Editorial 1. maj – dan rada: za «VIŠE zaštite plata i penzija»

Održimo tradiciju i sačuvajmo praznik rada

VIŠE zaštite! Bogatstvo Švajcarske stvaraju zapo-sleni radnici. Oni trebaju da rade sve više za manje vremena. U svoje slobodno vrijeme bi trebali još da se školuju i to – o vlastitom trošku –. Ovaj pritisak ima fatalne posljedice po zdravlje zaposlenih. Jak franak dovodi do daljeg pritiska na radnom mjestu: Tako prijeti rizik gubitka rad-nog mjesta ili smanjenje plate. Priti-sak na plate dolazi od nesavjesnih poslodavaca koji uz pomoć podpre-duzetničkih firmi i koji uz lažno osa-mostaljenje žele da unište korektne uslove rada. Pored svega toga radnici sindikalni aktivisti još uvijek nisu zaštićeni od otkaza iz osvete usljed njihovog sindikalnog angažovanja.

VIŠE plate!Oni sa visokim zaradama, primao-ci bonusa i samozvani «Top»-me-nadžeri su poslednjih godina pojeli veći dio «kolača-plata». Preduzimač-ki profiti se uglavnom slijevaju u džepove špekulanata i akcionara. Za zaposlene je ponekad potrebno vrlo malo ili skoro ništa, da smanje plate ili produže radno vrijeme. Pri tome troškovi zdravstvenog osiguranja i stanarine su brzo porasli. Nepra-vedna poreska politika od dole na gore je uvećala razliku u raspodjeli izmedju onih sa visokim prihodima i onih koji zaradjuju normalno. A žene su još uvijek diskriminisane u pogledu plata.

VIŠE penzije!Već decenijama je regulisano Sa-veznim ustavom da penzije iz sta-rosnog osiguranja i penzionkase zajedno moraju biti u visini tako da se s tim prihodima u starosti mo-že normalno živjeti. Ovo obećanje još uvijek nije ispunjeno. Naprotiv. Savezno vijeće i parlamentarna ve-ćina hoće u narednom periodu da

smanje penzije – kroz smanjenje konverzacione stope i smanjenje kamate kroz povećanje starosne granice za penzije, kroz brisanje prilagodjenosti poskupljenja i kroz «kočnice dugova».

Za budućnost sa «VIŠE zaštite plata i penzija»!Sindikati će zajedno sa saveznicima da zaustave ovu masivnu preraspo-djelu od dna ka vrhu i obrnuto. U cilju zaštite radnih mjesta, opozivaju na slabiji švajcarski franak. U cilju zaštite plata oni zahtijevaju obvezu-juće i bolje minimalne zarade i bolje i efikasnije mjere protiv profiterskih tezgi. Sindikati traže bolje plate za radnike sa prosječnim platama, jed-nake zarade za muškarca i ženu, veće penzije za ljude koji su cijeli svoj život naporno radili, kao i efikasniju zaštitu od otkaza za aktivne sindi-kaliste. Za ovakvu budućnost sa više zašti-te, bolje plate i više penzije i više medjunarodne solidarnosti, bore se sindikati 1. maja ali i dalje!

/ Švajcarski savez sindikata

1 procenat Švajcarskog stanovništva posjeduje više nego li preostalih 99 procenata zajedno. Umjesto da se ispravi ova očigledna nepravedna raspodjela, desno krilo marljivo kopa i dalje i stvara još veći jaz izmedju bogatih i siromašnih. Oni dijele teške milijarde, poreske poklone, na bogate i super bogate i podrivaju zaštitu i prava zaposlenih radnika. Krajnje je vrijeme za pravedan i odlučan otpor. Zato postoji samo jedno takodje i ove 2012. godine: Svi na ulice za Prvi maj! Za VIŠE zaštite plata i penzija!

Nr.2| april2012|Serbisch/Kroatisch/BosnischDodatak «work» novinama | Redakcija T +41 31 350 21 11, F +41 31 350 22 11 | [email protected] | www.unia.ch

Borba se uvijek isplati

Pobjeda protiv diskriminacijeDogadjaj prošle nedjelje u autobusu u Cirihu. Jedan stariji čovjek izbacu-je afričkog dječaka sa sjedišta, kako bi on trebao da oslobodi mjesto za starije osobe. Ostali putnici u auto-busu su stali u zaštitu dječaka, on ipak ima pravo da sjedi u autobusu! Čovjek je izašao iz autobusa narod je slavio pobjedu protiv ksenofobijeNa glasanju od 11. marta u kantonu Cirih glasači su slično reagovali pro-tiv diskriminacije dešnjačke partije. Cirih je glasao o zakonu za držav-ljanstvo, koji je dominirajući Kanto-nalni savjet hteo da pooštri. To nije bilo dovoljno Švajcarskoj narodnoj partiji već su pripremili još oštriji protivprijedlog.Novi zakon bi donio nepodnošljive prepreke za državljanstvo migrana-ta, neovisno od toga da li su dobro integrisani ili nisu. To bi pogodilo najviše mlade ljude druge i treće generacije koji su ovdje rodjeni i odrasli. Glasači Ciriha nisu dopustili da ih bezobzirnost desničara zaslijepi, već su glasali protiv prijedloga sa 56,4 %. Još jasnije je odbijen kontra prijedlog Švajcarske narodne partije koji je odbačen sa 59,6 %. U dobit-nike glasačke nedjelje u Cirihu se ubraja i Unia Cirih koja se snažno borila protiv ova dva prijedloga.Ciriški glasači su se opredjelili za razumnu praksu. Oni nisu tek tako prihvatili diskriminaciju i na taj način su pokazali jasan znak da se zalažu za cijelu Švajcarsku. Ovo glasanje je signal za budućnost. Miran suživot ljudi različitog porijekla trebao bi biti moguć ne samo u autobusu već i u cijeloj Švajcarskoj!

Marília MendesSindikalna sekretarica za migraciju

i član redakcionog tima

1. maj – Dan rada

1. maj – dan rada: za «VIŠE zaštite plata i penzija»

Editorial

2Socijalna pravda za sve

Ista plata za isti posao 4Opšti kolektivni ugovor produženZalaganje za više zaštite radnika se nastavlja

Praznik rada

U znaku borbe za jednakost 3

Više zaštite za sve

horizonte Nr.2|april2012|Serbisch/Kroatisch/Bosnisch 2

Ko radi u Švajcarskoj, mora da do-bije i Švajcarsku platu i da bude zaposlen u skladu sa Švajcarskim uslovima rada – svejedno da li su za-posleni kod jedne Švajcarske firme ili neke inostrane firme i svejedno da li je osoba Švajcarac ili stranac. Samo ako vlasti efikasno sprovedu ovaj princip, moguće posledice o slobodnom kretanju lica se mogu spriječiti.

Prateće mjere pooštritiZahvaljujući ovim popratnim mje-rama u Švajcarskoj se po prvi put može primjeniti realna kontrola da li poslodavci isplaćuju pravilno plate radnicima. Sindikat Unia je u prošlosti u više navrata istakao da se u primjeni pratećih mjera uočilo dosta propusta i da se popratne mje-re moraju pooštriti. U svojoj poruci koja se danas objavljuje na Savezni zakon o prilagodjavanju popratnih mjera u vezi slobodnog protoka lica Savezno vijeće preuzima značajne zahtjeve sindikata. Borba protiv prividne samostalnostiPosebno Savezno vijeće obećava efi-

kasnije mjere za borbu protiv privid-ne samostalnosti, oštrije kazne kod kršenja opšteobvezujućih odredbi opšteg kolektivnog ugovora i ugo-vora tkzv. Normalnog kolektivnog ugovora. Sindikat Unia sa zadovolj-stvom konstatuje da Savezno vijeće sad želi da djeluje. Sindikat očekuje da Parlament što brže i u potpunosti primjeni ove mjere. Neadekvatna zaštita od damping zaradeOvaj paket ne uključuje sve pro-

puste popratnih mjera. Damping plate se vrlo često uočavaju u firma-ma podpreduzimačima. Generalni izvodjači radova mogu da daju na-log podpreduzimačima, tako da se ne pridržavaju tj. ne primjenjuju adekvatne plate i radne uslove. Za sindikat Unia je jasno da je neop-hodna primjena solidarne odgovor-nosti i sigurnosnog depozita, kako bi se sankcije mogle efikasnije pri-mjeniti. Ove osnovne mjere zaštite moraju pod hitno da se primjene. Pri tome broj kontrola treba, koji da-

nas iznosi oko 40 000 poslodavaca godišnje još da se proširi odn. uveća.

Minimalna zarada kao zaštita od dampingaEfikasna zaštita protiv dampinga plata je odgovarajuća minimalna zarada. Niko ne smije da zaradjuje manje od 4000 franaka mjesečno ili 22 franka po satu. Sindikat Unia je zajedno sa drugim sindikatima iz saveza podnio narodnu inicijativu za regulisanje minimalne zarade.

/ Aurora García

Popratne mjere

Savezno vijeće preuzima djelomično sindikalne zahtjeve Konačno Savezno vijeće preuzima djelomično važ-ne sindikalne zahtjeve za zaštitu zaposlenih radnika. Sindikat Unia zahtijeva po-red brzog sprovodjenja ovih mjera, i uvodjenje solidarne odgovornosti i sigurnosnog depozita.

Osoblje benzinskih stanica Restos-hop AG u Bernu su zahtijevali samo to što im zaista i pripada: Odredbe iz opšteg kolektivnog ugovora u kantonu Bern se moraju pridrža-vati. Umjesto da izvrše neophodne korekcije, Restoshop je u decembru 2008 dao tkaz svim koji su se borili za svoja prava.

Isplate bivšim radnicimaPet pogodjenih radnika se borilo zu podršku sindikata Unia za svoja pra-va. Restoshop je platio na četvoro zaposlenih radnika nadoknadu od skoro 27 000 franaka. Peti zaposle-ni radnik je morao da ide do Višeg suda u Bernu kako bi dobio svoja prava. Sud je odlučno ustanovio: Pet zapo-slenih radnika se borilo zu podršku sindikata Unia n Zato što je Restoshop odstupio

od minimalnih odredbi opšteg kolektivnog ugovora maloproda-je u kantonu Bern. Shodno tome Restoshop AG S.J. mora naknad-no da plati preko 4000 franaka.

n Otkazi zaposlenih koji su se borili za primjenu opšteg kolektivnog ugovora je nezakonit. Stoga Re-stoshop mora da im plati preko 14 000 franaka odštete.

NAV je neadekvatno zaštićenZaposleni su dobili na sudu zato što je Restoshop napravio precedural-nu grešku. Kao i ranije minimalne zarade nisu regulisane opšteobvezu-jućom odredbom, preduzeća mogu još i danas da odstupe od toga. Za-to su minimalne zarade regulisane NAV-om – od 3230.– do 3955 fra-naka – u kanton Bernu još uvijek na dnevnom redu. Ovdje je potreban korak naprijed: Upravni savjet mo-ra odredbe iz NAV- za regulisanje radnih uslova konačno da proglasi opšteobvezujućim. Zaštita od otkaza se mora poboljšatiTome se dodaje: Zaštita od otkaza je potuno nezadovoljavajuća. Pa i ako su zaposleni nezakonito dobili otkaz nemaju pravo na ponovno zaposlenje. Švajcarska je kritikova-na zbog ovakvog stanja i od strane medjunarodnog gremija. Prije više od godinu dana Savezno vijeće je predložilo amandman na konsulta-tivni proces koji uključuje minimal-no poboljšanje zaštite od otkaza. Sindikat Unia očekuje, da Savezno vijeće i parlament krenu u pobolj-šanje nedovoljne zaštite od otkaza.

/ Aurora García

U decembru 2008 su otpuštani radnici benzinskih pumpi Restoshop AG, zato što su se zalagali za bolje uslove radnika. I poslednja radnica je dobila proces pred sudom: Restoshop AG mora da plati tri mjesečne plate zbog nezakonito datog otkaza. I ovaj slučaj ukazuje koliko je nedovoljna zaštita od otkaza kod radnika.

Maloprodaja nezakonit otkaz

Uspjeh za otpuštenu radnicu: Restoshop mora da plati

8. Mart: Otvoreno pismo na ParlamentŽene zaradjuju u prosjeku za jednak rad još uvijek 18,4 % manje plate. 8. Marta, za medjunarodni dan žena, Unia žene su aktivno učestvovale na akciji ispred zgrade Saveznog vijeća gdje su istakle volju da se najzad otvori dijalog prava na jednaku platu za jednak rad. Da se primjeni dobro-voljan proces socijalnog partnerstva za provjeru plata i njihovo prilagodja-vanje. Do sada je 20 preduzetnika dobrovoljno prihvatilo da se zalaže svim svojim snagama kako bi došlo do poboljšanja u pogledu izjadneče-nja plata.

Novi opšti kolektivni ugovor:u farma i hemijskoj industriji

Uskoro započinju pregovori za novi opšti kolektivni ugovor za zaposlene u Basler hemijskoj i farma industriji. Pogodjeni su oko 4500 zaposlenih radnika. Sindikat Unia je početkom marta prezentirao svoj katalog zahtje-va. Glavni problemi: Proširenje obima primjene kao i bolja zaštita od otkaza za starije zaposlene radnike i aktivne sindikaliste. Obzirom da aktuelni op-šti kolektivni ugovor ima nekoliko ne-dostataka, od strane sindikata Unia je otkazan na kraj aprila 2012. godine.

Rad nedjeljom: Faza pobjeda u LandquartRad nedjeljom u Alpskom Outlet VI-llage u Landquart ostaje i dalje za-branjen tokom medjusezone. Vlasnik lokala Outlets je podnio žalbu protiv rješenja kantonalnih vlasti u jesen 2011. godine. Ali ista je odbačena. Unia traži u svojoj žalbi od Kanto-nalnog upravnog suda da Landquart ne bude više označen kao turistička zona. Tako bi prodaja nedjeljom bila zabranjena tokom cijele godine.

Petroplus: Podnesena peticija

Sindikat Unia Neuenburg je predala kantonalnim vlastima Thierry Grosje-an 7. Marta, jednu peticiju od preko 2000 potpisa. Tu se izmedju ostalog zahtijeva da se Kanton Neuenburg zalaže za održavanje radnih mjesta kod Petroplus-Raffinerie u Cressier. Pored toga isplata ličnih dohodaka treba da bude zagarantovana nared-nih mjeseci.

News

Poprtane mjere treba pooštriti i kontrolisati njihovo sprovodjenje

Poklon za Božić – otkaz, da li je to moguće?

horizonte Nr.2|april2012|Serbisch/Kroatisch/Bosnisch 3

Dana 10. septembra 2005. godine je ubijen Luciano Romero na posebno brutalan način. Porodični čovjek je bio zaposlen u tadašnjoj Nestlé-Fabrik Cicolac i aktivan kod sindikata Sindicato Nacional de Trabajo del Siste-ma Agroalimentario (SINALTRAINAL). Nestlé je u 2002. godini pogoršao radne uslove radnika. Pošto se SINAL-TRAINAL zauzeo za radnike, sindikalistima su upućene prijetnje i Luciano Romero je ubijen.

Da demokratija sve više dolazi pod znak pitanja govori činjenica da po-ložaj sindikalista u svijetu nije na zavidnom nivou. Demokratska prava ponekad imaju cijenu života. Luciano Romeros slučaj je specijalan, jer je razjašnjen. Evropski humani centar European Center for Constitu-tional and Human Rights (ECCHR), jedna organizacija profesionalnih pravnika, odlučila se stoga, da podnese jedinstvenu optužnicu na Tuži-laštvo u Zugu: Po prvi put u Evropi su tuženi najveće kompanije i visoki činovnici multi-kompanija u ovom slučaju Nestlé, za ubistvo iz nehata. Carlos Olaya, isto tako aktivni sindikalista SINALTRAINAL, posjetio je u martu Unia Zentralsekretariat. Sa njim smo pričali o sindikatima u Kolumbiji, o tužbi i medjunarodnoj solidarnosti.

Carlos, kakakv je trenutni položaj pokreta sindikata u Kolumbiji?Vrlo dramatičan. U poslednjih 20 godina poslodavci i pripadnici para-vojnih snaga su s ciljem ubijali aktivne sindikaliste i tako su sindikate infiltrirali pomoću lijevo desničarskih ekstremista. Posledica toga je slabljenje sindikalnog pokreta i pad broja sindikalno organizovanih radnika.Iako je vodjama sindikalista uvijek prijećeno, Vlada i dalje ne vidi potrebu da preduzme zaštitne mjere. Naprotiv: ona ih smanjuje s obra-zloženjem da ne postoje paravojne grupe. Ona optužeje sindikate kao teroriste i predaje ih na sud, i tako se skriva realnost.

Čemu se nadate od ove tužbe?Ja bih napomenuo četiri tačke. S jedne strane želimo da senzibilišemo medjunarodnu javnost s druge strane postoji i pravna strana. Multi kompanije ne mogu proći nekažnjeno i kršiti ljudska prava. One se moraju prdržavati kodeksa i prdržavati se odredjenih pravila ponašanja. Medjutim kod Nestlé- postoji i specifična strana. Mi želimo da pokaže-mo pritisak na kompanije, da jedanput već budu spremni na pregovore. Mi želimo da s njima pronadjemo rješenja za razne probleme kao što su pravo rada, zaštita životne okoline i ljudskih prava. I na kraju želimo da postignemo da se istinska sloboda realizuje.

Kako možemo da vam pomognemo u inostranstvu?Možete nam pomoći na različite načine. Mi se svi borimo protiv kapitalizma To je naša velika i značajna borba. Za to je potrebna me-djunarodna solidarnost, i da svi radnici svijeta vode ovu borbu. Ali mi trebamo da savladamo granične prepreke i da podijelimo iskustva. Jer transnacionalne kompanije su izazov za sve sindikate. Protiv toga se možemo izboriti samo ako sindikalni rad razumijemo kao transnacio-nalni rad sindikata.

/ Aurora García

Multi korporacije trebaju preuzeti odgovornost

Parlamentarna skupština sindikata Unia je prihvatila ugovor nakon duge i veoma oštre kontraverzne rasprave. U Oltenu 10. Marta pri-sutnih 88 gradjevinskih radnika iz cijele Švajcarske su glasali za opšti kolektivni ugovor sa 46 na prema 31 glas i sa 11 suzdržanih glasova. Novi ZOU donosi mnogo poboljša-nja po pitanju zaštite. Postignuta su poboljšanja po pitanjima nastavka isplate plata u slučaju bolesti i zaštite od otkaza za starije radnike i sindi-kalne aktiviste.

Gradjevinski radnici kritikuju nisko povećanje plata Gradjevinski radnici su oštro kritiko-vali predvidjeni rast plata za 2012. godinu. Sve minimalne zarade su povećane za jedan procenat, gradje-vinski radnici će takodje dobiti opšte povećanje plata od jednog procenta, podijeljeno jedan dio opšte poveća-nje plata od 0,5 % i jedan dio za indi-vidualno povećanje plata od 0,5 %. S obzirom na jako dobro poslovanje gradjevinskog sektora ovako nisko povećanje plata je nerazumljivo.

Solidarna odgovornost i regulativa za loše vrijeme još otvoreniNekoliko tačaka kod novog opšteg kolektivnog ugovora ostaju otvo-reni i trebaće još da se pregovara. Iz perspektive sindikata uvodjenje solidarne odgovornosti kako bi se efikasnije suzbilo damping plata i prijeka potreba bolja regulativa za regulisanje isplate plata za slučaj lošeg vremena. Na regionalnom nivou u Ženevi, u Waadt i u Tessin udruženja gradjevinskih posloda-vaca su pružili ruku sardanje za re-gulisanje ovih tačaka. Gradjevinski radnici očekuju da se obave prego-vori u vezi preostalih tačaka i da vide jasan napredak poboljšanja u ovoj oblasti.

/ Aurora García

Gradjevinarstvo Opšti kolektivni ugovor

Novi opšti kolektivni ugovor za gradjevinarstvo

intervju

Dramatičan položaj sindikalnog pokreta u svijetu

Konačno ugovor produžen, neophodno još poboljšanja

Ukupno 55,8 % glasača se izjasnilo protiv inicijative «Za porez povolj-niju gradnju odn štednju u sektoru gradnje». Dobar znak jer bi inicija-tiva koristila samo onima sa viso-kim zaradama. Posjedovanje stana je već danas daje dosta olakšica za porez. Više poreskih olakšica bi bilo nepravedno za one koji nisu u mo-gućnosti da kupe sebi stan ili kuću.

Ne za više odmoraSindikalna inicijativa «6 nedjelja odmora za sve» je prošla bez šansi. Oko 66,5 % glasača su glasali protiv povećanja sasadašnjeg minimuma na 6 nedjelja odmora za sve. Ipak će sindikati na sledećim pregovo-rima za opšte kolektivne ugovore zahtijevati rješenje za bolju zaštitu na poslu, manje stersa na radnom

mjestu i više vremena za slobodne aktivnosti. Politika se mora pobri-nuti za više zaštite zaposlenih koji ne podliježu opštem kolektivnom ugovoru.

Nema fiksne cijene knjigaTakodje je odbačeno uvodjenje za-kona o fiksnim cijenama knjiga. Bez fiksne cijene knjiga će male i srednje knjižare i mnogobrojna značajna radna mjesta nestati sle-dećih godina- kao što je upravo već sad slučaj.

/ Aurora García

Dana 11. marta su Švajcarski glasači glasali protiv inicija-tive 6 nedjelja odmora za sve, zakon o cijenam knjiga kao i inicijativu o štednji u gradjevinarstvu. Za čudo inicijativa «drugi stan-inicijativa» je prihvaćena. Mišljenje iz perspek-tive migracije: Gradjani Ciriha su jasno odbacili pooštreni zakon o državljanstvu i SVP kontra prijedlog takodje.

Glasanja na saveznom nivou 11. marta 2012

Nedjelja nakon glasanja iz perspektive sindikata

Dana 11. marta su Švajcarski glasači glasali protiv inicija-tive 6 nedjelja odmora za sve, zakon o cijenam knjiga kao i inicijativu o štednji u gradjevinarstvu. Za čudo inicijativa «drugi stan-inicijativa» je prihvaćena. Mišljenje iz perspektive migracije: Gradjani Ciriha su jasno odbacili pooštreni zakon o državljanstvu i SVP kontra prijedlog takodje.

Advokat Celeste Ugochukwu je rodjen 1968 u Nigeriji. Studirao je filozofiju i 1991 godine je stigao u Evropu da se dalje usavršava. Nakon kursa jezika u Francuskoj došao je u Švajcarsku. Prošle godine je bio kandidat u Nacionalnom savjetu alternative lijevih Bern i aktivan je u različitim migrantskim udruženjima.

Zašto ste poslije usavršavanja jezika u Francuskoj došli u Švajcarsku?Imao sam prijatelja u Toulouse, koji mi je rekao u Švaj-carskoj se može studirati na dva jezika. To me je jako zainteresovalo. Želio sam da prvo u Fribourgu naučim njemački jezik i da onda studiram na univerzitetu a poslije da napravim doktorat na filozofiji. Ali vi ste onda studirali prava, zašto?Moj studij što sam u Nigeriji završio nije priznat u Švaj-carskoj. Morao bi prije doktorata da najmanje još dvije godine završim osnovni studij. Onda sam odlučio da napravim nešto drugo, naime da studiram prava.

Ti si veoma angažovan u oblasti migracije. Izmedju ostalog ste pomogli da se osnuje Afrikarat, koji je 3. marta održao svoj prvi kongres u Švajcarskoj. Zašto nam je potreban Afrikarat?Kad se desio slučaj prošle godine da jedan Nigerijanac umre prilikom nasilne deportacije na aerodromu Kloten pozvali smo nekoliko demonstracija. Bili smo iznenadje-ni koliko je Švajcaraca i drugih stranaca učestvovalo na Afričkim demonstracijama. Otuda se pojavila potreba da različite Afričke grupacije treba povezati. Afrikarat preuzima funkciju institucije koja posreduje izmedju Afričkih gradjana i Švajcarskih vlasti. U gradu Biel ima-mo pozitivna iskustva gdje su nas vlasti dobro prihvatile. I mi želimo da doprinesemo boljoj integraciji Afrikanaca u Švajcarskoj.

Da li misliš da je za Afrikance teži put integracije u Švajcarskoj nego za druge grupe stranaca?Sam sam primjetio da je teško da se integrišu ovdje ako žive s tom idejom da će se uskoro vratiti u svoju do-movinu natrag. Ali kao Afrikanac ili Afrikanka češće su provjeravani i osjeća se više nepovjerenja prema njima nego prema drugim migrantima. Jedan primjer: kao i svi ostali putnici u vozu sam pokazao moju godišnju kartu. Dok je kondukter svim drugima rekao «hvala» i otišao dalje od meine je tražio da vidi moj lični dokument. Pi-tao sam ga zašto? Njegov odgovor je bio da je već vidio da Crnci se voze sa kartom od nekog drugog. To me je razljutilo. To nije nikakav argument to je predrasuda i diskriminacija Crnaca.

/ Aurora García

Portret

Postići bolju integraciju afričkih žena

Integracija je otežana ako nam je u glavi samo misao da se što pre vratimo

Tkzv. dani čekanja: Da li to važi i za moj mali prihod? Na mom poslednjem radnom mjestu sam bio sedam mjeseci 50 % nesposoban za rad. U prosjeku sam zaradjivao oko 5500 franaka mjesečno. Na kraj 2011. godine sam dobio otkaz. Od 1. Janura primam novac iz kase za nezaposlena lica. U obračunu stoji 2750 franaka kao osigurana zarada. Kod prve isplate mi je odbijeno 10 dana na ime tkzv. opštih dana čekanja. Ja sam pročitao da osobe bez djece i koje zaradjuju manje od 3000 franaka ne bi smjelo da se odbijaju navedeni dani. Ima li kasa, obzirom da mi je te dane već odbila, pravo na to? Igra li pri tome ulogu da sam i dalje 50 % radno nesposoban i što za to dobijam nadoknadu iz osiguranja za slučaj bolesti?

Michael Schweizer: Da, kasa je u pravu. Opšte pravilo važi, da se tkzv. dani čekanja regulišu na osnovu osigurane plate i na osnovu obaveze izdržavanja maloljetne djece. Onaj ko zaradjuje manje od 3000 franaka, ne mora da se plaši da će mu se odbiti dani čekanja. Osigurana zarada se računa na osnovu najnovijih prihoda. U Vašem slučaju to je iznos od 5500 franaka. To je osnova za izračunavanje dana čekanja. Činjenica da ste 50 % na bolovanju i da zato dobijate novac od osiguranja, nema nikakvog uticaja. Na osnovu zakona za nezaposlena lica Vaša kasa mora prilagoditi stepen posredovanja Vašem stepenu radne sposobnosti. U Vašem slučaju je to 50 %. Dakle Vaša zarada je 2750 franaka na obračunu Obzirom da nemate maloljetnu djecu morate kod zarade od 5500 franaka računati sa 10 dana čekanja odn. deset neplaćenih dana. Stoga je obračun kase za nezaposlena lica korektan.

work, 1.3.2012

Porodični dodaci: Da li ću dobiti dječiji dodatak i ako sam nezaposlen? Od 1. Februara 2012 sam nezaposlen. Moja supruga radi četiri dana nedjeljno po pola dana. Mi imamo troje djece starosti 13, 15 i 17 go-dina.Porodični prihodi su veoma mali. Jedan kolega mi je rekao da lice koje je nezaposleno nema prava na porodične dodatke. Da li je to tačno?

Peter Schmid: Ovo je samo djelomično tačno. Prema saveznom zakonu o porodičnim dodacima dječiji dodatak do navršene 16. godine iznosi najma-nje 200 franaka mjesečno. Za mlade ljude na obrazovanju dječiji dodatak iznosi najmanje 250 franaka. Kantoni mogu da uvećaju ove iznose. Pravo na dodatak imaju u prvoj liniji zaposleni radnici i radnice. Podrazumijeva se da za jedno dijete može da bude isplaćen samo jedan dječiji dodatak. To važi u slučaju ako su obadva roditelja zaposlena. Radno nesposobni imaju pravo na dječiji dodatak ukoliko godišnji oporezivi prihodi ne prelaze iznos od 41 760 franaka i ukoliko ne primaju dodatak na penziju (ergencungslajstungen). Po-rodični dodaci se isplaćuju i na osobe koje ne rade puno radno vrijeme i to bez smanjenja. Preduslov je da je godišnja bruto zarada najmanje 6960 franaka. Ako vaša supruga zaradjuje najmanje 6960 franaka godišnje onda ona ima pravo na dječiji dodatak za vrijeme Vaše nezaposlenosti. Ako pak Vaša supruga zaradjuje manje od pomenutog iznosa ipak ne ostajete bez dječijeg dodatka: U tom slučaju će Vaša kasa za nezaposlena lica isplatiti dječije dodatke Vama u formi dodatog iznosa na ime dječijeg dodatka. Ovaj dodatak se isplaćuje prema kantonalnim odredbama i dodaje se na dnevnice obračunate iz osiguranja za nezaposlena lica.

work, 16.2.2012

horizonte Nr.2|april2012|Serbisch/Kroatisch/Bosnisch 4

www.unia.ch

Impressum: Beilage zu den Gewerkschaftszeitungen work, area, Événe­ment syndical | Heraus geber Verlagsesellschaft work AG, Zürich, Chefredak­tion: Marie­José Kuhn; Événement syndical SA, Lausanne, Chefredaktion: Sylviane Herranz; Edizioni Sociali SA, Lugano, Chef redak tion: Gianfranco Helbling | Redaktionskommission A. García, M. Akyol, D. Filipovic, M. Martín, M. Mendes, O. Osmani | Sprachverant wortlich Dara Filipovic | Layout C. Lonati, Unia | Druck Ringier Print, Adligenswil | AdresseUnia Redaktion «Horizonte», Weltpoststrasse 20, 3000 Bern 15, [email protected]

n Ako postoji predpostavka du plata nije korektno ispla-ćena, poslodavca prvo treba opomenuti. Često

se dešavaju nesporazumi koji se mogu brzo riješiti.

n Ako poslodavac isplaćuje platu na račun radnika u dijelovi-

ma dio po dio ili ako mu daje novčanice u gotovu u ruku, u pravilu nešto nije u

redu. U ovakvim slu-čajevima se odmah treba

utvrditi da li je firma u fi-nansijskim teškoćama. Unia

će Vam ovdje rado pomoći. n Ako poslodavac zaostaje sa

isplatom plate, mora rad-nik da opomene svoga

šefa pismenim putem i da mu postavi rok za isplatu. Ako posloda-vac ne reaguje na ovo pismo. Odmah treba konsultovati radnika iz sindikata Unia. n Ako poslodavac obeća da će upla-

titi stan i hranu

Činjenica je da se sve više i više dešava da poslodavac ne isplati platu. Ovo je posebno slučaj za mala preduzeća, koja su u velikoj mjeri izložena jakoj konkurenciji. Zato zaposleni kod nejasnoća ne trebaju da čekaju več odmah da zatraže razgovor kod poslodavca ili sindikata.

Isplata plate za vrijeme stečaja

Za vrijeme stečaja radnici moraju biti aktivni

Vi pitate –mi odgovaramo

onda se to treba da se napravi u pisanoj formi. Doduše usmeni sporazum isto važi, ali je kasnije jako teško dokazati bez pismenih dokumenata.

n Desi li se da preduzeće zbog finan-sijskih poteškoća padne pod stečaj, zaposleni mora odmah djelovati. On mora odmah da zatraži nei-splaćene plate u Službi stečajnog postupka ali najkasnije prije iste-ka roka u skladu s objavljivanjem stečajnog postupka u Švajcarskom službenom glasniku. Za neispla-ćene plate za četiri zadnja mjese-ca radnog odnosa prije otvaranja konkursa (stečaja) radnik može da podnese zahtjev za naknadu plata od fonda za insolventnost. Zahtjev mora da se preda nadležnoj kanto-nalnoj kasi za nezaposlena lica u roku od 60 dana nakon otvaranja konkursa u službenom glasniku. Ovaj rok se mora strogo poštova-ti. Ukoliko zaposleni ne podnese zahtjev u ovom roku gubi pravo na nadoknadu štete zbog nesol-ventnosti. Drugim riječima radnik treba biti aktivan ukoliko želi da od firme koja stoji pred konkursom že-li da dobije platu. Za pitanja u vezi sa stečajnim postupkom obratite se na svoj sindikat Unia.

/ Susana Pereira