "Rad# da redovnije iz-miruju svoje obaveze.

- Da bi stvorili firme ko-je }e biti u slu`bi gra|ana, onimoraju izmirivati dugovawa - re-kao je A}imovi}.

On je naveo da nije pla}eno ni20 odsto decembarskih obaveza zagrijawe ~iji je rok za izmirewe25. januar. Iako cijene usluga ko-munalnog preduze}a nisu visoke,stepen naplate u pro{loj godinibio je samo 45 odsto.

- Za protekla dva mjesecaovim preduze}ima smo uplatilioko pola miliona maraka i vi{ene mo`emo. Vjerovatno da imaslabosti i unutar tih firmi ka-da je naplativost tako niska. Ti-me }emo se baviti u narednom pe-riodu, ali je ~iwenica i da je od-

ziv gra|ana prema tako va`nimservisima za wih ~esto veomalo{ - ocijenio je A}imovi}.

On je saop{tio i da je premanajnovijem izvje{taju "Zvornik-stana#, zadu`ewe za grijawe po-slovnih i stambenih prostora zadecembar 274 hiqade maraka, dokje isporu~ilac BH-gas fakturi-sao 174 hiqade.

Ukupan procenat naplativo-sti za pro{lu godinu je 72,4 od-sto, a od 1. januara upla}eno jesamo 15 odsto duga za grijawa ko-je je obezbije|eno zahvaquju}i bu-xetu op{tine Zvornik i VladeRepublike Srpske.

- @ivjeti u gradu je privile-gija i uvijek je bilo skupqe negou ruralnim sredinama. Ne buduli gra|ani izmirivali svoje oba-veze, ne}e biti grijawa, a sme}a}e biti jo{ vi{e - upozorio je na-~elnik op{tine Zvornik Budi-mir A}imovi}. ¥ S. Sa.

NA^ELNIK OP[TINE ZVORNIK UPOZORIO

Dug hladi radijatoreIako cijene usluga grijawa u Zvorniku nisuvelike, stepen naplate dostigao je jedva 45 odsto

SVETOM arhijerejskom li-turgijom u Saborskom hramu, osve-{tawem voda Trebi{wice i iz-no{ewem ~asnog krsta iz rijeke,u Trebiwu je, javqa Milivoje Be-{ti}, na sve~an na~in obiqe`enje veliki praznik - Bogojavqewe.

U prisustvu velikog brojavjernika, liturgiju je slu`io epi-skop Zahumsko-hercegova~ki iprimorski Grigorije, uz saslu`e-we umirovqenog episkopa Atana-sija, sve{tenstva i mona{tva, ipojawe Hora Svetog VasilijeOstro{kog i Tvrdo{kog.

Poslije sve~ane litije kojaje pro{la ulicama grada, obavqe-no je tradicionalno osve{tawevoda Trebi{wice, takozvano "vo-dokr{}e#. Potom je vladika Gri-gorije u rijeku je spustio Bogoja-vqenski krst, upleten u vijenac odcvije}a, za koji su se, ve} po tra-diciji takmi~ili trebiwski mla-di}i.

I pored hladnog i ki{ovitogvremena, dvanaest mladi}a pre-plivalo je Trebi{wicu, u nasto-jawu da prvi iznesu Bogojavqenskikrst iz vode. Prvi su do krsta do-plivali Dra`en [egrt, ina~e ko-{arka{ki trener i student RadePe{ko. Oni su od vladike dobi-li po dukat kao pobjednici ovogsvojevrsnog Bogojavqenskog tak-mi~ewa.

- Ve} nekoliko godina u~esniksam bogojavqenskih sve~anosti narijeci Trebi{wici - izjavio je[egrt dodaju}i da je "voda bila ve-oma hladna# te da je "najte`e bi-lo ~ekawe na po~etak ovog takmi-~ewa#.

- Grijala nas je toplota ovogpraznika. Po~a{}eni smo {to naovakav na~in u~estvujemo u obiqe-`avawu praznika kr{tewa IsusaHrista - dodaje Dra`en [egrt ko-ji se, zajedno sa svim takmi~ari-ma, okrijepio u eparhijskom domu.

I u ostalim hramovima u Her-cegovinu slu`ene su molitve i

osve{tana bogojavqenska vodicakoju su Hercegovci ponijeli ku}a-ma "za zdravqe i napredak poro-dice#.

U Derventi su, kao {to tradi-cija nala`e, vjernici zajedno sasve{tenicima, poslije liturgijeu crkvi Uspewa presvete Bogoro-

dice, oti{li na stari most na ri-jeci Ukrini gdje je obavqeno osve-{tawe bogojavqenske vodice i kr-sta koji se poslije osve{tavawabaca u rijeku.

Tradicija u gradu na rijeciUkrini, informi{e Boro Teofi-lovi}, duga je vi{e vijekova, alije tokom prethodnog re`ima onabila zabrawivana. Ona je poslijetoga obnovqena i ve} deset godi-na vjernici u Derventi na Bogo-javqewe odlaze na rijeku Ukrinu.

Tako je bilo i ju~e, kada je vi{eod hiqadu vjernika, na starom mo-stu prisustvovalo osve{tawu vo-de i bacawu krsta u rijeku.

Oko hiqadu vjernika ju~e je

prisustvovalo tradicionalnombogojavqenskom osve{tawu vodi-ce u zvorni~koj crkvi Ro|ewa sve-tog Jovana Prete~e, javila je Slo-bodanka Savi}.

Bogojavqenska vodica se sma-tra ~udotvornom i ~uva se u ku}igodinu dana, a mnogi bolesnici je

piju nadaju}i se ozdravqewu. Wo-me se krope uku}ani, onima koje jepiju ~isti du{u i tijelo, a sma-tra se i kao za{tita protiv demo-na i ne~istih sila. ¥

BOGOJAVQENSKE SVE^ANOSTI U SRPSKOJ

MOLITVA ZA ZDRAVQEBrojnim sve~anostima u mnogim hramovima Srpske,uz liturgije i

"vodokr{}e" proslavqen veliki

pravoslavni praznik - Bogojavqewe

BIJEQINA - PromoteriPraznika mimoze pozvali su ju-~e gra|ane Republike Srpske iBiH da posjete Herceg Novi.

Oni su na ju~era{woj konfe-renciji za novinare u Bijeqininajavili bogat kulturni i zabav-ni program tokom cijelog febru-ara, koliko }e trajati ova mani-festacija.

Zvani~no otvarawe Prazni-ka mimoze u Herceg Novom naja-vqeno je za 4. februar, kada }ebiti odr`ana "fe{ta od mimoze,ribe, vina i drugih doma}ih |a-konija#.

U ve~erwim ~asovima bi}eprire|en maskenbal i neizbje-`ni nastup ma`oretkiwa.

Izvr{ni producent ove mani-

festacije [piro @ivkovi} re-kao je da se na dan otvarawa Pra-znika mimoze u Herceg Novomuvijek okupi oko 25 hiqada po-sjetilaca. Program }e se, osim uHerceg Novom, odr`avati i uIgalu, na Savini, u \enovi}ima,Bao{i}u...

- Ni ove godine ne}e izosta-ti tradicionalno su|ewe karne-valu, te Novqanski zimski sa-lon, najstarija godi{wa likov-na manifestacija na prostoru Sr-bije i Crne Gore i bogat pozori-{ni program, ve~e klapske pje-sme i program posve}en dokumen-tarnom filmu i stvarala{tvuVlada Pejovi}a - rekao je [pi-ro @ivkovi}.

¥ S. R. T.

UO^I PRAZNIKA MIMOZE U HERCEG NOVOM

Tradicija kao preporuka

\Trebiwe: Dvanaest mladi}a preplivalo Trebi{wicu (Snimio P. MUCOVI])

PODGORICA - DopisnikSrpske novinske agencije izPodgorice Tihomir Burzanovi}dobitnik je Tre}e godi{we na-grade Udru`ewa novinara Cr-ne Gore, koja }e mu biti uru~e-

na u Bijeloj u nedjequ, 23. janu-ara, na Dan novinara Crne Go-re.

Prvu godi{wu nagradu do-bio je urednik lokalnog Radi-ja Budva Vaso Stani{i}, a drugu

novinar Radio Crne Gore Mio-drag Bo{kovi}.

Nagradu za `ivotno djelo"Veqko Vlahovi}" dobio je novi-nar "Pobjede# Miodrag - Mi{oTripkovi}. Nagradu za reporta-`u "Slobodan Pu{owi}# dobioje novinar lista "Vojska# Slo-bodan Vu~ini}. ¥

UDRU@EWE NOVINARA CRNE GORE

PROGLA[AVAWE 2005.godinom povratka izbjeglih i ra-seqenih u BiH, nije ni{ta dru-go do bacawe pra{ine u o~i pove} utvr|enom scenariju koji uBiH gledamo nekoliko prote-klih godina. Ovo je reakcija iz-bjegli~ko-raseqeni~kih udru`e-wa u Srpskoj, na izjavu ministraza qudska prava i izbjegliceBiH Mirsada Kebe da }e se "uovoj godini posvetiti pa`waodr`ivom povratku#, jer "mili-on zabiqe`enih povrataka neodgovara stvarnom stawu povrat-ka qudi u BiH#.

- Svima je ve} odavno pozna-to da od povratka izbjeglih i ra-seqenih u prijeratna mjesta `i-vqewa nema ni{ta i da su to sa-mo prazne pri~e. Sve ovo {torade je tro{ewe vremena i para.Qudi jednostavno ili ne}e iline mogu da se vrate u prijeratnedomove. Ako se neko i vratio, tosu starci, koji `ive u uslovimakoji su ispod nivoa dostojnog ~o-vjeka - rekao je predsjedavaju}iKoordinacionog odbora Udru-`ewa izbjeglih i raseqenih Srp-ske Veqko Stevanovi}.

On je za primjere naveo sto-tinu srpskih mjesta u zeni~kojregiji i ona u tuzlanskoj op{ti-ni koja su sravwena sa zemqom iu kojima jednostavno ne postojiinteres za povratak.

- Mnoga podru~ja u Federa-ciji BiH jo{ su minirana. Ni-

ko ne}e da ih o~isti, tako da sequdi ne smiju vratiti, a dona-tori ne `ele da ula`u u obnovutakvih mjesta - rekao je, na{emlistu, Veqko Stevanovi}.

Prema wegovom, ali i mi-{qewu drugih predstavnikaudru`ewa izbjeglica i raseqe-

nih, Fond za povratak u BiH,koji je nedavno osnovan, "nijeni{ta drugo do bacawe para#.

- Oni jednu po jednu godinuprogla{avaju godinom povratka.Fond za povratak u BiH je zlo-upotrebqen. Veliki dio para ko-ji je, ili koji }e biti priku-pqen, bi}e potro{en na plateslu`benika, {to doma}ih, {tostranih. Qudi kojima je potreb-na pomo} opet ne}e dobiti ni-{ta - rekao je predsjednik Udru-`ewa izbjeglih i raseqenih Re-publike Srpske "Ostanak# Bo-{ko Baji}.

Za povratak u uni{tena srp-ska sela i zaseoke, na primjer u

Sanskom Mostu, Petrovcu iKqu~u, dodaje Baji}, niko nijezainteresovan.

- U mjesta koja su udaqena odputeva, u kojima su poru{ene ku-}e i sva infrastruktura niko nemo`e, ne `eli ili ne}e da se vra-ti. Oko 60 odsto izbjeglih izja-snilo se za ostanak u Srpskoj,{to dokazuju naseqa koja grade,ili su ve} izgra|ena - ka`e Ba-ji}.

On je kao primjere naveo mje-sta oko Prwavora, Prijedora,Gradi{ke, Kozarske Dubice, Do-boja...

- To su mjesta u kojima su ni-kla izbjegli~ka naseqa i u koji-ma qudi `ele da ostanu. Kolikoznamo u Bosanskom Brodu lokal-ne vlasti rekle su da imaju mje-sta za oko pet stotina porodicakoje ho}e da ostanu u ovoj op{ti-ni - obja{wava daqe Baji}.

I Veqko Stevanovi} i Bo-{ko Baji} sla`u se u jednom - zaizbjeglice i raseqene jedinorje{ewe jeste osnivawe Fondaza pravi~nu nadoknadu uni{te-ne imovine, koji je i predvi|enDejtonskim mirovnim sporazu-mom. Prema wihovom mi{qewu,svako drugo ponu|eno ili zami-{qeno rje{ewe je - la`no. Jer,na papiru vra}ene ku}e i stanar-ska prava u BiH su jedno, a posli-jeratni `ivot u wima je ne{tosasvim drugo.

¥ J. NOVKOVI]

VEQKO STEVANOVI] DEMANTUJE MIRSADA KEBU

POVRATAK [ARENA LA@ASvima je ve} odavno poznato da od povratka izbjeglihi raseqenih u prijeratna mjesta `ivqewa nema ni{tai da su to samo prazne pri~e, ka`e Veqko Stevanovi}

Nagrada Burzanovi}u

NOVAC- Tra`ili smo da se za in-

terno raseqena lica i qudekoji `ele da ostanu u srpskojizdvoji novac ove godine u bu-xetu. Uspjeli smo da dobijemoza ove namjene tri miliona isto hiqada maraka i ne}emodozvoliti da se te pare zlou-potrijebe - rekao je Bo{koBaji}.

ZAGREB - Vlada Hrvatske obustavilaje rad dr`avnoj Agenciji za prodaju nekret-nina po{to su, prilikom otkupa srpskih ku-}a, uo~ene neke nepravilnosti - izjavio je hr-vatski premijer Ivo Sanader, a prenosi Sr-na.

On je dodao da "ova agencija ne}e nasta-viti prodaju srpske imovine sve dok se ne is-pita {ta se stvarno doga|alo#.

Odgovaraju}i na pitawe poslanika Samo-stalne demokratske srpske stranke, "ho}e liVlada obe{tetiti one koji su u toj kupopro-daji prevareni la`nim kupoprodajnim ugovo-rima#, hrvatski premijer je naglasio da su "zaprevaru oko prodaje srpske imovine krive raz-li~ite posredni~ke agencije iz Srbije i Cr-ne Gore koje su sastavqale la`ne kupoprodaj-ne ugovore tako {to su falsifikovale pot-pise vlasnika imovine i na osnovu toga pro-davale wihovu imovinu, bez znawa vlasnika#.

Tako se doga|alo da su mnogi izbjegli Sr-bi, za prodaju svojih ku}a, saznali tek po po-vratku u Hrvatsku.

Ra~una se da je, na taj na~in, prodato okopet stotina srpskih ku}a. Javna glasila su pi-sala da je u tim ne~asnim radwama u~estvova-la i agencija, odnosno neki weni radnici.

Premijer Sanader potvrdio je ju~e da je "uagenciji bilo nekih nepravilnosti u vezi saotkupom srpske imovine#, da se "one istra`u-ju# i da }e "protiv odgovornih biti podnese-ne krivi~ne prijave#.

Sanader je istakao da je ve} podignuto osamkrivi~nih prijava, ali nije objasnio protiv koga.

- Kako se takve kriminalne radwe i prevare nebi doga|ale, svi kupoprodajni ugovori mora}e bi-

ti ovjereni pred nadle`nim pravnim organima uHrvatskoj ili u hrvatskim diplomatskim pred-stavni{tvima u Srbiji i Cenoj Gori - rekao je hr-vatski premijer Ivo Sanader. ¥

OBUSTAVQENA PRODAJA SRPSKE IMOVINE U HRVATSKOJ

VA[INGTON - Kongres Bo-{waka Sjeverne Amerike javnoje protestovao zbog odluke ame-ri~kih vojnika u okviru NATOmisije u BiH, u biv{oj bazi"Mekgavern# u Br~kom, kojom suRavnogorskom ~etni~kom pokre-tu sa sjedi{tem u ovom gradu oda-li priznawe za doprinos u o~uva-wu mira, te smatra da tu "ne~a-snu odluku# treba poni{titi, ja-vila je Fena.

Kongres je, u javnom protestu,zatra`io reakciju Komande

evropskih vojnih snaga u BiH,Predstavni{tva NATO u BiH iAmbasade Sjediwenih Ameri~-kih Dr`ava u BiH.

Svoj protest obrazlo`ili su~iwenicom da je Ravnogorski ~et-ni~ki pokret organizacija koju jeameri~ki predsjednik Xorx Bu{u posebnoj uredbi stavio na listuonih koje ometaju sprovo|ewe Dej-tonskog sporazuma.

Zbog toga i smatra apsurdnimto {to je u zahvalnici ^etni~-kom ravnogorskom pokretu, sa za-

glavqem 1. ameri~kog bataqonaizra`eno "duboko po{tovaweprema profesionalizmu i sarad-wi# koju su ravnogorski ~etnicipokazali u svom radu sa opera-tivnom grupom u kampu "Mekga-vern#.

Citiraju}i tekst "zahvalni-ce#, u ~ijem potpisu je jedinica"mustanzi# odnosno wihov koman-dant, potpukovnik Majk Rajan,Kongres navodi dio u kome stojida su ~lanovi ^etni~kog ravno-gorskog pokreta sna`no prido-nijeli miru i stabilnosti u BiH,i da su im upu}ene najboqe `eqeza wihovu budu}nost. ¥

\Ivo Sanader: Za prevaru krive posred-ni~ke agencije

Katanac zbogprevare

KONGRES BO[WAKA SJEVERNE AMERIKE

Ne~asna odluka

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

~etvrtak, 20. januar 2005. POLITIKA 5

STRANA^KA HRONIKA

SARAJEVO - ^lanGlavnog odbora Socijalde-mokratske partije BiH Sa-brija Pojski} izjavio je ju-~e da se ova partija zala`eza promjenu Ustava BiH ida smatra da je dejtonska BiHneodr`iva i da bi "trebaloda postane republika#.

- Dejtonska BiH nije nipravno ni ekonomski odr`i-va, a izra`en je pritisakonih snaga koje su za etni~-ku podjelu na tri etni~ke dr-`avice udru`ene u konfede-raciju - naglasio je Pojski}na konferenciji za novina-re u Sarajevu.

On je istakao da je oprav-

dan prijedlog Socijaldemo-kratske partije da BiH buderepublika i dodao da se ovastranka zala`e da ustavnepromjene budu izvr{ene par-cijalno i da prvo treba pro-mijeniti ~lanove 4. i 5. Usta-va koji se ti~u izbora Pred-stavni~kog i Doma narodaParlamentarne skup{tine iPredsjedni{tva BiH.

Pojski} smatra da po-stoji "jo{ 1001 razlog zapromjenu dejtonskog UstavaBiH, izme|u ostalog i zato{to je u wemu zanema-ren gra|anin, koji je nosi-lac suvereniteta svake de-mokratske dr`ave#. ¥

SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA BiH

Ho}e republiku

BR^KO - Socijalisti~ka par-tija u Br~kom smatra da u buxetudistrikta za ovu godinu mora bi-ti planirano vi{e sredstava zapodsticaj u poqoprivredi, izgrad-wu komunalija, socijalna davawapenzionerima i razvoj sporta ikulture, izjavio je ju~e ~lan u`egrukovodstva socijalista u Br~komSini{a Kisi}.

Zala`u}i se za ravnopravnuteritorijalnu zastupqenost priulagawu sredstava u komunalije,Kisi} je posebno naglasio da semoraju planirati i sredstva za ure-

|ewe novoizgra|enog naseqaIli}ka u kome se nalazi velikibroj izbjeglih i raseqenih poro-dica koje su odlu~ile da ostanu uBr~kom, a {to prijedlogom buxe-ta za ovu godinu nije predvi|eno.

On se zalo`io za otvarawe no-vog zdravstvenog centra u srpskomselu Ra`qevu, po uzoru na ve} dvapostoje}a zdravstvena centra ubo{wa~kim i hrvatskih selima.

Prema wegovim rije~ima, pla-niranih tri miliona maraka zapodsticaj u poqoprivredi je nedo-voqno za pokretawe poqoprivred-

ne proizvodwe. Vlada, dodao je Ki-si}, mora planirati i zna~ajnasredstva za deminirawe devet hi-qada kvadratnih metara uglavnompoqoprivrednih povr{ina.

Po mi{qewu Sini{e Kisi-}a, Br~ko mora kwi`iti potra-`ivawa od Srpske i FederacijeBiH, a rje{avawe duga stare devi-zne {tedwe distrikt mora seuskladiti sa na~inom na koji seto radi na nivou BiH.

Socijalisti su podr`ali iprijedloge da me|unarodna sport-ska manifestacija Vidovdanskatrka u Br~kom bude uvr{tena u ka-lendar finansijske podr{ke Vla-de za ovu godinu. ¥ M. \.

SOCIJALISTI^KA PARTIJA

JAVNO PREDUZE]E [UMARSTVA"SRPSKE [UME# REP. SRPSKE [UMSKO GAZDINSTVO "JASENIK#BRATUNAC

Broj 12-1-01/05Dana, 18.1.2005. god.

U skladu sa Zakonom o postupku nabavke robe, usluga i ustupawa radova ("Sl. glasnik RS#, broj 20/01),[umsko gazdinstvo "Jasenik# Bratunac objavquje:

OGLASza prikupqawe ponuda za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a

I Predmet javnog oglasa:Nabavka vozila LADA NIVA 1.7 4 h 4, zapremina motora 1.690 ccm, snaga motora 58 kw, brojvrata 3.

II Pravo u~e{}a u javnom nadmetawu imaju pravna lica koja ispuwavaju uslove propisane Zakonom opostupku nabavke robe.

III Sadr`aj ponude:Ponuda mora da sadr`i:1. naziv i ta~nu adresu ponu|a~a,2. rje{ewe o upisu u sudski registar (ovjerena kopija),3. JIB (jedinstveni identifikacioni broj),4. uvjerewe o izmirewu poreskih obaveza (ne starije od 90 dana)

IV Kriterijumi za odre|ivawe najpovoqnijeg ponu|a~a:1. cijena (bez poreza),2. uslovi i na~in pla}awa,3. rok isporuke,4. kvalitet,5. dosada{we iskustvo i poslovnost ponu|a~a.

V Svi zainteresovani svoje zatvorene ponude sa naznakom "NE OTVARAJ - PONUDA ZA NABAVKUVOZILA LADA NIVA#, treba da dostave u [umsko gazdinstvo "Jasenik# Bratunac, ul. Trg M.Obili}a b. b. 75420 Bratunac. Rok za dostavqawe ponuda je 15 dana od dana objavqivawa tendera. Nepot-pune i neblagovremene ponude ne}e se razmatrati.

VI Za sve informacije zainteresovana pravna lica mogu se obratiti na telefon:056/881-441 ili li~nou [umsko gazdinstvo "Jasenik# Bratunac.

VII Otvarawe ponuda obavi}e se 3.2.2005. god. u 12 ~asova u prostorijama [G "Jasenik# Bratunac.

SAUDIJSKI dr`avqaninAbu Kutejba, koga ruski istra`niorgani smatraju jednim od glavnihfinansijera terorista u Rusiji iinostranstvu, u~estvovao je u pr-vom napadu muxahedina na jedini-ce Vojske Republike Srpske na ko-ti Bandera u blizini Te{wa u qe-to 1992. godine.

Ovo je na{em listu potvrdiomagistar me|unarodnog prava istru~wak za pitawa terorizma Dar-ko Trifunovi}, pozivaju}i se napodatke zapadnih obavje{tajnihslu`bi.

Zajedno s wim u tom napadu, ka-zao je Trifunovi}, u~estvovali sui brojni drugi muxahedini - mahomiz Saudijske Arabije, Sudana, Ba-hrenina. Neki od wih bili su is-taknuti pripadnici "Al-Kaide#,poput Abdulaha al Xedavija, Su-naida al Xedavija, Jusufa al Xubej-lija, Farisa al Palastivija, Mu-hameda al Hixazija, Farisa Jasi-ra...

Abu Kutejba, koji je poginuo uokr{aju sa ruskim snagama u ^e~e-niji 1. jula pro{le godine, bio jejedan od instruktora u zloglasnom"El muxahedin# odredu, koji je biou sastavu bo{wa~ke Armije BiH.

On je, ka`e Trifunovi}, radiouglavnom sa doma}im islamskimfundamentalistima, mahom mladimqudima. Oni su kasnije, upozoravaTrifunovi}, postali okosnica"Al-Kaidine# mre`e u BiH i naBalkanu.

Kako je Abu Kutejba radio swima, najboqe se mo`e zakqu~itipo broju islamskih dobrovoqacaiz BiH, koji su izgubili `ivote{irom ^e~enije, Avganistana,

Iraka... Prvi me|u wima su Jasinal Bosnevi, musliman iz Sarajevai Almir Tahirovi}, zvani Nune izNovog Travnika, koji su poginuliu ̂ e~eniji, bore}i se na strani ta-mo{wih separatista.

Treba li uop{te podsje}ati napaso{e BiH, koje su ameri~ki voj-nici u novembru 2001. godine pro-na{li u Kabulu? Prona|eni paso-{i glasili su na imena IbrahimaHosnija, ro|enog u El Fajomi iMorsi Rokaja, ro|ene u Aleksan-driji. Oboje su `ivjeli u Saraje-vu, a dr`avqanstvo BiH dobili su1995. godine.

Islamski fanatici iz BiH,koji su pro{li obuku kod Abu Ku-tejbe i wemu sli~nih, prema poda-cima ameri~kih istra`nih orga-na, danas se bore na strani ira~kihpobuwenika u Bagdadu, Faluxi idrugim gradovima. Potvrdio je tona{em listu u oktobru pro{le go-dine i glavni savjetnik u Odjeqe-wu za pitawa terorizma i nekon-vencionalnog ratovawa u ameri~-kom Kongresu Jozef Bodanski, na-vode}i da su dobrovoqci iz BiH uIrak stigli preko Italije.

Abu Kutejba, me|utim, nije je-dini visokopozicionirani pri-

padnik "Al-Kaide#, koji je ~vr-stim vezama povezan sa BiH. DaBiH zauzima i te kako zna~ajnomjesto na "Al-Kaidinoj# mapi svi-jeta, dokazano je nebrojeno mnogoputa do sada. Ipak, nije zgorega

prisjetiti se ratnog puta jednog odnajbli`ih saradnika Osame binLadena - Abu Sulejmana al Meki-ja. On se, podsjetimo, sredinompro{le godine predao saudijskimvlastima.

Abu Sulejman ili pravim ime-nom Kaled Odeh Muhamed al Har-bi, koji je u odredu "El muxahedin#bio zadu`en za vjerska pitawa,osta}e poznat po svom pozivu nasveti rat protiv nevjernika, u ko-me, citiraju}i Kuran, izme|u osta-log ka`e:

- Sve ostavi gdje si po{ao. Ob-javqujem ti da si du`an uzeti pu-{ku, u ime Moje, u ime Bo`je i mo-ra{ po}i u rat.

Abu Sulejman je u BiH stigaokao slu`benik navodne humanitar-ne organizacije Igasa, poznate ipo neuspjelom poku{aju atentatana papu Jovana Pavla Drugog na Fi-lipinima. Na isti na~in, ali sadrugim ispravama, u BiH su tokomrata, preko Zagreba, stizali i dru-gi islamski sveti ratnici, me|ukojima su Mehrez Amdouni, uhap-{en 1999. u Turskoj sa paso{emBiH, glavni otmi~ari aviona - ubi-ca 11. septembra 2001. godine Halidal Midhar i Navaf al Hamzi, ra-dikalni imam Abu Hamza al Mi-sri, kome se sada sudi u Londonu ibrojni drugi.

¥ D. MAJSTOROVI]

ISLAMSKI TERORISTI I WIHOVE VEZE SA BiH

\ Darko Trifunovi}: Ima ih svugdje

TRAGOVI ABU KUTEJBATRAGOVI ABU KUTEJBATRAGOVI ABU KUTEJBATRAGOVI ABU KUTEJBATRAGOVI ABU KUTEJBATRAGOVI ABU KUTEJBATRAGOVI ABU KUTEJBATRAGOVI ABU KUTEJBATRAGOVI ABU KUTEJBA

BOMBA[ILondonski "Dejli tele-

graf# objavio je da je u BiHsvojevremeno ratovao i jedanod glavnih planera teroristi~-kog napada na britansku bankui konzulat u Istanbulu u no-vembru 2003. godine Axid Ekin-xi. Istim putem pro{ao je iMuhamed Hamdi al Ahdala, ko-ga su jemenske vlasti uhapsilezbog napada na ameri~ki nosa~aviona "US Kol#. Italijanskaobavje{tajna slu`ba u martupro{le godine tvrdila je da sekompletna {panska }elija "Al-Kaide# obu~avala u BiH.

AL ZAVAHIRIAbu Kutejba, sude}i po oba-

vje{tajnim podacima, bio jeu~enik drugog ~ovjeka "Al-Ka-ide# i li~nog qekara Osamebin Ladena - Ajmana al Zava-hirija. Al Zavahiri je, podsje-timo, idejni tvorac i vo|a te-roristi~ke grupe "Islamskixihad#, ~iji je pripadnik bio iKaled al Islambuli, poznat poatentatu na egipatskog pred-sjednika Anvara Sadata. Ajmanal Zavahiri je u oktobru 2003.godine pozvao muslimane {i-rom svijeta na odlu~nu borbuprotiv Amerikanaca.

SAVEZ NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA

Kriva je vladaBAWA LUKA - Glavni odbor Saveza nezavi-

snih socijaldemokrata osudio je ju~e pona{aweVlade Republike Srpske koja, tvrde u ovoj parti-ji, ne ~ini ni{ta da bi pomogla op{tinama Tre-biwe i Vlasenica, ~iji su ra~uni blokirani.

Upu}ivawem ̀ albe Ustavnom sudu BiH, doda-je se u saop{tewu, Vlada Srpske `eli da stvoriutisak da ne{to ~ini na prevazila`ewu krize uovim op{tinama. Nezavisni socijaldemokrati, ko-ji su preuzeli vlast u Trebiwu i Vlasenici, ka`uda je "istina da su ove op{tine prepu{tene samosebi, jer nema stvarnog rada na prevazila`ewu te-{ke situacije#.

U ovoj partiji smatraju da je rje{ewe proble-ma Trebiwa i Vlasenice u pretvarawu dugova poosnovu ratne {tete u javni dug Republike Srpske.Nezavisni socijaldemokrati najavquju da }e nasqede}em zasjedawu Narodne skup{tine tra`i-ti raspravu o ovom pitawu. ¥ N. D.

KLUPKO politi~ke krize uBiH nikako da se po~ne rasplitati.Naprotiv, iz dana u dan sve se vi{ezapli}e, svojski potpomagano poli-ti~kim partijama iz Federacije BiHkoje svu krivicu za trenutno stawe,po starom tamo{wem obi~aju, svaqu-ju na Republiku Srpsku i wene orga-ne vlasti.

Da bi navodno razdrije{ile~vor, u Sarajevu su se sastali vode}iqudi Stranke demokratske akcije,Hrvatske demokratske zajednice,Stranke za BiH, Socijaldemokrat-ske unije, Liberalno-demokratskestranke i Bosanske stranke.

Okupili su se da bi "izrazilizabrinutost zbog vje{ta~ke krize# i"usaglasili stavove o tome da posto-ji kriza ustavnog modela#. Prevede-no: Dejton treba razgraditi.

Premda i vrapci ve} znaju da seUstav BiH dobrim dijelom ne spro-vodi u Federaciji BiH, po ko zna ko-ji put se pozivaju predstavnici me|u-narodne zajednice da kazne onu dru-

gu - srpsku - stranu, po kojoj su osulidrvqe i kamewe.

Nije li ustavno ure|ewe poqu-qano ba{ potezima onih koje samo-zvane "proevropske stranke# poziva-ju da opet ka`wavaju Republiku Srp-sku i srpske politi~are?

Zar je proevropski i demokrat-ski da jedan ~ovjek ukine republi~-ko Ministarstvo odbrane i pri to-me se pozove na nepostoje}a ovla{}e-wa? Da li je demokratija i put u Evro-pu kada, tako|e jedan ~ovjek, ka`e daBiH mo`e da prenese dio svojih ovla-{}ewa u oblasti bezbjednosti na "lo-kalni nivo#? Ili se tom izjavom do-ti~ni - a rije~ je o Havijeru Solani- obrukao pokazao da ne zna ustavnoure|ewe zemqe u kojoj bi da "vedri iobla~i#?

I nisu li iz takvih i sli~nihpostupaka morali proiste}i svi dru-gi politi~ki potezi koji su dovelido krize vlasti u BiH?

Umjesto da proniknu u uzroke,stranke iz Federacije BiH poku{a-

ju da iskoriste sada{we stawe stva-ri za postizawe svojih ciqeva, ni-malo bezazlenih po Republiku Srp-sku.

Jer, da su iole dobronamjerne ida zaista `ele najboqe rje{ewe zaBiH, na sarajevski sastanak bili bipozvani i predstavnici politi~kihpartija iz Srpske. Tada bi se, me|u-tim, ~ula i druga strana, {to me{e-tarima u ovakvim, kriznim trenuci-ma nikako ne bi i{lo u prilog.

Ovako se "demokratski# javno-sti mo`e re}i da mnogo toga ne {ti-ma u mehanizmu vlasti i, ujedno, upe-riti prstom u krivca, koji "ko~i re-forme, blokira rad organa BiH, nesprovodi dejtonske obaveze i upornonam ne dopu{ta da se kona~no pri-kqu~imo evropskim integracijama#.

Takvim optu`bama se ne otvarapoliti~ki dijalog i ne izlazi iz kri-ze - pa ni iz ove koju mnogi ve} ocje-wuju najte`om u poslijeratnoj BiH -nego se u wu tone jo{ dubqe.

¥ D. ZEC

KRIZA VLASTI U BiH

NOVI KRUG ZAPLITAWAKad se sve sabere i oduzme, poruka {est federalnihstranka mo`e se sa`eti u jednu re~enicu: Dejton trebarazgraditi

MOSKVA - Ruski ministarinostranih poslova Sergej La-vrov isti~e da se Rusija zala`eza primjenu Dejtonskog sporazu-ma i da je nedopustivo wegovo na-ru{avawe.

Na redovnoj godi{woj kon-ferenciji za novinare u MoskviLavrov je na pitawe dopisnikaSrne o tome kakav je ruski stavprema najnovijim doga|ajima u Re-publici Srpskoj i ulozi me|una-rodne zajednice rekao da "Dejton-ski sporazum mora ostati osnovaregulisawa stawa u BiH, prijesvega u onome {to se odnosi naravnopravan odnos prema sva trinaroda#.

- Poslije odluka koje je do-nio visoki predstavnik, mi smostupili s wim u kontakt i obja-snili na{u poziciju, koja se ~vr-sto zasniva na nedopustivosti na-ru{avawa tog balansa. On je ~uona{ stav i mi se nadamo da }e di-jalog s wim da se nastavi. U sva-

kom slu~aju,i on je potvr-dio svoju za-interesova-nost - rekaoje Lavrov.

On je po-jasnio da suse ruska st-rana i PediE{daun do-govorili daje neophodnovi{e konsul-tacija sa svi-ma koji subili u osno-vi dejtonskogprocesa, kaoi sa Savje-tom bezbjed-nosti Ujedi-wenih nacija, koji je odobrio Dej-tonski sporazum.

- Naravno, Dejton mo`e da seusavr{ava, ali mora ostati osno-

va za o~uvawe balansa izme|u trinaroda. On je nepromenqiv - na-glasio je ruski ministar spoq-nih poslova Sergej Lavrov. ¥

SERGEJ LAVROV

Ne dirajte Dejton!

TRAGOVI ABU KUTEJBAU borbama sa ruskim trupama poginuo jo{ jedan muxahedin koji je ratovao u BiH. Abu Kutejba je bio jedanod instruktora islamskih ratnika u BiH

Poqoprivreda u zape}ku

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

~etvrtak, 20. januar 2005.EKONOMIJA6

Prema najnovijim podacimaJavnog preduze}a {umarstva"Srpske {ume# jajna legla biq-ne {teto~ine gubara registrova-na su na ne{to vi{e od 192 hiqa-de hektara {ume, ili za oko 30hiqada hektara vi{e nego {to jeprvobitno procijeweno.

Snimqeno stawe, zakqu~nosa 31. decembrom protekle godi-ne, pokazuje da se na udaru guba-ra na{lo oko 113 hiqadahektara {uma u dr`avnom ioko 79 hiqada hektara uprivatnom vlasni{tvu.

Najve}e prisustvo jaj-nih legala gubara do sadaje evidentirano u {umamamajevi~kog i ozrenskogkraja, zatim na podru~juBir~a i Krajine.

[umarski stru~waciupozoravaju da bi gubar,ukoliko do proqe}a ne bu-du uni{tena wegova jajnalegla, mogao da pri~ini ne-mjerqivu materijalnu {te-tu, a u pojedinim {umskimpodru~jima i ekolo{ku ka-tastrofu.

Zbog ozbiqnosti situ-acije republi~ko Mini-starstvo poqoprivrede,

{umarstva i vodoprivrede izda-lo je u decembru protekle godi-ne naredbu koja obavezuje {um-ska gazdinstva i vlasnike pri-vatnih {uma i vo}waka da najka-snije do 20. marta ove godinesprovedu akciju uni{tavawa gu-bara. Formiran je i poseban {tabza za{titu {uma, vo}waka i po-qoprivrednih usjeva od gubara, a~lanovi su najstru~niji qudi iz

oblasti {umarstva i za-{tite {uma.

Akcija uni{tavawa le-gala gubara, uglavnom meha-ni~kim putem, odnosno ru~-nim uklawawem i spaqiva-wem zapo~ela je proteklejeseni, a zahvaquju}i dostapovoqnim vremenskimuslovima, nastavqena je iu ovoj godini.

Rukovodilac operativnog ti-ma formiranog na nivou Javnogpreduze}a {umarstva "Srpske{ume# Vlado Pavlovi} potvrdioje na{em listu da su jajna leglagubara do sada uklowena i uni-{tena na oko 23 hiqade hektara{uma.

On dodaje da su u ak-ciju ~i{}ewa {uma udr`avnom vlasni-{tvu ukqu~eni zapo-sleni u {umskim ga-zdinstvima na ~ijempodru~ju je registro-vano prisustvo ovebiqne {teto~ine,dok su za privatne {u-me, na osnovu naredbenadle`nog ministar-stva, zadu`eni wiho-vi vlasnici.

- Nastoja}emo dado proqe}a jajna le-gla gubara uklonimosa svih zahva}enih po-vr{ina, a tamo gdje tonije mogu}e mehani~-kim putem, uni{tava-we gubara u stadijumugusjenice trebalo bida bude izvr{ena naproqe}e prskawem izaviona. To se poseb-no odnosi na {umskapodru~ja u kojima jegubar postavio jajnalegla na vi{im dije-lovima stabala gdjene mo`e biti primi-

jewena metoda fizi~kog uklawa-wa - ka`e Pavlovi}.

Prema wegovim rije~ima,problema bi moglo da bude u rub-nim podru~jima prema Federa-ciji BiH, naro~ito prema San-skom Mostu i Kladwu, na ~ijemse podru~ju, prema nekim infor-

macijama, ni{ta ne preduzima naotklawawu opasnosti od gubara~ije gusjenice vjetar lako razno-si.

Ako do|e do masovnog namno-`ewa gusjenica gubara, dolazi dotakozvanog golobrsta, tako da bu-kvalno nijedan list ne ostaje nadrvetu. Gusjenice prelaze sa sta-bla na stablo i ostavqaju pravu

pusto{ na ~itavom podru~ju ko-je je zahva}eno ovom {teto~inom,upozoravaju {umarski stru~wa-ci. Oni su jedinstveni u mi{qe-wu da je pravovremena i sveobu-hvatna akcija uklawawa i uni-{tavawa jajnih legala gubara odneprocjewivog zna~aja za spas {u-ma.

¥ M. MIQU[

AKCIJA SPASAVAWA [UMA REPUBLIKE SRPSKE IMA ROK

GUBARE SPALITI DO PROQE]AAko do proqe}a ne budu uni{tena jajna legla gubara,u pojedinim {umskim podru~jima moglo bi do}i doekolo{ke katastrofe. Problemi u rubnimpodru~jima prema Federaciji BiH

Opasna biqna {teto~ina: Gubar u stawu da ogoli {umu

SRBIJAProcjene pokazuju da je gu-

bar pro{le godine pri~iniovelike {tete u {umama Srbi-je, gdje je jak napad ove {teto-~ine registrovan na oko 400hiqada hektara. Prema pisa-wu {tampe, samo u vaqevskomkraju gubar je uni{tio dr`av-nu i privatnu {umu, kao i vo}-wake na oko sedam hiqada hek-tara. Zbog jakog napada gubara,predstavnici Kolubarskogokruga zatra`ili su od repu-bli~kog Ministarstva poqo-privrede da u vaqevskom kra-ju proglasi stawe elementarnenepogode.

MESNA INDUSTRIJA

"LEVITA"

Nastavak radau februaruGRADI[KA - Na prekju~era-

{woj konstitutivnoj sjedniciUpravnog odbora preduze}a Me-sna industrija "Levita#, za pred-sjednika Upravnog odbora imeno-van je predsjednik sindikata rad-nika Nenad Kraguq.

- Upravni odbor donio je od-luku da od februara bude pokre-nuta proizvodwa u preduze}u u sa-radwi sa privatnim preduze}em"Agroeksport# koje je i pro{legodine nudilo pokretawe proiz-vodwe - kazao je Kraguq.

Vlasnik "Agroeksporta# Bog-dan Sladojevi} ka`e da sa predu-ze}em "Levita# jo{ nije ni{tautvr|eno, ali je voqan da od po-~etka februara svi radnici "Le-vite# po~nu da rade.

Podsjetimo da Mesna indu-strija "Levita#, nekada{wa "Le-vita proteinka#, ne radi ve} go-dinu dana, a u tom periodu radni-ci su {trajkovima poku{avali daostvare svoja prava. ¥ B. V.

NEVESIWE - Udru-`ewe poqoprivrednihproizvo|a~a Nevesiwepo~elo je pripreme zaotvarawe univerzalne su-{are za qekovito biqe i{umske plodove koja bitrebalo da bude instali-rana u jednom od objekataZemqoradni~ke zadruge.

Sredstva za ovaj pro-gram vrijedan 100 hiqadamaraka obezbijedila jeMe|unarodna dobrotvor-na pravoslavna organiza-cija - "Iocc#.

Udru`ewe trenutnoradi na edukaciji ~lan-stva, a po~etkom aprila,kada bude zavr{eno mon-tirawe su{are, posta}ejedan od segmenata u pro-cesu prerade biqa. Otkupqekovitog biqa i {um-skih plodova vr{i}e Ze-mqoradni~ka zadruga, po-slovi su{ewa bi}e povje-reni obu~enim ~lanovi-

ma Udru`ewa poqopri-vrednih proizvo|a~a, anarednih dana bi}e pozna-to i ko }e raditi na fi-nalnom pakovawu.

Predsjednik Uprav-nog odbora Udru`ewa po-qoprivrednih proizvo|a-~a Dragan Drvenxija naja-vio je jo{ jedan programkoji }e biti sprovedenpreko ovog udru`ewa.

On je za "Glas Srp-ske# potvrdio da je Me|u-narodni fond za razvojpoqoprivrede - "Ifad#odobrio sredstva za na-bavku opreme za otkupmlijeka, odnosno za petlaktofriza kapaciteta2.500 litara.

Stanice za otkupmlijeka bi}e raspore|eneu seoskim podru~jima za-visno od zainteresovano-sti proizvo|a~a, ali i odstawa sto~nog fonda.

¥ M. Q. A.

PRAVOSLAVNI DOBROTVORI ULA@U U NEVESIWE

Su{ara za skupqa~e biqa

PRIJEDOR - Privatno preduze}e "Skon-to-prom# iz Prijedora, prema ostvarenim po-slovnim rezultatima, najboqe je preduze}e uBiH u 2004. godini u oblasti ko`arsko-tek-stilne industrije. U 2003. godini Privredna ko-mora Republike Srpske svrstala ih je u jedanod najuspje{nijih kolektiva na na{im prosto-rima.

"Skonto-prom# je sa proizvodwom krenuojo{ 1998. godine i bavi se iskqu~ivo izradompresvlaka za namje{taj i tapaciranih presvla-ka za stolice i ko`ne garniture.

Prema rije~ima direktora preduze}a"Skonto-prom# Elizabete Josipovi}, rade is-kqu~ivo za inostrano tr`i{te: italijansko,

{vedsko i slovena~ko. Zapo{qavaju tri stoti-ne radnika, uglavnom `ensku radnu snagu.

- Sli~an pogon, ali ne{to mawi, imamo iu Prwavoru, gdje je zaposleno 50 radnika. Ka-ko sada stoje stvari, proizvodwu }emo najvje-rovatnije uskoro i pro{irivati - isti~e Josi-povi}eva.

Gotovo sve sirovine za proizvodwu "Skon-to-prom# obezbje|uje iz inostranstva i to izTurske, ^e{ke, Portugala, Italije, Sloveni-je i Hrvatske. Preko 60 odsto svojih proizvo-da ovo preduze}e radi za firmu "Ikea# iz[vedske, odakle se plasira ve}ina proizvodaza Evropu, Maleziju, Kanadu i Ameriku.

¥ D. B.

POSLOVAWE SKONTO-PROMA

Od Prijedora do Stokholma

AMSTERDAM - Holandska kompanija "Tjulip kompjuters#, biv{i vlasnik ~uvenog ra~unar-skog imena "Komodor#, prodala je kalifornijskoj muzi~koj ku}i "Jihronimo medija ven~ers#ogranak "Komodore interne{enela# za 32,6 miliona dolara.

Najpoznatiji "Komodorov# proizvod bio je ra~unar "komodor 64# nastao 1982. godine, a fir-ma je bankrotirala 1994. godine. ¥. . .

LONDON - Britanci godi{we kradu struju i gas u vrijednosti od ~ak 100 miliona funti"~a~kaju}i# po ure|ajima za mjerewe potro{we gasa i elektri~ne energije, saop{tila je agenci-ja za kontrolu u energetici, "Ofgem#, prenosi Rojters. ¥. . .

BUKURE[T - Rumunska kompanija "Da~ija#, koja se nalazi u vlasni{tvu francuskog "Re-noa#, opozvala je 15.169 vozila "logan# zbog tehni~kih problema i "zbog korektnog odnosa premakupcima#, saop{teno je u Bukure{tu, prenosi Tanjug. "Logan# je jedno od najprodavanijih vozilana tr`i{tu isto~ne Evrope, po cijeni od oko pet hiqada evra. ¥

POSLOVNI SVIJET

PERSPEKTIVE RAZVOJA VLASENICE

I MILI]A

Sa tribine na wivu

VLASENICA - U organiza-ciji udru`ewa gra|ana "Mili}a-nin# u Vlasenici i Mili}imaodr`ane su dvije vrlo uspje{netribine gra|ana na kojima je vo-|en razgovor o programima raz-voja i mogu}nostima poqoprivre-de na podru~ju dvije susjedne op-{tine.

Na mnogobrojna pitawa po-qoprivrednika i ostalih zain-teresovanih gra|ana odgovaralisu pomo}nik ministra za poqo-privredu u Vladi Republike Srp-ske Milan Nin~i} i predstavni-ci lokalnih uprava zadu`eni zapitawa poqoprivrede.

- Naro~itu perspektivu po-qoprivrednici u ovom kraju ima-ju u bavqewu sto~arstvom i vo-}arstvom - podvukao je MilanNin~i}, naglasiv{i da je za ovugodinu republi~ka Vlada za pod-sticaj razvoja poqoprivrede pla-nirala izdvajawe 33 miliona ma-raka.

Vlada Srpske, odnosno Mi-nistarstvo za poqoprivredu, is-takao je Nin~i}, u ovoj godini }esubvencionisati podizawe vo}-waka - za svaku zasa|enu sadnicupo jednu marku, a za jedan hektarzasa|enih malina po ~etiri hiqa-de maraka. Poqoprivrednici, ko-ji se odlu~e za podizawe kreditakako bi realizovali vlastiteprograme u oblasti poqoprivre-de, tako|e }e imati pomo} VladeSrpske, jer }e zna~ajne obavezepo osnovu kamata Vlada preuzetina sebe.

- Za kredite sa kamatom od 10odsto, Vlada }e otpla}ivati {estodsto, tako da }e kamata za poqo-privrednika biti veoma povoq-nih ~etiri odsto - objasnio jeNin~i}.

U Udru`ewu "Mili}anin# suveoma zadovoqni prvim tribina-ma koje su organizovali.

- Tribine u Vlasenici i Mi-li}ima smo organizovali u sklo-pu na{eg projekta "Glas nevla-dinog sektora#, koji realizujemouz pomo} {vedskog donatora"Ulof Palme centar#, a na{ ciqje da pomognemo uspostavqawepartnerskog odnosa izme|u gra-|ana i organa republi~ke i lo-kalne vlasti. Mislim da smo or-ganizovawem ovih tribina na~i-nili zna~ajan korak - veli pred-sjednik Udru`ewa gra|ana "Mi-li}anin# Mladen Mimi}.

On je dodao da su zaintereso-vani poqoprivrednici dobilimnogo informacija, veoma va-`nih za realizaciju wihovih pro-grama i ideja. ¥ Z. J.

BILE]A - Ve}ini od 16 bi-le}kih biv{ih dr`avnih preduze-}a, a sada akcionarskih dru{tava,u kojima je do posqedweg rata bi-lo zaposleno blizu ~etiri hiqaderadnika, prijeti skori ste~aj, a ucijeloj Republici Srpskoj te{koje prona}i op{tinu sa tako kata-strofalnim stawem u privredi.

I pored brojnih najava poli-ti~ara o o`ivqavawu bile}ke pri-vrede, stawe se ne popravqa, a biv-{a dr`avna preduze}a ove op{ti-ne tonu sve dubqe u ̀ ivo blato ko-je prijeti da ih potpuno proguta.Istovremeno, oko 60 privatnihpreduze}a registrovanih u toj op-{tini, skoro da se uop{te ne bavebilo kakvom vrstom proizvodne dje-latnosti i ve}ina ih zaradu poku-{ava ostvariti kroz trgovinu iugostiteqstvo.

Stawe privrede u bile}koj op-{tini dodatno je ote`ano ~iweni-com da ve}ina privatnih preduze-}a zapo{qava samo po dva-tri rad-nika, {to ne doprinosi smawewuvisokog stepena nezaposlenosti.

Tekstilni kombinat "Bile}an-ka#, do rata najve}i kolektiv u op-

{tini, u kojem je bilo oko dvijehiqade zaposlenih, godinama neproizvodi ni{ta, a svi nagovje{ta-ji da }e proizvodwa uskoro pono-vo po~eti ostali su samo praznapri~a. Isto je i u preduze}u "@ito-produkt#, a obje ove firme ve} ne-koliko mjeseci nemaju ni struje.Iskqu~ena im je zbog previsokihnepla}enih ra~una iz prethodnihgodina. Bez struje je ve} mjeseci-ma i jedini bile}ki hotel "Trebi-{wica#, koji radi u sastavu akci-onarskog dru{tva "Izvor#. Te{kostawe bez perspektive je i u "Zra-ku#, "Jugomonta`i#, "Trgopromu# iostalim, nekada uspje{nim, fir-mama te hercegova~ke op{tine.

Ve}ina radnika bile}kih pred-uze}a niti dolazi na posao, nitiprimaju plate, a takva situacijatraje ve} godinama.

U bile}kim propalim predu-ze}ima preostalo je ne{to vi{e od1,3 hiqade radnika koji }e u slu~a-ju ste~aja ostati bez posla. Ve}i-na tih radnika imaju 45 i vi{e go-dina. Do penzije ne mogu ni oni ko-ji su navr{ili 60 godina `ivota,jer im radni sta` nije upla}ivan

godinama, a za zaposlewe u nekojdrugoj firmi {anse ne postoje, po-gotovo za one starije.

U bile}koj odavno posrnulojprivredi jedini izuzetak doneklepredstavqa Fabrika otkovaka i ar-matura, koja je ranije poslovala uvelikom sistemu "Energoinvest#.Bile}ki kova~i sklopili su jesenasugovor sa slovena~kim "Cimosom# izKopra vrijedan oko milion maraka,a trenutno rade u tri smjene i to poprvi put od 1991. godine, nastoje}ida preuzete obaveze na vrijeme ispu-ne. Mawe ugovore sklopili su i sajo{ nekoliko firmi iz Slovenije iSrbije i Crne Gore. Najva`nije imje da {to prije otkuju naru~enih oko60 hiqada komada otkovaka razli-~itih vrsta i veli~ina.

Ni kova~i me|utim nisu bezproblema, pa tra`e pomo} op{ti-ne i republi~ke Vlade tvrde}i daje ovo za wih presudni period u ko-jem treba da doka`u da li mogu pro-izvoditi i raditi ili }e potpunopropasti. Najve}i wihov problemsu stara dugovawa za elektri~nuenergiju koja su sa kamatama oko1,7 miliona maraka. Rukovodstvo

fabrike smatra da dug nije realan,jer im je, u godinama kada nisu ra-dili, stalno obra~unavana takozva-na "vr{na struja#, pa tra`e real-no utvr|ivawe duga. Potro{enuelektri~nu energiju sada urednopla}aju, ali ne mogu da ispuwavaju

i obaveze po osnovu reprogramira-nih dugovawa. Isti~u da ni dugova-wa fondu zdravstva iz prethodnogperioda nisu realna pa tra`e po-mo} kako bi opstalo bar jedno bi-le}ko akcionarsko dru{tvo.

¥ [. ALEKSI]

VE]INI BILE]KIH AKCIONARSKIH DRU[TAVA PRIJETI STE^AJ

PROIZVODWA SPALA NA NAKOVAWNi najve}i kolektiv u op{tini, Tekstilni kombinat

"Bile}anka", godinama ne proizvodi. Ve} nekoliko

mjeseci nemaju ni struju. Samo za kova~e jo{ ima posla

Bile}a: @ivi se od sitne trgovine i ugostiteqstva (foto-arhiva)

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

~etvrtak, 20. januar 2005. DRU[TVO 7

ZVORNIK - Jedan od najsta-rijih spomenika na gradskom gro-bqu u Karakaju kod Zvornika po-digli su u~enici svome u~itequdaleke 1884. godine. Na nadgrob-nom kamenu isklesan je tekst:

"Svome umornome nastavnikuNenadu Obili}u, u~itequ srp-ske osnovne {kole Zvorni~ke.Ro|en u Travniku 1855. godine,umro u Zvorniku 1884. godine. Za-hvalni mu u~enici#.

Predsjednik zvorni~kog Srp-skog prosvjetnog i kulturnog dru-{tva "Prosvjeta# Radoslav Pe-ri} rekao je da je Obili} bio je-dan od prvih u~iteqa u op{tini.Nije imao potomke, a po posvetina spomeniku, o~ito je da je bioomiqen kod |aka.

- ^lanovi na{eg dru{tva sugrobno mjesto najstarijeg zvor-ni~kog u~iteqa o~istili, a na-mjera nam je i da obnovimo is-klesana - ka`e Peri}.

On je izrazio nadu da }e re-alizovati i ideju po kojoj bi tre-balo da se spomenik ogradi i sa-~uva od zaborava. U sve aktivno-sti bi}e ukqu~eni i u~eniciosnovne {kole u ^elopeku ~ijije Peri} direktor.

Spomenik, iako star, odo-lijeva godinama, svjedo~e}i opro{lim vremenima, prosvje-tarstvu u zvorni~koj op{tinii, ponajvi{e, dobrim odnosi-ma jednog u~e i wegovih u~eni-ka.

¥ S. S.

NA GRADSKOM GROBQU U KARAKAJU

Grobqe u Karakaju: Spomenik prosvjetaru

U~enici umornome u~itequ

SREBRENICA - Od 562stana, koliko ih je otkupqeno uSrebrenici, 64 vlasnika, do kra-ja pro{le godine, prodala su ih.Tri stana su zamijewena, dok suosam stanova vlasnici pokloni-li bli`im srodnicima - navelaje, u svom izvje{taju, op{tinskaKomisija za otkup stanova u iz-vje{taju o privatizaciji dr`av-nih stanova.

Prema saznawima ove komi-sije broj prodatih stanova je ve-}i, ali ona nema zvani~ne po-datke s obzirom na to da kupo-prodajni ugovori nisu upisani ukatastarske kwige.

Isti~u}i da se prodaja sta-nova u ovoj op{tini nastavqa,komisija, kao razlog, navodi da

su neki podaci svoje stambenopitawe rije{ili u drugim op-{tinama i da ne `ele da se vra-te u Srebrenicu.

- Ima i onih koji bi se vra-tili, ali oni u Srebrenici nevide perspektivu po{to ne mo-gu da na|u odgovaraju}e zapo-slewe za sebe i ~lanove svojeporodice - stoji u izvje{taju idodaje se da su kupci, uglavnom,gra|ani koji nemaju rije{enostambeno pitawe, a ni mogu}-nost da idu izvan op{tine Sre-brenica.

Po ocjeni komisije, cijenastanova je niska u odnosu na ci-jenu u drugim op{tinama Repu-blike Srpske.

U Srebrenici je za otkup

ostalo jo{ 155 stanova a, kakose tvrdi u izvje{taju, 85 stano-va uop{te ne}e biti privatizo-vano do 30. juna ove godine, ka-da isti~e rok za otkup stanovau Republici Srpskoj.

- Za petnaest stambenih je-dinica nisu poznati nosiocistanarskog prava, dok je desetkorisnika privremeno smje{te-no u novosagra|enoj zgradi "ske-lanka# u Skelanima. Ni oni ne-maju pravo na otkup stanova -precizira se u izvje{taju i do-daje da ~etrdeset predratnih no-silaca stanarskog prava nije uroku podnijelo zahtjeve za po-vrat stanova, dok dvadeset no-silaca stanarskog prava vodisudske sporove oko utvr|ivawa

postojawa ugovora o kori{te-wu stanova.

Ukupna otkupna cijena do sa-da privatizovanih stanova uSrebrenici iznosi 2,334.168 ma-raka ili prosje~no 4.153 markepo stanu. Ukupna povr{ina ot-kupqenih stanova je 29.541 metarkvadratni. U informaciji se na-vodi i da je najvi{e stanova do31. decembra otkupqeno staromdeviznom {tedwom.

U Fond stanovawa Republi-ke Srpske, po osnovu privati-zacije stanova u Srebrenici,upla}eno je 851.214 marke, sta-re devizne {tedwe, 372.248 ma-raka gotovinskih sredstava i6.540 maraka na osnovu upla}e-nih rata.

Iz dijela sredstava koja sevra}aju na podru~je op{tine zarje{avawe stambenih pitawa dosada je zbrinuto trideset poro-dica koje su dobile stambenekredite.

¥ K. ]IRKOVI]

BAWA LUKA - Najavqena re-gionalna Konferencija o povratku,sa posebnim akcentom na pitawe Sr-ba iz Hrvatske, kojoj krajem januarau Sarajevu treba da prisustvuju nad-le`ni ministri Srbije i Crne Go-re, Hrvatske i BiH, nije nai{la napretjerano odu{evqewe kod pred-stavnika izbjegli~kih udru`ewa.

Ni to {to bi na Konferencijitrebala biti potpisana deklaraci-ja o pitawima povratka, ne ulijevamnogo nade qudima koji vi{e od de-set godina poku{avaju da ostvaresvoja prava i vrate prijeratnu imo-vinu i stanarska prava u Hrvatskoj.

Predsjednik Udru`ewa Srba izHrvatske Petar Xodan mi{qewa jeda predstavnike koji }e u ime BiHpregovarati na Konferenciji nemasmisla vi{e upu}ivati u problemequdi koji su izbjegli iz Hrvatske.

- Nemamo {ta novo re}i. Mini-stru za qudska prava i izbjegliceBiH Mirsadu Kebi odavno smo po-slali dopis sa na{ih sedam stavovaza rje{avawe pitawa Srba iz Hr-vatske, ali i to je bilo uzalud - ob-jasnio je Xodan.

Prema wegovim rije~ima, "iz-bjeglicama iz Hrvatske vi{e ne tre-baju dokumenti, deklaracije, spora-

zumi ili drugi papiri ve} prakti~-ni i konkretni koraci".

Sa wegovim mi{qewem slo`iose i predsjednik Udru`ewa radnikai invalida rada izbjeglih iz Hrvat-ske Nikola Puziga}a.

- Konferencija je dobar, ali za-kasnio potez. Rado bismo prihvati-li sve {to je u korist qudi koje oku-pqamo, ali ako Hrvatska ne prista-ne da vrati stanarska prava koje jeoduzela, isplatu penzija, plate, in-validnine i ostalo {to duguje srp-skim izbjeglicama, onda ni{ta ni-je ura|eno - rekao je Nikola Puzi-ga}a.

Ostvarivawe pobrojanih prava,dodao je on, ne mo`e se posti}i ni-kakvom deklaracijom, nego zakonom.Dakle, Hrvatska treba da vrati imo-vinu onako kako je to uradila i BiH- rekao je Puziga}a.

¥ J. N.

SPROVO\EWE IMOVINSKIH ZAKONA U SREBRENICI

NOVI VLASNICI STANOVAIako su u povratu imovine postignuti izuzetno dobrii o~ekivani rezultati, u srebreni~koj op{tini jesvakodnevno sve ve}i broj onih koji ne `ele da ostanuu ovom gradu

UO^I NAJAVQENE KONFERENCIJE O POVRATKU

Zakon umjesto deklaracije CRNKOVI]

- Ve} smo mnogo puta upozo-rili i upoznali doma}e i stra-ne predstavnike sa na{im zahtje-vima. Uradi}emo to i pred ovajsastanak. Ipak, do sada je bilomnogo konferencija i nijednanije dala odgovaraju}e rezulta-te, pa tako ne vjerujemo mnogoni u ovu koja je najavqena - re-kao je portparol Udru`ewa"Krajina# Milan Crnkovi}.

^ELINAC - Stambenozbriwavawa porodica poginulihboraca i te`ih ratnih vojnih in-valida i borba za o~uvawe ugle-da i dostojanstva u~esnika i `r-tava rata, teme su kojima }e seBora~ka organizacija iz ^elin-ca i ove godine najvi{e baviti.

Slavko Vu~i} , predsjednik~elina~ke Bora~ke organizaci-je, isti~e da }e "insistirati darepubli~ke i op{tinske vlasti{to prije dovr{e zgradu sa {eststanova za porodice poginulihboraca i te{kih ratnih invali-da# koja se gradi u ~elina~komnasequ [amac.

^elina~ka Bora~ka organi-zacija okupqa 880 ratnih vete-rana. Budu}i da je kroz ratne je-dinice pro{lo preko ~etiri hi-qade ^elin~ana, to zna~i da jetek svaki peti uzeo ~lansku kar-tu svoje organizacije.

- Ako se zna da su se borciDrugog svjetskog rata najvi{edi~ili upravo ~lanstvom u Sub-noru, onda je jasno da bi ne{totrebalo mijewati u metodu radaove organizacije - ka`u borci^elinca.

Rukovodstvo Bora~ke orga-nizacije Republike Srpske ob-ja{wava da je uzrok ovakvom sta-wu upravo to {to su "ovoj orga-nizaciji nametnuti socijalniproblemi wenog ~lanstva, dok seSubnor iskqu~ivo bavio mani-festacionim i ideolo{kim te-mama, te dodjelama priznawa iodlikovawa#.

- ^im se mnogi borci ne in-teresuju za ~lansku kartu svo-je organizacije to zna~i da jewen autoritet poquqan. Na-ravno, tome je doprinijela op-{ta politi~ka i ekonomska si-tuacija koja je veterane rata

dovela na prosja~ki {tap - ka-`e Vu~i}.

On napomiwe da op{tinskavlast ima razumijevawa za pro-bleme bora~ke kategorije sta-novni{tva, ali nema dovoqnosredstava.

- Najve}i problem Bora~keorganizacije je nemogu}nost po-magawa demobilisanim borcimaprilikom zaposlewa i rje{ava-wa zdravstvene za{tite. Staweu na{oj privredi je veoma te{ko,a ratni veterani, ratni vojni in-validi, kao i ~lanovi porodicapoginulih boraca nemaju nika-kve benificije. Nama je velikiproblem to {to je mnogo na{ih~lanova samo formalno zaposle-no jer nemaju ni platu niti im seupla}uju doprinosi za penzionoi zdravstveno osigurawe - ka`eSlavko Vu~i}.

¥ B. M.

BORA^KA ORGANIZACIJA ^ELINAC

Spomen-soba u ^elincu: Pomen srpskim junacima

Veterani na prosja~kom {tapu Veterani na prosja~kom {tapu Veterani na prosja~kom {tapu Veterani na prosja~kom {tapu Veterani na prosja~kom {tapu Veterani na prosja~kom {tapu Veterani na prosja~kom {tapu Veterani na prosja~kom {tapu Veterani na prosja~kom {tapu

Za projekte i programske ak-tivnosti nau~nih ustanova u Re-publici Srpskoj u ovoj godini jerepubli~kim buxetom predvi|e-no 693 hiqade maraka vi{e ne-go lani.

Tako }e se, za ove potrebe,planira izdvojiti dva milionai 200 hiqada maraka, a za progra-me i projekte iz oblasti tehno-logije dodatnih 318 hiqada ma-raka.

Ministar nauke i tehnologi-je u Vladi Republike Srpske \e-mal Koloni} ka`e da je s jednestrane zadovoqan buxetskom po-dr{kom, jer je napravqen poziti-van trend u odnosu na pro{lu go-dinu, ali istovremeno priznajeda su ambicije ministarstva bi-le ve}e.

- Jedan od osnovnih ciqevanam je da socijalnu politikutransformi{emo u razvojnu ko-ja bi omogu}ila pokretawe pri-

vrede i smawila nezaposlenost.Ciq nam je i da prona|emo ra-zuman balans izme|u ove dvijekomponente. U ovoj godini o~eku-je nas niz zna~ajnih projekata me-|u kojima je i projekat za osni-vawe Instituta za informacio-no - komunikacione tehnologije~ime }e se smawiti informati~-ki zaostatak u na{em dru{tvu -istakao je Koloni}.

U februaru ove godine Mini-starstvo nauke i tehnologije tre-bao bi da uradi projekat pod na-zivom "Sarnet# kojim bi se rea-lizovala akademska i istra`i-va~ka mre`a Republike Srpske.Time }e se omogu}iti poveziva-we univerziteta i fakulteta iwihova konekcija na internetakademske istra`iva~ke mre`eBosne i Hercegovine. Preko to-ga }e se mre`a Republike Srp-ske konektovati na Panevropskumre`u.

Ovaj projekat, ka`e savjet-nik u Ministarstvu nauke i teh-nologije Republike Srpske mrVinko Bogdan, bi}e zavr{en dokraja februara dok je poveziva-we univerziteta u Isto~nom Sa-rajevu i Bawoj Luci kao i izgrad-wa ~vori{ta u Zvorniku i Bije-qini planirana do decembra ovegodine. Time }e se omogu}itinormalan rad akademske istra-`iva~ke mre`e Republike Srp-ske.

Tokom aprila, planirano jei potpisivawe ugovora o formi-rawu konzorcijuma nau~no-teh-nolo{kih parkova zemaqa jugo-isto~ne Evrope. Ugovor bi, timpovodom, trebalo da potpi{u nad-le`na ministarstva RepublikeSrpske, Federacije BiH i Srbi-je i Crne Gore.

Ministar Koloni} naveo jeda se osnivawem nau~no - teh-nolo{kih parkova `eli pre-

vazi}i tehnolo{ki zaostatakindustrije Republike Srpskei uspostaviti veza nau~no- is-tra`iva~kih ustanova i poten-cijalnih korisnika istra`i-vawa.

Krajwi rezultat rada nau~-no-tehnolo{kih parkova, ka`eKoloni}, je pokretawe, na znawubaziranih malih i sredwih pred-uze}a i promocija tehno - predu-zetni{tva.

- U kontinuiranom radu za-jedno sa nadle`nim ministar-stvima radi}emo na poboq{awunastavno-nau~nog procesa i po-ve}awu u~e{}a nau~nika iz Repu-blike Srpske u nau~nim projek-tima Evropske unije. Ovogodi-{weg qeta Akademija nauka iumjetnosti Republike Srpske or-ganizova}e nau~ni skup "Desetgodina od Dejtonskog sporazuma- rekao je ministar \emal Kolo-ni}.

Poslije usvajawa OkvirnogZakona o nau~no - istra`iva~kojdjelatnosti na nivou BiH mini-star Koloni} ka`e da }e se i en-titetski zakoni prilago|avatiokvirnom.

¥ @. MAR^ETA

MINISTARSTVO NAUKE I TEHNOLOGIJE

PUTEVI VODE U EVROPUJedan od osnovnih ciqeva nam je da socijalnu politikutransformi{emo u razvojnu koja bi omogu}ilapokretawe privrede i smawila nezaposlenost, ka`e\emal Koloni}

BAWA LUKA- Niska pri-mawa, prekovremeni i lo{e pla-}eni rad, kr{ewe osnovnih pra-va, sve to u posqedwe vrijeme do-vodi do toga da poslenici gubeprivilegovani status "sedme si-le#u dru{tvu - ka`u u Sindikatuinformisawa i grafi~ke djelat-nosti.

Malo je poznato da za{titusvojih prava radnici u medijimamogu, pored granskog sindikata iSaveza sindikata potra`iti ikod drugih sindikalnih asocija-cija, po{to ovu mogu}nost dozvo-qava Sindikalni statut. Prematvrdwama Milorada Zori}a izsindikata Radio-televizije Repu-blike Srpske radnici su "posli-je promjene sindikalne centrale,odnosno nedavnog u~lawewa uKonfederaciju slobodnih sindi-kata prvi put osjetili blagodetisindikata#.

Predsjednik granskog sindi-kata Sekul Popovi} kao osnovniproblem u kvalitetnoj za{titinovinara isti~e "rasprostrawe-nost rada na crno u privatnimmedijima i ote`an rad sindikatau takvim sredinama#.

Plate u informisawu i gra-fi~koj djelatnosti, variraju u za-visnosti od koeficijenta koji za

qude sa zavr{enom sredwom {ko-lom iznose maksimalno iznose 3,1,sa vi{om {kolskom spremom 4,1,dok polazna osnova za one koji suzavr{ili fakultet iznosi 4,5.

Procjene govore da je u medi-jima zaposleno oko tri hiqadequdi. Ali, ako se uzme u obzir daoko 80 odsto radnika radi na cr-

no, broj zaposlenih je znatno ve-}i. Iznena|uje informacija darepubli~ka Inspekcija rada, pri-likom redovnih kontrola, nijeprona{la ba{ tako puno radnikana crno jer, kako tvrdi glavni in-spektor Gordana Jugovi}, "radni-ci su ili potpisali ugovor o ra-du#, ili su wihovi poslodavci"spremni za svaku situaciju#.

¥ M. M.

SINDIKALNA ZA[TITA NOVINARA

Obespravqena sedma sila

BO@I] Predsjednik Udru`ewa no-

vinara Republike Srpske Bra-nislav Bo`i} podsje}a na "ide-ju osnivawa novog granskog sin-dikata u informisawu, koji bise nazivao sindikat zaposlenihu medijima u Republike Srpske#.On bi postojao samo zbog kvali-tetnije za{tite novinara i nebi bio konkurencija postoje}emsindikatu.

Veterani na prosja~kom {tapu

BEOGRAD - Zvonko \uri}pobijedio je ju~e u plivawu zaBogojavqenski krst koje je sed-mi put organizovano na Savskomjezeru, javqa Tanjug.

^asni krst od leda, napra-vqenog od pro{logodi{we svetevode iz hrama Svetog \or|a naBanovom brdu, unijeli su u vodusin princa Tomislava Kara|or-|evi}a princ Mihajlo Kara|or-|evi} i wegova majka princezaLinda, dok je wegov brat \or|eplivao za krst ove godine.

Du`ina staze, koju su pripad-nici @andarmerije, Vojske Sr-bije i Crne Gore i gra|anstvatrebalo da preplivaju u vodi ~i-ja je temperatura iznosila dvastepena iznad nule bila je 33 me-tra, simbolizuju}i broj godinaIsusa Hrista prije raspe}a.

Bogojavqensku molitvu slu-`io je starje{ina hrama Sveti\or|e protojerej Slavko Bo`i}s bratstvima tog hrama i hramaSvete Petke na ̂ ukari~koj padi-ni.

Sve~anosti na Savskom jeze-ru prethodio je dolazak litije,

formirane ispred hrama Sve-tog \or|a na Banovom brdu, ukojoj su bili sve{tenstvo toghrama, pripadnici Vojske SCGi @andarmerije i ~lanovi Svi-bora i Svebora koji su nosilivite{ke ode`de s crkvenimznamewim