Dermatologija sa ispitnim pitanjima

7/23/2019 Dermatologija sa ispitnim pitanjima

1/96

Propedevtika

1. Graa koe

2. Funkcije koe

3. Eflorescencije u ravni koe

4. Eflorescencije iznad ravni koe

5. Eflorescencije ispod ravni koe

6. Topijska terapija u dermatologiji

7. Sistemska terapija u dermatologiji

Dermatologija

8. Urticaria

9. Purpure

10. Erytema e!udativum multiforme

11. "ermatitis e contact allergica

12. "ermatitis atopica

13. "ermatitis e contact irritativa

14. Eczema dysidroticum15. Eczema nummulare

16. Psoriasis vulgaris

17. "ermatitis se#orroica

18. Pityriasis rosea

19. Stropulus infantum

20. Eritrodermije

21. $icen ru#er planus

22. Syndroma $yell

23. Pempigus vulgaris

24. Pempigoid #ullosus

25. "ermatitis erpetiformis%"uring

26. Epidermolysis #ullosa ereditaria

27. &ctyosis vulgaris

28. 'asljedne palmoplantarne keratodermije

29. "yskeratosis follicularis "arier

30. (eratosis pilaris

31. Erytema nodosum

32. )iperromije

33. )iporomije

34. $upus erytematodes cronicus

35. $upus erytematodes su#acutus cutaneus

36. $upus erytematodes systemicus

37.Sclerodermia systemica38. Sclerodermia circumscripta

39. "ermatomyositis

40. )irzutizam

41. *lopecia areata

42. *lopecia androgenetica

43. Effluvium telogenes

44. +nioze

45. ,osacea

46. *cne vulgaris

47. "ermatitis perioralis

48. Pruritus

49. Prurigo

50. )erpes simple!

51. )erpes zoster

52. -erucae vulgares

53. .olluscum contagiosum

54. &mpetigo contagiosa

55.Folliculitis stapylococcica

56. Furunculus/ 0ar#unculus

57. Tu#erkuloza koe

58. "ermatofitna o#oljenja 1tinea capillitii/ tinea

#ar#ae2

59. "ermatofitna o#oljenja 1tinea corporis/ tinea

pedis/ tinea unguium2

60. Pityriasis versicolor

61. 0andidiasis

62. Pediculoza

63. Sca#ies

64. $yme #orreliosis

65. Sarcoidosis66. Patomimia

67. Fotodermatoze

68. +#oljenja arterija

69. +#oljenja vena

70. +#oljenja sluzokoe usne duplje i jezika

71. 'evusi

72. 'eurokristopatije

73. 3enigni tumori koe

74. Prekancerozne dermatoze

75. .aligni tumori koe

76. Paraneoplasti4ne dermatoze

77. .ycosis fungoides

Venerologija

78. Sifilis 5 & stadijum

79. Sifilis 5 && stadijum

80. Sifilis 5 &&& stadijum

81. (ongenitalni sifilis

82. Serolo6ke reakcije za dokazivanje luesa

83. Terapija sifilisa

84. Gonorroea

85. Ulcus molle

86. $ympogranuloma venereum

87. Uretritis non%gonoprroica

88. )erpes genitalis

89. 0ondylomata acuminate


2/96

1. GRAA KOE

Koa se sastoji od 3 sloja: epiderm, derm i hipoderm.Granica pojedinih dijelova je valovita, a izmeu derma i epiderma postoji bazalna membrana.

EPIDERMTo je najpovrniji dio koe.astoji se iz keratinocita!najve"im dijelom#, melanocita, Langerhansovih i Merkelovih eli!a.

*Podijeljen je na : Ro"nati slo! #strat$m corne$m%

$vaj sloj se neprestano troi % razli&ita debljina na razli&itim dijelovima tijela.'ine (a korneociti!poti&u od keratinocita koji su iz(ubili vodu i jedro#.)a povrini se (ubi koheziona veza izmeu ovih "elija te oni otpadaju, &eskvamira!$.)a adheziju ronato( sloja uti&u lipidi koji se tu nalaze.

'!a!ni slo! #strat$m l$ci&$m%*idljiv na dlanovima i tabanima. +evitalizacija "elija izraena, jedro smanjeno.

(rnasti slo! #strat$m gran$los$m% sloju se nalaze -%3 reda spljotenih "elija sa jedrom, a u citoplazmi se nalaze (ranule

keratohijalina, koje nastaju procesom keratinizacije.

Mal)igi!ev slo! # strat$m s)inos$m%astoji se od do /0 redova "elija koje iznad bazalno( sloja imaju cilindri&an oblik, da bi seprema povrini mijenjao od vieu(lasto( do spljoteno(.

1zmeu "elija ovo( sloja nalaze se &e*mo*omikoji daju &vrstinu sloju.

+a*alni slo! #strat$m ,asale- germinativ$m%$vo je re(enerativni sloj koe u kojem se "elije neprestano obnavljaju tokom cijelo( ivota.'ini (a / sloj cilindri&nih "elija izmeu kojih se nalaze dendriti&ne "elije, koje produkuju konipi(ment melanin.

+A(ALAMEM+RAA#LAMIA+A'ALI'%2redstavlja (ranicu izmeu epiderma i derma.*alovita je tj. izdi(nuta je dermom iznad dermalnih papila.*idljiva je pod elektronskim mikroskopom i sastoji se od:

% membrana bazalnih "elija sa hemidezmozomima% lamina lucida% lamina densa !kola(en tip 1*#% ankoriraju"ie brile% sublamina densa

DERM$vaj sloj se naziva jo krzno ili corium.astavljen je iz dvije zone:

1. 'trat$m )a)illare povrne/. 'trat$m retic$lare duboke

+erm se sastoji od:% fbrozne komponente!kola(na, elasti&na i retikulinska vlakna#% amorne komponenteu koju su vlakna potopljena

trukturu derma sa&injavaju:% Kolagena vlakna!(rupisana u snopove, vani za tonus koe#% Elasti0na vlakna!izmeu snopova kola(enih vlakana, vani za elasti&nost koe#% Retik$linska vlakna!oko adneksa koe#

Krvni i lim2ni s$&ovi% ervna vlakna!autonomna simpati&ka vlakna i senzorna vlakna# Glatki mi3ii% Po)re0no)r$gasti mi3ii!plat4sma, mimi&ni mii"i#

4IPODERM


3/96

5ipoderm ili subcutis, sastoji se iz masnog tkiva!panniculus adiposus#, razdijeljen ve*ivnim)regra&ama!retinacula cutis#, u kojima se nalaze krvni- lim2ni s$&ovi i nervni *avr3etci.

ADEK'AKOE

Lo!ne "li!e*&e #glan&$lae se,aceae%)alaze se na itavoj koi, osim na dlanovima i tabanima.astavni su dio 6olikula i sa&injavaju zajedno )ilose,acealn$ !e&inic$.To su holokrine "li!e*&e!stvaraju sebum, pa se dezinte(riu#.Llo,$larne s$ gra5e- a i*vo&ni kanal im se i*li!eva $ isthm$s 2olik$la.Lo!se sastoji iz vode, slobodnih masnih kiselina, tri(licerida, voskova, estara, holesterola, skvalena i dr.7ajedno sa znojem, stvara na povrini koe *a3titni em$l*ioni omota0koji titi roasti sloj odpretjerano( isuivanja i deskvamacije.

(no!ne "li!e*&e+ijele se na ekrine i apokrine. Ekrinese nalaze na itavoj koi osim usnama, leitu nokta, labia minora, unutranjoj strani

prepucija i glansu. )aj(u"e su rasporeene na dlanovima, tabanima i pazunim jamama.

'ekretorni &io "li!e*&a se nala*i $ &on!o! treini &erma i t$,$larnog !e ti)a.$d klup&aste 6ormacije ove lijezde polazi kanal ko!i se na )ovr3ini *avr3ava *no!nom )orom.

A)okrinepostaju aktivne tek u pubetretu.8okalizovane su aksilarno, mamarno, anogenitalno, vanjski uni kanal (cerumen) i na kapaku(Mollove lijezde). )jihov ti) sekreci!e !e &eka)itacionitj. tokom oslobaanja znoja oslobaa se idio citoplazme "elija.'ekretorni &io "li!e*&e se nala*i $ s$,k$tis$ - a i*vo&ni kanal $ in2$n&i,$larnom &i!el$2olik$la &lake.7noj ovih lijezda ima p5 ,-%, i naziva se 9kiseli omota& koe.

Dlaka #)il$s%+lake moemo podijeliti na lan$go &lake!kod 6etusa#, vel$s &lakei terminalne &lake.

+laka se sastoji od kori!enakoji je ksiran na dnu 6olikula i sta,l!ikedlake koja prolazi kroz pilarnikanal 6olikula.

'ta,l!ikaje iz(raena od: sri !medula#, kore !corte;# i spoljanje( omota&a ! cuticula#:% Me&$laprolazi kroz srednji dio dlake i sastoji se od keratinocita koje sadre malu koli&inu

melanina.% Korteksse sastoji od vretenastih "elija keratinocita u kojima je deponovan melanin, koji svojom

koli&inom direktno uti&e na boju dlake.% ')ol!a3n!i omota0je (raen od vie slojeva ljuspastih "elija, koje su rasporeene kao crijep na

krovu.8anu(o i velus dlake nemaju medulu i pi(ment.

6olik$l &lakeu ana(enoj 6azi se sastoji od: bulbusa, srednje( dijela, isthmusa i in6undibuluma.

a donje strane bulbus je inva(iniran i obuhvata dermalnu papilu !papila ima induktivnu ulo(u u rastudlake#.

(odina# % aktivni rast% katagen!3%= sedmice #% 6aza involucije% telogen!= mjeseca# % 6aza odmora

okat #$ng$is%?pidermalna tvorevina rui&aste boje, sede6asto( sjaja.)alijee na distalni dio prstiju aka i stopala tite"i je, te omo(u"ava ja&i oslonac vrhovima prstiju.astoji se iz:

% Kori!ena!radi; un(uis# % lei pod koom i direktno nalijee na matri; nokta.% okatne )lo0e!corpus un(uis# % smjetena u nokatnom lijebu !s$lc$s $ng$is#.

)okatna plo&a se zavrava slobodnom ivicom !margo li,er#. nivou korijena nokatne plo&e nalazi se polumjese&asto oblikovana bjeli&asta zona !l$n$la#.@atriks je zati"en proksimalnim perionihijumom, koji se nastavlja u eponihijum i kutikulu.


4/96

/. 67K8I9A KOE

Aunkcije koe su brojne: zatina, termore(ulaciona, senzitivna, sekretorna, respiratorna,deponovanje razli&itih materija, enzimska aktivnost, melano(eneza, keratinizacija.....

(a3titna $loga

$(leda se u tome to titi tijelo od mehani&kih povreda, ulaska mikroor(anizama, kao i oduticaja hemijskih 6aktora .

7ahvaljuju"i elasti&nim i kola(enim vlaknima, kao i sadraju vode, koa )r$"a ot)or $tica!$mehani0kih sila.)a mjestima ve"e izloenosti mehani&kim dejstvima, koa je iz(raena od deblje( ronato(sloja.


5/96

'lo,o&ni nervni *avr3etcinemijelizovanih vlakana rasporeeni su subepidermalno iintraepidermalno % re(istruju bol

Im$nolo3ka 2$nkci!a1muni sistem koe se sastoji od lim2ocita iantigen)re*ent$!$ih eli!a #AP8%.Keratinocitiproizvode nekoliko citokina koji su zna&ajni u imunom od(ovoru i inBamaciji.Langerhansove eli!eu suprabazalnom epidermu predstavljaju nezrele dendriti&ne "elije

koe ekasne u 6a(ocitovanju anti(ena.

=. E6LORE'8E8I9E 7 I;O7 KOE

?Borescencije u nivou koe opisuju se zajedni&kim imenom MAK7LA.@akula je promjena koja se o& *&rave ko"e ra*lik$!e samo )o ,o!i, ne prominira i nijeinltrovana.

)astaje:% uslijed poreme"aja u sadraju pi(menta !koji pod normalnim uslovima daje boju koi# ili

% uslijed deponovanja bojenih materija koje se u koi ina&e ne nalaze.

@o(u biti: ;A'K7LARE H nastaju uslijed aktivne i pasivne hiperemije !eritem# P7RP7RI>E H posljedica ekstravazacije eritrocita u koi PE:E4I9E H ta&kasta purpura EK4IMO(E H makula veli&ine / cm ;I+I8E' H trakasta purpura DI'4ROMI>EP7RP7RE H nastaju uslijed poviene ili sniene koli&ine melanina u koi 4IPER4ROMI9E!poviene koli&ine melanina# H (eneralizovana !melano&ermi!a# ili

lokalizovana !chloasma# 4IPO4ROMI9A !smanjena koli&ina melanina# H (eneralizovana !al,inism$s# ili

lokalizovana !vitiligo# AR:E6I8I9ALEMAK7LE


6/96

?. E6LORE'8E8I9E I(AD I;OA KOE

@o(u biti ispunjene &vrstim i te&nim sadrajem.

PAP7LE?levirane, solitarne lezije, pre&nika I mm.)astaju kao posljedica deponovanja metaboli&kih produkata, lokalizovano( "elisko( inBitrata

!inBamatorno( i neinBamatorno(# ili kao posljedica hiperplazije celularnih elemenata.2o obliku mo(u biti: zasvoene, kupolaste, ravne, iljaste.2o lokalizaciji mo(u biti: epidermalne !6olikularne i ne6olikularne#, dermalne!inltrativne i eksudativne# iepidermo%dermalne.2rimjer: urtika % eksudativna papula.

PLAK7auzima ve"u povrinu !J-cm#.$bi&no nastaje sjedinjavanjem papula i nodusa.@oe biti prekriven skvamom i pra"en subjektivnim osje"ajem svraba, a uslijed &eanja dolazi dolihenikacije.

:7+ER*e"i od papule, a manji od plaka.7a nje(a je karakteristi&no nekroti&no raspadanje.

OD7'olitarna, palpabilna okru(la ili elipsoidna lezija, ve"a od papule.)astaje kao posljedica nakupljanja metaboli&kih produkata, inBamacijsko( inltrata ili beni(nih imali(nih "elija. 2romjena se moe povu"i bez oiljka, ali moe do"i do e(zulceracije i ostaviti oiljak.

;EGE:A:IO?Borescencija u vidu papilomatozno(, cirkumskriptno( uzdi(nu"a, karolasto( iz(leda, vlane povrine,meke konzistencije.koliko je ronati sloj zadebljao i suh, (ovori se o ;ER7KO(I:E:7.

P4@MA1zbo&ena povrina (latke povrine !rijetko nepravilne povrine# ve"a od ljenika.)aj&e"a u nosu !rhinoph4ma#, kao posljedica hipertroje lojnih lijezda.

:7MOR2romjena iznad ravni koe izazvana autonomnim bujanjem "elija, koje mo(u biti beni(ne i mali(ne.

'K;AMA)astaje nakupljanjem oroalih "elija u obliku vidljivih ljusaka, jer je ubrzana epidermiopoeza, anepotpuna keratinizacija.kvama je rastresita i lako se ljutri.

KERA:O(A2osljedica zadebljanja roasto( sloja.$na je tvrda, u"kasta, kompaktna i nikada se ne ljuska.re"e se kod keratodermija.


7/96

;E(IK7LA?Borescencija iz(leda mjehuri"a, ispunjena bistrim te&nim sadrajem ili sa primjesama krvi.2romjera manje( od mm.@o(u biti epidermalne i subepidermalne.

P7':7LA*ezikula ispunjena (nojnim sadrajem.

+7LA


8/96

GAGREA2redstavlja tkivnu nekrozu, koja nastaje usljed smanjenja ili (ubitka dotoka krvi !(an(renadiabetica#.

E'4ARA)ekroza koe kao posljedica djelovanja hemijskih sredstava, kod smrzotina i opekotina.@ani6estuje se crnom bojom, sa jasnom demarkacijom tkiva, crvenkastom zapaljenskom

ivicom.

OIL9AK)astaje kao posljedica zarastanja, a mani6estuje se stvaranjem vezivno( tkiva.

B. :OPI9'KA :ERAPI9A 7 DERMA:OLOGI9I

2ri odreivanju lokalne terapije treba voditi ra&una o vie 6aktora:

tip promjene, lokalno stanje dermatoze !akutno, hroni&no#, lokalizaciji promjene...*ie (odina primjenjuje se pravilo LLvlano na vlane, a suvo na suve promjeneLL.

Rastvori #sol$tiones%Koriste se u lije&enju akutnih promjena.2o(odni za primjenu na podrujima obraslim dlakom.@o(u se primijeniti kao oblozi ili kupke. O,lo*i #2omenta%se dijele na:

% )ro)$sneoblo(e !djeluju antiinBamatorno i za dezin6ekciju#% ne)ro)$sneoblo(e !izazivaju lokalnu hiperemiju i ubrzavaju inBamatorni proces#

K$)ke #,alnea%se koriste u terapiji opsenih promjena.

Pra3ci #)$lveres%8ije&enje subakutnih dermatoza, o(rani&eno dejstvo samo na povrinu koe.

Masti #$ng$enta%@o(u biti mineralno(, ivotinjsko( i biljno( porijekla ili sintetske.+obro prianjaju za podlo(u, ali spre&avaju oslobaanje vla(e i sekreta, te se ne daju kodakutnih upalnih dermatoza, ve" kod prisustva hroni&nih, liheniciranih promjena.

Paste@jeavine praaka i masti.

Koriste se u lije&enju subakutnih promjena na koi, sprje&avaju nastajanje vezikula i krusti. Em$l*i!e

@jeavina dvije supstance koje se ne mijeaju meusobno !npr. voda u ulju#.

Kreme2olu&vrste supstance. @o(u biti masne, isperive ili mjeovite.Koriste se u lije&enju suvih, zadebljalih i liheniciranih promjena.


9/96

C. 'I':EM'KA :ERAPI9A 7 DERMA:OLOGI9I

'istemski kortikosteroi&iCntiinBamatorno( i imunosupresivno( dejstva.1ndikovani kod mnogi! autoimuni! i alergijski! oboljenja.

Treba biti oprezan u dozi i duini trajanja terapije zbo( mno(ih neeljenih e6ekata.


10/96

Retinoi&iI*otretionin: tei oblici rozacee i akni, lic!en planus, &arierove bolesti...Acitretin: tei oblici psorijaze, &arierova bolest, p$triasis rubra pilaris...

F. 7R:I8ARIA

rtikarija je polietioloko oboljenje posredovano hemijskim medijatorima prvenstveno

histaminom, a karakterie se eksudativnom papulom ili plakom !urtika#. 2romjene na koi suposljedica edema derma iliMi subkutano( tkiva. 2ored koe mo(u biti zahva"eni i (it,respiratorni i kardiovaskularni sistem.

@oemo ih podijeliti na:% 1munoloke !1(? zavisne#% )eimunoloke !1(? nezavisne#

Im$nolo3ke su naj&e"e uzrokovane reakcijom preosjetljivosti % tipa 1, (dje speci&ni C(izaziva stvaranje Ct klase 1(?. 1(? Ct se vezuju za membrane mastocita i bazolnih leukocita.*ezivanjem speci&no( C( !koji mora premostiti bar - 1(? molekula# dovodi do de(ranulacije

ovih "elija i do oslobaanja medijatora.eim$nolo3kenastaju usljed direktno( oslobaanja medijatora iz mastocita. Ta&anmehanizam nije poznat, smatra se da postoji poviena sklonost mastocita da oslobaajumedijatore.1ndukuju"i a(ensi mo(u biti lijekovi, hemikalije, hrana, aditivi, okultne in6ekcije.

*Klinika slika:$snovna promjena na koi je $rtikaH eks$&ativna )a)$la.Klini&ki moe imati razli&itu veli&inu iz(led i boju i moe se lokalizovati na bilo kojem djelutijela.

Pr$ritisobi&no prati promjene.

koliko proces pored derma zahvati hipoderm, mani6estuje se u obliku angioedema. slu&aju intenzivno( edema !zbo( sekundarne kompresije krvnih sudova#, urtika postajeblijeda i &vrsta (porculanska urtika).

rtike se povla&e poslije nekoliko sati !obi&no ne traju due od -=h#.@eutim, dalji tok oboljenja moe proticati u sukcesivnim naletima. zavisnosti od to(a urtikariju moemo podijeliti na akutnu i hroni&nu.

Ak$tna $rtikari!akarakterie se naletima koji traju kra"e od 3 mjeseca. osnovi oboljenja je naj&e"e imunoloki mehanizam zavisan od 1(?. zro&nik je obi&nopoznat i e(zo(en.


11/96

$bi&no se sre"e kod enskih osoba srednje( ivotno( doba.


12/96

. P7RP7RE

2urpura nastaje uslijed ekstravazacije krvi u kou ili sluzokou.

2rema uzroku moe se podijeliti na primarnu !idiopatsku# i sekundarnu.

2rema mehanizmu nastanka, krvarenje u koi nastaje usljed:/. 2oreme"aja trombocita:

% Trombocitopenija% Trombocitoza% 1diopatska trombocitopenijska purpura

-. 2oreme"aja koa(ulacije:% 5emolija C

% Cntikoa(ulansi% 1nsucijencija jetre% +ecit vi.K % +iseminovana intravaskularna koa(ulacija

3. $te"enja krvnih sudova koe !vaskularne purpure#:% @ehani&ko ote"enje krvno( suda% *askulitisi M 5enoch%chPnlein purpura% Krioproteinemije% ?mbolija% Kapilaritisi% korbut% 2ovien intravaskularni pritisak

2urpuri&na makula veli&ine /%3 mm je )etehi!a, preko / cm ekhimo*a, krvarenje ve"ihrazmjera je hematom. e)al)a,ilnapurpuri&na makula bez eritema nastaje usljedkrvarenja iz krvno( suda.Pal)a,ilnaje udruena sa inBamatornim procesom na krvnom sudu.Cko postoji centralna nekro*au pitanju je okluziji krvno( suda.

*!ijagnoza :% anamneze i klini&ka slika

% laboratorijski testovi !broj trombocita, okultno krvarenje, protrombinsko vrijeme....#% patoloko%histoloki pre(led% testova za ispitivanje kapilarne propustljivosti


13/96

P7RP7RA 'EILI'

)astaje uslijed redukcije vezivno( tkiva kod starijih osoba, tako da krvni sudovi (ube potporu ipostaju 6ra(ilni.2romjene nastaju kao posljedica minimalne traume.

Qavlja se kao l!$,i0astocrvene ekhimo*e, obi&no na mjestima koja su izloena suncu.

'8OR+7:

)edostatak vit. dovodi do poreme"aja u biosintezi kola(ena.Qavlja se kod poreme"aja u ishrani, alkoholizmu, kod opekotina, mali(niteta.Karakterie (a eksten*ivna )olihromna )$r)$ra, subungvalni hematomi i e&em,krvavl!en!e i $lceraci!e desni. Jijeenje: davanje vitamina 8per os ili intravenski. MEDIKAME:O(A P7RP7RA

8ijekovi izazivaju purpuru imunolokim mehanizmom i toksi&nim ote"enjem krvno( suda.)aj&e"i uzro&nici su: sul6onamidi, antimalarici, aditivi iz hrane, zmijski otrov...2romjene se javljaju F%-=h od uzimanja lijeka.

@ani6estuju se )etehi!ama i ekhimo*ama na koi, a hemoragi0nim ,$lama na sluzokoiusta.Jijeenje: kortikosteroi&isu korisni u akutnoj 6azi.

PIGME:E P7RP7RI>E DERMA:O(E

P$r)$ra )igmentosa )rogressiva 'cham,erg )$r)$raKod odraslih osoba.*a donjim ekstremitetimau obliku ,raon hemosi&erinskih mak$la nepravilno( oblika,sa karakteristi&nim ta0kastim mak$lama ,ol!e r5i $ centr$ )rom!ene.

Ekcemoi&na )$r)$ra Do$kasKa)etanakis )$r)$ra$bi&no se javlja kod odraslih mukaraca.$dlikuju je naran&"aste )r$riti0ne mak$lekoje kre"u od (lenjeva, konBuiraju i !zanekoliko nedjelja# zahvataju donje ekstremitete, a mo(u prije"i i na trup.pontano nestaju za par mjeseci.

Lichen a$re$sQavlja se kod djece i mlaih osoba.Kao asimptomatska )$r)$ri0na ili "$kasto*latna solitarna mak$la na trupu,ekstremitetima ili licu+

Traje (odinama.

P7RP7RA 4EO84'84OELEI

2redstavlja sistemski vaskulitis malih krvnih sudova koji zahvata kou, z(lobove, (it, bubre(e. F0%>O slu&ajeva oboljenje prati streptokoknu in6ekciju (ornjih respiratornih puteva, poslijelatentno( perioda od /%3 sedmice.+ru(i uzroci su bakterije, virusi, lijekovi, strani proteini !serumi#.1(C imaju ulo(u u nastanku imunih kompleksa.

*Klinika slika:

2o&etak bolesti moe biti akutan ili postepen.% 2o&inje (roznicom, atral(ijom, (lavoboljom% )astavlja se izbijanjem simetri0nih i &iseminovanih )rom!ena ti)a )al)a,ilne

)$r)$re, naj&e"e na donjim ekstremitetima, rjee na rukama i trupu.


14/96

pontano nestaju nakon -%= nedjelje, ostavljaju"i za sobom hiperpi(mentacije ili atrojukoe.

% z(lobne te(obe su u vidu artritisa i artralgi!a% (astrointestinalne % u vidu a,&ominalnih kolika $* melen$ i hemateme*$ bubrene % naj&e"e u vidu mikrosko)ske hemat$ri!e

*!ijagnoza:

% Cnamneza i klini&ka slika% 8ab.pretra(e !KK, 6aktori inBamacije, analiza urina i stolice na okultno krvarenje, povienserumski 1(C#

% 7* abdomena

*ijeenje: )C18, 5/ antihistaminici, kortikosteroidi

1. ER@:4EMA EN7DA:I;7M M7L:I6ORME

?r4thema e;udativum multi6orme predstavlja oboljenje koe izazvano razli&itim 6aktorima, sakarakteristi&nim promjenama tipa LLkokardeLL ili LLmeteLL, koje se obi&no lokalizuju naekstremitetima, ali i sluzokoama.

zrok je nepoznat u velikom broju slu&ajeva. @eu poznatim uzrocima preovladavaju in6ekcijei lijekovi.

*Klinika slika:2rema klini&kim mani6estacijama razlikuju se 3 entiteta:

1. Erthema m$lti2orme minor7ahvatanje koe, sa ili bez zahvatanja / od vidljivih sluznica.2romjene se nalaze obi&no na akama, stopalima, koljenima i laktovima, ali se moe na"i i naostaloj koi. Tipi&na lezija je kokar&a% eritemato*na )lo0a- veli0ine &o /cm- 0i!i !e centar $gn$t i livi&an. $pti simptomi:malaksalost, poviena temperatura, artral(ije, otok z(lobova.

/. Erthema m$lti2orme maior!4ndroma tevens%Qohnson#7ahvatanje koe sa najmanje - vidljive sluzokoe.2romjene su lokalizovane na genitalnoj i bukalnoj sluzokoi, konjuktivama, a moe zahvatitilarinks, 6arinks, ezo6a(us i respiratorno stablo.2romjene na sluznicama su u vidu )ro2$*nih ero*i!a i ,$lakoje oteavaju ishranu.)a koi se nalaze promjene tipa kokar&e i ,$le.

'esti uzrokova&i su lijekovi.

=. 'n&roma Lell% klini&ka slika o)ekotina &r$gog ste)ena sa nekro*om vi&l!ivihsl$*nica.

*!ijagnoza:% anamneza i zi&ki pre(led% opsena laboratorijska ispitivanja !leukocitoza, ubrzana sedimentacija, povieni imuni

kompleksi#.

% anamnezi treba obratiti panju na preleane in6ekcije!bakterijske kod djece, virusne kododraslih % 5*, @*#, koritenje lijekova !naro&ito unazad 3 nedjelje#, endokrineporeme"aje, mali(na oboljenja, kontraceptivna sredstva.


15/96

*ijeenje:

ake %orme-% obustava dosadanje terapije% antivir$sni li!ekovi!aciklovir#% antihistaminici!hloro6enamin#!peroralno#% anti,iotici!penicilin, tetraciklini, eritromicin#% kortikosteroi&i!prednizon#!peroralno#

k$)ke $ ,lagom rastvor$ hi)ermangana% toaleta sluznica !3O 5-$-#

Teke %orme- in2$*i!e -Q a8l iliRingerov rastvor% kortikosteroidi !parenteralno#!po&etak u prvih =Dh#% antivirusni lijekovi% toaleta sluznica

11. DERMA:I:I' E 8O:A8:7 ALLERGI8A

To je akutno ili hroni&no zapaljensko oboljenje koe, koje predstavlja mani6estaciju 1* tipapreosjetljivosti.

$vaj proces se odvija u dvije etape:1. In&$kciona 2a*a

Traje od kontakta sa aler(enom do razvoja kasne preosjetljivosti.5apteni se vezuju za protein nosa& i postaju pravi aler(eni, koje obrauju 8an(erhansove"elije i prezentuju (a T%helper "elijama !Th/#. )akon to(a dolazi do proli6eracije T%helper "elija.$vaj proces traje %> dana nakon &e(a je osoba senzibilisana na hapten tj. aler(en.

/. Elicitaciona 2a*a

)astaje pri ponovnom kontaktu sa haptenom. Tada senzibilisani lim6ociti !koji na svojojpovrini nose receptore za hapten# dolaze u kou i stupaju u kontakt sa kompleksom hapten%nosa&, te stvaraju citokine koji privla&e i nesenzibilisane lim6ocite. ve ovo dovodi do lokalno(inBamatorno( od(ovora i oboljenja.

*Klinika slika:2romjene se javljaju na mjestu kontakta sa alergenom, naje"e dorzumi aka i stopala, lice. slu&aju due( i intenzivnije( izla(anja aler(enu, moe do"i do diseminacije oboljenja zbo(lim6o(eno( i hemato(eno( rasipanja anti(ena ili lim6okina nastalih u ovom procesu !naj&e"ena nogama ili na licu periorbitalno#.

$boljenje proti&e kroz sljede"e 6aze: Eritemato*na 2a*a !eritem i edem koe# ;e*ik$lo*na 2a*a!pojava sitnih vezikula# Kr$sto*na 2a*a!sasuivanje vezikula# 6a*a vla"en!a ili ma&i&aci!e!poslije prskanja vezikula# Lihenikaci!a sa &eskvamaci!om!kod hroni&nih oblika#

Pr$ritisje uvijek prisutan i obi&no intenzivan.$boljenje se &esto javlja kao pro6esionalno, a naj&e"i aler(en u tom slu&aju je hrom u oblikuhromata.

*!ijagnoza:2ostavlja se na osnovu anamneze, zi&ko( pre(leda, aler(oloko( testiranja !epikutanotestiranje#.

E)ik$tano testiran!eTestno mjesto predstavlja koa (ornje polovine lea i ekstenzorne strane nadlaktica.


16/96

Cler(eni se nanose na kou pomo"u specijalnih komorica, a komorice su u(raene uhipoaler(i&nu adhezivnu testnu traku. $kluzija trake traje =Dh, a o&itavanje se vri nakon=Dh, >-h i NFh od trenutka postavljanja testa.$zna&avanje ste)ena PA:84 testreakcija:

#%% nema reakcije1 #%% eritem/ #%% eritem i papule= #%% eritem, papule, vezikule

? #%% na(laen edem i vezikule

*ijeenje: odstranjenje kontakta sa aler(enom akutni, blai i umjereni oblici sa eksudacijom i vezikulama:

" oboljele povrine prati bla(im sapunom bez mirisa i rastvorom hi)ermangana% al$mini!$m acetatnakon sanacije vlaenja% indi6erentne masti

kod akutne e(zacerbacije hroni&no( ekcema: lokalni kortikosteroi&i kod diseminovanih, (eneralizovanih i jako eksudativno%inBam.oblika:sistemski

antihistaminici ikortikosteroi&i kod hroni&nih oblika:

lokalno: k$)ke sa ,lagim rastvorom hi)ermangana ili=Q rastvorom ,ornekiseline

lokalni kortikosteroi&i i)re)arati katrana

1/. DERMA:I:I' A:OPI8A

To je hroni&na aler(ijska dermatoza pra"ena suhom koom i svrabom, a obi&no se javlja kodosoba koje imaju pozitivnu porodi&nu anamnezu na aler(ijske bolesti !bronhijalna astma,urtikarija, aler(ijski konjuktivitis...#.

$dlike bolesti su:

% porodi&na pojava% sklonost ka stvaranju visoko( titra 1(?% udruenost konih mani6estacija sa respiratornim te(obama

Ctopijski dermatitis spada u (rupu multi6aktorijalno%naslijednih oboljenja.Cler(eni u or(anizam dolaze: % probavnim traktom !nutritivni aler(eni# i

% preko respiratorno( trakta !inhalatorni aler(eni#.

nastanku oboljenja, osnovu &ini imunoloki poreme"aj koji prati disbalans dva subseta T%helper "elija: Th/ i Th-, (dje je poviena vrijednost Th-. Th- "elije preko lim6okina stimuliusintezu 1(? i dovode do akumulacije eozinola. 1(? senzibiliu razli&ite or(ane vezuju"i se za

mastocite i dendriti&ne "elije, te tako dovode do aler(ijsko( od(ovora.*Klinika slika:opteno (ledano, osobe koje boluju od ove bolesti imaju iste te(obe:

% suha koa% izraeni pruritis% nervna ekscitabilnost% bijeli dermo(razam% osje"aj hladno"e i nesi(urnosti

odnosu na uzrast razlikuju se: atopijski dermatitis dojen&eta i malo( djeteta atopijski dermatitis starije djece i odraslih osoba.

Ec*ema in2ant$mKod osoba uzrasta nekoliko mjeseci do - (odine.


17/96

2romjene su lokalizovane na elu, bradi, obrazima, a mo(u da se ire na kapilicijum, zglobnepregibe i potkoljenice. 2romjene su sa&injene od eritema- e&ema- )a)$love*ik$la $*vla"en!e i kr$ste, a sve je pra"eno )r$ritisom.

Pr$rigo +esnierKlini&ka slika poslije dru(e (odine ivota.8okalizuje se na kubitalnim i poplitealnim pregibima, na vratu i u okolini zglobova.

Qavljaju se u obliku nejasno ograni0enih )lakova sa lihenikaci!om i &eskvamaci!om.

e$ro&ermitis &iS$saKlini&ka slika kod odraslih.Karakteristi&ni ,ro!ni &iseminovani lihenikovani )lakovikoji su posljedica vie(odinje(&eanja.8okalizovani su na pregibima i anogenitalnoj regiji, mada se mo(u na"i i u ostalim re(ijamakoe.

Tipi&na je inamaci!a oko o0i!$- tragovi 0e3an!a- hroni0ni ekcem 3aka i sto)ala-)r$rigino*ni no&$si.

Komplikacija ove bolesti je ?czema herpeticum !ukoliko dou u kontakt sa herpes simple;

virusom#, (dje je opte stanje poreme"eno i teko, a bolest se moe zamijeniti sa vari&elom.

*#tadijumi dermatitisa:/. .kutni: vezikule, bule, eksudacija-. /ubakutni: crvenilo, kruste, ljitenje, eksudacija3. 0ronini: papule, lihenikacija, e(zocitoza

*!ijagnoza:2otrebna su bar 3 major i 3 minor znaka za postavljanje dija(noze.

Ma!or *naci 2ruritis Tipi&na mor6olo(ija i lokalizacija 5roni&ni recidiviraju"i tok 2ozitivna porodi&na i li&na atopijska anamneza

Minor *naci *isoki serumski 1(? 2o&etak prije pete (odine klonost konim in6ekcijama )abor donjih o&nih kapaka !+ennie%@or(anova brazda# Elijedo lice 1ntolerancija prema vuni, znojenju


18/96

% Kupanje svesti na minimalni nivo.% 1zbje(avati iritanse.% $d hrane izbje(avati jaja, &okoladu, orahe, mlijeko i mlije&ne proizvode.

Lokalna tera)i!a% Kod lakih slu&ajeva emoli!entni kremovii upotreba 3%O $ree $ kremovimajer

odrava vlanost koe.% Cko se promjene ne popravljaju poslije neutralne terapije, onda se uklju&uju lokalni

kortikosteroi&ni)re)arati!ali voditi ra&una o koncentraciji steroidne supstance#.% Antihistaminicisa sedativnim dejstvom smiruju svrab i daju mirniji san.% '$n0an!e i P7;Aterapija su se pokazali korisnim.

1=. DERMA:I:I' E 8O:A8:7 IRRI:A:I;A

)eimunoka inBamatorna reakcija koja nastaje poslije izla(anja koe toksi&nim hemikalijama.+o pojave ovo( oboljenja dovode razne supstance: alkalna i kisela sredstva, or(anskirastvara&i, jonizuju"i i laserski zraci. )aj&e"e je izazvan pretjeranom upotrebom sredstava zapranje.

Toksi&no ote"enje epidermisa nastaje zbo( hemijsko( ili mehani&ko( ote"enja enzimsko(sistema keratinocita, a u najteim slu&ajevima moe do"i i do nekroze.

Qavlja se kao akutni i hroni&ni oblik.

*Klinika slika:*a mjestu kontaktanastaje inBamacija saeritemom- e&emom- ve*ik$lama- vla"en!em ikr$stama- &eskvamaci!om.2romjene ne prelaze na susjednu kou, niti dolazi do diseminacije.

mjesto pruritisa !to je slu&aj u kontaktnom aler(ijskom dermatitisu#, ovdje bolesnici osje"aju,ol i )eckan!e.

*ijeenje:% eliminacija toksi&ne materije% u akutnoj 6azi: antise)ti0ke k$)ke ilokalni kortikosteroi&i $ o,lik$ krema% u hroni&noj 6azi: kortikosteroi&ne kreme i masti% u nastavku terapije: ne$tralna tera)i!ska sre&stva i zatitne rukavice pri radu% u slu&aju superin6ekcije: sistemski anti,iotici


19/96

1?. E8(EMA D@'4IDRO:I87M

$vo je polietioloko oboljenje koje se mani6estuje pruri(inoznim vezikulama na tabanima,dlanovima i bo&nim stranama prstiju.?tiopato(eneza ovo( oboljenja nije u potpunosti dokazana, ali se na osnovu nastanka moesmatrati ekcemskom reakcijom.'est je sezonski karakter !prolje"e i ljeto#.

)aj&e"i etioloki 6aktori koji dovode do dishidroze su:% 5emijski a(ensi !nikl, kobalt#% +ermatotije% Kvasnice% Eakterije% ?mocionalni stres

% Ctopija

*Klinika slika:2romjene su lokalizovane na stopalima, dlanovima i bo&nim stranama prstiju.Glavne mani6estacije su ve*ik$le is)$n!ene ,istrim sa&r"a!em.2romjene su smjetene dublje u epitelu, pa in)onira!$ kao )a)$le.koliko nema inBamacije i eritema, moe se (ovoriti samo o dishidrozi.2romjene su pra"ene )r$ritisom, a &esto je prisutna superin6ekcija piokokama.?mocionalni 6aktori i znojenje po(oravaju klini&ku sliku.

*ijeenje:

% otkloniti 6aktor koji je doveo do oboljenja% neutralne kreme% antibiotici kod sekundarne in6ekcije


20/96

1. E8(EMA 7MM7LARE

2romjene kod ovo( oboljenja podsje"aju na oblik kovano( novca, po &emu je i dobilo ime!nummulus lat.#. zrok oboljenja do danas nije razjanjen, naj&e"e se navode6okalne in6ekcije, hemijske i zi&ke traume.


21/96

8okalizacija obi&no na trupu.'e"e kod djece i mlaih osoba poslije streptokoknih in6ekcija (ornjih disajnih puteva.

% &nverzna psorijazaKarakterie se crvenim -inamiranim- maceriranim )lakovima- ,e* skvame.

Qavlja se na Beksornim povrinama:pazu!, prepone, submamarno, a tipi&na mjesta supoteena !laktovi, koljena#.

o Psori!a*a &lanova i ta,anao Psori!ati0na eritro&ermi!a

2odrazumijeva zahvatanje prakti&no cijele povrine koe !JN0O#.1spoljava se &i2$*nim eritemom- svra,om i nim mekin!astim &eskvamaci!ama.'esto je pra"ena poreme"ajima opte( stanja !jeza, (roznica, dehidratacija,hipoproteinemija#. @oe nastati na(lo iz (utatne 6orme psorijaze ilinakon du(ortajno( oblika psorijaze, zatim nakon a(resivne terapije i na(lo( prestankaterapije.

,% P$st$larne )sori!a*e

o Psoriasis )$st$losa )almo)lantaris #+er,erKTnigs,eck% H brojne)$st$lese javljaju na dlanovima i tabanima+

o Acro&ermatitis contin$a s$))$rativa #4allo)e$%H )$st$lesu o(rani&enena vr!ove prstiju i leita nokta, nerijedak je (ubitak nokta.

o Psoriasis )$st$losa generalisata #($m,$sch%H jedan od najteih oblikapsorijaze. Karakterie se di%uznompojavom)$st$lasa tekim optim stanjem.

/% P'ORI9A(A OK:I97H tipi&ne su punkti6ormne promjene na nokatnoj plo&i tzv.uljane mrlje, te u teim slu&ajevima potpuna destrukcija nokatne plo&e !onihodistroja,

oniholiza#.=% P'ORI9A:I>I AR:RI:I'H obi&no zahvata male z(lobove aka i stopala. Qavlja seuko&enost, bolovi i pro(resivno ote"enje z(lobova.

*!ijagnoza:2ostavlja se na osnovu anamneze, klini&ke slike, prisustva klini&kih 6enomena, biopsije tkiva,nivo mokra"ne kiseline u serumu moe biti pove"an.

Klini&ki 6enomeni:

% 'enomen kapi svijee% u toku kiretiranja, skvame vazduh prolazi izmeu slojevaskvame i ona postaje bijela i neprozirna kao kap voska kada se ohladi.

% 'enomen krvave rose (uspitz) % tokom kiretiranja, kada se odstranisuprapapilarni epiderm, dolazi do povreda kapilara u papilama te dolazi do krvarenjaiz vrha svake papile u vidu 9krvave rose.

% Koebnerov znak% razliiti stimulusi (me!aniki, !emijski) mogu da izazovu pojavulezija na vidljivo zdravoj koi

*ijeenje:

/# 8okalna terapija: 'alicilna kiselina#Q%% predstavlja koristan keratolitik !na tabanima mo(u se koristiti i ukoncentracijama do -0O# % Antralin #-/Q% smanjuje nivo "elijske

proli6eracije !na zdravoj koi izaziva iritaciju# %Analo*i vitamina D #calci)otriol- tacalcitol%% dejstva sli&na srednje potentnihkortikosteroida bez neeljenih eR % Retinoi&i #ta*aroten% kod umjereno izraenepsorijaze %


22/96

Kortikosteroi&i % korisni na manjim povrinama, posebno na kapilicijumu i kod inverznepsorijaze !neeljeni eR: supresija 6unkcije nadbubrene lijezde, Kuin(ov e6ekat, rebounde6ekat, ireverzibilna atroja koe#

-# Aototerapija : 7;+ *ra0en!e% koriste se talasne duine od -N0%3-0nm, &esto u kombinaciji sa nekimlokalnim tretmanom %7skos)ektralna 7;+ 2ototera)i!a% sa posebnimlampama sa emisionim spektrom od 3//nm % P7;A#)soralen7;A% 2otohemotera)i!a uti&e na sintezu +)K, te smanjuje "elijsku proli6eracijui indukuje apoptozu kutanih lim6ocita.

3# istemska terapija: Retinoi&i #acitretin% supresija epidermalne proli6eracijeS koriste se u kombinaciji sadru(im metodama % MetotreUat inhibira sintezu +)K u tkivima kojase brzo dijele !hepatotoksi&an# % 8clos)orin ekasan, ali sa dosta neeljenih dejstava.

1C. DERMA:I:I' 'E+ORR4OI8A

eboroi&ni dermatitis je hroni&na recidiviraju"a upala seboroi&nih podru&ja koe sa eritemom ideskvamacijom.'esto se javlja unutar porodice, ali nije poznat mehanizam nasljeivanja.$sim nasljea, ulo(u u nastanku bolesti ima i lipolna kvasna (ljiva 2it4rosporum ovale!@alassezia 6ur6ur#, koja se nalazi kao &lan rezistentne Bore, naro&ito na seboroi&nimpodru&jima. 2ove"ano izlu&ivanjesebuma !seboreja# ima zna&aja u nastanku bolesti samo ako je mani6estno, to je slu&aj kodnekih 0O bolesnika.Klini&ki se razlikuje:

Dermatitis se,orrhoica in2ant$m !seboroi&ni dermatitis kod djece#

)aj&e"e se javlja u prva 3 mjeseca ivota, premda moe da se javi do /D. mjeseca.'e"i je kod djece koja se hrane umjetnim mlijekom i kod djece koja imaju povienu tjelesnuteinu.

2romjene po&inju na tjemenom i eonom dijelu kapilicijuma, pojavom ,i!elo"$tih- masnihskvama na neinamirano! osnovi- veli0ine nokta- ko!e se lako ski&a!$. !)aziva se jo it!emen!a0a ilicr$sta lactea.#2romjene se dalje ire na lice, retroaurikularno, spoljanji uni kanal, na podruje izme1u nosai usta, a esto i ingvinalno i glutealno!pelenska re(ija# H kao ograni0ene eritemato*ne)la"e sa masnim lamelo*nim skvamama.)erijetka je sekundarna in6ekcija bakterijama i (ljivicama.2romjene se povla&e u 3. ili =. mjesecu ivota.


23/96

)aj&e"e se lokalizuje na kapilicijumu, na elu i obrvama, nazolabijalnoj brazdi, spoljanjemslunom kanalu, retroaurikularno, presternalnoj i interskapularnoj regiji. po&etku se mani6estuje )eri2olik$larnim eritemom i skvamom.2oslije promjene konBuiraju i nastaju ,li!e&oeritemato*ni i eritemato*ni )lakovirazli&iteveli&ine i oblika.2lakovi su )rekriveni s$hom ili masnom- ,li!e&o"$kastom skvamom.2romjene su jasno o(rani&ene prema &elu i 2ormira!$ eritemato*no l!$skavi r$,!corona

seborrhoica# uz povremeni pruritis. hroni&nim slu&ajevima moe do"i do reverzibilno( opadanja kose, a ako doe do sekundarnein6ekcije nastaje ja&e crvenilo i vlaenje, te 6ormiranje krusti.

koliko na kapilicijumunema eritema, ve" samo )itri!a*i2ormna nea&herentna skvama ili)er$t, (ovori se o 21T


24/96

% Cko zahtjeva lije&enje, obi&no su to ne$tralne kreme i losioni.% inicijalnoj 6azi treba izbje(avati &esta kupanja i upotrebu sapuna i (rubih pekira, jer

moe do"i do iritacije promjena uz pojavu pruritisa.% slu&aju pruritisa to)i!ski kortikosteroi&i i sistemski antihistaminici.

1. ':ROP47L7' I6A:7M

2redstavlja akutnu pruri(inoznu bolest djece koja je izazvana ujedom insekta.)astaje uslijed preosjetljivosti na ujed insekta, obi&no buva i komaraca. toku kasnijih (odina dolazi do desenzibilizacije, tako da promjene is&ezavaju u predkolskomuzrastu.

*Klinika slika:2romjene se javljaju kod djece od -%> (odina ivota.

8okalizovane su obi&no na otkrivenim predjelima tijela, rasporeene u (rupama ili linearno, namjestu ujeda. $snovna eBorescencija je sero)a)$la!razvija se bi6azno: nastajeeks$&ativna )a)$la na kojoj nastajeve*ik$la#.@o(u"a pojava bula kod ja&e preosjetljivosti.

*ijeenje:% $pte mjere: zatita od insekata.% 8okalna terapija: bla(a antipruri(inozna sredstva!miUt$ra agitan&a sa 1Q

mentolom#, bla(i antise)tici.% Kod jako( pruritisa: lokalni kortikosteroidi sa antibiotikom.

/. ER@:4RODERMIA

2redstavlja di6uzni eritem koe koji zahvata N0O i vie koe sa deskvamacijom razli&ito(stepena u sklopu bilo koje( inBamatorno( oboljenja koe tj. ne predstavlja naziv entiteta ve"klini&ku sliku.?ritrodermija moe nastati usljed po(oranja postoje"e kone bolesti ili de novo kao prvaklini&ka mani6estacija.'e"e obolijevaju mukarci.

*zroci: 2o(oranja postoje"e( dermatitisa !psorijaza, atopijski dermatitis, kontaktni

dermatitis...#


25/96

% 1nltracijom i lihenikacijom koe% prorjeenje kose% transverzalna izbrazdanost nokatnih plo&a% keratoza dlanova i tabana uz pojavu ra(ada% lim6ni &vorovi uve"ani% jetra i slezina mo(u biti uve"ani% insucijenciju miokarda i transkutani (ubitak te&nosti sa dehidratacijom !usled ove"ano(

protoka krvi kroz kou#

% +eskvamacijom se (ube proteini i Ae, te se razvija hipoalbuminemija i sideropenijskaanemija.

*!ijagnoza: anamneza, klini&ka slika, viestruke biopsije

*ijeenje:% 7ahtjeva bolni&ko lije&enje.% 8ije&i se osnovno oboljenje, ako se zna uzrok.% koliko je uzrok lijek, obustaviti upotrebu.% $snovu lije&enja &ini korekcija hemodinamskih i metaboli&kih promjena !na&okna&a

te0nosti- 6e- )roteina#.% Anti,ioticiu slu&aju sekundarnih in6ekcija.% 8okalno emolijentne kupke i kremovi.

/1. LI84E R7+ER PLA7'

8ichen planus je inBamatorna dermatoza karakterisana speci&nim lividnim zaravnjenimpapulama, pruritisom i promjenama na sluznicama.

Qavlja se u svim uzrastima, a naj&e"e izmeu 30 i F0 (odina. osnovi oboljenja je imunoloka reakcija celularno( tipa.1munoloko ote"enje nastaje na "elijama bazalno( sloja epiderma, a smrt keratinocitanastupa apoptozom.

7apaena je udruenost sa hepatitis virusom.Cmal(amske plombe su zna&ajan etioloki 6aktor oralno( lichen planusa, to se tuma&i ilikontaktnom preosjetljivosti ili iritativnim e6ektom (alvanskih struja, koje se stvaraju izmeudentalnih punjenja razli&itih vrsta.?rupcije sli&ne lichen planusu !lihenoidne# mo(u biti izazvane lijekovima ili hemikalijama.

*Klinika slika: Prom!ene s$ livi&ne- s!a!ne- *aravn!ene- )oligonalne- )re0nika /1 mm- sa nom

mre"astom ,!eli0astom str$kt$rom na )ovr3ini!lic!enska mreica ili 2ick!amovestrije).


26/96

2redilekciona mjesta su unutranje strane zglobova ruja, glenjeva, prednje stranepotkoljenice, lumbalna regija, potom u narednim mjesecima dolazi do diseminacijepromjena.Karakteristi&an je i Koe,nerov 2enomen % lihenske promjene mo(u vidjeti du linijao(rebotina ili &eanja koe.2o sanaciji ostaje svijetla hiperpi(mentacija koja postepeno izblijedi.

2ostoje brojne klini&ke varijante lichen planusa:

4i)ertro0ni lichen ver$ko*ni )lakovi, na ekstenzornim stranama potkoljenica Ero*ivni lichen promjene na oralnoj sluznici i genitalijama, mogu biti za!va"eni dlanovi i

tabanisa brojnim eritemato*nim ero&iranim )ovr3inama +$lo*ni lichen nastaje kod intenzivnije( ote"enja bazalne membrane, ,$lese javljaju

na postoje"im li!enskim promjenama Pemgoi&ni lichen kombinacija lichen planusa i bulozno( pem(oida, ,$lese javljaju

na li!enskim promjenama i na nepromijenjenoj koi Atro0ni lichen atro0ne hi)o)igmentovane le*i!e Lichen )lan$s )igmentos$s hi)er)igmentovana kom)onenta Linearni lichen )lan$s (rupisanje )a)$lo*nih )rom!ena du ekstremiteta ili du

dermatoma

8ihenske promjene se mo(u javiti na sl$*nicamausne duplje, (enitalija, analnoj,jednjaka, nosa, larinksa, konjuktive.% )a oralnoj sluznici naj&e"e se javlja RE:IK7LARIO+LIKLI84EA, koje( karakterie

s)let ,!eli0astih lini!a ko!e o,ra*$!$ mre"ic$ 0i)kastog i*gle&a u visinipremolara !rjee jeziku, vermilionu ili labijalnoj sluznici#.

% ERO(I;IO+LIKLI84EA'L7(I8Aje najtei oblik. +olne ero*i!ese naj&e"e javljajuna tvrdom nepcu, mukozi gingive, jeziku, usnama. $ve promjene imaju sklonost kamali(noj alteraciji. Qavlja se kod starijih osoba.

oktiu lichen planusu mo(u biti karakteristi&no izmijenjeni: $*&$"ne ,ra*&e-stan!en!em nokatne )lo0e- r!e5e &istro!a nokatne )lo0e.

)a ka)ilici!$m$moe dovesti do &estr$kci!e 2olik$la i o"il!0ane alo)eci!e.

8ichen planus je samoo(rani&avaju"i proces, i&ezava nakon N mjeseci kod 0O bolesnika, anakon - (odine kod DO.

*ijeenje:% Lokalni kortikosteroi&isu prvi izbor.% Antihistaminici!naj&e"e nesediraju"i# olakavaju subjektivni osje"aj svraba.% O)3ta kortikosteroi&na tera)i!a!metilperdnisolon#, uz postepeno smanjenje doze.

@o(u kombinovati sa lokalnim i sa retinoi&ima.% 8ezije na oralnoj sluznici rea(uju na kortikosteroide u obliku oralno( (ela ili intraleziono

iniciranje za erozivne lezije.

//. '@DROMA L@ELL

Toksi&na epidermalna nekroliza !T?)# je najtei oblik medikamentozne reakcije, koja u(roavaivot. 8okalizuje se na koi i sluzokoama.5istoloki se karakterie nekrozom epitelnih "elija, a klini&ki odlubljivanjem epiderma isluzokoa.

@edikamenti su naj&e"i uzro&nik oboljenja i nalaze se u oko D0O slu&ajeva. )a prvom mjestusu sul6onamidi sa prolon(iranim djelovanjem.@eu nemedikamentoznim uzro&nicima su najzna&ajnije virusne in6ekcije, ali se navode ibakterije, vakcinacije i sistemske bolesti.Kod izvjesno( broja oboljelih uzrok ostaje nepoznat !idiopatski oblici#.


27/96

*Klinika slika:T?) se moe javiti u svim uzrastima.2o&inje (ripoznim prodromima, koji traju -%3 dana.2rve promjene su na sluzokoama i nastaju usljed nekroze epitela, sa slikom kon!$nktivitisa-ero*i!a ,$kalne i anogenitalne sl$*oko"e.

brzo se na koijavlja mak$lo*na er$)ci!a.2romjene se brzo slijevaju u tamnoeritemato*ne i ,olne )la"e sa mlitavim ,$lama i

o&l$,l!ivan!em velikih &i!elova e)i&erma, tako da se stvara slika koja li&i na oparenu kouili na opekotine.)ikolski znak je pozitivan.

O)3te stan!e !e te3ko: malaksalost, (roznica, visoka temperaturaS sve promjene su bolne, aishrana je onemo(u"ena.

Te&nost, proteini i elektroliti se (ube, a superin6ekcija lediranih povrina sa sepsom je &esta.4ematolo3ki )oremea!i mog$ ,iti o*,il!ni: leukopenija, trombocitopenija i anemija.>este s$ kom)likaci!e na $n$tra3n!im organimaplu"a, jetra, bubre(.

2ro(noza oboljenja je vrlo ozbiljna:% Kod -%30O bolesnika oboljenje se zavrava letalno.% slu&aju povoljno( ishoda erozije epitelizuju posle =% nedjelja.

*ijeenje :% 8ije&enje kortikosteroi&imase nekada davalo redovno, ali se sve &e"e javljaju miljenja

protiv te terapije, jer 6avorizuje sepsu i usporava epitelizaciju, a iz(leda da ne zaustavljaproces. koliko se ipak daje,doze su visoke, a primjenjuje se kratko !=% dana#.

% posljednje vreme se primjenjuje i )la*ma2ere*a.% lokalnoj i optoj terapiji treba sprovoditi ener(i&nu terapijuMzatitu od in6ekcije, kao i

od(ovaraju"e laboratorijske kontrole.

% uspektni lijek se ne smije vie davati.% posljednje vreme se savjetuju intravenski im$noglo,$lini!1*1G#, sa rezultatima kojiobe"avaju.

/=. PEMP4IG7' ;7LGARI'

$boljenja iz (rupe pem(usa nastaju uslijed stvaranja autoantitjela na anti(ene u sastavudezmozoma!na dezmo(lein 3 u vul(arnom pem(usu i dezmo(lein / u 6oliaceus tipu#.+olazi do akantolize: autoantitjela se vezuju za proteine u sastavu dezmozomalno( plaka!dezmo(lein / i 3# i dolazi do posljedi&no( (ubitka kohezije meu keratinocitima.

*Klinika slika:


28/96

$vaj tip &esto po&inje stvaranjem ,olnih ero*i!a na sluznici usne duplje, a potom slijediirenju ,$la na koi. 2redilekciona mjesta su koa oko umbilikusa, kapilicijum, trup, pregibne

povrine.+$le s$ ,istrog sa&r"a!a- nala*e se na nei*m!en!eno! ko"i #,e* eritema%- lako )$ca!$i ostavl!a!$ ero*i!ekoje nemaju tendenciju spontano( zarastanja.2o zarastanju nema oiljaka, ali ostaje post%inBamatorna hiperpi(mentacija.

daljem toku bolesti erozije zahvataju jednjak, nos, drijelo, (enitalije.

$teano je uzimanje hrane, mikcija i de6ekacija, to dovodi do po(oranja opte( stanja.

*Karakteristini enomeni: ikolsk 1% pritiskom na intaktnu kou na ivici bule dolazi do odvajanja epiderma ikolsk /% pritiskom na krov bule dolazi do njeno( peri6erno( irenja

*!ijagnoza:% klini&ka slika% biopsija koe ili sluznice% direktna imunoBorescencija !mreasto rasporeeni depoziti imunoreaktanata 1(G, 3,

rjee 1(C, 1(@#% indirektna imunoBorescencija !detektuje prisustvo i titar autoantitjela#% Tzanck%ov test !akantoliti&ke "elije%okru(le "elije sa hiperhromati&nim jedrom i svijetlim

haloom oko jedra#

*ijeenje:% Kortikosteroi&i #)re&nisolon%po konvencionalnom reimu !svakodnevne visoke doze uz

postepeno sniavanje# ili pulsnom reimu !visoke doze 3 uzastopna dana u mjesecu, papauza#.

% Cdjuvantna terapija im$nos$)resivnim li!ekovima #a*atio)rin- ciklo2os2ami&%omo(u"ava smanjenje doza kortikosteroida.

Terapija kortikosteroidima uz postepeno sniavanje doze traje (odinama.

*+stali kliniki oblici: 2emphi(us ve(etans

2emphi(us 6oliaceus

2emphi(us er4thematosus

2araneoplasticni pemphi(us

@edikamentozni pemphi(us

/?. PEMP4IGOID +7LLO'7M

2emphi(oid bullosum je autoimuno bulozno oboljenje koe koje rijetko zahvata sluzokou.5istoloki se odlikuje subepidermalnim rascjepom tj. ote"enje je na nivou hemidezmozoma.

Qavlja se u starijem ivotnom dobu, obi&no poslije F0. (odine.


29/96

Cutoantitjela se veu za anti(ene bulozno( pem(oida aktivacija komplementa pokretanje kaskade inBamacije privla&enje leukocita de(ranulacija mast "elija ioslobaanje inBamatornih medijatora inBamatorne "elije oslobaaju enzime i proteaze denaturacija ciljanih anti(ena i ote"enje hemidezmozoma ,$le

Eule su lokalizovane subepidermalno, tako da krov bule &ini kompletan epidermis.1nltrat unutar bule je mjeoviti u kome dominiraju eozinolni (ranulociti.

*Klinika slika:2romjene su polimor6ne.o&avaju se ,$le veih &imen*i!a- o0$vanog )okrova is)$n!ene sero*nim iliserohemoragi0nim sa&r"a!em.7one inBamirane koe mo(u biti opsene sa le*i!ama sli0im ekcem$ ili $rtikari!i!pra"enesvrabom# koje mo(u prethoditi pojavi bula.2redilekciona mjesta: abdomen, natkoljenice, 3eksorna strana gornji! ekstremiteta.Cko zahvata sluznice, blae( je intenziteta ne(o kod pemphi(usa, bra epitelizacija. sutini bolest je manje a(resivna od pem(usa. 2ostoje oblici bolesti koji ostaju lokalizovani.

*!ijagnoza:% klini&ke slike% patohistoloki nalaz !subepidermalne bule#% direktna imunoBorescencija !linearna imunoBorescentna reakcija du bazalne

membrane, naj&e"e 1(G, ali se mo(u na"i i 1(@,1(C,3#

*ijeenje:% kortikosteroi&i!nie doze ne(o za pem(us# uz snienje doze rijetko adjuvantna imunosupresivna terapija % a*atio)rin- ciklo2os2ami&% kod blaih 6ormi bolesti dovoljna je lokalna terapija potentnim kortikosteroidima

/. DERMA:I:I' 4ERPE:I6ORMI' D74RIG

To je hroni&na pruriti&na, vezikulo%bulozna dermatoza, udruena sa (luten senzitivnomenteropatijom.Cutoantitjela su usmjerena protiv epidermalne tkivne transglutaminaze .)aj&e"e se javlja u tre"oj deceniji ivota.


30/96

Gluten senzitivni 1(C se veu za strukture dermisa neposredno ispod bazalne membrane.+epoziti 1(C privla&e neutrole, dolazi do oslobaanja medijatora inBamacije i aktivacijekomplementa koji, zajedno sa kola(enazama !koje produkuju bazalni keratinociti#, doprinosenastanku inBamacije.

2romjene su lokalizovane u vrhovima dermalnih papila i subepidermalnih rascjepa.+olazi do nastanka papilarnih mikroapscesa koji prave subepidermalne pukotine, koje kasnije

prelaze u male subepidermalne bule, koje 6uzioniu u velike subepidermalne bule.

*Klinika slika:$na se razvija postepeno, svrab je prvi sim)tom.2rvo se javljaju eritemato*ne )a)$le- $rtike ili sitne ve*ik$le ko!e ,r*o )$ca!$ .*ezikule su (rupisane u zoni eritema !herpeti6ormni raspored#.2redilekciona mjesta su: koljena, laktovi, glutealna regija, ramena, lice, skalp.$ralne lezije su asimptomatske.

Qodni preparati provociraju erupciju novih ili po(oranje postoje"ih promjena.

Kod ovih bolesnika pove"ana je sklonost ka dru(im autoimunim bolestima, bolestima titnelijezde, dijabetesu, pernicioznoj anemiji, kola(enozama, lim6omima (astrointestinalno(trakta.

*!ijagnoza:% Klini&ka slika, histoloki i imunoBorescentni nalaz.% serumu mo(u se detektovati 1(C antitijela protiv tkivne trans(lutaminaze !?lisa

metodom#

*ijeenje:% Di!eta ,e* gl$tenaje najvanija terapijska mjera % ona smanjuje simptome bolesti i doze

lijekova potrebne za njeno kontrolisanje.% Diamino&i2enils$l2on #&a)son%je terapija izbora. !)uspojave: methemo(lobinemija,

hepatitis, lim6adenopatija...#

/B. EPIDERMOL@'I' +7LLO'A 4EREDI:ARIA

2redstavlja (rupu mehano%buloznih nasljednih hroni&nih oboljenja koju karakterie stvaranjebula na sluzokoi i koi pod dejstvom mehani&ke sile !obi&no bla(e mehani&ke traume#.


31/96

Eulozne epidermolize nastaju zbo( (enetskih mutacija ultrastrukturnih proteina na nivoubazalne membrane.

@oemo izdvojiti 3 osnovna oblika:

1. E)i&ermiolsis ,$llosa sim)leU !C+ nasljeivanje#


32/96

/C. I84:4@O'I' ;7LGARI'

1chth4osis vul(aris je naj&e"a (eneralizovana keratoza koe.)asljeuje se C+. )e postoji na roenju, ali se javlja u prvim (odinama ivota.)astaje zbo( abnormalnosti kertahohijalinih (ranula u roastim "elijama.?pidermalna proli6eracija je uredna. 7ato spada u (rupu retencionih hiperkeratoza, za razlikuod hiperproli6eracijskih.

*Klinika slika:$boljenje se javlja u /. i -., a redovno do . (odine ivota.2romjene su (eneralizovane %za!vata itavu kou (osim lica i veliki! pregiba).Kod lakih oblika ko"a !e s$va i lako hra)ava, dok se kod teih vide sitne- ,i!elosive-s!a!ne skvame ko!e se lako ski&a!$, mada mo(u biti i ve"e i tamnije.2romjene su naro&ito izraene na ekstenzornim stranama ekstremiteta, a na dlanovima itabanima postoji hiperkeratoza uz ja&e izraene kone brazde.ekrecija lojnih i znojnih lijezda je smanjena.5ladno"a po(orava promjene.*ijeenje:% 8ije&enje je sim)tomatsko% osnovu terapije &ine emolijentni kremovi koji potpomau

hidrataciju i deskvamaciju.% Aci&$m saliclic$mse koristi na manjim povrinama.% 7rea 1/Qu obliku masti ili krema.% Aci&$m lactic$m FQkrem redukuje hiperkeratozu i pove"ava hidrataciju.% istemska terapija obuhvata upotrebu retinoi&a-isklju&ivo kod teih oblika. 2rimjenjuju se

etretinati acitretin.

/F. A'LI9EDE PALMOPLA:ARE KERA:ODERMI9E

$vo oboljenje odlikuju zadebljanje koe dlanova i aka.

KERA:ODERMIA PALMOPLA:ARI' DI667'A #:host7nna%)aj&e"a naslijedna keratodermija !C+#. Qavlja se na roenju ili u prvim mjesecima.*Klinika slika:@ani6estuje se &i2$*nom hi)erkerato*om &lanova i ta,ana. 2romjene su karakteristi&ne,o!e voska.Karakteristi&no je postojanje eritema na granici sa *&ravom ko"om 3irine 1 mm.$boljenje prati hi&ro*a &lanova i ta,ana- )raeno maceraci!om.'este su (ljivi&ne in6ekcije, bolne sure.

*okatne ploe su naj&e"e *a&e,l!ale.*ijeenje:% keratolitici !salicilna kiselina ?Q i$rea 1=Q%% kod tekih oblika oralni retinoi&i- te mehani&ko uklanjanje oroalih nasla(a.

KERA:ODERMIA PALMOPLA:ARI' PROGREDIE' E: :RA'GREDIE'#Mal &e Mel&a%

)asljeuje se C


33/96

Ograni0ene )lo0e!koje podsje"aju na psorijazne lezije ili lihenoidne papule# javljaju se nalaktovima i koljenima. *oktisu izmijenjeni !s$,$ngvinalna hi)erkerato*a- onihgri2o*a-koilonihi!a#.*ijeenje:% keratolitici !salicilna kiselina ?Q i$rea 1=Q%% kod tekih oblika oralni retinoi&i- te mehani&ko uklanjanje oroalih nasla(a.

/. D@'KERA:O'I' 6OLLI87LARI' DARIER

$vo je nasljedno oboljenje !C+# koje spada u (rupu diskeratoti&nih poreme"aja keratinizacije.Eolest u ve"ini slu&ajeva po&inje izmeu F i -0 (odina, a naj&e"e u pubertetu.Karakterie se pojavom keratoti&nih papula na seboroi&nim predjelima, promjenama naakama, stopalima i sluzokoi usne duplje.

*Klinika slika:2rimarne lezije su keratoti0ne crveno,raon )a)$lelokalizovane na seboroinim

predjelima i na lateralnim stranama vrata!LLdirt4 neckLL#. 2romjene &esto konBuiraju, daju"ipapilomatozan iz(led.

$ko 0O bolesnika ima ravne )a)$le ,o!e normalne ko"e na dorzalnim stranama aka istopala.)ije rijetka lokalizacija promjena na pregibnim predjelima, (dje moe imati maceriran ivegetantan i*gle&.

Qavlja se i ta0kasta kerato*a na dlanovima i tabanima.2ostoji $m!eren svra,.Eolest se po(orava ljeti i pri znojenju. 'esto je komplikovana sekundarnim in6ekcijama.

*oktipokazuju crveno,i!el$ longit$&inaln$ i*,ra*&anost- s$,$ngvinaln$hi)erkerato*$- ; inci*i!$ &istalne ivice.+i!ele )a)$le na sluzokoi usne dupljemo(u se javiti kod /%0O oboljelih.

*ijeenje:% 8okalno::retinoin, 8alci)otriol, /0%-0O mast sa salicilnom kiselinom ili ureom% $pta terapija:retinoidi !Etretinat- Acitretin- Isotretinoin#

=. KERA:O'I' PILARI'Keratosis pilaris je &esta pojava kod koje postoji 6olikularna hiperkeratoza, pa koa li&i natrenicu !rende#, dok subjektivni simptomi nedostaju.*Klinika slika:2romjene se javljaju u djetinjstvu, ali tokom ivota postaju manje uo&ljive.@ani6estuje se u vidu sitnih keratoti0nih )a)$la sm!e3tenih $ )re&!el$ 2olik$la &lake(guija koa).2redilekciona mjesta: ekstenzorne strane ekstremiteta (natkoljenice i nadlaktice) i glutealnojregiji.2romjene su izraenije zimi.

*ijeenje:lokalno % keratoliti0ka sre&stva!u lakim slu&ajevima emoli!entni kremovi#


34/96

=1. ER@:4EMA ODO'7M

Karakterie se nodusima koji se u(lavnom lokalizuju pretibijalno i &esto su simetri&no(rasporeda.2retpostavlja se da je oboljenje posljedica kasne preosjetljivosti na izvjesne anti(ene, amani6estuje se kao se)talni )anik$litis. !5roni&ni inBamacijski inltrat je prisutan upre(radama koje odvajaju lobuluse masno( tkiva. septama je prisutan edem, krvarenje ibrinoidna de(eneracija.#)aj&e"i uzroci su streptokokne in6ekcije, virusi, lijekovi, tuberkuloza, trihotija, kao i

nepoznati 6aktori.

*Klinika slika:'e"e se javlja kod ena !-0%=0 (od#.2ojavi nodulusa na koi prethode: artral(ija, mijal(ija, bolovi u stomaku uz povienutemperaturu.>voriise javljaju na potkoljenicama i natkoljenicama% &vrsti, oblika ljenika ili oraha, mo(ubiti solitarni ili u obliku manjih ili ve"ih plo&a. Ko"a i*na& ko!ih !e eritemato*na- $*lokalno vi3$ tem)erat$r$ i ,ol.2o uvoenju terapije, promjene se povla&e u roku od /=%-/ dana.

Jijeenje: mirovanje salicilati antiinBamatorni lijekovi penicilin eritromicin !ako je uzrok streptokok# sistemski kortikosteroidi !ako se utvrdi pravi uzrok oboljenja#


35/96

=/. 4IPER4ROMI9E

)astaju uslijed pove"ane koli&ine melanina u koi, kosi, sluzokoama, noktima.@o(u biti lokalizovane ili (eneralizovane.

8a2ea$ lait mac$leQasno o(rani&ene mak$le ,o!e ,i!ele ka2e, u(lavnom prisutne na roenju. @o(u biti razli&ite

veli&ine.Cko je prisutno vie od !ve"ih od /, cm#, treba uraditi ispitivanje u pravcuneurobromatoze.@o(u se javiti i sporadi&no ili kod dru(ih sindroma !Eloom, ata;ia telean(iectasia, Vatson#.

E)heli&es?6elidi !pje(e# su C+ poreme"aj pi(metacije % sitne svi!etle ili tamne mak$lena koiizloenoj suncu.2ojavljuju se od . Godine, obi&no na licu, preteno kod riokosih i plavokosih osoba.

8hloasma #Melasma%Lokali*ovana mrl!asta hi)er)igmentaci!ao(rani&ena na lice.)astaje kod ena u (raviditetu, kod uzimanja kontraceptiva i rjee kod tumora koji stvaraju

estro(en.@akule se poja&avaju na suncu.*ijeenje:zatita od sunca, i*,!el!ivan!e /?Q hi&rohinon kremom- a*alai0nomkiselinom ili lokalnim retinoi&ima.

Melano&ermia2redstavlja (eneralizovanu hiperpi(mentaciju, koja nastaje uslijed pove"ane koli&inemelanina.)aj&e"e nastaje kod endokrinih poreme"aja: Cddisonove bolesti, ushin%ovo( sindroma,hipertireoidizma.!Kod Cdisonove bolesti zbo( smanjene sinteze kortizona nastaje hipersekrecija melano%stimuliraju"e( hormona i poviena proizvodnja melanina.#

@oe jo nastati kod tuberkuloze, kola(enoza, porrije, oboljenja bubre(a i jetre, lim6omakoe.*Klinika slika:+i6uzna hiperpi(mentacija je braon boje, izraenija na dijelovima tijela izloeni! suncu,dlanovima, tabanima, mamilama, genitalnom predjelu.*ijeenje: lije&enje osnovno( oboljenja.

Melanosis RiehlEolest se karakterie mre"astom )igmentaci!om lica i %otoeksponirani! predjela.matra se da je posljedica 6ototoksi&no( dejstva supst. koje se unose hranom ili na sastojkekozmeti&kih preparata.7bo( hroni&ne subklini&ke inBamacije, ote"eni keratinociti (ube sposobnost 6a(ocitovanja

melanosoma, pa melanin propada u derm.Jijeenje:zatita od sunca, i*,!el!ivan!e /?Q hi&rohinon kremom- a*alai0nomkiselinom ili lokalnim retinoi&ima.

8$tis vaganti$m


36/96

Kod osoba koje ive u nehi(ijenskim uslovima.2romjene nastaju usljed hroni&no( dejstva spoljnih drai: pio(enih oboljenja, pedikuloza,scabies, atmos6erski 6aktori... vi ovi 6aktori stimuliu melano(enezu, pa &ak i proli6eracijumelanocita.JKlinika slika:4i)er)igmetaci!e s$ ne!e&nakog inten*iteta, mo(u biti lokalizovane ili(eneralizovane.J ijeenje:hi(ijenski uslovi, lije&enje osnovno( oboljenja.

Lentigo solarissled hroni&no( izla(anja suncu dolazi do pove"anja broja melanocita u bazalnom isuprabazalnom sloju epiderma.2romjene se sastoje od $m!ereno mrkih mak$la ko!e ne )rela*e 1 cm, lokalizovane nakoi izloenoj suncu (dorzumima aka i stopala, podlakticama i licu). pontano se povla&e.

4i)er)igmentaci!e )lave i sive ,o!e% &i%uzne kod: hemohromatoze, metastatsko( melanoma, intoksikacije tekim metalima% 4graniene kod: blue naevus, $tov nevus, eritema ;um, alkaptonurija, mon(olske mrlje

4i)er)igmentaci!e $*rokovane li!ekovim% &i%uzne: amiodaron, %Buorouracil, bisul6an, razli&iti hormoni% 4graniene: antimalarici !hloroWuin, hidrohloroWuin#

% *okatne ploe: adriam4icin, bleom4cin, c4clophosphamid

==. 4IPO4ROMI9E

$buhvataju naslijedna i ste&ena oboljenja kod kojih je koli&ina melanina sniena, &ak pi(ment moe potpuno danedostaje.

Al,ini*am #Al,inism$s oc$loc$tane$s%)aslijedna (rupa !C


37/96

2rve lezije se obi&no javljaju na koi izraenoj suncu. Eolest moe da napreduje na(lo ili postepeno.$sim koe moe do"i do destrukcije melanocita u bulbusu dlake te nastati le$kotrihi!a!obezbojenost dlaka#.

2rema rasporedu depi(mentovanih makula vitili(o moemo podjeliti:1. esegmentni

a) olikularni vitiligo:nedermatomski raspored, jedna ili nekoliko izolovanih ili slivenih makulab)generalizovani vitiligo: naj&e"iS obostrane promjene, simetri&ne !lice, vrat, (ornji dio trupa, laktovi, koljena#c)akroacijalni vitiligo:distalni dijelovi ekstremiteta, prsti uz cirkum6erentnu depi(mentaciju oko o&iju, nosa,usta i uiju

d)univerzalni vitiligo:postoji (ubitak (otovo na &itavoj koi

2. 'egmentni'e"e se javlja kod djece, plakovi su o(rani&eni na dermatome !neuro(ena teorija#.

Eolesnici sa vitili(om imaju pove"an rizik od obolijevanja od endokrinih i autoimunih bolesti !bolesti titne lijezde %0as!imotov tireoiditis, 17 dijabetes, perniciozna anemija, reumatoidni artritis, Cdisonova bolest...#

*ijeenje: oralna 2otohemotera)i!a #P7;A%(eneralizovani vitili(o kod adolescenata i odraslih

lokalna )rim!ena P7;A: kod djece i odraslih kod kojih vitili(o zahvata manje od -0O

lokalna kortikosteroi&na ter)ai!a

&e)igmentaci!a *&rave ko"e: kod ekstenzivno( i (eneralizovano( vitili(a isklju&ivo kod adolescenata iodraslih hir$3ko li!e0en!e

Postinamatorne hi)o)igmentaci!eH psorijaza, parapsorijaza, numularni dermatitis 4emi!ske hi)o)igmentaci!e5 naj&e"e kod lokalne aplikacije lijekova !kortikosteroida,

retinoida, benzoil peroksida#

=?. L7P7' ER@:4EMA:O'7' 84ROI87' 87:AE7'

Kod ovo( tipa lupusa lezije nastaju tako to T%lim6ociti rea(uju sa C( porijeklom iz nukleusa

epidermalnih "elija koji se oslobaaju koji se oslobaaju pod dejstvom *E zraka.Xene &e"e obolijevaju od mukaraca !3:/#.

)aj&e"e se ispoljava lezijama diskoidno( tipa dok su ostali oblici rjei : !iskoidni lupus:9asno ograni0ene inltrovane )lo0e #- i vi3e cm%-

&iskoi&nog o,lika. )a povrini postoji a&herirana ,!eli0asta skvama, a ponekad sevide i 6olikularni keratinski &epovi. +aljom evolucijom na plakovima se javlja atroja iskleroza, po izlije&enju ostaju atro&ni oiljci !hiper% ili hipo%pi(mentovani#.2redilekciona mjesta su 6otoeksponirani djelovi koe: elo, obrazi, nos, gornja usna,brada, poglavina.$bi&no je prisutan mali broj lezija, rijetko su diseminovane.

upus tumidus i lupus proundus:karakteriu sitniji ili krupniji no&$l$sipo%otoeksponiranoj koii histoloki inBamatorni inltrat koji je (u"i i smjeten dubljeprema subkutanom masnom tkivu.

,-ilblain lupus:ispoljava se livi&nim )lakovimana akralnim regijama. Klini&ki li&ina promrzline, ali nastaju bez predhodno( izla(anja hladno"i.

*ijeenje:% zatita od zra&enja,% lokalna kortikosteroidna terapija,% antimalarici !hlorohin- hi&roksihlorohin#%potrebne o6talmoloke kontrole.


38/96

=. L7P7' ER@:4EMA:O'7' '7+A87:7' 87:AE7'

$sim rasprostranjenih konih promjena, ima bla(o sistemsko zahvatanje i dobru pro(nozu.1spoljava se simetri0nim eritemato*nim mak$lama i )lakovimapo %otoeksponiranimregijama trupa i udova. 2romjene &esto konBuiraju i stvaraju anularne oblike ili sli&nemulti6ormnom eritemu.

Jijeenje:% lokalni kortikosteroidi,% sistemski antimalarici !hlorohin- hi&roksihlorohin#,% retinoidi per os !acitretin#.

=B. L7P7' ER@:4EMA:O'7' '@':EMA:I87'

istemski eritemski lupus je teko oboljenje, hroni&no( recidiviraju"e( toka, sa varijabilnimzahvatanjem brojnih or(anskih sistema.

+ija(noza ovo( oboljenja se postavlja na osnovu C


39/96

Live&o retic$laris% mrljasta, lividna diskoloracija koe, karakteristi&no( mreasto(iz(leda.

$te"enje kutikule i telean(iektazije se mo(u vidjeti u re(iji proksimalno( nokatno(nabora.

istemski lupus *ahvata ,ro!ne organske sisteme, sa bo(atom i raznovrsnomklini&kom simptomatolo(ijom !bubrezi su naj&e"e zahva"eni or(anski sistem usistemskom lupusu#.

2ato(nomoni&ne promjene su:% 8ibman%acksov endokarditis% periarterijalna broza u slezini% lupus ne6ritis !mezen(ijalni, 6okalni%proli6erativni, di6uzni proli6erativni, mambranozni#.

% Anti2os2oli)i&ni sin&rom% poseban oblik sistemsko( lupusa karakterisan recidivantnimvenskim trombozama, arterijskim embolijama, spontanim poba&ajima, livedo reticularis,


40/96

% na akama nastaje sklerodaktilija, (ubitak jastu&eta prstiju, Beksione kontrakture,bolne ulceracije na vrhovima prstiju !ostavljaju ta&kaste uvu&ene oiljke#

% moe se razviti kalcinoza koe, &esto sa ulceracijama i eliminacijom kalcikovano(sadraja

% koa lica zate(nuta, smanjene mimike% di6uzna skleroza koe moe da zahvata trup, ramena, proksimalne dijelove

ekstremiteta.

#istemski poremeaji:% skleroza i dilatacija distalno( dijela jednjaka,% hipomotalitet tanko( i debelo( crijeva !moe nastati ileus#% intersticijalna broza plu"a i smanjena respiratorna pokretljivost zbo( skleroze koe

trupa% bubrezi mo(u biti zahva"eni ne6rosklerozom, a &esta je hipertenzija i pro(resivna

bubrena insucijencija% broza miokarda dovodi do arimije, sr&ane insucijencije

*!ijagnoza:

7a postavljanje dija(noze potreban je / maior i - minor kriterijuma:% Major kriterijumi-skleroza koe proksimalno od prstiju !ekstremiteti, lice, trup#% Minor kriterijumi-

sklerodaktilija

ulceracije na vrhovoma prstiju

ta&kasti udubljeni oiljci

obostrana bazalna broza plu"a.

*ijeenje:% D)encilamin % uti&e na stvaranjemolekularnih veza tokom sinteze kola(ena !terapija

prvo( izbora#% imunosupresivna terapija !Metotreksat#

=F. '8LERODERMIA 8IR87M'8RIP:A #MORP4OEA%

@or6ea je oboljenje kod ko(a skleroza zahvata samo kou, nema dru(ih sistemskihmani6estacija.

YKlinika slika: Plak mor2ea

% Klasina plak moreaje cirk$mskri)tan skleroti0ni )lak sa centrom ,o!eslonova0e i livi&nom )eri2ernom &iskoloraci!om,veli&ine nekoliko cm do pardm.

2o&inje kao eritematozna makula koja se sporo iri !eritematozna 6aza#, zatim dolazido 6aze skleroze i poslije par (odina do spontane re(resije !6aza atroje#.% $stali oblici plak mor6ee: (eneralizovana, (utatna !sitne skleroti&ne lezije#, bulozna,

atro6odermija 2assini%2ierrini !povrnija eritematozna varijanta bez prominentneskleroze#


41/96

Linearni o,lici mor2eeispoljavaju se kao trakasta *ona sklero*e ko"e% )aj&e"e du ekstremiteta ili trupa. pontana re(resija nastupa nakon due(

intervala, a kao sekvele mo(u nastati kontrakture z(lobova.% 5rontoparijetalnolokalizovana linearna mor6ea naziva se en coup de sabre!iz(led

poput otiska udarca sablje po &elu#% 2ro(resivna 6acijalna hemiatroja ili Parr/"omberg"ov sindromje a(resivni oblik

linearne mor6ee licasa dubokim zahvatanjem i atrojom polovine lica, &esto pra"en

konvulzijama i tri(eminalnom neural(ijom.% Pansklerotina moreaje najtei oblik !dje&iji uzrast# % dovodi do atroje mii"a,

ote"enja kosti i (ubitak 6unkcionalnosti zahva"eno( podru&ja.

*ijeenje:% solitarne lezije: lokalna kortikosteroi&na tera)i!a% multiple ili (eneralizovane lezije: 6ototerapija !P7;A- 7;A 1#, )enicilin,

)enicilamin, metotreksat

=. DERMA:OMIO(I:I'

+ermatomiozitis je sistemsko oboljenje autoimune prirode koje se odlikuje karakteristi&nimpromjenama na koi i nesupurativnom inBamacijom skeletne muskulature izazvanomlim6ocitnim inltratom.

Cko postoji samo oboljene mii"a bez zahvatanja koe onda je topolimiozitis+

Cko su ispoljeni samo kutani znaci Hamiopatski dermatomiozitis+Paraneoplasticni dermatomiozitisje udruen sa mali(nim oboljenjem.

$te"enje mii"a u poliomiozitisu je primarno celularno !+DZ citotoksi&ne "elije svojime6ektornim enzimima per6orinom i (ranzimima dovode do nekroze mii"nih "elija#.


42/96

dermatomiozitisu: humoralni mehanizmi sa aktivacijom komplementa dovode domikroan(iopatije i nekroze mii"a uslijed neadekvatne vaskularizovanosti !inltriraju"e "elijesu: +=Z T%lim6ociti, E%lim6ociti i makro6azi#

*Klinika slika: dermtomiozitisu i polimiozitisu naj&e"e su zahva"eni mii"i proksimalnih dijelovaekstremiteta, karli&no( pojasa, rameno( pojasa, 6arinksa, jezika, a napredovanjem bolestimoe do"i do zahvatanja muskulature interkostalnih prostora, (it%a, miokarda.

imptomi: oteano penjanje uz stepenice, dizanje ruke iznad (lave, oteano (utanje,poreme"ena 6onacija, poreme"aji sr&ano( ritma, oteano disanje.

6atognomonini koni znaci-

Gotronov *nakH livi&an eritemsimetri&no rasporeen po koi iznad kotani!prominencija

Gotronove )a)$leH lihenoi&ne )a)$leatro&no( centra iznad zglobova prstijuaka

'arakteristini koni znaci-

heliotropni edem H livi&noeritemato*an e&em kapaka, periorbitalan prominentne teleangiekta*i!e nokatnog nabora eritemato*ne mak$le i )lakovipo elu, bradi, ramenima, dekolteu i prednjoj strani

vrata

/istemski znaci-

6ebrilnost, malaksalost, mravljenje atral(ije peri6ernih z(lobova mo(u se komplikovati kontrakturama zahvatanje plu"a je najtea nemii"na mani6estacija !hipo6unkcija respiratorne

muskulature, aspiraciona pneumonija# zahvatanje sr&ano( mii"a dovodi do poreme"aja ritma, rjee dilatativne

kardiomiopatije i kon(estivne insucijencije

*!ijagnoza:% povieni mii"ni enzimi u serumu !kreatin 2os2okina*a, laktat dehidro(enaza,

aspartat i alanin aminotrans6eraze, urinarni kreatinin#% elektromio(ra6ski nalazi% biopsija mii"a sa patohistolokom analizom.

*ijeenje:% kortikosteroi&i!prednisolon# u srednjim%visokim dozama ili pulsna terapija

% metotreksat ia*atio)rinkao adjuvantna terapija kortikosteroidnoj terapiji intravenski im$noglo,$lini

?. 4IR(7:I(AM

2redstavlja pojavu muko( tipa kosmatosti kod ena.0irilizacijapredstavlja udruenost hirzuitizma sa dru(im znacima maskulino( razvoja!mutiranje (lasa, pove"anje mii"ne mase, smanjenje tkiva dojke...#.

@oe biti: % idiopatski oblik !serumske vrijednosti andro(ena normalne# i% simptomatski oblik !poviene vrijednosti andro(ena#.

zroci simptomatsko( hirzutizma:


43/96

ovarijalni: policisti&ni jajnici, neoplazme jajnika... adrenalni !iperandrogenizam: neoplazme nadbubre(a, kon(enitalna adrenalna

hiperplazija, prematurna adrenarha... !ipo#zni poreme"aji: hushin(ov sindrom, akrome(alija, hiperprolaktinemija lijekovi: andro(eni, oralni kontraceptivi, ciklosporin.... peri%erna !iperprodukcija androgena: (ojaznost

*Klinika slika:2rve promjene nastaju u pubertetu kada velus dlake bivaju zamjenjene pi(mentovanim idebljim dlakama muko( seksualno( tipa. 2oja&ana kosmatost se nalazi na androgen zavisnim

predjelima- lice (osobito gornja usna), grudi, udovi, gornja pubina granica je mukog tipa.@oe se javiti i alopecija, anovulatorni ciklusi, sterilitet.

*ijeenje:kozmeti&ke procedure, a ako je udruena sa hormonalnim poreme"ajimapotrebna je endokrinoloka korekcija uzroka.

?1. ALOPE8IA AREA:ACutoimuno oboljenje koje se javlja u vidu okru(lih i jasno o(rani&enih plo&a u kojima dlakapotpuno nedostaje.ticaj (enetskih 6aktora vidi se u 6amilijarnom javljanju oboljenja, a &esto se javlja kodoboljelih od dru(ih autoimunih oboljenja !vitili(o, inzulin zavisni dijabetes#.2okreta&i procesa mo(u biti brojni: stres, in6ektivna arita...$bi&no ne dolazi do trajne destrukcije 6olikula tako da je proces reverzibilan.

*Klinika slika:2ojava kr$"nih !asno ograni0enih areala ,e* kose.

)a zahva"enim podru&jima nema vidljivih znakova inBamacije.2o ivicama se mo(u na"i dlake iz(leda uskli&nika !telo(eni bulbus#.)aj&e"e se ispoljava u kosi, ali mogu biti za!va"ene dlake ostali! kosmati! regija. velikom procentu dolazi do izlje&enja za manje od (odinu dana, dok je u teim slu&ajevimatok pro(resivan, sa 6ormiranjem totalne alopecije !sve dlake kapilicijuma# ili univerzalnealopecije !zahva"eni i trepavice, obrve i ostale kosmate re(ije#.

+fjazaje klini&ki oblik u kojem su o(rani&ene lezije areate vezane za ivicu kose, obi&nopotilja&na re(ija. 1ri-olomanija% alopecija nastala &upkanjem kose, kompulzivnamani6estacija.

*ijeenje:% Lokalna kortikosteroi&na tera)i!au obliku (ela ili losiona. istemska

kortikosteroidna terapija moe dovesti do porasta kose, ali u velikim dozama, tako darizik od nuspojava prevazilazi teinu bolesti

% 8ignolinsa postepenim produavanjem vremena aplikacije od desetak minuta donekoliko sati, radi izazivanja iritativne reakcije. +o porasta kose dolazi nakon nekolikomjeseci.

% Di2enilciklo)ro)enon imunomodulatorna terapija.

?/. ALOPE8IA ADROGEE:I8A

2redstavlja pro(resivni (ubitak kose, koji nastaje usled poviene osjetljivosti odreenih 6olikulana andro(ene, pa spada u andro(en zavisna oboljenja. $boljenje se nasljeuje C+ savarijabilnom penetracijom.


44/96

predisponiranim 6olikulima iz testosterona !pod dejstvom %al6a reduktaze# dolazi dostvaranja dihidrotestosterona !+5T# koji dovodi do telo(eno( pomjeranja i minijaturizaciju6olikula.

*Klinika slika: m$3ki ti)

2o&inje pomjeranjem &eone (ranice i pove"anjem zalistaka, zatim se kosa prorjeuje u re(ijivrha (lave !tonzura#, na kraju ostaje poteen samo vijenac kose u potilja&noj re(iji.

"enski ti)2ostepeno smanjenje (ustine kose u cijeloj 6rontoparijetalnoj re(iji, uz o&uvanu &eonu (ranicu.% $ba tipa se mo(u ispoljiti u oba pola.

*!ijagnoza:% :rihogram% pre(ledom korjenova epiliranih dlaka moe se odrediti procenat telo(enih

dlaka.% 6ototrihogram% na osnovu razlika u makro6oto(rajama kapilicijuma snimljenih u

razmaku - do = dana mo(u se odrediti osnovni parametri rasta kose !ana(enMtelo(en,(ustina kose, brzina rasta...#

*ijeenje:% ranom stadijumu !sa blaim stepenom prorijeenosti# primjenjuje se lokalna terapija

minoksi&il losionom #/Q%, &iji se e6ekat uo&ava poslije F%/- mjeseci !ekasansamo dok se primjenjuje#.$sim kontaktno( dermatitisa na mjestu aplikacije, mo(u"a je hipertrihoza naneeljenim mjestima. !5ipertrihoza predstavlja rast dlake koja je deblja, dua ili brojnijane(o to je uobi&ajeno za re(iju tijela, starost ili etnicitet pacijenta.#

% Kod alopecije mukaraca primjenjuje se nasteri& kao sistemska terapija !on jeinhibitor %al6a reduktaze#.

% istemska terapija kod ena se zasniva na lijekovima sa anti%andro(enim e6ektom %

ci)roteronacetat.% A$totrans)lantaci!adaje bolji rezultat kod mukaraca ne(o kod ena.

?=. E66L7;I7M :ELOGEE'

2redstavlja di6uzno i reverzibilno opadanje kose -%= mjeseca nakon djelovanja nokse, koja je ustanju da dovede do prelaska ve"e porcije 6olikula iz ana(ene u telo(enu 6azu.

2okreta&i su brojni: 6ebrilna epizoda, poroaj, operacija u optoj anesteziji, redukcione dijetesa na(lim (ubitkom teine, intenzivan stres, poreme"aji 6unkcije titne lijezde, postojanjeteih hroni&nih i mali(nih bolesti, lijekovi !beta blokatori, )C18, retinoidi, antikoa(ulansi...#

*!ijagnoza:% anamneza i klini&ka slika%pull test!povla&enje pramena od oko stotinjak dlaka na vie mjestaS kod eBuvijuma sedobije vie od -%3 dlake#% tri-ogramje test kojim se mikroskopskim pre(ledom (rupe od 0 do /00 epiliranihkorjenova sa o(rani&ene re(ije odreuje procent telo(enih korjenova !zioloki do -0O, kode[uvijuma i preko 0O#

*ijeenje:)ije potrebno, rast kose se stabilizuje nakon par mjeseci.


45/96

JAnageni e$vi!$m noksa dovodi do ispadanja dlake u ana(enoj 6azi, obi&no kod


46/96

Le$conchia!bijeli nokti# % naj&e"a promjena boje. @oe biti prava leukonihija kodporeme"aja u matriksu i strukturi keratinskih vlakana i pseudoleukonihija koja nastajedjelovanjem vanjskih 6aktora !on4chomicosis#

3uti nokti% kod hroni&ne plu"ne bolesti, tumora bronha, ne6rotsko( sindroma

Kongenitalni )oremea!i nokti!$78 Anonchia% odsustvo dijela ili cijele nokatne plo&e98 4i)eronchia% zadebljanje nokatne plo&e:8 Acro)achia% bati&asti prsti;8 Koilonchia

8 Racket nails% nokatne plo&e pravou(aono( oblika?8 ail )atella sn&rome% C+ oboljenje sa udruenim promjenama na skeletu, noktima, o&ima, hipoplazija ili aplazija

patele, displazija bubre(a, (lomerulone6ritis, palmo%plantarna hiperhidroza

Dermato*e sa mani2estaci!ama na noktima78 Psoriasis vulgaris% ta&kasta udubljenja !on4chia punctata, 6oveolae un(uium#, subun(valna

hiperkeratoza, oniholiza, promjene boje nokta !u"kasta uljna mrlja na leitu nokta#98 ic-en planus% leukonihija, subu(vinalna hiperkeratoza, oniholiza, t\ent4%nail d4stroph4:8 lopecia areata% t\ent4%nail d4stroph4;8 !ermatitis e contactu c-ronica% oniholiza, zadebljanje nokatne plo&e8 7b.!arier% subun(valne i lon(itudinalne pru(e !bijele i crvene#, subunvalna hiperkeratoza sa

zadebljanjem nokatne plo&e, ponekad i distroja nokatne plo&e?8 Pit/riasis rubra pillaris% punkti6ormne udubine, subun(valna hiperkeratoza, oniholiza

Prom!ene na noktima ko& &r$gih o,ol!en!a78 Kardiovaskularne bolesti:

% kod uroenih % bati&asti prsti,% kod sr&ane insucijencije % crvena lunula,% kod vaskularnih bolesti % lon(itudinalna izbrazdanost, istanjenost, splinter hemora(ije

98 espiratorne bolesti i tumori% bati&asti prsti, uti nokti:8 +boljenje jetre% tzv.:eri!evi nokti!nokti boje porcelana sa blijedo%rui&astom trakom na distalnom dijelu nokatne

plo&e# % kod ciroze jetre,splinter hemora(ije i distro&ne promjene

;8 %astrointestinalna oboljenja% bati&asti prsti, splinter hemora(ije, distro&ne promjene !ronova bolest#


47/96

EUostosis s$,$ngvinalis% beni(ni tumor distalne 6alan(e prsta. +ovodi do odi(nu"a nokta i moe e(zulceriratiMaligni t$mori:

')inocel$larni karcinom

+a*ocel$larni karcinom

Melanom: akrolenti(inozni melanom, nodularni melanom, supercijalno ire"i

?. RO'A8EA


48/96

?B. A8E ;7LGARI'

Ccne vul(aris je &esto andro(en%zavisno oboljenje, koje se lokalizuje u predjelima sa

sebacealnim 6olikulima, a karakterie se komedonima i papulo%pustulama. $boljenje se razvijau pubertetu.

YTo je multi6aktorijalno oboljenje, a aktori koji uestvuju u razvoju bolesti su: Retenciona 2olik$larna hi)er)la*i!a% razvija se u isthmusu i sebacealnom duktusu,

dovode"i do adherentno( i zadebljalo( roasto( sloja, to ometa izlivanje sebuma.Kod osoba bez akni ovi kanali su obloeni nekoherentnim roastim "elijama koje nepredstavljaju prepreku za izlijevanje sebuma.

4i)er2$nkci!a se,acealnih "li!e*&a #se,ore!a%% nastaje zbo( poja&ano( od(ovorasebacealnih lijezda na andro(ene hormone.

Pro)ioni,acteri$m acnes% !&lan rezistentne Bore normalne koe# kod akni je prisutanu velikom broju.2. acnes stvara lipaze, proteaze, hijaluronidaze i hemotakti&ni 6aktor%citotaksin.

An&rogeni% izazivaju kod predisponiranih osoba hiperseboreju i retencionu 6olikularnuhiperkeratozu.

J7e-anizam nastankaCndro(eni dovode do hiperkeratoze i hiperseboreje. 5iperkeratoza za&eplja izvodni kanal i spre&ava izlivanje sebuma koji se poja&ano lu&i te se

na(omilava u in6undibulumu i sebacealnim lijezdama, dovode"i do njihove distenzije i doobrazovanja mikrokomedoma.

+alji razvoj ide u dva pravca: Cko se pod pritiskom sebuma komedom otvori na povrini koe, nastaje Yotvoreni

#crni% kome&omY, koji se drenira i ne daje upalne promjene. Y(atvoreni #,i!eli% kome&omse ne prazni i pro(resivno se uve"ava.

2.acnes se razmnoava u ovim uslovima, lu&i enzime koji dovode do propustljivosti zida6olikula i omo(u"ava prodiranje aktivisano( komplementa i citotaksina koji privla&epolimor6onukleare i dovode do inBamacije. +alje slijedi ruptura 6olikula i izlijevanjasadraja u derm.

YKlinika slika:Qavlja se u pubertetu, &e"e kod mukaraca i sa teom klini&kom slikom.

8okalizacija: koa centro%acijalnog predjela, presternalno i interskapularno, premda se moeproiriti na cijelo lice.

% 2rimarna promjena je mikrokome&om, koji nije vidljiv.% $d nje(a nastaje *atvoreni kome&om% )ol$lo)tasti 0vori veli0ine &o / mm- sa

malim centralnim $&$,l!en!em, kroz koje se pri pritisku moe iscijediti lamentozansadraj.

% Otvoreni kome&om$ centr$ ima crn$ ta0k$koja poti&e od melanina. $vajkomedom se spontano drenira.

% Cko dominiraju otvoreni komedomi oboljenje se nazivaacne come&onica

.% Kod zatvorenih komedoma nastaju inBamatorne lezije !papule, pustule# i kada one

prevladaju klini&kom slikom (ovori se o acne )a)$lo)$st$losa.% Cko se uz ove promjene jave i cisti&ni noduli, koji Buktuiraju, ali su bezbolni i bez znakova

inBamacije kovorimo o acne no&$locstica.


49/96

*0arijante akni: Acne eUcoriee% kod osoba koje ]&upkaju] promjeneS mani6estuje se u obliku

ekskori!aci!a i kr$sti Acne me&icamentosa% naj&e"e posljedica lije&enja kortikosteroidimaS dominira

2olik$larna hi)erkerato*adok je inBamatorna komponenta bla(a Acne oleosa% na netipinim mjestima za akne (butine, potkoljenice, ruke)S izazvana

direktnim i &esto pro6esionalnim kontaktom sa uljima i katranima Acne 2$lminans% rijetka $lcero*na 2orma akniu(lavnom kod mukaraca do 30.

(odine Acne cosmetice% izazvane kozmeti&kim sredstvima

*ijeenje:% 7lagi oblici akni

8ije&e se topikalnom primjenom preparata.Cko dominiraju upalne reakcije koriste se naj&e"e: % ,en*ol )eroU& #/-X?XX1Q%-

a*elai0ne kiseline#1Q gel- /Q krem%-

lokalni antibiotici

#clin&amcin- erthromcin%.Kod neupalnih promjena koriste se retinoi&i *a lokaln$ )rim!en$.

% /rednje teki oblici-Cko ne rea(uju na lokalu terapiju lije&e se u kombinaciji sa sistemskom.)a prvom mjestu antibioticima !tetraciklini- &oksiciklin- minociklin- erthromcin#.

% Teki oblici akni-8ije&e se Isotretioninom-koji uti&e na (lavne 6aktore u etiopato(enezi akni: smanjujeveli&inu lojnih lijezda, sekreciju sebuma, komedo(enezu, smanjuje kolonizaciju 2.acnes iima antiinBamatorne e6ekte. $2


50/96

% 8okalni antibiotici ubrzavaju lije&enje.

?F. PR7RI:I'

2ruritis ili svrab je subjektivan osje"aj koji izaziva reBeksno &eanje. @oe da poti&e iz koe ili)%a.


51/96

% bolesti vezivno( tkiva !dermatomiozitis#% solidni mali(ni tumor, modani tumor, multipla skleroza, peri6erni neuritis

!postherpeti&na neural(ija#, depresija3. 6osebni oblici-akva(eni, lijekovima izazvan, idiopatski

*ijeenje:% 7tvr&iti $*rok i otkloniti ga.% Lokalno: emolijensi, salicilati, anestetici.% O)3ta tera)i!a: antihistaminici, opijatni anta(onisti !nalo;on#, tricikli&ni antidepresivi,

imunomodulatori, aktivni u(alj, *E 6ototerapija.

?. PR7RIGOTermin pruri(o se koristi za (rupu konih bolesti &ija je osnovna karakteristika pruri(inoznapapula iMili nodus.zrok oboljenja ostaje nepoznat, a nejasno je da li prvo nastaje svrab ili lezija na koi.@oe biti akutan, subakutan i hroni&an.

Pr$rigo ac$ta #'tro)hil$s in2ant$m%)aj&e"e se javlja u dje&ijem uzrastu, rjee u odraslom dobu !strophulus adultorum# i izazvan

je ujedom insekta. $snovna promjena je )r$rigino*na sero)a)$la!papula sa izraenim

edemom i vezikulom na vrhu#.*Klinika slika:*a otkrivenim djelovima tijela, linearno ili u (rupama, na mjestu ujeda nastaje eks$&ativna)a)$la na ko!o! se stvara ve*ik$la. 7bo( svraba promjene su obi&no ekskorisane i &estosekundarno incirane.*ijeenje: % repelenti % peroralni antihistaminici i neBourisani kortikosteroidi za lokalnu primjenu % kod sekundarne in6ekcije lokalna i sistemska antibiotska terapija

Pr$rigo s$,ac$ta


52/96

*ijeenje: % potentni kortikosteroidi !intraleziono i lokalno pod okluzijom# % krioterapija % antihistaminici % tricikli&ni atidepresivi

Lichen sim)leU chronic$s ;i

Dermatologija sa ispitnim pitanjima

Documents