-
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet
u Osijeku
Diplomski studij
Diplomski rad iz kolegija
E-vlada
Naslov rada:
Analiza korporativnog web mjesta tvrtke iz tekstilne
industrije
Mentor: Student:
Prof.dr.sc. Marijana Zeki-Suac Monika Mirkovi
Osijek, rujan 2010.
-
2
Sadraj
1. Uvod 7
2. Cilj i svrha rada 9
3. Koncept elektronikog poslovanja 10
3.1. Webocentrina tvrtka 14
3.1.1. Globalna infrastruktura 15
3.1.2. Veze s dobavljaima 16
3.1.3. Veze s kupcima, klijentima 16
3.1.4. Veze s posrednicima (distributerima i trgovcima) 17
3.2. Obiljeje webocentrine tvrtke 18
4. Prethodna istraivanja 20
4.1. Strateke odrednice razvoja tekstilne industrije u Hrvatskoj
za
razdoblje 2006. do 2015. 20
4.1.1. SWOT analiza 23
4.2. Hrvatska industrija tekstila i odjee u meunarodnoj razmjeni
25
4.2.1. Analiza disperzije i koncentracija 25
4.2.2. Analiza korporativnih prednosti 27
4.2.3. Analiza horizontalne i vertikalne specijalizacije
tekstilnih
i odjevnih proizvoda 29
4.2.4. Perspektive razvoja hrvatske industrije tekstila i odjee
u
meunarodnoj razmjeni 30
4.3. Istraivanje javnog miljenja o dizajnu web stranica 33
4.4. Vidi Web Top 100 39
5. Analiza web mjesta tekstilne tvrtke Sloga 42
5.1. Analiza faza razvoja e-poslovanja tvrtke Sloga 43
5.2. Analiza modela e-poslovanja tvrtke Sloga 49
5.3. Metrike poslovnih modela elektronikog poslovanja 50
5.4. Tehnoloki aspekt web mjesta tvrtke Sloga 52
5.5. Upotrebljivost web mjesta tvrtke Sloga 53
5.6. Sigurnost klijenata/korisnika 55
6. Sumarna ocjena web mjesta tvrtke Sloga 62
7. Zakljuak 63
Literatura 65
-
3
Popis tablica
Tablica 1. Razlike izmeu tradicionalnog i elektronikog
poslovanja 13
Tablica 2. Osnovni pokazatelji razvitka tekstilne i odjevene
industrije u Hrvatskoj 22
Tablica 3. GL indeks industrije tekstila i odjee prema
proizvodnim grupama 30
Tablica 4. Udio vlastite robne marke u izvozu 31
Tablica 5. Oekivanja poduzea tekstilne i odjevne industrije o
kretanjima izvoza u
razdoblju od 2007. do 2016. godine 32
Tablica 6. Popis poduzea 36
Tablica 7. Ocjena izgleda pojedinih web stranica 38
-
4
Popis slika
Slika 1. Okruenje webocentrine tvrtke 15
Slika 2. Integracija Interneta, intraneta i ekstraneta 18
Slika 3. SWOT analiza Hrvatske industrije tekstila i odjee
24
Slika 4. Kretanje indeksa entropije izvoza i uvoza proizvoda
tekstilne industrije i
odjea u razdoblju od 2000. do 2004. 26
Slika 5. Empirijski izraun RCA pokazatelja i broj proizvoda
industrije tekstila i
odjee na razini 4 znamenke SMTK u 2004. 28
Slika 6. Postotak populacije koja koristi Internet 33
Slika 7. Dobna struktura korisnika Interneta 34
Slika 8. Obrazovna struktura korisnika 35
Slika 9. Ocjena pojedinih karakteristike web stranice 37
Slika 10. Faze razvoja elektronikog poslovanja 44
Slika 11. Izgled web stranice tvrtke Sloga IMK d.d. 58
Slika 12. Prijedlog nove web stranice tvrtke Sloga IMK d.d.
(Poetna) 59
Slika 13. Prijedlog nove web stranice tvrtke Sloga IMK d.d. (O
nama) 60
Slika 14. Prijedlog nove web stranice tvrtke Sloga IMK d.d.
(mogunost kupnje proizvoda) 61
-
5
Saetak
Umreenost gospodarstva, globalizacija i
informacijsko-komunikacijska tehnologija postali su
pojmovi koji se koriste u svakodnevnici. Internet sa svojom
pojavom i svojim razvitkom
donio je brojne mogunosti i uklonio prostorne i vremenske
barijere. Uvidjevi lakou
poslovanja uporabom Interneta, u praksi se sve ee koristi pojam
e-poslovanje. Rije je o
obavljanju svih poslovnih transakcija i cjelokupnog poslovanja
koristei se Internetom i
informacijsko-komunikacijskom tehnologijom. Tvrtke koje su
usmjerene na ostvarivanje to
je mogue vie poslovnih transakcija putem Weba nazivaju se tzv.
webocentrine tvrtke.
Ovaj rad prikazuje elektroniko poslovanje kao napredan oblik
obavljanja poslovnih
aktivnosti koji donosi brojne prednosti, mogunosti i utede. Rad
je usmjeren na tvrtke iz
podruja tekstilne industrije, te se na temelju brojnih
istraivanja prikazuje stanje ove grane
industrije u cjelokupnom gospodarstvu, kao i njene perspektive i
mogunosti razvoja. Kako su
brojna poduzea napravile prvi korak i pojavile se na Internetu
sa svojom web stranicom
napravljena je analiza web mjesta tvrtke Sloga IMK d.d. sa
sjeditem u Poegi. Ocijenjen je
izgled web stranice, njena korisnost, te prikazano u kojoj se
fazi razvoja e-poslovanja nalazi
spomenuta tvrtka. Rezultati pokazuju kako ima mjesta za
napredovanje, te kako je potrebno
napraviti potpuni redizajn web stranice u svrhu uspjenijeg
e-poslovanja. Prijedlogom novog
izgleda stranice i uvaavanjem istog pokrenula bi se e-trgovina,
razvilo oglaavanje na webu,
to bi rezultiralo uspjenijim i efikasnijim poslovanjem, te
privlaenjem novih kupaca i
dugotrajnim zadravanjem postojeih.
Kljune rijei: Internet, e-poslovanje, tekstilna industrija, web
mjesto, analiza
-
6
Summary
Networked economy, globalization, information and communication
technologies have
become terms that are used in everyday life. Internet with its
appearance and its development
has brought many opportunities and eliminated the spatial and
time barriers. Recognizing the
ease of doing business using the Internet, the practice is
increasingly using the concept of e-
business. It is pursuit of economic activities and the entire
business using the Internet and
information and communication technology. Companies that are
focused on achieving as
much business transactions over the Web are called "webocentric"
companies. This paper
presents e-business as an advanced form of business activities
which bring many advantages,
opportunities and savings. The focus is on the company from the
textile industry, and is based
on numerous studies showing the state of the industry in the
overall economy and its
prospects and development opportunities. Many companies have
made the first step and
appeared on the Internet with its web pages. This paper analyzes
web site of Sloga IMK d.d.
company with headquarters in Poega. The appearance of Sloga's
web page and its usabillity
has been assessed. It has also been shown in what phase of the
e-business development does
the company find itself. The results show that there are
possibilities for progress, and that it is
necessary to make a complete redesign of the website for the
purpose of successfull e-
business. With the proposal of new page layout and respecting
it, e-commerce would be
launched, advertising on the web would be developed, and it
would result in more successful
and efficient business by attracting new customers and retaining
existing customers for a
long-term period.
Keywords: Internet, e-business, textile industry, website,
analysis
-
7
1. Uvod
U uvjetima globalizacije, meusobne umreenosti gospodarstva i
razvojem informacijsko-
komunikacijske tehnologije sve ee se pojavljuje pojam nove
ekonomije. Nova ekonomija,
pojam kojim su se poeli koristiti intenzivnije u novije vrijeme
usko je povezan s jaanjem
trendova globalizacije i znaaja informatikog drutva. Potrebno je
istaknuti da ne postoji
jedinstvena definicija nove ekonomije, a ono to se moe staviti
pod zajedniki nazivnik svih
pokuaja definiranja toga pojma jesu ekonomski rast i intenzivno
ukljuivanje informatike i
komunikacijske tehnologije (ICT sektora) u sva podruja ekonomije
i drutva, to uzrokuje
promjene i na strani ponude i na strani potranje. Nova ekonomija
jest ekonomija zasnovana
na znanju i na idejama o tome gdje je klju poboljanja ivotnog
standarda i stvaranja novih
radnih mjesta u mjeri u kojoj se inovativne ideje i tehnoloke
promjene ukljuuju u proizvode,
usluge i proizvodne procese. Ona pokuava odgovoriti na izazove
dananjice, a ti su kako
upravljati zemljom i voditi je u uvjetima kontinuiranih
tehnolokih promjena i inovacija.
Takoer, to je pojam koji je oprean definiciji stare ekonomije.
Ta se dva pristupa razlikuju
po osnovnom modelu rasta i izvorima ekonomskog rasta ekonomije.
Sirovine, materijal,
energija, novac, ekonomija obujma zamjenjuju se znanjem i
tehnolokim promjenama.
Restrukturiranje poduzea, ulaganje u informatiko tehnoloku
komponentu poduzea,
rastua konkurentnost i fleksibilno i razvijeno trite rada i
kapitala, izvori su rasta prema
ovome konceptu. Presudnu ulogu ima koritenje Interneta kao
globalnog medija koji
omoguuje povezivanje, uklanja vremenske i prostorne barijere,
donosi mnoge utede i
olakava poslovanje. Upravo zbog svih prednosti tvrtke svoje
klasino poslovanje poinju
zamjenjivati poslovanjem pomou Interneta. Danas je najpoznatiji
pojam elektroniko
poslovanje gdje je naglasak na stvaranju dodane vrijednosti
koristei se ICT tehnologijom. U
suvremenom gospodarstvu tvrtke se predstavljaju javnosti putem
svoga web mjesta. Kako je
prvi dojam najvaniji, a korisnici sve zahtjevniji i obrazovaniji
te zahtijevaju samo najbolje, te
konkurencija sve vea, veliki izazov se stavlja pred tvrtke u
smislu kako se predstaviti na
kvalitetan i zanimljiv nain, te kako zadrati lojalnost svojih
kupaca i privui nove,
potencijalne klijente. Upravo zbog toga web dizajn nije vie samo
kreiranje bilo kakve web
stranice i pojava na Internetu ve je to djelatnost koja ukljuuje
razliite segmente. Potrebno
je usmjeriti pozornost na ciljne skupine kojima se obraamo,
kvalitetu i kvantitetu sadraja,
privlanost web mjesta, dodatne usluge i linkovi koje se nude,
itd. Postoje brojne smjernice i
savjeti kako napraviti dobru web stranicu, kao i pogreke koje je
potrebno izbjegavati.
Pojavljuje se pojam web upotrebljivost koji se odnosi na
kvalitativan atribut koji odreuje u
-
8
kojoj je mjeri jednostavna upotreba grafikog suelja web stranice
to je kljuan preduvjet za
uspjenu web stranicu. Pridravanjem pravila o web dizajnu (koji
se odnosi na boje, font,
veliinu slova, raspored izbornika), distribuiranjem kvalitetnog
i korisnog sadraja,
koritenjem Web 2.0 tehnologije i mogunost kreiranja
personaliziranog portala klju je
uspjeha za stvaranje kvalitetne web stranice.
Ovaj rad predstavlja i analizira web mjesto tvrtke Sloga. Web
mjesto koje je dostupno na url
adresi www.sloga-fashion.hr , promatrano je s razliitih
aspekata: s obzirom na fazu razvoja,
modele koje koristi, uspjenost portala, usability Nakon ocjene
navedenih kriterija, dani su
prijedlozi za unapreenje web mjesta s ciljem izgradnje
poboljanog modela. Rad je
strukturiran na nain da daje detaljan pregled poglavlja, koji
polaze od upoznavanja itatelja s
pojmom elektronikog poslovanja, opisivanje karakteristika koje
treba imati tzv.
webocentrina tvrtka, te nakon prethodnih istraivanja koja su
usko vezana za temu ovoga
rada analizirano je spomenuto web mjesto. Dani su i prijedlozi
za poboljanje, te je na kraju
rada kreiran novi dizajn web mjesta. Istaknute su brojne
prednosti elektronikog poslovanja
kako bi ih tvrtka uoila i primijenila u budunosti. Kroz brojna
istraivanja vezana uz stanje
tekstilne industrije dolo se do zakljuka kako je situacija
zabrinjavajua i loa, te bi
moderniziranje ove grane gospodarstva donijelo poboljanje u
njezinu razvoju i poslovanju.
Stoga je potrebno iskoristiti sve mogunosti koje donosi
globalizacija, softverska i hardverska
rjeenja i brzo razvijajua mrena i komunikacijska
tehnologija.
-
9
2. Cilj i svrha rada
Svrha ovog rada je dati glavne smjernice za izradu korporativnog
web mjesta, ukazati na
najee greke koje se javljaju prilikom dizajniranja, te kroz
praktini dio prikazati stanje
tekstilne industrije u Republici Hrvatskoj. U radu e kao osnovni
ciljevi biti provjerena
hipoteza kako web mjesta tekstilne industrije u Hrvatskoj ne
slijede standarde novih
internetskih tehnologija. Takoer, analizirati e se i ocijeniti
web mjesto tvrtke Sloga,
ocijeniti koliina i kvaliteta informacija koje se nalaze, te
upozoriti na standarde web
dizajniranja koje konkretno mjesto (ne)potuje. Na kraju rada e
biti dan model korporativnog
web mjesta tekstilne industrije kao i prednosti i nedostaci
dosadanjeg modela. U svrhu
provjera hipoteza istraeni su teorijski koncepti i standardi
novih internetskih tehnologija koje
se u preporuuju u literaturi, te e se tekstilna industrija
analizirati prema tim teorijskim
smjernicama i modelima.
-
10
3. Koncept elektronikog poslovanja
Elektroniko poslovanje (e-business) podrazumijeva obavljanje
poslovnih aktivnosti preko
Interneta, odnosno stvaranje dodatnih vrijednosti koristei se
informacijsko-komunikacijskom
tehnologijom. ira definicija kae kako je elektroniko poslovanje
opi koncept koji
obuhvaa sve oblike poslovnih transakcija ili razmjene
informacija koje se izvode koritenjem
ICT tehnologije meu tvrtkama (B2B), izmeu tvrtki i njihovih
kupaca (B2C), ili izmeu
tvrtki i javne administracije (B2G). To je takoer, suvremeni
oblik organizacije poslovanja,
koji podrazumijeva intenzivnu primjenu informatike, i posebice,
internetske tehnologije pri
obavljanju kljunih ili jezgrenih (engl. core) poslovnih
aktivnosti. Gledajui kroz vrijeme,
koncept elektronikog poslovanja razvio se u prvoj polovici
devedesetih godina 20. stoljea
kada se shvatilo da se Internet i www servisi mogu koristiti za
obavljanje razliitih poslovnih
transakcija i pruanje usluga. Internet je postao globalni
gospodarski prostor, a usporedno s
tim, roen je i koncept elektronikog poslovanja. (Panian,
2002)
Povijesno gledajui razvoj elektronikog poslovanja odvijao se na
sljedei nain:
sedamdesetih godina 20. stoljea pojavljuje se pojam ETF
(Electronic Found
Transfer), odnosno Elektroniki prijenos novca. Rije je o
postupku kojim se pomou
elektronikog prijenosa poruke prenosi novac izmeu dva mjesta,
bez fizikog
prijenosa gotovine.
osamdesetih godina 20. stoljea razvija se EDI (Electronic Data
Interchange) to
oznaava elektroniku razmjenu poslovnih dokumenta izmeu poduzea
koristei
specifine i strukturirane podatke. Na lak i brz nain razmjenjuju
se poslovne ili
administrativne poruke (narudbe, obavijesti o plaanju, stanju
zaliha...)
sredinom osamdesetih godina razvijaju se online servisi, odnosno
zatvorene raunalne
mrea kao to je npr. America Online (Amerika tvrtka za pruanje
komercijalnih
informacijskih usluga na Internetu). Ova tvrtka, godine 1995.,
preuzima vodei
poloaj meu komercijalnim mrenim sustavima.
devedesetih godina dolazi do razvoja WWW-a (World Wide Web) koji
omoguava
jednostavan rad na mrei i povezivanje s bazama podataka.
Ve krajem 1994. i poetkom 1995. godine pojavljuju se web mjesta
s mogunou
obavljanja poslovnih transakcija. To vrijeme se uzima kao poetak
elektronikog poslovanja.
U poetku se radilo o elektronikim katalozima gdje su se mogle
pronai informacije o
-
11
proizvodima i uslugama, a zatim su dodane brojne funkcionalnosti
kao to su: pretraivanje
po odreenom kriteriju, dogovaranje uvjeta kupnje i isporuke,
naruivanje proizvoda/usluga,
elektroniko plaanja, te isporuka dobara koje je mogue
digitalizirati kao to su video,
glazba, igre ili filmovi. Nakon toga, u gospodarskim i
poduzetnikim krugovima sve ee se
spominje pojam elektronikog poslovanja, a tvrtke se meusobno
udruuju kako bi se svojim
poslovima nadopunjavali. Elektroniko poslovanje razvilo se veoma
brzo i to u periodu
kraem od deset godina. IBM je 1997. godine prvi poeo s upotrebom
termina e-business.
Do tada je uglavnom bilo rije o e-commerce (elektronska
trgovina) i taj se pojam esto
poistovjeivao s pojmom elektroniko poslovanje. No, izmeu ova dva
pojma postoje
odreene razlike. Elektroniko trgovanje ukljuuje razmjenu dobara
i usluga izmeu kupca,
poslovnih partnera i prodavatelja. Elektroniko poslovanje ine
svi ti elementi, ali takoer i
operacije to se obavljaju unutar same tvrtke. Takve su
operacije, primjerice, upravljanje
proizvodnjom, razvojem, korporacijskom infrastrukturom i
proizvodima. (Panian, 2002)
Prednost e- poslovanja je ta to ono moe poboljanim marketingom
poveati prodaju, kao i
veliinu prodajnog programa te smanjiti trokove poslovanja.
E-poslovanje proiruje trite i
time poveava razliite mogunosti kupovine. Kupcima su informacije
o proizvodima i
uslugama dostupnije, imaju vei izbor proizvoda po niim cijenama,
a kupovina im postaje
praktinija i prilagodljivija zbog dueg radnog vremena, tj.
dostupnosti proizvoda 24 sata
dnevno sedam dana u tjednu. E-poslovanjem smanjuju se
transakcijski trokovi kojima su
izloeni i kupci i proizvoai poboljanim tokovima informacija i
boljom koordinacijom
aktivnosti. Takoer, jedna od prednosti jest jeftino globalno
publiciranje informacija, te
mogunost unutranje i vanjske integracije tvrtke. Od tehnolokih
prednosti istie se
jednostavna obrada, pretraivanje, spremanje i prenoenje
razliitih vrsta medija.
Elektroniko poslovanje poveava brzinu i jednostavnost obavljanja
poslovnih transakcija.
Rezultat toga je bolja pozicioniranost na tritu i pojaana
konkurencija. Od svakog poduzea
moe se oekivati da e izai s novim, kvalitetnim i privlanim
rjeenjem u podruju
marketinga, promidbe, oglaavanja, ponude dodatnih usluga i
pogodnosti klijentima...
Prisutnost je na tritu uinkovitija, neizravno se kontrolira
konkurencija i osigurava se
skladniji razvitak. Potroai i poslovni partneri mijenjaju svoje
ponaanje jer se njihova
iskustva u uvjetima e-poslovanja brzo kumuliraju i obogauju. Svi
sudionici u takvom
okruenju znatan dio administrativnih i drugih poslova obavljaju
lake i bre, s udaljenih
lokacija, bez ekanja ili potrebe za osobnim kontaktom sa
zaposlenicima drugih kompanija.
Nedostaci Eposlovanja se uglavnom odnose na pitanje zatite
(zatita podataka od
-
12
neovlatenog pristupa, zatita autorskih prava, zatita privatnosti
osoba unutar i izvan
poslovnih organizacija, zatita od virusa). Nedostatak uvoenja
e-poslovanje je i ljudski
faktor, tj. zaposlenici i svi oni koji se iz razliitih razloga
opiru uvoenju ovakvog naina
poslovanja. Implementacija e-poslovanja obuhvaa velik broj, ako
ne i sve zaposlenike,
nameui im nove zahtjeve i pravila ponaanja prilikom obavljanja
posla, te menaderi tvrtke
moraju uvijek raunati na odreeni stupanj otpora. Zaposlenici
proivljavaju stresno razdoblje
prilagoavajui se novim uvjetima rada i poslova, a isto tako
strah od novog i nepoznatog
dodatni su razlozi za neprihvaanje novog stanja unutar tvrtke.
Upravo zbog svih navedenih
prednosti i nedostataka e-poslovanje je kompleksan i dinamian
proces jer zahtijeva nova
tehnoloka, marketinka i menaderska znanja. Rad na usvajanju
elektronikog poslovanja
nastavlja se i nakon njegova uvoenja, a softveri koji se koriste
razvijaju se dinamino,
svakodnevno nudei bolja i kvalitetnija rjeenja koja nude nove
mogunosti, ali i nove
izazove. Prilagodba i usvajanje novih znanja i vjetina, te
brzina akcije i reakcija nuan je
uvjet za uspjeh poslovanja. Koncept elektronikog poslovanja
proirio se na sve poslovne
djelatnosti i primjenjiv je u svakoj od njih. No, postoje
djelatnosti u kojima je zabiljeen vei
uspjeh nego u ostalima i u kojima je do sada prikupljeno najvie
pozitivnih iskustava. Primjeri
takvih djelatnosti su (Panian, 2002) :
online prodaja vlastitih dobara i usluga,
elektroniko trgovanje,
online zabava i rekreacija,
elektroniko bankarstvo i online financijske transakcije,
elektroniko izdavalatvo i nakladnitvo.
Dobro organizirano elektroniko poslovanje omoguuje lagano
dobavljanje, procesuiranje,
distribuiranje i djelovanje na temelju informacija,
upotrebljavajui ih na posve nov i uinkovit
nain. Internet je stvorio potpuno novi prostor za izgradnju
novog gospodarstva kroz
suradnju, proizvodnju i trgovinu. E-poslovanje sa svojim
razvojem polagano je istisnulo
tradicionalno poslovanje zbog niza prednosti i olakanja koje
donosi. Tradicionalne
prodavaonice koji su ograniene prostorom, ve se sada nadopunjuju
elektronikim
(virtualnim) prodajnim mjestom na webu. Ne postoji tradicionalna
prodavaonica koja bi
mogla nuditi 50.000 artikala, dok je virtualno to mogue. Ponuda
putem elektronikog
prodajnog mjesta u kvantitativnom smislu niime nije ograniena, a
takoer se stvaraju web
mjesta na kojima se predstavlja ponuda razliitih prodavaa tako
da kupci na jednoj lokaciji
-
13
mogu dobiti uvid u raznolikost ponude i usporeivati ih. Osnovne
razlike izmeu
tradicionalnog i elektronikog poslovanja prikazane su sljedeom
tablicom:
Tablica 1. Razlike izmeu tradicionalnog i elektronikog
poslovanja (Panian, 2003, str. 49)
Kljuno obiljeje
Tradicionalno poslovanje
Elektroniko poslovanje
Ciljevi Usko postavljeni i fiksirani iroko postavljeni i
promjenjivi
Radni zadaci osoblja Redoviti radni zadaci, u
punom radnom vremenu
Najee kao dodani zadaci uz
redovne radne zadatke
Tehnologija Podravajua uloga Kljuna uloga
Zahtjevi Stabilni Dinamiki i promjenjivi
Struktura zadataka Mnogo slijednih zadataka Mnogo usporednih
zadataka
Povezanost s drugim
projektima
Ograniena Intenzivna, zbog dijeljenja zajednikih
resursa
Fiziki kapital Posjedovanje vlastitog
kapitala
Outsourcing (eksternaliziranje) -
preputanje dijela poslova vanjskom
partneru
Proizvodnja Usmjerena na plasman
proizvoda
elje i potrebe kupaca i njihovo
zadovoljstvo
Glavni resurs poslovanja Fiziki resursi (sirovine,
materijali)
Informacija
U odnosu na tradicionalno poslovanje, u elektronikom poslovanju
pridjev fiziki (fiziki
proizvod/usluga, fizika isporuka) zamjenjuje se pridjevom
digitalni. Upravo je rije digitalni
u sreditu jer se poduzea meusobno udruuju (integracija), surauju
(kolaboracija) na
globalnoj razini uporabom Interneta kao osnovnog medija. Kao to
je vidljivo iz prethodne
tablice, jedna od znaajnih razlika i karakteristika, je glavni
resurs poslovanja. Kod
tradicionalnog poslovanja se dodaje vrijednost fizikom resursu
od procesa nabave do procesa
prodaje, a kod e-poslovanja upravlja se informacijama i one se
koriste za dodavanje
vrijednosti proizvodu ili usluzi. Tako, takozvani virtualni
lanac vrijednosti, ukljuuje
prikupljanje, organiziranje, selektiranje i distribuciju
informacija, tj. one se pretvaraju u
-
14
korisno znanje koje dodaje vrijednost. Elektronsko poslovanje,
kao tehnoloki najnapredniji
modalitet organizacije poslovanja kompanije, se ostvaruje
koliinski (kvantitativno) i
vrsnoom (kvalitativno) intenzivnom primjenom informatike, a
posebno mrene tehnologije,
te u tom smislu presudnu ulogu ima globalna multimedijska
svjetska mrea Internet.
3.1. Webocentrina tvrtka
Elektroniko poslovanje se u svom radu prvenstveno koristi World
Wide Webom-om. Web
mjesto je zbirka povezanih web stranica, slika, videa ili drugih
digitalnih materijala, te je ono
glavno raunalo na barem jednom web serveru, a dostupno je putem
Interneta ili privatne
lokalne mree. To je toka putem koje tvrtka ostvaruje kontakt s
okolinom, dakle s
ostatkom internetskog virtualnog gospodarskog prostora i obavlja
sve potrebne transakcije
sa subjektima iz okruenja. Usmjeravanjem i ostvarivanjem to je
mogue vie poslovnih
transakcija putem Weba, tvrtka se iz tradicionalne transformira
u tzv. webocentrinu tvrtku.
(Panian, 2003) Kroz web tvrtka komunicira sa svojim
okruenjem.
Najvaniji i osnovni elementi okruenja webocentrine tvrtke
su:
globalna infrastruktura,
dobavljai,
kupci/klijenti,
posrednici.
-
15
Na sljedeoj slici nalazi se prikaz mjesta i uloge webocentrine
tvrtke u njezinom okruenju.
Slika 1. Okruenje webocentrine tvrtke (Panian, 2003, str. 50,
modificirano)
3.1.1. Globalna infrastruktura
Globalna infrastruktura obuhvaa:
Sigurnosnu infrastrukturu koju ine sustavi osiguranja
integriteta podataka, zatite
privatnosti sudionika i tajnosti informacijskih sadraja.
Sustavi digitalnog plaanja i naplate prodanih proizvoda i
usluga
Elektroniko bankarstvo koje podrazumijeva elektroniko obavljanje
bankarskih
transakcija.
Zakonsku regulativu, koja je podjednako vana kao i u
tradicionalnom poslovanju, a
zbog globalnog e-poslovanja procesi koje ovdje treba pravno
urediti su sloeniji.
Elektronika trita na kojima se primjenjuje odreena tehnika
razmjene podataka na
web mjestima koja nude ponudu i potranju u okviru elektronikog
poslovanja.
Komunikacijsku infrastrukturu e-poslovanja koja ukljuuje sva
tehnoloka rjeenja
tvrtke koja podupiru formalnu i neformalnu komunikaciju unutar i
izvan tvrtke.
Nacionalnu i globalnu informacijsku infrastrukturu koju ine svi
hardverski,
softverski i informacijski resursi na nacionalnoj/ globalnoj
razini.
Upravljanje
tvrtkom
Povezivanje s
kupcima
Povezivanje s
dobavljaima
Globalna
infrastruktura
Povezivanje s
distributerima i
trgovcima
-
16
3.1.2. Veze s dobavljaima
Elektronikim povezivanjem unapreuju se svi aspekti odnosa izmeu
tvrtke i njezinih
dobavljaa i ostalih poslovnih partnera:
Pronalaenje dobavljaa sirovina i materijala je mnogo bre i
jednostavnije, te je
mogue relativno jednostavno pronai nove i s njima pokuati
uspostaviti poslovne
odnose.
Prikupljanje informacija s trita nabave, to znai razmjenu
informacija od
zajednikog interesa (informacije o konkurenciji, stanje trita,
ekonomski pokazatelji
o kretanjima u poslovnom okruenju, informacije o konkurenciji
itd.).
Upravljanje procesom nabave, gdje razmjena informacija omoguuje
bolje upravljanje
procesima nabave materijala, sirovina i usluga. Takoer se
osiguravaju povoljniji
uvjeti nabave, izbjegavaju nestaice i poremeaji u procesu nabave
zajednikim
usklaenim planiranjem poslovnih i razvojnih aktivnosti.
Upravljanje ulaznim raunima i plaanjem pri emu se automatiziraju
procesi
zaprimanja, kontrole i likvidacije ulaznih rauna (rauni od
strane dobavljaa za
isporuenu robu ili usluge). Stvaraju se uvjeti za trenutni i
trajni uvid u stanje tih
rauna, u obveze plaanja tvrtke i njihovu pravovremenu
realizaciju.
3.1.3. Veze s kupcima, klijentima
Temelj uspjene realizacije koncepta e-poslovanja i webocentrine
tvrtke jest ostvarivanje
dobrih odnosa i veza s kupcima odnosno klijentima. To je mogue
postii organizacijom i
provedbom:
Online ili direktnog marketinga koji zadrava mnoge mogunosti
tradicionalnog
marketinga, ali omoguuje i brojne nove opcije kao to su:
zadovoljavanje potreba
potroaa u realnom vremenu, kreiranje aktivnih web stranica,
interakcija s klijentima,
odnosi jedan prema jednome.
Elektronike naplate potraivanja od klijenata, gdje nestaju
tradicionalni oblici
plaanja, a najee koritena sredstva naplate postaju
kreditne/debitne kartice, tzv.
pametne kartice i elektroniki novanici, elektroniki (digitalni)
novac, te sustavi
mikroplaanja.
-
17
Pravovremenog informiranja i pruanja online usluga klijentima su
bitni sastojci
sustava za upravljanje odnosima s kupcima (engl. Customer
Relationship
Management-CRM) koji predstavlja davanje prioriteta potrebama
klijenata, te
postizanje povjerenja kupaca kako bi se stvorio osjeaj
lojalnosti te dugorono
izgradila mrea kvalitetnih odnosa.
Ponude zabavno/rekreacijskih aktivnosti
Aktivnosti na elektronikom tritu
Upravljanje uslugama i prodajom
Obavjetavanje o tritima i prikupljanje informacija o kupcima,
odnosno klijentima
koje se integrira u metodologiju stvaranje poslovne
inteligencije (engl. Business
Intelligence). Sustav poslovne inteligencije uva informacije i
znanje o konkurenciji,
kupcima, dobavljaima, procesima. On omoguava poslovno
pregovaranje i brojano
argumentirani nastup prema kupcima i dobavljaima, kvalitetno
operativno planiranje,
praenje ponaanja konkurencije, promatranje pojedinih trinih
segmenata te
predvianje buduih pojava. Takoer, sustav poslovne inteligencije
nudi bolje
razumijevanje vlastitih kupaca i spoznaju to ih potie na odreeno
ponaanje.
3.1.4. Veze s posrednicima (distributerima i trgovcima)
Potreba za posrednicima u novom obliku poslovanja, tj. u
elektronikom poslovanju nije
nestala. Javljaju se samo novi oblici posredovanja. Preko weba
posrednici (trgovci i
distributeri) odravaju direktne kontakte s krajnjim korisnicima,
te na njihove zahtjeve
proizvoai / nuditelji usluga trebaju to bre i kvalitetnije
odgovarati. Osnovni zadaci to ih
proizvoai ili nuditelji usluga pri tom moraju izvravati su:
promptno odgovaranja na zahtjev trita jer su trita u
e-poslovanju dinamina te
proizvoai i nuditelji usluga moraju fleksibilno organizirati
svoj rad i vrijeme,
nadopunjavanje / obnavljanje zaliha ime se nastoji udovoljiti
narasloj trinoj
potranji ili izbjegavanje nepotrebnih trokova odravanja zaliha
robe u sluaju
smanjenja potranje,
distribucija informacija o proizvodima i uslugama jer se
potroaima prezentiraju prvo
informacije, a zatim sam proizvod ukoliko ga oni ele,
realizacija narudbi u to brem roku i na to korektniji nain,
upravljanje izlaznim raunima i naplatom
-
18
upravljanje rezervnim dijelovima i ugovaranjem, kao to je i u
tradicionalnom
poslovanju, potrebno je osigurati rezervne dijelove,
servisiranje proizvoda i
odgovaranje na eventualne reklamacije kupca.
3.2. Obiljeje webocentrine tvrtke
Jedno od glavnih obiljeja elektronikog poslovanja, a time i
webocentrine tvrtke jest
integracija, tj. objedinjavanje, tri tipa mree
klijentsko-posluiteljske arhitekture: Interneta,
intraneta i ekstraneta. Internet je javno dostupna globalna
paketna podatkovna mrea koja
zajedno povezuje raunala i raunalne mree koritenjem istoimenog
protokola, te moe
posluiti za postavljanje web mjesta usmjerenog okruenju, za
pruanje usluga klijentima, za
prikupljanje podataka iz okoline i obavjetavanje o tritima.
Intranet je privatna raunalna
mrea neke organizacije koja koristi Internet protokole, mrenu
povezanost i mogunosti
javnih telekomunikacijskih sustava kako bi omoguila svojim
zaposlenicima sigurnu
razmjenu informacija ili obavljanje nekih radnji vezanih za
organizaciju. Koritenjem
intraneta unapreuje se upravljanje unutarnjim procesima,
korporacijskim znanjem i
komunikacija unutar tvrtke. Ekstranet je privatna mrea s
ogranienim pristupom unutar jedne
tvrtke pomou koje se sigurnosnim putem sudjeluje u poslovnim
informacijama i
operacijama s dobavljaima, kupcima i poslovnim partnerima. Model
webocentrine tvrtke
iz kojeg je vidljivo na koji se nain ostvaruje takva integracija
prikazan je sljedeom slikom:
Ekstranet
Internet
Slika 2. Integracija Interneta, intraneta i ekstraneta (Panian,
2003, str. 54, modificirano)
Dobavljai
Financijske
institucije
Distributeri
Davatelji
logistikih usluga
Distribucija
informacija
Usluga
klijentima
Poslovna
inteligencija
Internetski
duani
TVRTKA - Upravljanje znanjem
- Unutarnja komunikacija
- Upravljanje projektima
Intranet
-
19
Promjene u upravljakim aktivnostima koje se javljaju u
webocentrinoj tvrtci koritenjem
Interneta, intraneta i ekstraneta jesu:
Razvoj proizvoda bre ostvarivanje ciljeva jer su lako dostupne
informacije o
tehnolokim postignuima, aktivnostima konkurencije i promjenama u
trinoj
potranji, a putem ekstraneta se uspostavlja povremeni ili trajni
suradnikih ili
partnerskih odnosa sa srodnim ili komplementarnim tvrtkama.
Potpora logistikom lancu i lancu vrijednosti - stvaranje
optimalnih logistikih lanaca i
formiranje lanaca ili mrea vrijednosti, to rezultira niim
trokovima logistike.
Upravljanje ljudskim resursima - zaposlenici sami organiziraju
svoje radno vrijeme i
poslove, a zadaci se obavljaju na daljinu (teite radnih i
poslovnih aktivnosti seli se s
fizike lokacije tvrtke na lokacije njenih zaposlenika),
izmijenjeni je nain motivacije
zaposlenika jer se kontroliraju uinci, usavravanja i uvjebavanja
za rad, a
nagraivanje je po postignutim rezultatima.
Obrazovanje i uvjebavanje za rad - djelatnici sami kombiniraju
uenje, trening i
konkretni rad, te se u sve veoj mjeri primjenjuje koncept uenje
na daljinu (Distance
Education, E-Learning).
Upravljanje proizvodnjom potrebno je sve manje ljudi u
proizvodnji u klasinom
smislu, a ivi ljudski rad se supstituira strojnim radom.
Raunovodstveno upravljanje i financijsko planiranje Internet
omoguava
prikupljanje financijskih informacija i to na tri naina: brzim
pribavljanjem podataka,
ciljanim traenjem, koritenjem i generiranjem informacija, te
dodavanja vrijednosti
informacijama.
-
20
4. Prethodna istraivanja
4.1. Strateke odrednice razvoja tekstilne industrije u Hrvatskoj
za
razdoblje 2006. do 2015.
Studija Strateke odrednice razvoja industrije tekstila i odjee u
Hrvatskoj za razdoblje od
2006. do 2015. temelji se na stratekim dokumentima gospodarskog
razvoja Republike
Hrvatske. Naruitelj ovog projekta jest Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetnitva
Republike Hrvatske, a nositelj projekta je Ekonomski institut,
Zagreb. Svrha ovog projekta je
identificirati sastavnice strategije razvoja industrije tekstila
i odjee, kao usmjeravajui okvir
za donoenje izvedbenih odluka na razini proizvoaa i nositelja
industrijske politike. U
pripremi baze podataka i korisnim sugestijama, glede izvedbenog
sadraja Studije, autorima
su svoju pomo pruili i suradnici iz Ministarstva gospodarstva,
rada i poduzetnitva i
Hrvatske gospodarske komore. Prvi dio studije jest SWOT analiza,
analiza snaga, slabosti,
prilika i prijetnja u razvoju industrije tekstila i odjee. Drugi
dio studije koji je vaan po
miljenju autora ovog rada je stanje tekstilne industrije 2005. i
2010. godine, te prognoza rasta
u buduem razdoblju. U provedbi istraivanja, kombinirani su
primarni i raspoloivi
sekundarni izvori podataka. Kao sekundarni izvori podataka
koritene su dostupne studije,
ekspertize i relevantna znanstveno-struna literatura. Takoer, u
istraivanju su koritene
razliite baze podataka, npr. podaci Dravnog zavoda za
statistiku, EUROSTAT-a, statistiki
podaci Europske komisije i baza COMEXT (Comext je referenta baza
podataka Eurostata za
robnu razmjenu s inozemstvom). Primarni podaci prikupljeni su
putem anketiranja
proizvoaa tekstila i odjee u Hrvatskoj. Za te potrebe izraen je
visoko strukturirani anketni
upitnik, koji je imao za cilj prikupiti ope podatke o poduzeima,
podatke o proizvodnji i
kapacitetima, uvozu i izvozu, financijske podatke i podatke o
trinoj poziciji poduzea.
Anketiranje je provedeno u razdoblju od prosinca 2006. do veljae
2007. godine. Prikupljen je
uzorak od 80 poduzea, ime je postignuta stopa odgovora od 52% od
ukupnog broja
poduzea koja su primila anketni upitnik (153 poduzea). U uzorku
su zastupljeni svi glavni
proizvoai u tekstilnoj i odjevnoj industriji, te se prema tom
pokazatelju uzorak moe
smatrati reprezentativnim. U svrhu obrade prikupljenih podataka,
koritene su primjerene
statistike i ekonometrijske metode1, ukljuujui deskriptivnu
statistiku, analizu varijance
(ANOVA), do primjene sloenih ekonometrijskih metoda za procjenu
buduih kretanja u
industriji tekstila i odjee.
1 Ekonometrijske metode se koriste iskljuivo u istraivanjima
primijenjenim u okvirima odreenih ekonomskih
podruja. Sama rije ekonometrija bi se mogla prevesti kao
mjerenje u ekonomiji.
-
21
Industrija tekstila i odjee jedna je od vanih gospodarskih
djelatnosti u EU s obzirom na
njezin doprinos zaposlenosti, razvitku prateih industrija,
poduzetnitvu i BDP-u. Proces
globalizacije zaotrio je konkurenciju i nametnuo pitanje potrebe
restrukturiranja,
modernizacije i temeljitog propitivanja vlastitih razvojnih
perspektiva. U Hrvatskoj je
industrija tekstila i odjee najveim dijelom privatizirana i
usitnjena s preteitim udjelom
malih i srednjih poduzea u broju poduzetnika. Slino kao i u EU,
ona prolazi kroz razdoblje
intenzivnih promjena i strukturnog prilagoavanja. Proizvodnja u
tekstilnoj i odjevnoj
industriji smanjena je u 2005. godini u odnosu na 2000. godinu
za 30,2 %. Pad proizvodnje
posljedica je tranzicije, liberalizacije trita (ulazak u WTO), a
poveana uvozna konkurencija
dovela je do slabljenja pozicija domaih proizvoaa, a to se
odrazilo na pad broja zaposlenih.
Analiza stanja i mogunosti razvoja industrije tekstila i odjee u
Hrvatskoj i EU bila je
polazna osnova za izradu projekcija razvoja ove industrije u
Hrvatskoj. U razdoblju 1997.-
2005. zabiljeen je znaajan pad udjela tekstilne i odjevne
industrije u Hrvatskoj, ali i u
Europskoj uniji. Tekstilna i odjevna industrija Hrvatske usprkos
znaajnom padu jo uvijek
ima relativno visok udio u BDP (1,3%) i zaposlenosti (3,0%).
Porast produktivnosti u
tekstilnoj i odjevnoj industriji Hrvatske je sporiji nego u
ostalim sektorima gospodarstva. Rast
produktivnosti proizlazi iz znaajnijeg smanjivanja zaposlenosti.
Prosjene plae u tekstilnoj i
odjevnoj industriji u Hrvatskoj znaajno zaostaju za kretanjem
plaa u ostalom gospodarstvu,
ali i za kretanjem produktivnosti. Problemi tekstilne i odjevne
industrije su dublje naravi
nije rije samo o konkurentnosti trokova, ve o sporom
restrukturiranju u cjelini, te nunoj
znaajnoj promjeni strukture proizvodnje. Uz nastavak dosadanjih
kretanja status quo
scenarij, bruto dodana vrijednost u tekstilnoj i odjevnoj
industriji e do 2015. biti
prepolovljena u usporedbi s 1997. godinom.
-
22
Tablica 2. Osnovni pokazatelji razvitka tekstilne i odjevene
industrije u Hrvatskoj (Skupina
autora, 2007, str.32, modificirano)
Industrija tekstila i odjee 2005. 2010. 2015.
BDV, mil.kn, stalne cijene 2005. 2.004 1.634 1.332
Udio u BDV Hrvatske 1,1 0,7 0,5
Broj zaposlenih, u tisuama 38,0 28,9 22,4
Broj zaposlenih, 1997=100 72,9 55,4 42,9
Udio u ukupnoj zaposlenosti 2,8 1,9 1,3
Indeks bruto plaa, Hrvatska=100 52,0 49,5 47,0
Indeks proizvodnje, industrija tekstila i odjee=100 75 61 50
Konkurentnost u tekstilnoj industriji moe se odrati jedino
ustrajavanjem na investicijama u
tehnologiju koja omoguuje viu razinu produktivnosti i kvalitetu
proizvoda pri emu su
kljune inovacije, kreativnost i dizajn. Ostvarenje alternativnog
scenarija zahtijeva trino
istraivanje i razvoj, zatita okolia i uteda energije, sanacija i
restrukturiranje, razvitak
sektora malih i srednjih poduzea, struno usavravanje i
zapoljavanje. Navedene strukturne
promjene mogu znatno ublaiti negativne trendove u proizvodnji,
te ubrzati rast
produktivnosti u tekstilnoj i odjevnoj industriji. Temeljem
ankete, intervjua i panel diskusija
utvreno je da hrvatska industrija tekstila i odjee posluje
tradicionalno u postojeoj trinoj
strukturi. Moda bi uvoenje e-poslovanja, o kojem ovaj rad
govori, pridonijelo modernizaciji
i uspjenijem poslovanju poduzea iz tekstilne industrije. Veina
hrvatskih proizvoaa
orijentirana je na mjeovitu proizvodnju s znaajnim udjelom lohn
poslova. ''Lohn poslovi''
oznaavaju svaku obradu uvozne robe koja je direktno ili
neizravno stavljena na raspolaganje,
te se obraena roba dalje izvozi a to rezultira slaboj
zastupljenosti i prepoznatljivosti domaih
robnih marki na inozemnom tritu.
-
23
4.1.1. SWOT analiza
navesti po kojim autorima navodite SWOT analizu
Za ocjenu stanja i razvojnih sposobnosti industrije tekstila i
odjee polazite ini SWOT
analiza kojom su identificirane i prikazane snage, slabosti,
prilike i prijetnje u razvoju
industrije. Snaga su resursi, sposobnosti i karakteristike koje
ine industriju jakom i
konkurentnom na tritu. Najvanije snage hrvatske tekstilne i
odjevne industrije jesu
tradicija, iskustvo u poslovanju i kvaliteta proizvoda. Iz
dugogodinjeg iskustva u poslovanju
proizlazi postojanje iskusnih radnika zaposlenih direktno u
proizvodnji, steeni i razvijeni
know-how u proizvodnji vlastitog proizvoda, zadovoljavajua
tehnoloka opremljenost i
postignuta kvaliteta proizvoda. Slabost je neto to industriji
nedostaje ili se loe izvodi u
usporedbi s konkurencijom, ili uvjet koji stavlja industriju u
slabiju trinu poziciju.
Najvanije slabosti su niska profitabilnost, niska produktivnost,
nizak udio bazne proizvodnje,
niske plae i usitnjena proizvodnja i nedostatak naprednih
menaderskih vjetina. Prilike su
vanjski imbenici koji omoguuju rast prihoda od prodaje i rast
profitabilnosti. Najvanije
poslovne prilike jesu oekivano lanstvo u EU, pomak u proizvodnji
prema proizvodima vee
dodane vrijednosti, bolja kooperacija s poduzeima i
institucijama u okruju i efikasnije
koritenje projekata financiranih od drave i EU-a. Prijetnje ine
imbenici i promjene u
vanjskom okruenju koji bi u budunosti mogli umanjiti prihode i
profitabilnost hrvatske
industrije tekstila i odjee. Kao najvanije prijetnje istiu se
intenzivna cjenovna konkurencija
posebno u doradnim (lohn) poslovima, rastui pritisak
organiziranih monih trgovakih
korporacija na cijene i standarde u poslovanju hrvatskih
proizvoaa, pogoranje odnosa
cijene i kvalitete rada, pritisak na trokove vezane uz uvoenje
ekolokih, zdravstvenih i
drugih standarda. Iz SWOT analize zakljuuje se da iako su
polazne osnove za budui razvoj
hrvatske industrije tekstila i odjee izazovne i kompleksne,
industrija tekstila i odjee u
Hrvatskoj ima perspektivu za razvoj, ali uz napore u procesima
restrukturiranja proizvoaa
prema proizvodnji s veim udjelima dodane vrijednosti.
-
24
SNAGE SLABOSTI
tradicija u poslovanju
iskusna postojea radna snaga
tehnoloka opremljenost
kvaliteta proizvoda
geografska blizina trita EU
kratki rok isporuke
fleksibilnost u malim serijama
nizak udio bazne proizvodnje
ovisnost o uvoznom know-how
nedostatna suradnja
niske plae i fluktuacija radne snage
nedostatak naprednih menaderskih
vjetina
niska ulaganja u razvoj novih proizvoda
niska produktivnost rada
niska profitabilnost
PRILIKE/MOGUNOSTI PRIJETNJE
razvoj vlastitih proizvoda i vlastitih robnih
marki
jaanje suradnje s znanstveno-
istraivakim i obrazovnim institucijama
pristup dravnim i EU fondovima
oekivano lanstvo u EU
porast izvoza
transfer znanja i proizvodnje na trita s
niom cijenom rada
intenzivna cjenovna konkurencija
rastui pritisak trgovakih lanaca na
sniavanje prodajnih cijena proizvoaa
rast trokova proizvodnje
nefleksibilnost trita rada i nedostatak
strunih kadrova
rast cijena energenata, zemljita i
komunalnih naknada
pritisak na trokove vezane uz uvoenje
ekolokih, zdravstvenih i drugih
standarda
Slika 3. SWOT analiza Hrvatske industrije tekstila i odjee
(Skupina autora, 2007, str. 21)
Industrija tekstila i odjee u Hrvatskoj ima perspektivu. Jedan
od bitnih preduvjeta
ostvarivanja navedenog je identificiranje i pozicioniranje prema
profitabilnim trinim
niama. Prilika za rast prihoda i ostvarenje profitabilne
industrije moe se ostvariti
promjenom svjetonazora, poduzetnikim duhom i aktivnim
partnerstvom. Vano je ustrajati
na organiziranom i planskom pristupu i dati priliku
poduzetnicima koji e svojom
inovativnou i menaderskim vjetinama podii razinu konkurentnosti
ove industrije.
-
25
4.2. Hrvatska industrija tekstila i odjee u meunarodnoj
razmjeni
Znanstveni rad prof. dr. Gorana Buturca analizira poloaj i
perspektivu hrvatske industrije
tekstila i odjee u meunarodnoj razmjeni. Nakon 1991. godine, te
nakon raspada bive
Jugoslavije, dolazi do ekspanzije uvoza u Republiku Hrvatsku
(uvoz tekstilnih i odjevnih
proizvoda u razdoblju od 1993. do 2004. porastao je 2,5 puta).
Istovremeno, izvoz ostaje
nepromijenjen. Danas je najvei dio proizvodnje tekstila i odjee
zastupljen u Aziji. Potom
slijede Europa i SAD. Neznatan udio u ukupnoj svjetskoj
proizvodnji tekstila i odjee ine
Afrika i Australija (oko 3,0%). Istodobno, najvee udjele u
ukupnom svjetskom izvozu
tekstila i odjee zauzimaju EU, Kina, SAD, Indija i Tajvan. U
radu je analiziran poloaj i
perspektiva razvoja hrvatske industrije tekstila i odjee u
meunarodnoj razmjeni. Kao izvori
podataka koriteni su podaci Dravnog zavoda za statistiku, te
podaci prikupljeni anketnim
upitnikom Ekonomskog instituta Zagreb. Rad je podijeljen na
etiri dijela; nakon uvodne
analize, sadanje stanje tekstilne industrije prikazano je
analizom disperzije i koncentracije,
analizom komparativnih prednosti, te analizom specijalizacije u
meunarodnoj razmjeni.
Zadnji dio rada odnosi se na analizu perspektive razvoja
industrije tekstila i odjee na
meunarodnom tritu putem analiziranjem odnosa vlastite robne
marke i kretanja izvoza,
oekivanja kretanja izvoza u buduem razdoblju te strategija
razvoja ove industrije u
meunarodnoj razmjeni.
4.2.1. Analiza disperzije i koncentracija
Na samom poetku rada analizirana je disperzija i koncentracija
zbog sve veeg rasta uvoza i
vee stagnacije izvoza. Disperzija i koncentracija razmjene
tekstilnih i odjevnih proizvoda
analizira se primjenom empirijskih izrauna TEI pokazatelja
("Trade Entropy Index"). On se
izraunava prema sljedeoj formuli (Buturac, 2007, str. 3):
j ij
ijxib
bI )1.4(1
ln
pri emu vrijedi 10 ijb ; j
bj 1 .
-
26
Udio izvoza pojedinog tekstilnog proizvoda i u ukupnom izvozu
industrije tekstila i odjee j
oznaen je s ijb . Isto vrijedi i za uvoz. Vea vrijednost indeksa
entropije ukazuje na vei
stupanj disperzije meunarodne razmjene, odnosno manju
koncentraciju. Vrijedi i obrnuto,
manja vrijednost indeksa entropije podrazumijeva manju
disperziju, odnosno veu
koncentraciju. Empirijski izrauni indeksa entropije ukazuju na
rast disperzije meunarodne
razmjene industrije tekstila i odjee. Na Grafikonu 1. moe se
uoiti kako je vrijednost
indeksa entropije rasla kod izvoza i uvoza u razdoblju od 2000.
do 2004. godine. Takoer,
treba naglasiti kako je disperzija uvoza u svim godinama vea
nego disperzija izvoza.
Slika 4. Kretanje indeksa entropije izvoza i uvoza proizvoda
tekstilne industrije i odjee u
razdoblju od 2000. do 2004., (Buturac, 2007, str. 5)
Prema izraunu autora u odnosu na druge gospodarske sektore
tekstilna je industrija godine
1993. zauzimala najvei udio u strukturi izvoza (18,9%). Znaajan
pad obujma proizvodnje u
razdoblju od 1993. do 2004. godine rezultirao je padom ove
djelatnosti u strukturi ukupnog
izvoza (9,3%). Iako je udio uvoza pao sa 6,8 na 4,8%, uvoz je u
promatranom razdoblju
znaajno rastao. Tijekom procesa liberalizacije i otvaranja trita
ovakvi su trendovi bili i
oekivani na strani uvoza, dok se za izvoz moe rei da nisu bili
poeljni.
-
27
4.2.2. Analiza korporativnih prednosti
Pozitivna promjena strukture meunarodne razmjene podrazumijeva
promjenu komparativnih
prednosti, te se u ovom dijelu analizira pitanje promjene
komparativnih prednosti.
Komparativne prednosti analizirane su primjenom RCA pokazatelja,
kojega je razvio Balassa2
1965. godine, a rauna se prema sljedeoj formuli:
)2.4(100ln
1
1 x
M
X
xM
XRCA
n
i
i
n
i
i
i
i
pri emu X predstavlja vrijednost izvoza dobara, dok je M oznaka
za vrijednost uvoza. Indeks
i oznauje pojedini proizvod odnosno proizvodnu grupu. Pozitivne
vrijednosti RCA
pokazatelja za odreenu proizvodnu grupu ukazuju da zemlja ima
izraene komparativne
prednosti u proizvodnji i razmjeni te grupe. Obrnuto, negativan
predznak RCA pokazatelja
upuuje da zemlja nema komparativne prednosti.
Empirijski izrauni RCA pokazatelja po proizvodnim grupama
tekstilne i odjevne industrije
na razini triju znamenaka SMTK3 u godinama 1993., 2000. i
2004.godine pokazuju kako od
ukupno petnaest promatranih proizvodnih grupa u godini 2004.,
pet ih ima izraene
komparativne prednosti u meunarodnoj razmjeni. To su:
muki kaputi, kratki kaputi, odijela, sportski kaputi
enski ogrtai, kratki ogrtai, kratki kaputi
muki ogrtai, kratki ogrtai, kratki kaputi, odijela
enski ogrtai, kratki ogrtai, kratki kaputi, odijela
pamune potkoulje, majice, puloveri, pleteni prsluci.
Na grafikonu 2 prikazan je odnos broja proizvodnih grupa na
razini etiriju znamenaka
SMTK i vrijednosti RCA pokazatelja. Na osi x prikazane su
vrijednosti RCA pokazatelja, dok
se na osi y nalazi broj proizvodnih grupa koje imaju odgovarajuu
vrijednost RCA
pokazatelja prikazanu na osi apscisa. Analizirajui komparativne
prednosti na nioj razini
agregiranosti izvoza i uvoza tekstilnih i odjevnih proizvoda
(etiriju znamenaka SMTK), 2 Bla Balassa (6.4.1928.-10.5.1991.),
maarski ekonomist i svjetski poznati profesor na John Hopkins
sveuilitu (Baltimore, Amerika). Poznat je po svom radu koji
govori o odnosu izmeu pariteta kupovne modi i razlike u
produktivnosti izmeu zemalja. 3 SMTK je kratica za Standardnu
meunarodnu trgovinsku klasifikaciju proizvoda.
-
28
moe se ustvrditi da od ukupno 94 proizvodne grupe, njih 34 imaju
pozitivne vrijednosti RCA
pokazatelja dok su za preostalih 60 proizvodnih grupa
vrijednosti RCA pokazatelja negativne.
Drugim rijeima, 34 proizvodne grupe imaju izraene komparativne
prednosti, dok ih 60
nemaju.
Slika 5. Empirijski izraun RCA pokazatelja i broj proizvoda
industrije tekstila i odjee na
razini 4 znamenke SMTK u 2004. (Buturac, 2007, str. 8)
Gubitak komparativnih prednosti u razmjeni tekstilnih i odjevnih
proizvoda posljedino je
vezan uz spore strukturne prilagodbe, odnosno restrukturiranje.
Prestanak rata u Hrvatskoj i
iroj regiji te nakon toga zakljuivanje ugovora o slobodnoj
trgovini s bivim republikama
potaknuo je izvoz na ta trita. Otvaranjem trita EU, tranzicijske
zemlje srednje i istone
Europe, Kina, Indija i Tajvan postaju glavni i izravni
konkurenti hrvatskom izvozu. Pri tome
dolazi do istiskivanja i smanjenja izvoza odreenih tekstilnih
proizvoda na tritu EU. Autor
istraivanja zakljuuje kako Hrvatska nije iskoristila otvaranje
trita EU za rast izvoza
tekstilnih proizvoda. Istodobno neto izraeniji izvoz na trite
bivih zemalja Jugoslavije nije
bio dostatan da bi se nadoknadile izgubljene komparativne
prednosti. Uslijed takvih kretanja
nakon 2000. godine dolazi do znaajnog gubitka komparativnih
prednosti i slabljenja
konkurentnosti hrvatske industrije tekstila i odjee. Pad
konkurentnosti i smanjivanjem
-
29
komparativnih prednosti rezultira znaajnim padom zaposlenosti i
gaenjem pojedinih
proizvodnih programa. Analiza komparativnih prednosti ne ukazuje
na jednoznaan zakljuak
za itavu industriju tekstila i odjee. S jedne strane postoje
moderne (po tehnologiji
proizvodnje i organizaciji rada) tvornice, zatim one koje
posluju na granici rentabiliteta te one
koje moraju provesti restrukturiranje kao jedini mogui izlaz iz
nastalih potekoa. Valja
istaknuti da su komparativne prednosti kod dijela proizvoda
odjevne industrije tek
privremenog i kratkoronog karaktera. Razlog tomu su lohn poslovi
na koje se odnosi preko
80% ukupnog poslovanja u sektoru odjevne industrije i koji e
zasigurno u iduem razdoblju
biti pod snanim utjecajem konkurencije s istonih trita zbog
dostupnijih resursa i nie
cijene radne snage. (Buturac, 2007.)
4.2.3. Analiza horizontalne i vertikalne specijalizacije
tekstilnih i odjevnih proizvoda
Za analizu razine specijalizacije koriten je agregirani GL
indeks i GL indeks po proizvodnim
grupama. Metodologiju izrauna ovih indeksa razvili su i
primijenili 1975. godine Grubel i
Lloyd. Agregirani GL indeks se rauna prema sljedeoj formuli:
)3.4(1mx
mxGL
pri emu je: GL oznaka za Grubbel-Lloyd-ov indeks, x je
vrijednost izvoza robe sektora, m je
vrijednost uvoza. GL indeks po proizvodnim grupama se izraunava
na sljedei nain:
)4.4(
1
11
n
i
ii
n
i
ii
n
i
ii
i
MX
MXMX
GL
iGL je vrijednost Grubel-Lloydovog indeksa za grupu proizvoda i.
X predstavlja vrijednost
izvoza, a M vrijednost uvoza. Indeks se kree u rasponu od 0 do
1. Vea vrijednost indeksa
ukazuje na veu razinu specijalizacije u intra-industrijskoj
razmjeni.
Rezultati analiza specijalizacije u meunarodnoj razmjeni
primjenom GL indeksa pokazuju da
se proizvodi gdje prevladava intra-industrijska specijalizacija
najveim dijelom odnose na
odjevnu industriju gdje su i izraene komparativne prednosti
(Tablica 3).
-
30
Tablica 3. GL indeks industrije tekstila i odjee prema
proizvodnim grupama
(Buturac, 2007, str. 9)
NAZIV PROIZVODNE GRUPE GL indeks
Tekstilno predivo 0,75
Pamune tkanine 0,18
Tkanine, tkane od tekstilnih materijala 0,14
Tekstilne tkanine, tkane, ostale 0,28
Pletene ili kakane tkanine 0,09
Tulovi, ipka, vez, ukrasne vrpce, gajtani i sl. 0,78
Specijalna prediva, specijalne tekstilne tkanine 0,36
Zavjese, vree, torbe, posteljina, prekrivai 0,72
Muki kaputi, kratki kaputi, odijela, sportski kaputi 0,58
enski ogrtai, kratki ogrtai, kratki kaputi 0,75
Muki ogrtai, kratki ogrtai, kratki kaputi, odijela 0,91
enski ogrtai, kratki ogrtai, kratki kaputi, odijela 0,74
Pamune potkoulje, majice, puloveri, pleteni prsluci 0,69
Dodaci odjei, od tekstilnih tkanina, pleteni (arape, tajice)
0,83
Odjevni proizvodi i odjevni dodaci osim od tekstilnih tkanina
0,98
Rezultati upuuje na postojanje pozitivne korelacije izmeu razine
specijalizacije i
komparativnih prednosti. Istodobno je uz znaajan gubitak
komparativnih prednosti, posebice
kod proizvoda tekstilne industrije, zabiljeen i pad
specijalizacije. To je posljedino vezano
uz sve veu liberalizaciju trita tekstilnih i odjevnih proizvoda
i znaajan rast uvoza, dok
istodobno izvoz kroz itavo razdoblje stagnira.
4.2.4. Perspektive razvoja hrvatske industrije tekstila i odjee
u meunarodnoj razmjeni
U svrhu analize perspektive razvoja hrvatske industrije tekstila
i odjee u meunarodnoj
razmjeni napravljena je analiza odnosa vlastite robne marke i
izvoza, zatim analiza oekivanja
kretanja domaeg tekstila na meunarodnom tritu te strategija
budueg razvoja. Cilj
-
31
istraivanja o analizi vlastite robne marke jest dobivanje
spoznaje o zastupljenosti vlastite
robne marke hrvatskih tekstilnih i odjevnih poduzea u ukupnom
izvozu. Mala dodana
vrijednost hrvatskog izvoza tekstilnih i odjevnih proizvoda
posljedino je vezana uz izvoz
utemeljen na lohn poslovima pri emu je slaba zastupljenost i
prepoznatljivost domaih
robnih marki na svjetskom tritu. Za potrebe ovog dijela analize
koriteni su podaci
prikupljeni anketiranjem proizvoaa tekstila i odjee u Hrvatskoj.
Anketiranje je provedeno
u razdoblju od prosinca 2006. do veljae 2007. godine. Od ukupnog
broja poduzea koja su
primila anketni upitnik (153 poduzea) prikupljen je uzorak od 80
poduzea, ime je
postignuta stopa odgovora od 52,0 %. U strukturi uzorka, 63,7 %
su proizvoai iz odjevne
industrije, a 36,3 % iz tekstilne industrije. Uglavnom se radi o
privatnim poduzeima. U
tablici 4 prikazani su udjeli vlastite robne marke u izvozu za
2003., 2004. i 2005. godinu. Iz
izvornih podataka ankete uoava se da je vrlo mali broj
anketiranih poduzea kojima se udio
vlastitih proizvoda u ukupnom izvozu kree u rasponu od 91,0 do
100,0 %. Za najvei se broj
poduzea udio vlastite robne marke u izvozu nalazi u intervalu od
0,0 do 10,0 %.
Tablica 4. Udio vlastite robne marke u izvozu (Buturac, 2007,
str. 12)
UDIO ROBNE MARKE U IZVOZU 2003. 2004. 2005.
0-10% 64,52 57,57 55,55
11-30% 16,12 24,24 22,22
31-60% 3,22 6,06 8,33
61-90% 3,22 - 2,77
91-100% 12,90 12,12 11,11
Rezultati analize idu u prilog prethodnim zakljucima o
dominaciji lohn poslova u ukupnom
izvozu. Na to ukazuje podatak da je kod 80,0 % analiziranih
poduzea zastupljenost vlastite
robne marke u ukupnom izvozu manja od 30,0 %. Takoer se potvruje
i injenica da
tekstilna i odjevna industrija Hrvatske u proteklim razdobljima
nije uspjela razviti
prepoznatljive robne marke na meunarodnim tritima ime bi se
osigurala kvalitativna
konkurentnost i izvoz vee dodane vrijednosti.
Rezultati analize oekivanja kretanja domaeg tekstila i odjee na
meunarodnom tritu
ukazuju na potrebu promjene izvozne strukture u korist vlastitih
proizvoda. U tablici 4
prikazana su oekivanja analiziranih poduzea tekstilne i odjevne
industrije o kretanjima
izvoza u razdoblju od 2007. do 2016. godine. Rezultati dobiveni
na osnovu anketnog upitnika
-
32
idu u prilog pozitivnih oekivanja o kretanju izvoza tekstilnih i
odjevnih proizvoda u sljedeih
desetak godina. Tek neto vie od 6,0 % ispitanih poduzea iznose
pesimistina oekivanja o
padu izvoza. Istodobno preko 60,0 % anketiranih oekuje da e
izvoz njihovih poduzea rasti.
Jedna treina pak vjeruje da e izvoz ostati na istoj razini kao u
prethodnim razdobljima.
Tablica 5. Oekivanja poduzea tekstilne i odjevne industrije o
kretanjima izvoza u razdoblju
od 2007. do 2016. godine (Buturac, 2007, str. 13)
KATEGORIJA BROJ
PODUZEA
KUMULATIVNI
BROJ PODUZEA
% KUMULATIVNI
%
1. padati 4 4 6,15 6,15
2. ostati isto 21 25 32,31 38,40
3. rasti 40 65 61,54 100,00
Tradicionalne hrvatske izvozne djelatnosti, meu kojima
proizvodnja tekstila i odjee
zauzima dominantnu poziciju, ostvarile su znaajan pad
proizvodnje u tijeku tranzicijskog
procesa. Integracija je Hrvatske na meunarodno trite preduvjet
njezina razvoja. Zbog toga
bi temeljna razvojna strategija industrije tekstila i odjee
trebala biti izgradnja i razvoj
izvozno orijentiranih proizvodnih programa. Iako suoeni s
velikim problemima trine,
tehniko-tehnoloke i organizacijske prilagodbe, tekstilno-odjevna
industrija zbog svog
doprinosa zapoljavanju, udjelu u izvozu i ueu u ukupnom BDP-u jo
uvijek ima znaajnu
ulogu. Praktiki bez istraivanja i razvoja, obrazovanja, dizajna,
marketinga, novih
programskih rjeenja, financijskih usluga, trgovine i ostalih
prateih usluga nije u stanju
poveati dodanu vrijednost i konkurentnost na tritu. Vizija
hrvatske tekstilne i odjevne
industrije temelji se na stalnom tehnolokom napretku, kadrovskom
i organizacijskom
restrukturiranju, specijalizaciji i trino konkurentnoj
proizvodnji proizvoda s viim udjelima
dodane vrijednosti. U iduem e razdoblju uspjeh domae industrije
tekstila i odjee na
meunarodnom tritu i izvozni trendovi primarno ovisiti o novim
idejama, inovativnosti,
odgovaranju na nove izazove te brzom i uinkovitom razvoju. Pri
tome je od iznimne vanosti
razviti proizvodnju i konkurirati na tritu vlastitom robnom
markom.
-
33
4.3. Istraivanje javnog miljenja o dizajnu web stranica iz
tekstilne
industrije
Ne postoje toni podaci o tome u kojoj se mjeri hrvatski
gospodarski subjekti koriste
Internetom, te se takvo stanje moe samo procijeniti. Ipak,
najzastupljeniji u oglaavanju
putem Interneta su hoteli i restorani, putnike agencije,
trgovina na veliko i malo i financijske
ustanove, a nedavno je poelo snano razvijanje e Goverment-a
temeljem projekta vlade
e-Hrvatska do 2007 (primjeri toga su: Internet gruntovnice, one
stop shop Hitro.hr). Na
Grafikonu 3. se moe vidjeti postotak populacije koja se koristi
Internetom. Istraivanje je
provela GFK grupa4, a podaci su objavljeni 27.7.2005. godine. Od
ukupno 38 zemalja,
Hrvatska se nalazi na 19.-tom mjestu (35% populacije koristi
Internet). U odnosu na zemlje
bive Jugoslavije i zemlje koje nas okruuju, prednjaimo u
koritenju Interneta, osim
Slovenije gdje polovica ukupne populacije koristi Internet.
Slika 6. Postotak populacije koja koristi Internet (Rui, 2007,
str. 53)
4 U listopadu 1999. godine, Fessel-GfK iz Bea, CEMA iz Zagreba i
Gral Iteo iz Ljubljane osnovali su novu
agenciju za istraivanje trita pod nazivom: GfK - Centar za
istraivanje trita d.o.o., sa sjeditem u Zagrebu. Ovim spajanjem
nastala je najveda agencija za istraivanje trita u Hrvatskoj, te
vodedi institut srednje i istone Europe.
-
34
Demografski podaci o korisnicima Interneta u Hrvatskoj su
sljedei:
35,4 % stanovnika Hrvatske starijih od 12 godina se slui
Internetom,
53 % internetskih korisnika su mukarci,
64 % internetskih korisnika imaju izmeu 15 i 34 godine,
41 % internetskih korisnika su studenti i uenici, dok je 48 %
zaposlenih.
Slika 7. Dobna struktura korisnika Interneta (Rui, 2007, str.
57)
Na osi x nalazi se dobne skupine, tj. godine ivota korisnika
Interneta, dok je na osi y
vrijednost koritenja Interneta izraen u postotku. Iz grafikona
ja vidljivo kako se najvie
Internetom koriste mlade osobe izmeu 15-te i 24-te godine ivota,
zatim slijede osobe
izmeu 25 i 34 godine ivota. Ove dvije skupine ukupno ine 60%
populacije koja se koristi
Internetom. Osobe starije od 65 godina, dakle umirovljenici,
nisu korisnici Interneta i njihov
postotak je manji od 1%.
-
35
Slika 8. Obrazovna struktura korisnika (Rui, 2007, str. 60)
Na osi x prethodnog grafikona nalazi se zavrena razina kole
anketiranih osoba, dok se na osi
y nalazi vrijednost koritenja Interneta u postotku. 54% osoba
koje se slue Internetom imaju
zavrenu srednju kolu, gimnaziju ili su studenti. Njih 27% su
zaposlene osobe koje su
zavrile viu kolu ili fakultet (VS ili VSS). Ove dvije skupine
ukupno ine ak 81%
populacije koja se koristi Internetom.
Na temelju rezultata prethodnog istraivanja, provedeno je novo
istraivanje od strane autora
ovoga rada. Voena podatkom o dobnoj i obrazovnoj strukturi
korisnika Interneta, autorica je
anketirala studente i zaposlene mlade ljude iz svoje okoline.
Anketa je podijeljena u tri dijela.
U provom dijelu ispitanici su rangirali to im je najvaniji
prilikom posjeta odreene web
stranice. Ponueni odgovori su: boje, raspored izbornika,
preglednost, funkcionalnost i
sadraj. Ispitanici su ocijenili ponuene odgovore ocjenama od 1
do 5 (1-najmanje mi je
vano, 5-najvie mi je vano). U drugom dijelu ankete ponueno je
deset web stranica
najpoznatijih hrvatskih tvrtki iz tekstilne industrije. Cilj je
bio istraiti kakav prvi dojam
(boje, grafika, veliina i oblik slova i ostali vizualni efekti)
ostavlja odreena web stranica na
posjetitelja. Isto tako, stranica je dobila lou ocjenu ukoliko
nije zadovoljila pravilo 8
sekundi (maksimalno vrijeme potrebno za uitavanje web stranice
ili sadraja). Ispitanici su
rangirali ponuene web stranice od 1 do 10, gdje broj 1
predstavlja onu web stranicu koja je
prema njihovom prvom dojmu najbolja, a na broju 10 je ona web
stranica koja je svojim
-
36
izgledom najloija. U sljedeoj tablici navedena su poduzea
(njihov naziv, url adresa i
osnovna djelatnost) koja su ispitanici ocjenjivali.
Tablica 6. Popis poduzea
Naziv poduzea Osnovna djelatnost URL adresa
Modea d.d.
Garenica
Tekstil i tekstilni proizvodi
(tvornica rublja)
http://www.modea.hr/index1.htm
Kelteks d.o.o.
Karlovac
Tekstil i tekstilni proizvodi
(tvornica tekstila)
http://www.kelteks.hr/WebSite1/o_nama.
aspx
Orljava d.o.o.
Poega
Tekstil i tekstilni proizvodi
(proizvodnja mukih i
enskih koulja)
http://www.orljava.hr/rt-9_kontakt-
index.aspx
Gerok d.o.o.
akovo
Tekstilni proizvodi
(pamuna trikotaa)
http://www.gerok.hr/
Siscia d.o.o.
Sisak
Tekstilni proizvodi
enska i muka konfekcija
http://www.siscia.com/hr/index.html
ateks d.d. akovec
Tekstilna industrija
(proizvodi od umjetne koe,
zatitna odjea)
http://www.cateks.hr/
MT d.d. akovec
Tekstilna djelatnost
(tvornica arapa)
http://www.mtctc.hr/
Varteks d.d.
Varadin
Tekstil i tekstilni proizvodi
(modna kompanija)
http://www.varteks.com/hr/
Slavonija d.d.
Osijek
Tekstilna industrija
(proizvodnja odjee)
http://www.slavonija-mk.hr/hr/
Sloga IMK d.d.
Poega
Tekstil i tekstilni proizvodi
(industrija modne
konfekcije)
http://www.sloga-fashion.hr/
-
37
Od ukupno 60 poslanih anketnih upitnika, prikupljen je uzorak od
46 ispitanika, ime je
postignuta stopa odgovora od 76%. U ukupnom broju ispitanika 48%
je mukaraca, a 52%
ena. Postavljeno je pitanje da li su ikada uli za Slogu IMK d.d.
jer je cilj ove ankete utvrditi
miljenje o izgledu web stranice i poloaj u odnosu na ostale
stranice. Ocjenjivanjem izgleda
na temelju prvog dojma uvelike e pomoi prilikom poboljanja novog
dizajna to je i
osnovna svrha ovoga rada. 70% ispitanika tj. 32 osobe je
upoznato s tvrtkom Sloga IMK
d.d. i s njezinom osnovnom djelatnou. Na temelju prikupljenih
podataka izraunata je
aritmetika sredina, a nakon toga zbog potrebe grafikog
prikazivanja podaci su modificirani i
prilagoeni. Iz Grafikona 6 vidljivo je kako je ispitanicima
najvanija preglednost web
stranice, zatim sadraj, te funkcionalnost. Na zadnjem mjestu,
prije rasporeda izbornika,
nalaze se boje. Zakljuak ovoga je kako posjetitelji web stranice
daju prednost dobroj
ureenosti web stranice, tj, dobroj preglednosti kako bi se lako
i brzo mogli snai , te kako bi
to prije doli do informacija koje ih zanimaju.
Slika 9. Ocjena pojedinih karakteristike web stranice
(autor)
Podaci o izgledu web stranica iz tekstilne industrije prikazane
su sljedeom tablicom gdje
najmanja vrijednost znai da je ta stranica ocjenjena kao
najbolja od strane ispitanih osoba.
-
38
Tablica 7. Ocjena izgleda pojedinih web stranica
Poduzea Vrijednosti Modea 4,956521739
Kelteks 6,565217391
Orljava 4,347826087
Gerok 5,913043478
Siscia 3,5
ateks 6,869565217
MT 6,02173913
Varteks 4,52173913
Slavonija 5,108695652
Sloga 7,173913043
Na prvom mjestu nalazi se Siscia, zatim Orljava i Varteks. Na
posljednjem mjestu nalazi se
Sloga IMK d.d. to ukazuje na najloiji dizajn stranice, te su
promjene i unapreenje ove web
stranice u pogledu izgleda i funkcionalnosti nune. Trei dio
istraivanja odnosio se na
testiranje web stranica u razliitim web preglednicima. Usability
web stranice znai da je ona
jasna, pregledna, dobro organizirana, i na kraju, vidljiva u
razliitim Internet preglednicima.
Sve stranice bez ikakvih problema i potekoa mogue je vidjeti u
sljedeim preglednicima:
Mozilla Firefox (izdava: Mozilla korporacija),
Internet Explorer (izdava: Microsoft i Spyglass),
Opera (izdava: Opera Software ASA),
Google Chrom (izdava: Google),
Safari (izdava: Apple Inc.).
Takoer stranica Sloge fashion d.d., koja se nalazi na URL
adresi: http://www.sloga-
fashion.hr/ , ocjenjena je na razini ispravnosti koda i to na
temelju tri kategorije: Mark up
validation, CSS validation i Link validation. Ispravnost je
testirana na stranici
http://validator.w3.org . Unutar kategorije testiranja Mark up
Validation pronaene su dvije
greke i to u dvadesetoj i tridesetoj liniji koda. Pojedini
atributi nisu specificirani, no rije je o
maloj greci koja je samim time zanemariva. Takoer, rezultati su
pokazali kako je kod pisan
u XHTML 1.0. Transitional to je XML ekvivalentan HTML 4.0
Transitional, a ukljuuje
prezentacijske elemente kao to su center, font i strike. CSS je
kratica od (eng.) Cascading
Style Sheets a rije je o stilskom jeziku koji omoguava
pridodavanje razliitih stilova HTML
elementima kao to su: veliina i vrsta pisma, boja teksta,
okviri, poloaj elemenata, margine i
slino. Kod provjere CSS-a i linka nije pronaena niti jedna
greka. Ovo istraivanje nije u
-
39
dubinu istrailo sve karakteristike pojedinih web stranica i sve
kriterije po kojima je mogue
analizirati web stranice. Cilj je bio prikupiti miljenje
ispitanika o izgledu pojedinih web
mjesta, te utvrditi gdje se nalazi stranica tvrtke Sloga IMK
d.d.. Kako su rezultati pokazali da
je ona najmanje privlana, u nastavku rada (nakon svih prethodnih
istraivanja) detaljnije e
biti objanjeni pojedini kriteriji koji se koriste prilikom
analize web stranice, faze razvoja e-
poslovanja, modeli e-poslovanja te e teorijski dio biti popraen
praktinim dijelom
analizirajui web mjesto Sloge IMK d.d..
4.4. Vidi Web Top 100 (promijeniti naslov)
Dodjela Vidi Awards nagrada odrana je 16.12.2009. godine, a
dodijeljene su nagrade ICT
Gold, Vidi e-novation, premijerkina web nagrada i Vidi Web Top
100. Rije je o natjeaju
kojeg organizira izdavaka kua Vidi i izdavaka kua Vidi i Vidi
web portal, za najbolje
hrvatske web stranice u 2009. godini. Na natjeaj se mogu
prijaviti sve Web stranice na
Hrvatskom jeziku kao i sve web stranice koje na bilo koji drugi
nain imaju povezanosti s
Hrvatskom neovisno o tome na kojem je jeziku njihov sadraj. Web
stranicu na ovaj natjeaj
moe prijaviti fizika ili pravna osoba koja je stranicu izradila,
fizika ili pravna osoba koja je
vlasnik te stranice, ali i svaki posjetitelj te stranice. Vidi
Web Top 100 dodijeljene su za
sljedee kategorije:
Korporativne stranice,
Mediji, oglasi i novine,
Vladine organizacije i dravne institucije,
Znanost, obrazovanje i kultura,
Mobilni web,
Zabava, moda i glazba,
Community servisi i blogovi,
Turizam i putovanja,
Sport, zdravlje i prehrana.
-
40
iri natjeaja Vidi Web Top 100, odabrao je najbolju stranicu za
svaku pojedinanu
kategoriju, a prilikom odabira najboljih hrvatskih web stranica
natjeaja ocjenjivani su
sljedei kvalitativni elemente prijavljenih web stranica:
Kvalitetu tekstualnog, slikovnog i drugog sadraja,
Uestalost obnavljanja sadraja na stranicama,
Iskoritavanje interaktivnih mogunosti Web-a,
Brzinu uitavanja web stranica,
Intuitivnost korisnikog suelja i navigacijskih elemenata na
stranici,
Vizualnu atraktivnost stranica,
Koliinu i naine koritenja naprednijih servisa (m-servisi,
e-commerce, m-
commerce),
Koliinu i kvalitetu sadraja i drugih opcija i funkcija koje
posjetitelju stranica
olakavaju snalaenje i koritenje stranica.
Organizatori natjeaja zadravaju pravo da iz natjeaja bez najave
izbace stranice koje svojim
sadrajima ili servisima vrijeaju na vjerskoj, nacionalnoj,
rasnoj, politikoj ili drugoj
neprilinoj osnovi, te takoer zadravaju pravo da iz natjeaja
izbace stranice neprimjerenog
sadraja te stranice koje promoviraju ili omoguuju ilegalan
dostup softveru ili nekom
drugom obliku intelektualnog vlasnitva.
Opisani natjeaj predstavljen je zbog njegove iznimne vanosti i
prestia koji nosi, a posebice
su zanimljive kategorije Korporativno web mjesto, te kategorija
Zabava, moda i glazba gdje
bi Sloga IMK d.d. mogla konkurirati nakon poboljanog dizajna web
stranice. Korporativno
web-mjesto je informativna web stranica upravljana od strane
poslovne ili privatne
organizacije poput dobrotvorne ili neprofitne zaklade.
Korporativne se web stranice razlikuju
od stranica elektronske trgovine i portala po tome to se na
njima nalaze informacije i druge
znaajke koje slue za odgovor na pitanja klijenata te izgradnju
odnosa s korisnicima. One
generiraju interes o poduzeu, tj. ne trguju svojim proizvodima
ili uslugama izravno preko
njih. U spomenutoj kategoriji Korporativno web mjesto,
ocjenjivaki iri je izabrao tvrtku
Encian d.o.o. iz Donjeg Stupnika. Miljenje iri je kako traei
njihove proizvode ili ukoliko
ste u potrazi za zdravim i prirodnim, morate zalutati na
stranicu www.encian.hr . Kratak
opis onoga to Encian predstavlja na mjestu koje posjetitelji
najprije zapaze te uporaba boja i
dizajna potpuno usklaenih s prirodnim proizvodima koje nudi
ulijevaju povjerenje i potiu
elju za daljnjim pretraivanjem virtualnog prostora. Trailice
smjetene na vidljivu i
-
41
pristupanu mjestu prema skupinama omoguavaju brz dolazak do
proizvoda koji se trai, ali
i otkrivanje novih. Rubrika kratkih, preciznih i korisnih
novosti nudi informacije o novim
proizvodima i ujedno potie na kupnju. Dodatni sadraj, koji
ukljuuje odgovore strunjaka
na postavljena pitanja, zdrave vijesti, igre i akcije, na
Encianovu web-stranicu posjetitelja
vraa svaki put kad pomisli na zdravo i prirodno. Ukupni je dojam
da stranica prua odlinu
sliku o brendu, i ujedno vri prodaju bez da ste toga
svjesni.
U kategoriji Zabava, moda i glazba pobjednik je MTV Hrvatska
(www.mtv.com.hr ) to
ukazuje kako niti jedna stranica iz podruja mode i tekstilne
industrije nije dovoljno
kvalitetna, organizirana, privlana da bi konkurirala i
pobijedila u ovoj kategoriji. Kriteriji po
kojim se bira najbolja web stranica su raznoliki, te pobjednici
u pojedinim kategorijama
mogu biti samo primjer kako se uspjeno prezentirati javnosti
putem Interneta, te kako
dizajnirati dobru stranicu koja e privui nove posjetitelje,
zadrati stare, ali i potaknuti na
kupnju i suradnju.
-
42
5. Analiza web mjesta tvrtke Sloga
Sloga IMK d.d. jedna je od vodeih hrvatskih proizvoaa muke i
enske konfekcije. Na
tritu je prisutna od 1945. godine. Proizvodni program sastoji se
od tri modne marke:
G.Bonetti - odjea za poslovnu enu, koja objedinjuje
karakteristike elegantne,
poslovne, profinjene i samouvjerene ene, a namijenjena je enama
koje umjereno
prate modne trendove i ostaju vjerne klasici,
Rebecca - odjea za mladu, suvremenu enu koja je sinonim za
moderno, enstveno i
casual,a naglasak ove modne linije je modernim tkaninama i
detaljima koji prate stil
urbane i samouvjerene ene,
Paolo Rizzi - odjea za poslovnog, odlunog i ambicioznog mukarca
pomno
odabranih tkanina i besprijekornog kroja i izrade.
Poslovne jedinice "Sloga" IMK d.d. smjetene su u Poegi na adresi
Arslanovci 58. Na tom
prostoru nalazi se graevinski objekt povrine 5.800 m u kojima je
smjeten proizvodni park.
Djelatnost "Sloga" IMK d.d. registrirana je pod ifrom 012622,
industrija odjee, te upisana u
registar kod okrunog privrednog suda u Slavonskom Brodu
FI-608/93, a obuhvaa sljedee
djelatnosti, odnosno poslove:
industrijska proizvodnja muke i enske konfekcije,
industrijska proizvodnja kone konfekcije,
obavljanje usluga krojenja i ivanja,
trgovina na malo i veliko vlastitih proizvoda kao i proizvoda
drugih proizvoaa,
obavljanje poslova snabdijevanja prodavaonica vlastitim
transportnim sredstvima,
prodaja robe u vlastitim prodavaonicama
Poduzee je upisano i za obavljanje poslova vanjskotrgovinskog
prometa, te je do sada
izvozilo u Austriju, Njemaku, Italiju, Sloveniju, Bosnu i
Hercegovinu. U travnju 2007.
godine tvrtka se pojavila na Internetu sa svojom web stranicom
koja se nalazi na url adresi:
www.sloga-fashion.hr/ . U nastavku rada biti e analizirana web
stranica tvrtke po pojedinim
kriterijima, mogunost poboljanja, kao i mogunost primjene
e-poslovanja u sklapanju
poslovnih transakcija poduzea.
-
43
5.1. Analiza faza razvoja e-poslovanja tvrtke Sloga
Elektroniko poslovanje predstavlja onaj oblik organizacije
poslovanja koji u velikoj mjeri
ovisi o primjeni informacijske tehnologije. Takoer, elektroniko
poslovanje odnosi se na
svaki oblik provoenja poslovnih transakcija u kojima se
ostvaruje meusobna interakcija
elektronikim putem (npr. naruivanje proizvoda ili usluga,
plaanje, isporuka kupljenih
dobara). Elektroniko poslovanje time postaje sveobuhvatni termin
kojim se, uz intenzivnu
primjenu informacijske i posebice internetske tehnologije,
povezuje i digitaliziraju sve
poslovne aktivnosti, od razvoja i proizvodnje, do menadmenta i
administracije (Spremi,
2004). Prijelaz s klasinog tradicionalnog na elektroniko
poslovanje zahtijeva temeljitu
promjenu i prilagodbu organizacije na nove uvjete poslovanja.
Potrebno je osigurati
odgovarajuu infrastrukturu koja ukljuuje hardver, softver, mrenu
i telekomunikacijsku
infrastrukturu, te ljudski rad. Prije same faze prelaska nuno je
utvrditi kritine imbenike
uspjeha projekta elektronikog poslovanja, to se najee radi SWOT
analizom. SWOT
matricom analiziraju se postojee i budue vanjske prijetnje i
prilike s postojeim i buduim
unutarnjim slabostima i snagama organizacije. Nakon toga,
poduzee treba odluiti da li e
doi do unapreenja poslovnih procesa ili do potpunog
reinenjeringa, hoe li promjene biti
postupne ili radikalne, te moe li elektroniko poslovanje
unaprijediti kvalitetu usluga i
proizvoda, isplati li se prijelaz, te jesu li dobavljai i
partneri spremni prijei na elektroniki
nain poslovanja. Odluka o novom nainu poslovanja treba biti
pomno razmotrena, te treba
podravati opu misiju i viziju poslovanja. U nastavku e biti
predstavljene faze razvoja e-
poslovanja, obiljeja po pojedinim fazama, te utvrivanje u kojoj
se fazi nalazi poduzee
Sloga IMK d.d.
Vana obiljeja elektronikog poslovanja su: neprekidno, globalno
poslovanje, smanjenje
trokova poslovanja, ponuda ukupne usluge i potpuno novi modeli
poslovanja. Kako bi
razumjeli promjene koje nastaju nunim restrukturiranjem
poslovanja, tvrtkama moe pomoi
model razvoja elektronikog poslovanja predstavljen kroz est
faza:
1) komunikacija s vanjskim okruenjem,
2) unapreenje interne komunikacije,
3) razvoj e-trgovine,
4) razvoj e-poslovanja,
5) integrirano e-poslovanje,
-
44
6) sveobuhvatno restrukturiranje e-poslovanja s obzirom na
potrebe nove
ekonomije.
Slika 10. Faze razvoja elektronikog poslovanja
Poetna faza razvoje e-poslovanja u organizaciji temelji se na
Internetu kao sredstvu
distribucije sadraja i informacija, a zapoinje 90-tih godina
prolog stoljea kada se uvidjelo
da Internet postaje novi kanal komunikacije prema vanjskom
okruenju. Tvrtke kreiraju svoje
web stranice koje koriste iskljuivo kao medij promocije
poslovanja. Prednosti toga su nii
trokovi promocije, poboljan imid, razgranat pristup
informacijama, te bolji odnos s
kupcima i poslovnim partnerima. Na web stranicama mogu se pronai
samo informacije o
tvrtci, njenoj djelatnosti i ponudi. Korisnici i poslovni
partneri mogu se upoznati s misijom i
vizijom poduzea, mogu pronai potrebne brojeve telefona
kontakt-osobe, e-mail adrese,
lokaciju itd. No, ne nude se nikakvi oblici i novi naini
obavljanja poslovnih aktivnosti, tj.
nema vanijih promjena u nainu na koji su se do tada vodili
poslovi. esto se ovakvo web
mjesto naziva web mjesto statina sadraja to znai da postoji
veoma niska razina
interakcije. Tijek informacija mogue je samo u jednom smjeru, no
web mjesta, kao i web
mjesto tvrtke Sloga IMK d.d., nude ograniene mogunosti
interakcije s klijentima uglavnom
putem elektronike pote. Dakle, najvaniji imperativ poetne faze
jest prisutnost na
virtualnoj sceni, to su shvatili i rukovodee osobe tvrtke Sloga
IMK d.d. koja se tek 2007.
godine predstavila kupcima, klijentima i poslovnim partnerima
putem web stranice. Na web
mjestu mogue je pronai informacije o osnovnoj djelatnosti Sloge,
proizvodnom programu,
lokaciji i broju zaposlenih, povijesnom nastanku i razvoju
tvrtke kroz godine, te popis kontakt
osoba. Isto tako nalazi se popis prodajnih mjesta kao i galerija
slika s proizvodima (muka i
-
45
enska odijela). Obznanivi svoje postojanje, te uoavanjem kako se
e-poslovanje sve vie
razvija tvrtka je iskazala nakanu i spremnost za ii dalje.
Druga faza razvoja traje od poetka 1996. do sredine 1998. i
odnosi se na unapreenje interne
komunikacije. U ovoj se fazi Internet i web tehnike koriste za
razvoj intraneta, tj. unutarnjih
kanala komunikacije. Intranet rjeenja unapreuju internu mogunost
komunikacije, dakle,
povezanost unutar tvrtke, timski rad, te komunikacijske alate za
razmjenu miljenja, diskusija
i baze znanja. Veliku ulogu imaju informatiari koji preuzimaju
kontrolu nad web stranicama
tvrtke, a tehnologija u ovoj fazi je orijentirana na jednostavne
baze podataka, jednake ili
kompatibilne formate zapisa dokumenta, te se postavljaju prva
pitanja sigurnosti zbog velike
koliine informacija na intranet mrei. Sloga IMK d.d. je stupila
u ovu drugu fazu razvoja e-
poslovanja jer su sva raunala, iji broj dosee brojku 30,
meusobno umreena. Pisana
sredstva komunikacije kao to su oglasne ploe, interne novine,
memorandumi zamijenjeni su
komunikacijom pomou elektronike pote. Na taj nain omoguena je
elektronika razmjena
dokumenata ime je izbjegnuto kolanje klasine papirnate
dokumentacije a to u konanici
olakava i ubrzava internu komunikaciju. No, kao i u mnogim
tvrtkama nije sve povezano u
jedan integrirani sustav. Svi programi koji se nalaze na tritu i
koji se reklamiraju kao
integrirani sustavi ne odgovaraju Slogi zbog specifinosti
proizvodnog procesa. Njihove
programe iliti aplikacije mogue je podijeliti u tri dijela:
aplikacija vezana za proizvodnju raena je od strane studenata
FER-a Zagreb u
suradnji s Tehnolokim fakultetom u Zagrebu prije 14 godina. Kako
aplikacije rade s
ve sada zastarjelim Microsoft Access bazama podataka, vie su
puta nadograivane,
ali ni danas nisu zavrene u obliku u kojem su zamiljene. Autori
ovoga programa
ponudili su moderan i doraeniji sustav za praenje proizvodnje
bazirane na SQL
bazama podataka ali zbog nedostataka financija Sloga se nije
odluila za kupnju
istoga.
druga skupina programa su oni koji prate veleprodaju,
maloprodaju, raunovodstvo,
obraun plaa, kadrovsku evidenciju i uvoz-izvoz. Od 1995. do
2007. godine ovi su
programi radili u DOS-u i bili su nepovezani, tj. svaka je
aplikacija radila sama za
sebe da bi poetkom 2007. bili zamijenjeni novim rjeenjem tvrtke
Limex iz akovca.
Sada su podaci u ovim aplikacijama povezani, odnosno koriste
iste SQL baze
podataka. Tako se npr. otpremnice i rauni iz prodaje automatski
vide u
raunovodstvu itd. S ovim sustavom su povezane i sve Slogine
prodavaonice koje
jednim klikom svakodnevno putem interneta na kraju radnog
vremena prenose
-
46
podatke o svom dnevnom prometu i napravljenim dokumentima u baze
podataka na
serveru u sjeditu firma.
Lectra system je specijalizirani sustav za konstrukciju i izradu
krojnih slika koji se
koristi u gotovo svim veim hrvatskim i europskim tekstilnim
firmama. To je
francuski proizvod a sastoji se od 4 raunala, digitalizatora,
plotera i softwarea koji je
lokaliziran na hrvatski jezik.
Baze podataka prvog i drugog skupa programa se nalaze na istom
serveru i teoretski im moe
pristupiti svako raunalo u mrei tj. osoba iz raunovodstva bi
mogla otvoriti neku aplikaciju
iz proizvodnje i vidjeti podatak koji ju zanima iako se to u
praksi ne dogaa, odnosno svatko
se dri svog dijela posla. Jedan od razloga je i to na raunalima
kao i u ostatku firme
veinom radi stariji kadar pa se djelatnici za raunalima
naviknuti na okruenje svog
programa ne ele uputati u rad s programom koji im je nepoznat.
Rjeenje je razvoj softvera
koji bi obuhvatio sve u jedan program (proizvodnju, prodaju,
raunovodstvo itd.) ali takvog
programa koji bi kvalitetno pokrio sve ove dijelove ne postoji
na naem tritu. Takoer,
jedan od prijedloga je zaposliti tim kvalitetnih programera koji
bi kroz odreeno vrijeme
napravili sustav 'po mjeri' ali ta je opcija zbog svoje
financijske teine nerealna, pogotovo u
tekstilnoj industriji.
Treu fazu karakterizira koritenje Interneta kao kanala za
prodaju proizvoda i usluga, tj.
razvija se elektronika trgovina. Termin e-trgovina postaje
sinonim za procese prodaje i
kupnje putem Interneta gdje se brie vremenska i fizika barijera
poslovanja to je osnovna
r