Da li smo spremni poËeti razmiπljati o odræivoj …...Magazin o stvaranju i stvarateljima Broj 2 / zima 2004./2005. ISSN 1334-997X Da li smo spremni poËeti razmiπljati o odræivoj

Magazin o stvaranju i stvarateljimaBroj 2 / zima 2004./2005.ISSN 1334-997X

Da li smo spremnipoËeti razmiπljati o odræivoj gradnji?

Holcimov sulfatno otporni cement u Hrvatskoj

Podvodna gradnja

Graditeljstvo na Internetu

Industrija betona na BAU 2005

Uvodnik

2 MagazinPlus Broj 2 / zima 2004./2005.

Alan ©iπinaËkidirektor marketingai prodaje

tel 01 65 54 033fax 01 65 54 [email protected]

Dragi Ëitatelji,

Sigurnost je pojam koji nas prati u svim

segmentima naπeg æivota. Sigurnost

predstavlja jednu od temeljnih ljudskih

potreba i snaæan je motiv za brojne

aktivnosti, premda toga nismo uvijek

svjesni. Borimo se na razne naËine

kako bismo si osigurali sigurnost u

svakodnevnom æivotu, stoga radimo,

gradimo, planiramo buduÊnost.

BuduÊi da veliki dio svog vremena

provodimo na poslu, posve je logiËno

razmiπljati i o sigurnosti na poslu. No

koliko toj temi stvarno posveÊujemo

vremena?

Prihvatili smo sve zakonodavne propise

vezane za sigurnost u prometu. Moæda

nas to nije uvijek Ëinilo sretnima,

no svjesni smo potrebe primjene

takvih propisa.

Razmislimo stoga o tome koliko smo

upoznati s mjerama zaπtite na radu,

da li smo neke od propisa poËeli

primjenjivati na svom radnom mjestu.

Posebne mjere zaπtite na radu ne

provode se samo u industrijskim

p o g o n i m a p u n i m s t r o j e v a i

potenci jalnih opasnosti i l i na

gradiliπtima gdje neprestano pristiæu

mjeπalice za beton, kranovi podiæu teret,

a razni izvoaËi usklauju dinamiku

izvedbe. I u nekom od vaπih skladiπta

viljuπkar kojim se svakodnevno sluæite

predstavlja izvor opasnosti.

No nemojmo zaboraviti da i u naizgled

mirnim okruæenjima naπih ureda

moæemo uËiniti mnogo toga da bismo

radili sigurnije.

Vrlo jednostavan primjer je nadavno

napadali snijeg koji se smrznuo na

prilaznim stubama naπeg ureda,

moæda i ulaza u vaπe prodavaonice i

skladiπta. Moæemo li negdje postaviti

joπ koji rukohvat, ugraditi rubnu traku

na stube, ispisati upozorenje kupcima

da oprezno koraËaju?

Na podruËju sigurnosti i zaπtite na

radu moæe se napraviti puno viπe!

Stoga æelimo najaviti redovnu rubriku

u MagazinuPlus koja Êe se baviti

upravo ovom temom!

Do sljedeÊeg broja ostanite nam

sigurni i zaπtiÊeni na radnom mjestu!

S poπtovanjem,

Vaπ Holcim

Alan ©iπinaËki i Dorijan RajkoviÊDorijan RajkoviÊdirektor tranportnih betona


MagazinPlus Broj 2 / zima 2004./2005. 3

U ovom broju za vas piπu

Impressum:

MagazinPlusTromjeseËni magazin o stvaranju istvarateljima

Glavna urednica:Julija ©koro

Uredniπtvo:Siniπa DimitrijeviÊSenka LjubiÊValentina StanojeviÊNina ©uljak

Nakladnik:Holcim (Hrvatska) d.o.o.KoromaËno bbHR - 52222 KoromaËno

Tel: 052 876 970, 01 65 54 033Fax: 052 876 250, 01 65 54 022E-mail: [email protected]

[email protected]@holcim.com

www.holcim.hr

Holcim πirom svijeta: Globalni proizvoaË cementa Holcim ima viziju promicanja odræivog razvoja 4

PartnerPlus: Lude i sportske igre, ples, mediteranska klima, Brijuni… sve za ekipu! 6

Projekti: Holcimov sulfatno otporni cement u Hrvatskoj 10

Tema broja: Da li smo spremni poËeti razmiπljati o odræivoj gradnji? 12

Primjena: Podvodna gradnja 14

Portret kupca: Obiteljski business - kad se male ruke sloæe, sve se moæe! 15

Graditeljstvo na Internetu: www.flemont.hr 16

Iz struËne literature: Industrija betona na BAU 2005 17

Zaπtita na radu: Sigurnost predstavlja jednu od temeljnih ljudskih potreba 18

Odræivi razvoj: PosveÊenost odræivom razvoju odreuje koliko je netko velik, ili malen … 19

Hobi: Absolute relax 20

SavjetiPlus: Uspjeπno pregovaranje 21

Aktivnosti: Holcim Hrvatska u Zagrebu na novoj adresi 22

Predstavljamo interno: Holcimov zagrebaËki ured (1. dio): pristupaËniji kupcima 23

I na kraju: I kipari grade ceste, zar ne? 24

Sadræaj

Lela VujaniÊslobodna novinarka

Proπle je godine na svojim snaænim leimana svijet donijela prvi broj MagazinPlus-a,a u ovom je broju dobila znaËajnu pomoÊkolega novinara. Na taj se naËin uspjelaposvetiti vaænoj temi - odræivoj gradnji -koju smo odabrali za temu broja. Samo zavas u ovom broju prenosi razmiπljanjahrvatskih struËnjaka na tom podruËju.

U ovom ju je broju zaintrigirala i podvodnagradnja. Njenim smo vjeπtim rukamapovjerili i portret kupca, predstavljanjeHolcimovaca u Zagrebu i MurtiÊevu dionicuceste na Mediteranskom kiparskom simpoziju.

Radenko Vadanjelslobodan novinar

©iroko raπirenih oËiju, naÊulenih uπiju ipaænjom sokola, pratio je RadenkoVadanjel natjecateljski duh i zbivanjatijekom Dana kupaca na Brijunima, te zavas perom i foto aparatom zabiljeæio velikibroj dogaanja.

Osim svakodnevnih aktivnosti na poslu,svatko od nas ima i poneki hobi koji gaveseli, i uz pomoÊ kojeg puni baterije.Radenko Vadanjel nam u ovom brojuobjaπnjava πto to znaËi … absolute relax.

Jurica VukoviÊdirektor web marketing agencijeEuroArt93

Ah ta tehnologija! Vremena je sve manje,a informacija sve viπe. I zbog toga namtreba mjesto na kojem moæemo dobiti iusporediti sve potrebne informacije. Ana internetu informacije su na dohvatruke. Od ovog broja Jurica VukoviÊ za vasprati kako se graevinska industrijaprilagoava potrebama modernih izahtjevnih kupaca, koji i od nasgraevinaraca æele sve informacije nadohvat ruke.

Ivana ©ajnnovinarka studentskog Ëasopisa Infograd

Ivana ©ajn, studentica Graevinskogfakulteta i novinarka studentskogËasopisa Infograd, otvorila je novurubriku. Ljudski je æivot od neprocjenjivevrijednosti. Da bismo sve nas podjeÊalida o tome treba voditi raËuna o tomeÊemo pisati u svakom MagazinPlus-u.

Branko Nadilourednik - novinar u Ëasopisu Graevinar

Branko Nadilo je o centralnom ureajuza proËiπÊavanje otpadnih voda GradaZagreba veÊ pisao u Ëasopisu Graevinar.No, ovaj put, tu je temu obradio krozfokus cementa. Kakav je to cementpotreban da bi se izgradio taj zahtjevanureaj? Saznajte na stranicama 10 i 11.

Tanja VranËiÊurednica Ëasopisa GO21

Iskusna novinarka na podruËjugraevinarstva, Tanja VranËiÊ donosi namnovosti iz svijeta struke. Posjetila jenjemaËki Bau 2005 na kojem je naglasakdan racionalnoj gradnji i oËuvanju ener-gije. U ovom broju na stranici 17 proËitajtepreporuke njemaËkih graevinskihstruËnjaka.

Æarko Horvatdirektor industrijske ekologije

Svi znamo πto znaËi razvoj. Ali kakav bi tobio odræivi razvoj? Svoja promiπljanja oodræivom razvoju od ovog Êe vam brojadonositi Æarko Horvat, koji je dugi nizgodina suraivao na izradi programarazvoja lokalnih zajednica.

Senka LjubiÊasistentica direktora marketinga i prodaje

Male, ali vaæne tajne za … u rubriciSavjetiPlus dono-simo vam u suradnji sMCE-om, vodeÊim europskim eduka-cijskim centrom. Samo za vas, zajedno sedukacijskim centrom, Senka LjubiÊ jeizabrala savjete za uspjeπno pregovaranje.

Holcim πirom svijeta

Preko cementa prema odræivoj gradnji

Globalni proizvoaË cementa

Holcim ima viziju promicanja


Zaπto se Holcim upustio u tako znaËajnu

inicijativu usmjerenu na utjecaje koji se

proteæu znatno izvan njegovog

neposrednog podruËja djelovanja?

Holcim smatra nuænim da se sva

poduzeÊa ukljuËe u inicijativu odræivog

razvoja. Prije nekoliko godina mi smo se

obvezali odræivi razvoj ugraditi u sve

aspekte naπeg poslovanja. Meusobno

djelovanje poduzeÊa i druπtva i na

regionalnoj i na globalnoj razini dio je te

obveze. Zatim, æelimo biti utjecajni i izvan

naπe industrije i iÊi dalje od standardne

druπtvene odgovornosti poduzeÊa.

Holcim Foundation sma-

tramo dugoroËnom prilikom

za stvaranje dodatne vrije-

dnosti, ne samo za cementnu

industriju, njene proizvode,

postupke i partnere, veÊ i za

druπtvo kao cjelinu.

Na koji Êe naËin Holcim Foundation

koristiti Holcimu?

Uvjereni smo da bi takav pristup trebao

pomoÊi dodatnom rastu poslovanja i

poboljπati prihod poduzeÊa. Za svako

globalno poduzeÊe, koje posluje u

konkurentskom i transparentnom

okruæenju, obveza prema odræivom

razvoju moguÊa je samo ako postoji

stvarna sinergija izmeu profitabilnosti

i odræivosti. ©to su poslovni razlozi za

promjenu stroæi, to se promjena moæe

bræe provesti - posebice u industriji koja

je kapitalno intenzivna kao πto je ova.

Zaπto baπ nezavisna Holcim fondacija za

odræivu izgradnju?

RastuÊa globalna svijest o vrijednosti

okoliπa znaËi da prioriteti potroπaËa, koji

se mijenjaju, sad zahtijevaju nove

koncepcije projektiranja i gradnje. Mi

smo spremni ne samo udovoljiti tim

zahtjevima - mi ih æelimo pokrenuti.

Holcim Foundation namjerava potaknuti

nove puteve za odræivu gradnju poπtujuÊi

razvoje razliËitih kultura i generacija.

Holcim æeli sudjelovati u tom procesu -

sluπati, uËiti i uzajamno djelovati.

Kako Êe Holcim Foundation olakπati

razmjenu ideja i iskustva?

Primarni cilj Holcim Foundationa je

osigurati autoritativan i neovisan forum

za sve zainteresirane. Taj Êe forum

omoguÊiti razmjenu najboljih iskustava

u nastojanju da se zajedniËki promovira

odræivost u suvremenom projektiranju i

gradnji - meu razliËitim regijama u

svijetu.

Rad Holcim Foundationa ne ovisi o

ekonomskim interesima Holcim Grupe.

Holcim Foundation ima slobodu

odluËivanja u vezi s aktivnostima u

odræivoj gradnji i njegova jedina obveza

prema Holcimu, kao svojem jedinom

sponzoru, jest da struËno i primjereno

koristi sredstva.

Osim πto je forum predvien za razmjenu

ideja i iskustva, na koji Êe naËin Holcim

Foundation podræati najbolje inicijative?

Gradnja nisu samo opeke i æbuka, ovdje

se radi o stvaranju konteksta u kojem

Kao globalni predvodnik u industriji cementa, Holcim je utjecao na sveukupno usmjeravanje industrije baveÊi

se izazovima od promjene klime, pa sve do ukljuËivanja u druπtvenu zajednicu. Holcim je Ëlan Svjetskog

poslovnog savjeta za odræivi razvoj i aktivan partner u Inicijativi za odræivost cementa. U duhu odræivog razvoja,

Holcim je osnovao organizaciju Holcim Foundation for Sustainable Construction. Stoga vam prenosimo

intervju s generalnim direktorom Holcima Markusom Akermannom kojeg je objavio Ëasopis Sustainable

Development International (Meunarodno odræivi razvoj).Markus Akermanngeneralni direktor

Holcim LtdZürich, ©vicarska

tel +41 58 858 5858fax +41 58 858 5859www.holcim.com

Edward Schwarzdirektor

Holcim Foundation forSustainable ConstructionZürich, ©vicarska

tel +41 58 858 82 92fax +41 58 858 82 [email protected]

Potreba za inovativnim rjeπenjima ne moæe se ignorirati s

obzirom na vrlo brzi tempo promjena u suvremenom svijetu,

eksponencijalan rast stanovniπtva, migraciju i urbanizaciju i

pravce razvoja koji su u suprotnosti s tradicionalnim æivotnim

putovima i putovima kultura.

Holcim πirom svijeta

ljudi æive, rade, kreÊu se i uzajamno

djeluju. Holcim Foundation Êe dodijeliti

pet regionalnih nagrada i jednu globalnu,

za podræavanje inicijativa u odræivoj

gradnji, a koje se istiËu po svojim

tehnoloπkim, ekoloπkim, druπtveno-

ekonomskim i kulturnim zahtjevima i

ograniËenjima. Vjerujemo da je

«humanijifl pristup stvaranju izgraenog

okruæenja s obzirom na ljudske faktore

(kulturne, generacijske i individualne

aspekte) u okviru inæenjerskih i

arhitektonskih zahtjeva kriterij za

donoπenje suda o visokoj kvaliteti odræive

gradnje.

Da li glavnu ulogu cementne industrije u

tim izazovima vidite u inicijativi odræivog

razvoja?

Vidite li u tim izazovima glavnu ulogu

cementne industrije u inicijativi odræivog

razvoja?

Holcim smatra da su arhitektura,

inæenjering i graenje najvaænije

aktivnosti Ëiji je cilj stvaranje zdrave i

odræive buduÊnosti. U danjaπnjem

kontekstu ubrzanog rasta stanovniπtva

i urbanizacije nuæan je radikalno drugaËiji

pristup u duhu odræive gradnje.

Industrija cementa je potpuno razvijen

industrijski sektor, ipak, stav Holcim

Foundationa prema odræivoj gradnji je

radikalno inovativan. Ne radi li se ovdje o

paradoksu?

Nema paradoksa - veÊ suprotno, rekao

bih. Raznolikost pristupa odræivoj gradnji

daje moguÊnost da se uËi na inovacijama,

a da se nova rjeπenja posebno naglase.

Vjerujemo da imamo neka rjeπenja koja

moæemo ponuditi na koriπtenje drugima

i znamo da postoje rjeπenja koja bi

koristila nama - rjeπenja koja su inaËe

Ëesto osuena na primjenu tamo gdje

nastaju, ali kojima se ne daje prilika da

idu dalje. Putem Holcim Foundationa,

riznica akumuliranog iskustva moæe se

dati na aktivno koriπtenje zainteresiranim

s t r a n k a m a , o m o g u Ê a v a j u Ê i

zainteresiranima u svim kulturama

uËenje iz «know-how-afl. Za nove

globalne izazove koje sam ranije

spomenuo potrebna su inovativna

rjeπenja u arhitekturi, inæenjeringu i

graenju, ako svijet æeli dræati korak sa

zahtjevima danaπnjice. Ta nova rjeπenja

moraju biti opseæna i interdisciplinarna.

Moraju biti inovativna, ali temeljena na

proπlosti da bi se izgradila bolja

buduÊnost. Ta rjeπenja moraju odraæavati

visoku estetsku kvalitetu, na naËin na

koji je odreuje kultura. Za mene je

odmjeravanje tih razliËitih, ponekad

naoko kontradiktornih aspekta jedan od

najvaænijih zadataka u odræivoj gradnji.

Dojmljivo je to πto se poduzeÊe poput

Holcima direktno bavi pitanjima koje

drugi sektori prepuπtaju struËnjacima za

odræivi razvoj?

Mi smo za praktiËan pristup - mi smo

realistiËno poduzeÊe u praktiËnoj

industriji. Holcim Foundation Êe izabrati

inicijative na πiroj razini putem Holcim

Awards natjeËaja koje imaju, ili mogu

imati veliki utjecaj, inicijative koje

postupaju razliËito ne samo u svom

mjestu, veÊ potencijalno i na horizontu

odræivosti πirom svijeta. UËenje uz

djelovanje, a iznad svega uËenje putem

razmjene iskustva dio je sustava

vrijednosti Holcim Foundationa.

Jesu li aktivnosti Holcim Foundationa

usmjerene samo na struËnjake u

graevinskoj industriji?

Ne, nikako. Cilj organizacije je proπiriti

moguÊnosti uzajamnog djelovanja i

zapriznate i za mlade struËnjake u svojoj

struci. Naπa zamisao je davanje prilike

n o v i m , i s t a k n u t i m , m l a d i m

predstavnicima jedne generacije za

natjecanje s iskustvom onih koji su doπli

prije. Oni koji se dokaæu bit Êe

predstavljeni ljudima koji rade u

graditeljstvu. Danaπnja mlada generacija

bit Êe odgovorna za graevine

sutraπnjice: u tome je vaænost

osposobljavanja te razmjene ideja i

iskustava izvan zemljopisnih granica i

generacija! BuduÊi da mladi ljudi imaju

tako vaænu ulogu u izgradnji buduÊnosti,

Holcim se odluËio na usku suradnju sa

Swiss Federal Institute of Technology

(ETH) u naπem sjediπtu u Zürichu. ETH

Êe voditi razvoj koncepcija i kriterija te

ukljuËiti druge vodeÊe institucije. Prvi

krug regionalnog i globalnog zadatka

Holcim Awards natjeËaja na temu

«Osnovne potrebefl - stanovanje,

obrazovanje, zdravstvena skrb - osnovna

je infrastruktura bitna za buduÊi razvoj

svakog druπtva.

SveuËiliπta partneri biti Êe MassachusettsInstitute of Technology (MIT) u SAD-u,Tongji sveuËiliπte u ©angaju, SveuËiliπteWitwatersrand u Johannesburgu, JuænaAfrika, i SveuËiliπte u Sao Paolu (USP) u Brazilu.


odræivog razvoja

Brijunski se arhipelag sastoji od Ëetrnaestotoka i otoËiÊa. NajveÊi meu njima jeVeliki Brijun (7,4 km2). Rimljani su ovamodoπli u 2. st. pr. Kr. Austrijski industrijalacPaul Kupelwieser dao je zasaditi mnogobiljaka i drveÊa koje je nabavio u raznimkrajevima svijeta. Robert Koch je otoËjezauvijek rijeπio malarije. Godine 1911.otvoren je zooloπki vrt. Tito je ugostio naBrijunima mnoge poznate dræavnike,glumce, umjetnike: Elizabetu II, FidelaCastra, Nehrua, Elizabeth Taylor, RichardaBurtona… Danas su u Brijunskomarhipelagu usidrene mnoge megajahtesvjetskog jet seta.

Nalazimo se u uvali Verige. Uvala jeudaljena od glavne brijunske lukedesetak minuta hoda. Verige udoslovnom prijevodu znaËi - okovi nanogama robijaπa.

Premda ne ostavljamo dojam nekakvihprikovanih galijota, rimskih robova,rekviziti kojima smo okruæeni ukazuju dase ovdje deπava neπto vrlo, vrlo ozbiljno.S golemog panoa iπËitavamo prijaveekipa maπtovitih naziva: Krepat ma nemolat, Luzeri, Bella Italia, Wineri, DreamTeam, Samozvani Dalmatinci, Izgubljeni.Opremljeni najsuvremenijom sportskomopremom i nezaobilaznim bijelim ilicrvenim Holcimovim kapama naglavama, duboko usredotoËeni na igru,naπi natjecatelji trËkaraju, skaËu u vodu,love balone pa ih guraju ispodrastegnutih majica (!?). Rasplamsani æarigre budi u njima zatomljenu gipkost

pokreta kojom su nekad, u djetinjstvu,gurali romobil, vozili se na koturaljkamaili iz dosade gaali praÊkama uliËnurasvjetu.

Oprezno se udaljavajuÊi od epicentrasportskih dogaanja, hvatajuÊi malipredah, pridruæujemo se miroljubivojËetvorki naizgled nezainteresiranihstatista koji, sjedeÊi u travi, masirajugleænjeve promatrajuÊi more.- Ja sam iz J&J Dom-Projekta iz DugogSela, lijevo od mene su Klara i Bepi izKoromaËna i Mara iz firme Ira Grad -upoznaje nas sa svojim prijateljimasimpatiËna Marija.- Mi se zagrijavamo za pikado - dodajegospodin Bepi. Primjereno igri za koju se“zagrijavaju”, naπi sugovornici odiπuorijentalnim mirom i zavidnomsamokontrolom. U ugodnom Êaskanjusaznajemo da na πestom HolcimovomDanu kupaca, ovdje na Brijunima, osimneobiËnih igri bez granica: brijunskogpola, brijunskog rukometa, frizbimanijei romobilmanije, susresti se moæemo i s

konvencionalnijim druπtvenim igramakao πto su pikado, πah, badminton, stolnitenis, odbojka na travi… Evo, upravo je utijeku badminton. Gospodin Fankhauserizvija se poput balerine spaπavajuÊi veÊizgubljeni poen.

Ali zagluπujuÊe navijanje, na drugimterenima, navodi nas da ponovnopopratimo jednu od “igri bez granica”.Na redu je “frizbimanija”. Dvojenatjecatelja, zavezanih Ëvrstim konopimaoko vitkih strukova, koji im onemoguÊujudruge pokrete osim onih rukama,pokuπavaju uhvatit i e last iËnimπtapovima frizbi-kolutove koje im iz velikeudaljenosti dobacuju ostali Ëlanovi ekipe.Vodi se oπtra borba za ekipnu pobjedu uIgrama bez granica, izmeu Izgubljenihi Krepat ma ne molat. Za petama im je iDream Team.

Slijede nevjerojatne igre u vodi. Spuπtanjeniz tobogan, gaanje kroz metu,sakupljanje vodenih balona i bacanje naobalu. I dok jedni plivaju u vodi, drugi

PartnerPlus


Lude i sportske igre,

Brijuni… sve zaReportaæa s Dana kupaca

Ove je godine bilo i igara u vodi. Led je probio gospodin

Novosel (iz Trgostila) - fijuuuu niz tobogan! I bogme

osvojio nagradu za svoju hrabrost.

PartnerPlus

slijeÊu niz tobogan. NajdramatiËnije je

na obali. Nadomak moru, u plivaËkim

kapicama i mreæastim vreÊicama u koje

se nastoji natrpati πto viπe gumenastih

meduza i vodenih balona, prednjaËi ekipa

Izgubljenih. Gospodin ©poljariÊ suvereno

vlada tim ciljnim prostorom, dok

zapuhani plivaËi, poput desantnih

postrojbi marinaca, naviru sa svih strana

s novim meduzama i vodenim balonima.

Malom uvalom Verige vlada prava

olimpijska atmosfera, a ekipa Dream

Teama se evo upravo slavodobitno

portretira za osvojeno prvo mjesto u

odbojci. Duboko u pozadini igraju se

zavrπne igre u stolnom tenisu. Pikado je

veÊ zavrπio.

- To πto moj muæ kaæe da mi je prepustio

pobjedu u pikadu, to je Ëista laæ. Mislim

da su svi vidjeli tko je bolji - smijeπi se

zadovoljno gospoa Suzana.

- U kafiÊima uvijek ja pobjeujem -

ubacuje se drugoplasirani gospodin

MoËibob. - Ja mislim da nismo sluËajno

æena i ja uπli u finale pikada jer i na

poslovnom planu moæemo slobodno reÊi

da smo meu najboljim Holcimovim

kupcima u Istri. Cement je inaËe odliËne

kvalitete, kod nas u “Rudinu” ide van, u

prodaju, joπ topao k'o kruh - zakljuËuje

gospodin MoËibob.

Nakon napornih vodenih igara, uvijek

svjeæeg i spremnog za nove sportske

izazove, zaustavljamo gospodina Soptu,

pobjednika turnira u πahu.

- To nije nikakav turnir u briπkulama i

treπetama. Treba prikupiti ljude, treba ih

organizirati i animirati … - naËinje uvijek

b o l n u t e m u g o s p o d i n S o p t a .

Pokuπavamo ga usmjeriti na vedrije teme

- Da, to je istina. Jako volim roniti. Nekada

sam mogao 20 metara zaroniti, a sad ako

zaronim 10 metara - i to mi je uspjeh.

ples, mediteranska klima,

ekipu!


Kapeπanti nema sigurno ispod 10 metara.Ali turnir briπkule i treπete… tu treba viπeigraËa… - opet se vraÊamo æariπnomproblemu zabrinuto klimajuÊi glavama.

Lov na zakopano blago zbog svojetajnovitosti ne moæemo osobno pratiti.- Jako smo se zabavili slaæuÊi sve te mete.Trebalo nam je 4 sata. Svaka ekipa ima4 mape. Organizirano je tako da mapavodi od toËke do toËke - objaπnjava namtajnu Lova na zakopano blago Jasminko,voa animatora.- Daj blago sim! - meu igraËimapobjedniËke ekipe CMR vlada blagaeuforiËnost pomijeπana s nervozom.

- Zaπto se tako zovete? - pitamogospodina iz »akovca.- Ima nas iz »akovca, Zagreba, neki su iiz Istre - Labina. Pojma nemam zaπto setako zovemo. Prvi put igramo zajedno.Pronaπli smo blago.- Daj blago sim! - opet se neko dere izekipe.- TrËali smo po πumi viπe od pola sata.Trebalo se orijentirati. Da ne kaæem ono,stari konji, pa idemo se malo … Evo, to jeblago - pokazuje nam “zlatno srce”. - Toje simbolika, ali kaæu, to je voænjacadillacom.- Ako su u cadillac stali BakariÊ i StaneDolanc, onda Êemo i mi - dodajeznakovito gospodin GubiÊ iz Kamgrada.Sportske ekipe se polako razilaze.

VraÊamo se u hotelske sobe, pa onda joπna sveËanu veËeru. A sveËana veËera uhotelu Neptun doista je sveËana.Posebno zbunjuju transformacijenatjecateljki iz uvale Verige u prekrasnimsvijetlomodrim i zlatnoæutim haljinama.

Prvi dio veËere protjeËe u znaku aukcijeruËnih radova πtiÊenika Centra zarehabilitaciju “StanËiÊ” Ëiju dinamiËnosti dramatiËno poveÊanje uloga umjeπnimnastupom i upadicama potpaljujeglazbenik i nositelj usijane atmosfere -paaaænjaa, moliiim … kantautor iestradna zvijezda Draæen Turina - ©ajeta- iii … spontani pljesak, molim!

'Koliko daje æuta kanta?' viËe ©ajo, iponavlja viπe puta. Iz publike muodgovara jedan mladi Ëovjek, izvikujuÊiponudu. I to nekoliko puta, ali ©ajetaizgleda ne Ëuje dobro - 4.000 kn?? Da, da- molim spontani pljesak za 4.000 kn iæutu kantu!!

Nakon uspjeπne aukcije u kojoj su sestrmoglavom brzinom poveÊavali iznosianonimnih “ËekiÊa”, “πkara”, “Ëavla”…Ostatak veËeri prolazi uz sve lelujavije islobodnije plesne pokrete. ©ajo diæeatmosferu, pjeva svoju novu pjesmu ufolk stilu - … telefonom sad svi zovu ©ajuda im piπe pjesme za raju ... GospoaIrena i Alan pokazuju profesionalneplesne korake.

I nedjeljno jutro je osvanulo s blagommamurnoπÊu. U sali u kojoj se doruËkujeosjeÊa se poveÊana usredotoËenost naispijanje tople kave. Nema æustrihrazgovora i priËanja viceva, kao veËerprije.

Slijedi obilazak Brijuna vlakiÊem, paposjet muzeju , pa degustaci jamaslinovog ulja…- Ova maslina ima 1.690 godina. Posadilisu je stari Rimljani - ispred golemog,zasukanog stabla Ëekamo u redu dadegustiramo maslinovo ulje.- Skapal sam se po koπulji - otkriva nammalu mrlju gospodin KneæeviÊ izMeimurje graditeljstva.

- Trebaπ zaokruæiti tu mrlju i leponadopisati da je to ulje staro 1.960 godina.Za uspomenu - savjetuju ga kolege.

I nakon “Golubice” Duπana Dæamonje

Ëija amorfna plastiËnost nekoga asocira

na hobotnicu u bijegu, a drugoga na

pepeljaru, pridruæujemo se manjoj

grupici onih sretnika Ëija je nagrada -

πkola golfa.

- Ova kolica se zovu “caddy”. InaËe,

“caddy” je nosaË opreme. U pravilu to su


Telefonom sad svi zovu ©aju

Da im piπe pjesme za raju

©ajo ©ajo ti si prava raja

Svijetloj karijeri tvojoj ne vidi se kraja

Sa svojim likom ©ajo πtampa puzle

Svi ga znaju od Umaga do Tuzle …

PartnerPlus

PartnerPlus

Za sve natjecatelje i njihove navijaËeprilaæemo ovu dugaËku i vaænu tablicuplasiranih ekipa i pojedinaca od kojihje svatko dobio diplomu za postignutiuspjeh. Da se zna…

NOGOMET

1. IZGUBLJENIDomagoj Jurica, Eduard Varga,Andrija –udariÊ, Josip MijiÊ, MatkoMijiÊ, Ivan Orehovec

2. KREPAT MA NE MOLATLovrin Zlatko, DikliÊ Nenad, GnjidiÊZoran, Nikola MostarkiÊ, Petar JeliniÊ,Damir Tipura, Æeljko TonkoviÊ,Dubravko PaviÊ, Silvio Ugrin

ODBOJKA

1. DREAM TEAMMarija Jurica, Mladen CvjetkoviÊ, FilipOmegiÊ, Joæica i Sran Ocepek,Nenad JuretiÊ

2. BELLA ITALIAMassimo Busdraghi, Gino Zardini,Vittorio Magi, Jadranka VajdiÊ, Alan©iπinaËki, Julija ©koro

BADMINTON

1. Valentina StanojeviÊ i VjekoslavViskoviÊ

2. Gordana TituliÊ i Urs Fankhauser

STOLNI TENIS

1. Mladen AntoliÊ

2. Davor Pavlov

3. Ivo Rako

PIKADO

1. Suzana BeletiÊ

2. Doris MoËibob

©AH

1. Branimir Sopta

2. Rade MajstoroviÊ

3. Branko LonËar

BRI©KULA i TRE©ETE

1. Remio BateliÊ i Renato JelËiÊ - 'u

nepotpunom sastavu'

2. Alis ©aina i Milan DiminiÊ

BELA

1. Æeljko PotoËnjak i Zvonko OsreËki

2. Lela ©poljariÊ i Andrija KesiÊ

IGRE BEZ GRANICA

1. IZGUBLJENI su za prvo mjesto osvojili

jednosatnu πkolu golfa, ali naæalost

nisu svi doπli - jer su mislili da je to - πala:

Josip MijiÊ, Matko MijiÊ, Irena

Knego, Saπa ©poljariÊ, Domagoj

Jurica, Alan ©iπinaËki, Albert Szabo,

Glorija Paliska

2. KREPAT MA NE MOLAT

Lovrin Zlatko, DikliÊ Nenad, GnjidiÊ

Zoran, Nikola MostarkiÊ, Petar JeliniÊ,

Damir Tipura, Æeljko TonkoviÊ,

Dubravko PaviÊ, Silvio Ugrin

3. INTERNATIONAL

Massimo Busdraghi, Gino Zardini,

Vittorio Magi, Anelko Kranjac,

Jadranka VajdiÊ, Janez Grojzdek, Urs

Fankhauser

LOV NA BLAGO

1. CMR - kao nagradu za prvo mjesto

osvojili su voænju Titovim cadillacom:

Mladen Lesjak, Goran KneæeviÊ,

Zdravko Hunjadi, Vjekoslav ViskoviÊ,

Siniπa DimitrijeviÊ, Dean Milevoj,

Zvonko Kralj, Tomislav GubiÊ

IGRE U VODI

1. CRVENA EKIPA

Saπa ©poljariÊ, Josip MijiÊ, Matko

MijiÊ, Alan ©iπinaËki

sve profesionalni igraËi koji imaju

hedikep. Moj je hedikep 23 - odaje nam

veliku tajnu gospodin uËitelj golfa.

- Falija san balun! - razmahuje se πtapom

oko male loptice gospodin MijiÊ iz Splita.

Svi se osjeÊamo pomalo mondeno.

SunËani je dan. Brijuni su ujutro prekrasni.

U daljini stado srna mirno pase travu. A

tu su i kolica, pardon “caddy”, prepuni

raznoraznih πtapova.

Na drugom kraju otoka u voænji

cadillacom uæivali su pobjednici u Potrazi

za blagom. Kako su se samo brzo uæivili

u ulogu i elegantnim pokretima maπu i

pozdravljaju πiroke narodne mase …

… lijepo nam je tu, sunËano i toplo,

mediteranska klima… osjeÊa se neπto

posebno u zraku… Teπko nam se rastaviti,

pa se joπ neki u Faæani zaustavljaju na

piÊu …

Poseban je to osjeÊaj vozit se u Titovom

cadillacu! »ovjek se brzo privikne i ruka se

nekako sama diæe u pozdrav πirokim

narodnim masama - rekao nam je Goran

KneæeviÊ, direktor Meimurje graditeljstva.


Projekti


U kojoj je fazi izgradnja centralnogureaja za proËiπÊavanje otpadnih vodaGrada Zagreba?

Thomas Wolf: Trenutno je zavrπenaizgradnja mehaniËkog dijela ureaja teposlovne zgrade s prostorijama za obuku.Taj dio ureaja radi neprekidno iproËiπÊenu vodu ispuπta u glavni odvodnikanal, odnosno u Savu. Kako je naπaobveza da svi dijelovi ureaja buduizgraeni do 2007. godine sad se radiizvedbeni projekt za drugi stupanjproËiπÊavanja - za bioloπki dio ureaja.Potom Êe uslijediti natjeËaji za izborizvoditelja i isporuËitelja opreme koji seupravo pripremaju. Vjeruje se da Êe prvidio tog ureaja, koji otpadnu vodu trebaoËistiti od bioloπki aktivnih sastojaka, bitizavrπen joπ do kraja godine. Plin dobiven

bioloπkim proËiπÊavanjem planiramoiskoristiti za proizvodnju elektriËneenergije.

Nadalje, trenutno se gradi juæni dovodnikanal, a pripremni se graevinski radoviobavljaju i za sjeverni dovodni kanal tedovodni kanal iz Novog Zagreba koji Êeprolaziti kroz Domovinski most i otpadnuvodu dovoditi na ureaj.

Koji su to posebni zahtjevi gradnje juænogdovodnog kanala?

Peter Schöneich: U juæni se dovodni kanal,Ëija je duæina 3,23 km, planira ugraditi35.000 m3 betona, a u njemu Êe brzinadotoka iznositi 1 m3/s. U kanal seugrauje poseban sulfatno otporancement koji se nabavlja u Holcimovojtvornici u Maarskoj. Naime hrvatski

Holcimov sulfatno otpornicement u Hrvatskoj

Zagreb je nekad s uvoenjem javnegradske kanalizacije, koja se poËelagraditi 1892. godine, prednjaËio u svomeuropskom okruæenju. No, otpadne sevode nisu proËiπÊavale.

Krajem 2000. godine koncesija zagradnju i upravljanje centralnimureajem za proËiπÊavanje otpadnihv o d a Z a g r e b a d o d i j e l j e n a j enovoutemeljenom druπtvu ZagrebaËkeotpadne vode d.o.o. Tu su tvrtkuosnovale njemaËke tvrtke WTEWassertechnik GmbH iz Essena i RWEAqua GmbH iz Mülheima, teVodoprivreda Zagreb d.o.o. ZagrebaËke

otpadne vode d.o.o. preuzele su obvezufinancirati, izgraditi i upravljatiCentralnim ureajem za proËiπÊavanjeotpadnih voda Zagreba tijekomsljedeÊih 28 godina.

Koncesionar se obvezao:■ izgraditi upravne zgrade i zgrade zastruËnu obuku,■ zatvoriti i dograditi glavni odvodnikanal u duljini od 5,5 km■ na desnoj obali Save izgraditi glavnidovodni kanal dug 10 km■ izgraditi ËetverotraËni most prekorijeke Save (Domovinski most), te

■ izgraditi pristupne ceste do ureajaza proËiπÊavanje.

Radovi su zapoËeli sredinom 2001.godine, a u travnju 2004. sveËano jepuπten u rad prvi mehaniËki stupanjproËiπÊavanja, πto su pritiskom nadugme uËinili predsjednik Vlade RH dr.Ivo Sanader i zagrebaËka gradonaËelnicaVlasta PaviÊ. U meuvremenu suizgraene sve upravne zgrade. Predviase da Êe sve biti izgraeno do sredine2007. te da Êe 2028. koncesionar predatiureaj gradu na upravljanje.

ZagrebaËke otpadne vode gradnjufinanciraju vlastitim kapitalom,

©to je Centralni ureaj za proËiπÊavanje

Gradnja zagrebaËkog proËiπÊivaËa donijela jehrvatskom graditeljstvu i jednu novu vrstucementa. O Ëemu se radi pojasnili su namThomas Wolf, tehniËki direktor tvrtke Zagrebotpadne vode, i Peter Schöneich, voditeljizgradnje dovodnih kanala iz partnerske tvrtkeSHW/RWE Umwelt Aqua Vodogradnja.

Thomas Wolfdirektor

Pjeskolov proËiπÊivaËa u vrijeme probnog rada

Holcimov sulfatno otporni cement iz Maarske ima C3A do 1%, a uz to ima vrlo kvalitetne rezultateu ranim ËvrstoÊama.

Peter Schöneichvoditelj projekta

Projekti

zajmovima njemaËke Kreditne bankeza obnovu (KFW) iz Frankfurta, teEuropske banke za obnovu i razvoj(EBRD) iz Londona.

Uskoro Êe biti zavrπen rohbauDomovinski most. Jedna od njegovihnamjena je dovoenje otpadnih vodaiz Novog Zagreba do srediπnjeg ureajana lijevoj obali Save. Grad Zagreb seobvezao da Êe do novog mosta na Saviizgradit i RadniËku cestu kaoprometnicu s Ëetiri prometna traka, aupravo se zavrπava deniveliranoraskriæje RadniËke ceste i Slavonskeavenije.

Centralni ureaj za proËiπÊavanjeotpadnih voda Zagreba smjeπten je naÆitnjaku u blizini tvornice OKI, naistoËnom ulazu u Zagreb, na velikoj ipraznoj graevinskoj Ëestici od gotovo50.000 m2. Ta je parcela dovoljnoprostrana za sve faze ureaja i njegovaproπirenja. InaËe, sve dosad izgraenezgrade i graevine plitko su temeljenei sve su izvedene monolitno odarmiranog betona. Cijeli je okoliπprimjereno ureen i zatravljen, a nemanikakvih neugodnih mirisa jer postojei posebni ureaji za bioloπku preraduzraka.

Centralni ureaj za proËiπÊavanje otpadnihvoda Zagreba je inaËe najveÊa pojedinaËnainvesticija u Hrvatskoj Ëija se vrijednostprocjenjuje na 170 milijuna eura.

otpadnih voda Zagreba?

cementi, ovisno o tome gdje se proizvode,imaju visok postotak trikalcij aluminata(koji se u cementnoj industriji uobiËajenooznaËava s C3A). Taj postotak ovisno ovrsti sirovine zna iznositi i do 12 posto, au KoromaËnom je, koliko znam, 7 posto.Postojanje kalcijeva aluminata ucementu nije problem za graevine unormalnim uvjetima, ali moæe izazvatiteπkoÊe u kemijski agresivnim sredinama,kakav je primjerice dovodni kanal, gdjeagresivni sulfati mogu u betonu izazvatiznatna oπteÊenja, posebno zbog svogmoguÊega duljeg zadræavanja.

Je li primjena sulfatno otpornih betona uovakvim ureajima uobiËajena praksa usvijetu?

Thomas Wolf: Dakako. Ureaji zaproËiπÊavanje otpadnih voda grade se zarok od najmanje Ëetrdeset godina i stogase uvijek pokuπava pronaÊi trajno rjeπenje.Posebno u kanalima kroz koje se otpadnavoda dovodi do ureaja. Za betone svisokim postotkom kalcijeva aluminatatrebalo bi ugraditi poseban zaπtitni sloj,πto je zbog trajnosti i kvalitete sloja loπijerjeπenje. Naknadno ugraeni zaπtitni

slojevi nisu pogodni jer bi oËekivani krutiotpad izazivao stalna oπteÊenja tezahtijevao redovite popravke. Zagreb jevelik grad i u otpadnoj se vodi zna pronaÊimnogo raznovrsnoga krupnog otpada, alii mnogo agresivnih sastojaka. Agresivnisastojci manji su problem u mehaniËkomi bioloπkom dijelu ureaja jer se vodapolako proËiπÊava, a i brzine su znatnoveÊe. Osim toga beton s velikim postotkomC3A ima i neπto poveÊanu toplinuhidratizacije, πto moæe izazvati dodatnapucanja pa zahtjeva ugradnju viπe Ëelikau armaturu.

Raspadom Jugoslavije doπlo je dozadræavanja nekih prijaπnjih normi ipropisa, ali i primjene dijela strane tenovousvojene europske normizacije. Kakose koncesionar nosi s tim problemima?

Thomas Wolf: U gradnji centralnogureaja za proËiπÊavanje otpadnih vodaredovito primjenjujemo norme koje seprimjenjuju u Europi i koje su u praviluveÊe od onih koje se primjenjuju uHrvatskoj. Uostalom uvjereni smo da Êese pribliæavanjem Europskoj uniji i hrvatskipropisi sve viπe usklaivati s europskimsmjernicama. Za razlike izmeu europskih

i hrvatskih propisa ima mnogo primjera,o ovdje bih istaknuo kako je u ovakvimgraevinama propisana debljina betonapreko armaturnog Ëelika 3 cm, a ovdje seugrauje 5 cm. No, znam da problem shrvatskim normama nije od juËer i onpodjednako muËi i hrvatske projektante iizvoditelje koji takoer ËeπÊe primjenjujueuropske nego hrvatske norme.

O problemima s cementom uagresivnim sredinama razgovaralismo s mr. sc. Ruæicom RoskoviÊ,voditeljicom Odjela za veziva uZavodu za betonske i zidanekonstrukcije IGH d.d. u Zagrebu.Naime u laboratorijima toginstituta ispitivan je Holcimovcement iz Maarske koji Êe zbogniske koliËine C3A dobro posluæitisvojoj namjeni.

Od magistrice RoskoviÊ saznalismo ukratko sve o problemimakoje sulfati (ali i kloridi) moguizazvati u betonu s cementom sveÊim udjelom C3A. Dolazi dobujanja mase i napuhavanjabetona, a potom najËeπÊe i dopucanja. To je problem i kod velikihi masivnih konstrukcija gdjeeventualnim utjecajem agresivnihsastojaka moæe doÊi do poveÊanjavolumena, a time i do eventualnihproblema povezanih sa stabilnoπÊu.

Holcimov cement iz Labatlana uMaarskoj, koji se koristi u projektuproËiπÊivaËa otpadnih voda, imaC3A do 1%, a uz to ima vrlo kvalitetnerezultate u ranim ËvrstoÊama.

Upravo na primjeru ovog cementavidljiva je razlika u normiranjucementa pojedinih europskihzemalja, te potencijalne prednostiprimjene zajedniËkih EN. Premamaarskim normama Holcimovcement klasificiran je kao sulfatnootporan cement. No to nije sluËaji u hrvatskom normiranju.


Glavna zgrada mehaniËkog dijela ureaja za proËiπÊavanje

Gradnja Juænogdovodnog kanala

EU je propisala da svi gradovi s 15.000 ekvivalent stanovnika (u πto je ukljuËena potroπnja stanovniπtvate industrije i poljoprivrede) moraju imati ureaj za proËiπÊavanje otpadnih voda.

IGH d.d.

tel 01 6125 125fax 01 6125 [email protected]

Tema broja


Forum o odræivoj gradnji

Holcim Foundation za odræivu gradnju jezajedno s joπ pet svjetskih sveuËiliπta urujnu proπle godine u Zürichu organiziralaprvi svjetski «Forum o odræivoj gradnjifl.Na forumu su bili prisutni arhitekti,sveuËiliπni profesori, predstavnici razliËitihorganizacija (poput UN-a), te studenti izcijeloga svijeta. Zajedno promiπljajuÊi inudeÊi nova rjeπenja o konceptu odræivegradnje, sloæni u ideji da odræiva gradnjaznaËi naπu hitnu potrebu u sadaπnjosti,kao i odgovornost za buduÊe generacije.Na forumu je bio i profesor sa zagre-baËkog studija arhitekture, gospodinLjubomir MiπËeviÊ. Bila je to prilika da snjim porazgovaramo o svjetskim razmi-πljanjima o konceptu odræive gradnje.

Na poËetku, da li mislite da je odræivagradnja veÊ postala pozitivan trend usvi jetu, s stvarnom moguÊnoπÊuusmjeravanja naπeg razvoja u zaËovjeËanstvo optimalnom smjeru?

U razvijenom i visokorazvijenom svijetuodræiva je gradnja zasigurno pozitivan

trend. Prepoznate su odrednice sveu-kupnog odræivog usmjerenja ka zaje-dniËkom opstanku. Danaπnji senzibilitetprema oËuvanju okoliπa, prirodnim iobnovljivim izvorima, zdravim mate-rijalima i graenju kao i zdravom æivljenjuopÊenito, sve je veÊi i odgovorniji.

Koje su osnovne ideje istaknute na forumu?Da li postoji zajedniËko miπljenje, stav,palatforma o odræivoj gradnji ili zapravosve ovisi o prirodnom i druπtvenomkontekstu odreene zemlje, dijela svijeta?

Istaknute su temeljne ideje o nuænosti imoguÊnostima provedivosti odræivograzvoja u mnogim djelatnostima, aposebno vezanim za graditeljstvo. Omnogim pitanjima dakako postoji zajedniËkistav. No kako je gradnja materijalizacija,Ëinjenica je da su financijska sredstvapotrebna za odræivu gradnju u startu neπtoviπa, ovisno o svakom zasebnom sluËaju,od zanemarive dodatne investicije dopotrebe za bitno veÊim ulaganjima. Unerazvijenim - siromaπnim zemljama tajje dio sredstava najËeπÊe teπko osiguratizbog trenutne nepriuπtivosti, usprkosdaljnjoj brzoj isplativosti tih investicija. Putka odræivosti je vrlo razliËit za pojedinezemlje i dijelove svijeta. Dakako da se ontrasira svijeπÊu politiËke volje i realnihmoguÊnosti provedbe.

Osim teme o nuænosti odræive gradnje kaopretpostavke odræivog razvoja, da li je bilonekih konkretnih, zanimljivih primjera?

Konkretni primjeri u kontekstu odræivegradnje su prikazani kroz predavanjapoznatih svjetskih arhitekata; EduardoSouto de Moura (Portugal), Winy Maas(Nizozemska), Donald Bates (Australija),Louisa Hutton (NjemaËka), Roberto Loeb(Brazil) i drugi. Prezentirani suimpozantni projekti i ostvarenja razliËitihfunkcio-nalnih tipova arhitekture koji susvaki na svoj naËin odgovorili na temuodræivosti. Od stadiona i zgrada gradskihcentara do stambene arhitekturesocijalnog standarda Europe, Kine iliJuæne Afrike.

Da li Vam je ovaj Forum bio koristan zbograzmjene iskustava i kontakata?

Treba istaknuti da je prvi Holcimov Forumo odræivoj gradnji zapravo prvi svjetskiforum, jer je stotinudvadeset sudionika

Odræiva gradnja je jedan od znaËajnijih segmenata odræivog razvoja koji znaËi jaËanje upotrebe lokalnih materijala, primjenu energetski djelotvornijih

sustava, materijala koji ne πkode zdravlju i okoliπu, gospodarenje otpadom te uvoenje tehnologije koja upoπljava veÊi broj radnika. Treba poticati

πtednju energije i primjenu obnovljivih energetskih tehnologija, solarne, energije vjetra i biomase. Pri gradnji vaæan je izbor lokacije, projekata i materijala

koji smanjuju rizik od djelovanja prirodnih nepogoda - oluja, poplava, potresa. Usklaenost planiranja, projektiranja i gradnje sa zaπtitom okoliπa jedini

je ispravni put buduÊeg razvoja graditeljstva, kao i jedini put odræivog razvoja ËovjeËanstva u buduÊnosti.

Odræiva gradnja je naËin na koji se graevinskaindustrija pribliæava ostvarenju odræivog razvoja,vodeÊi raËuna o utjecaju na okoliπ, kao i o socijalnoekonomskom i kulturnom okruæenju.

UNEP, United Nations Environment Programme

Da li smo spremni poËeti razmiπljati o

prof. Ljubomir MiπËeviÊdipl. ing. arh.

Arhitektonski fakultetSveuËiliπta u Zagrebutel 01 4639 394fax 01 4639 [email protected]

Pod pojmom odræiva gradnja podra-zumijeva se πiroki opseg djelatnosti ucilju poveÊanja energetske i ekoloπkeefikasnosti u Ëitavom æivotnom ciklusuzgrade, od energetskih troπkovaproizvodnje graevinskog materijala,preko energetskih troπkova gradnje,zatim tijekom koriπtenja i odræavanjazgrade, sve do trenutka kad, zbogistroπenosti ili nekih drugih razloga,zgradu u cjelini ili dijelovima trebaukloniti i pretvoriti u iskoristiv ilineiskoristiv graevinski otpad.

Vrednovanje svake pojedine mjereenergetske i ekoloπke efikasnosti nakojima se bazira odræiva gradnja pro-vodi se u ovisnosti o tome koliko

ona doprinosi:■ smanjenju nepovoljnih utjecaja naokoliπ, æivot i zdravlje ljudi;■ poveÊanju energetske i ekonomskeefikasnosti koriπtenja energije;■ poveÊanju udjela obnovljivih izvoraenergije;■ psiho-fiziËkoj udobnosti korisnikazgrade;■ stabilnosti, sigurnosti i kvaliteti opskrbeenergijom;■ upoznavanju πiroke javnosti s ekolo-πkim i energetskim problemima, tekonkretnim moguÊnostima njihovogrjeπavanja.

Suvremeni koncepti odræive gradnjeobuhvaÊaju:

■ ispravno orijentiranje i dimenzioniranjezgrade;■ ispravno orijentiranje i dimenzioniranjeprostora unutar zgrade;■ primjenu zadovoljavajuÊe toplinskeizolacije;■ primjenu energetski efikasnih osta-kljenja i inteligentnih proËelja;■ ugradnju energetski efikasnih sustavarasvjete, grijanja, hlaenja i prozraËivanja;■ primjenu automatiziranih sustavakontrole i upravljanja zgradom■ koriπtenje energetski efikasnih ureajai opreme (energetska klasa A);■ primjenu sustava za upravljanje dne-vnim svjetlom koji omoguÊuje njegovokoriπtenje u πto veÊoj mjeri;

Mr. sc Vesna Kolegadipl. ing. el.

Odjel za obnovljiveizvore energije ienergetsku efikasnostEnergetski institut"Hrvoje Poæar"Zagrebtel 01 6326 122fax 01 6040 [email protected]

Tema broja


predstavljalo sedamdeset zemalja. Velikaglobalna raznolikost problema i mnoπtvootvorenih pitanja ovaj su forum oblikovalidijalogom mnogih diskutanata nakonpredavanja i vrlo aktivnim radom utematskim radionicama koje sumoderirali ugledni arhitekti sa svihkontinenata. Razmjena iskustava naovakvim skupovima je izuzetno iviπestruko korisna. Ostvario sammnogobrojne kontakte znaËajne zaprofesionalnu i edukacijsku proble-matiku. Pregled Foruma Êu prenijetistruËnjacima i studentima javnimpredavanjem u Zagrebu.

Gdje je mjesto Hrvatske u kontekstuodræive gradnje? Da li se u naπoj zemljiposveÊuje dovoljna paænja ovom bitnompitnju bilo u smislu politiËke odluke (narazini uprave), bilo u konkretnimgradnjama ili se joπ uvijek radi oizdvojenim primjerima?

Hrvatska se svojim strategijama priklanjakonceptu odræivog razvoja. Kao πto samto naglasio u jednoj od diskusija naForumu, odræivi razvoj (sustainabledevelopment), odnosno odræivost kaopojam, prije svega treba shvatiti kaotrajan proces i civilizacijsko opredjeljenjeu kojem se ostvaruju razliËita rjeπenjasukladna definiciji odræivosti.

U Hrvatskoj se pojam odræivosti sve viπespominje u opÊenitim diskusijama, urazgovorima o strategijama, razniminstitucijskim i aktivnostima organizacijai pojedinaca. Meutim, vrlo su rijetkikonkretni primjeri ostvarenja projekatakoji bi se mogli svesti u okvire odræivogpristupa i koncepta, a niti su naæalostinicirani dræavnim poticajima.

Odræivi razvoj je onaj razvoj koji zahtijeva πtednju prirodnih izvora sirovine ienergije, koriπtenje otpadnih materijala na naËin siguran po okoliπ, smanjujeoneËiπÊenja atmosfere uz stalno poboljπanje kvalitete proizvoda.

Graevinska industrija u cjelini moæe dati svoj veliki doprinos odræivom razvoju.Npr. razliËiti tipovi utjecaja na okoliπ mogu se pripisati proizvodnji cementa ibetona. Neki od njih su vrlo negativni, kao emisija NOx i CO2 ili iscrpljivanjeprirodnih resursa. S druge strane su veliki potencijal u zbrinjavanju otpadnihmaterijala iz drugih sektora industrije za, po okoliπ, vrlo prihvatljiv naËin.

Cement kao osnovni i nezamjenjivi graevinski materijal ima masovnu upotrebu,Ëija je proizvodnja u svijetu dosegla 1,5 milijarde tona, dok je beton najπire koriπtenikonstrukcijski materijal danas. Koriπtenjem mjeπanih cemenata πto znaËi veÊihkoliËina dodataka pri proizvodnji cementa, Ëime se smanjuje uËeπÊe klinkera,veliki je doprinos u odræivom razvoju.

Iako je veÊ dugo poznata i primjenjivana proizvodnja cementa s dodacima idanas biljeæi trend daljnjeg razvoja. Na slici 1. prikazana je usporedba proizvodnjeportland cementa i mijeπanog portland cementa zemlje EU izmeu 1990. i 2000.godine, gdje se vidi znaËajan porast proizvodnje mijeπanog portland cementakoji sadræi zguru, leteÊi pepeo, vapnenac i pucolan s tendencijom porasta uËeπÊavapnenca u proizvedenom cementu.

Trend cementne industrije razvijenih zemalja pokazuje usmjeravanje asortimanaprema cementima sa πto viπe dodataka, πto je doprinos proizvodnje cementa ibetona odræivog razvoja i πtednji energije. U hrvatskim tvornicama cementa odalternativnih dodataka u proizvodnji cementa se koristi kao pojedinaËni dodataku najveÊoj mjeri troska i odnedavno manje koliËine lebdeÊeg pepela, dok su ostaloprirodne sirovine. U tijeku je istraæivanje sinergijskog utjecaja mjeπanih dodatakatroske, leteÊeg pepela, vapnenca i silicijske praπine na fizikalno-mehaniËka itrajnosna svojstva cementa i betona u sklopu Tehnoloπkog projekta «Ulogaalternativnih materijala u odræivom razvoju proizvodnje cementa i betona« kojegfinancira Ministarstvo znanosti obrazovanja i πporta republike Hrvatske.

odræivoj gradnji?

■ pasivne solarne elemente i sustave;■ aktivna solarna postrojenja;■ koriπtenje obnovljivih izvora energijeu zgradama u πto veÊoj mjeri;■ energetski i ekoloπki efikasne grae-vinski materijale i elemente

Brojna iskustva pokazuju da se primje-nom principa odræive gradnje kojiobjedinjuju bioklimatske projektantsketehnike, visokokvalitetnu toplinskuzaπtitu, aktivne solarne elemente isustave, koncepte pasivne solarnearhitekture, te primjenu energetskiefikasnih ureaja i sustava u zgradama,potroπnja energije u zgradi moæesmanjiti i za viπe od 80%.

Mirjana MateπiÊravnateljica

Hrvatski poslovni savjet zaodræivi razvoj (HR PSOR)tel 01 3691 821fax 01 3691 [email protected]

U vrijeme kada ubrzano postajemo svjesni globalnog zatopljenja moramo seprilagoditi smanjenom potroπnjom energije. Odræiva gradnja odigrat Êe ovdjevaænu ulogu. Ratifikacijom Kyoto protokola, Hrvatska Êe preuzeti obvezusmanjenja emisija CO2, te Êemo morati pronaÊi efikasne naËine πtednje koji ÊeomoguÊiti gospodarski rast.

Jedan od naËina kako uπtediti energiju je i odræiva gradnja. Izborom kvalitetnihmaterijala, veÊom ekodjelotvornosti prilikom gradnje i ugradnjom malihobnovljivih izvora energije znatno moæemo pridonijeti smanjenju emisija CO2i πtednji resursa. Ovdje Êe vaænu ulogu odigrati dræavna uprava koja bi raznimpoticajnim mjerama mogla i trebala potaknuti razvoj ovog sektora.

dr. sc. Dubravka BjegoviÊdekan

Graevinski fakultettel 01 4639 255fax 01 4639 [email protected]

Portland cement

Mijeπani portland cement

Slika 1. Trend uËeπÊa proizvodnje portland i mijeπanog portland cementa, za zemlje EUod 1990-2001.

25

35

45

551990

1994

1996

1997

1999

2000

2001

Primjena

Podvodna gradnja


Konstruktor Rijeka d.d.

Konstruktor je tvrtka koja se u graditeljstvu

uspjeπno dokazuje veÊ preko 50 godina, a

u podvodnoj gradnji je jedna od najjaËih

u Hrvatskoj . U dugoj povi jest i

Konstruktora, gradilo se osim u Hrvatskoj,

u Iraku, Iranu, GrËkoj... Brodogradiliπte

Viktor Lenac je projekt Konstruktora, od

lukobrana do otpremne luke i kompletne

infrastrukture. Tu je i luka brodogradiliπta

TreÊi Maj. «Konstruktorovi podvodni

projekti su zaista brojni; radili smo

marinu hotela Admiral u Opatiji, Slatina

kupaliπte Opatija, Galeb jedriliËarski klub;

takoer u industrijske potrebe: terminal

Inapetrokemije Omiπalj, Ina rafinerija

nafte Urinj, gdje smo radili terminal za

ukrcaj goriva u tankere; terminal za

cement u KoromaËnu.fl - s ponosom

objaπnjava gospodin Porin ©ariÊ, πef

nabave u Konstruktoru. Njihov najsvjeæiji

projekt je luka nautiËkog turizma u

Novigradu - «Radimo sve: od pomorskih

radova, nasipanja, lukova i gatova, obalni

zid, dvije benzinske postaje, hotel i

poslovni prostor. Podvodno i nadvodno

je Holcimov cement. TrenutaËno joπ

radimo na sanaciji lukobrana luËice

Torpedo u Rijeci, te marinu u Vrsaru. Ovo

ljeto smo zavrπili nadogradnju obale u

luci Rabac, πto je raeno tako da se jedan

dio obale nasipavao i oblagao

kamenom.fl O tehnologiji koju inaËe

koriste, gospodin ©ariÊ nam je rekao:

«Radimo uglavnom tehnologijom

betonskih blokova; betoniramo blokove

na kopnu i onda ih bagerom polaæemo

u more. Neke projekte smo radili

tehnologijom podvodnih betonaæa.«

Sun Adria d.o.o.

Sun Adria je rijeËka tvrtka specijalizirana

za izvoenje graevinskih radova na obali.

«Naπa glavna djelatnost su graevinski

radovi u podmorju, gradimo obale, rive,

kanalizacijske sustave. Ukupno imamo

55 zaposlenih, a uz splitski Pomgrad i

Konstruktor, vodeÊa smo specijalizirana

tvrtka za takvu vrstu graevinskih

radova.« -rekao nam je gospodin BrnËiÊ.

O aktualnim projektima Sun Adrie,

razgovarali smo gospodinom Miπkulinom:

«TrenutaËno radimo trajektno pristaniπte

Premuda, gdje su kapaciteti 3000 kubika

gotovog betona, 18 000 nasipa, 5000

podmorskog iskopa. Najkrupniji projekt

koji smo izveli je izgradnja nove marine

u Kaπtelama, koja je po dovrπetku s

kapacitetima biti i najveÊa na Jadranu.fl

Sun Adria je proπle godine u pulskom

Tehnomontu prema vlastitim nacrtima

izradila podiznu platformu Vela. Ovo je

prva samopodizajuÊa platforma u

Hrvatskoj, u potpunosti hrvatski proizvod,

inovativan po tome πto je prilagoen

pomorskim radovima koje izvodi Sun

Adria. Platforma ima podiznu nosivost od

400 tona i podiznu visinu od 19 m i

namijenjena je iskopima u podmorju jer

je iskop najteæa i najproblematiËnija

stavka u podvodnoj gradnji; pored toga

na platformi se moæe smjestiti i betonara,

pa je tako upotrebljiva za sve graevinske

radove u lukama i zaljevima. « Ovo je bio

moj æivotni san, a vjerujem da Êemo

eksploatacijom platforme vratiti i uloæeni

novac.” - rekao nam je gospodin BrnËiÊ.

IG d.o.o.

IG je labinska tvrtka koja se specijalizirala

za projektiranje i nadzor podvodnih

gradnji. Gospodin ZupiËiÊ nam je rekao:

«Radimo za razliËite investitore, npr.

Konstruktor izvodi radove, a mi vrπimo

nadzor. Prije mjesec dana smo zavrπili s

radovima na rivi Rabac, a trenutaËno

radimo na sanaciji trajektnog pristaniπta

u KoromaËnu i nadzoru rive. ©to se tiËe

tehnologije koja se primjenjuje tu je

betoniranje pod vodom, pri Ëemu se

beton u zatvorenim posudama spuπta u

more ili se uz pomoÊ kontraktora beton

kroz lijevak spuπta dolje. A kako radnici

ulaze u more? «Ronjenjem, imamo

ronioce koji rone s bocama s kisikom.fl

U ovom vam broju donosimo iskustva pravih znalaca napodruËju podvodne gradnje.

Konstruktor Rijeka d.d.


Sun Adria d.o.o.

Rijekatel 051 624 013fax 051 624 [email protected]

IG d.o.o.

Labintel 052 856 762fax 052 856 [email protected]

Portret kupca

Putem do Dugog Sela na svakom korakunailazimo na reklame raznih trgovinagraevinskim materijalom. Pitamo se: kakonaπi domaÊini uspijevaju opstati u ovakvojkonkurenciji? Dolazimo do poduzeÊa J&JDom-Projekt gdje odmah na ulazuuoËavamo raznovrsnost ponude, izloæeneproizvode poznatih hrvatskih i svjetskihproizvoaËa. Tu nas je srdaËno doËekalaobitelj Jurica koja zajedniËki vodi DomProjekt.

Vaπe poduzeÊe zapravo je obiteljski biznis?Koliko imate zaposlenih?

Domagoj Jurica: Imamo 17 zaposlenih. Jasam suvlasnik sa sestrom Antonijom idirektor, a supruga Marija radi u komercijali.Podijelili smo posao izmeu sebe.

©to supruga i sestra misle o prednostima imanama obiteljskog biznisa?

Smijeh ... - ima svojih prednosti i mana.Ali uspjeπno suraujemo zajedno. Kaosuvlasnica ja uglavnom radim financije,a Domagoj viπe operativne poslove. MarijaJurica: Ja uglavnom radim komercijalu,dogovore s dobavljaËima, oglaπavanje.

Recite nam neπto o Vaπoj tvrtki, kad stepoËeli s radom, kako ste se razvijali?

Firma je osnovana 1993. godine, a aktivnoje poËela raditi 1996. U poËetku smo sebavi l i isk l juËivo operativom, t j .graevinskim radovima, a kasnije smokrenuli s trgovinom, najprije u tranzitu,onda je iπlo prvo skladiπte, pa drugoskladiπte i napokon proizvodnja fertgredica i montaænih navoja . Sproizvodnjom smo krenuli prije dvijegodine pa tako danas imamo 2 skladiπtai proizvodni pogon s kapacitetom od150m/h. Na dva skladiπta i povrπini veÊojod 10.000 m2 otvorenog i zatvorenogskladiπnog prostora izloæena je veÊinaproizvoda iz naπeg prodajnog asortimana.

Kako bismo πto viπe izaπli ususret naπimkupcima, robu dostavljamo besplatno napodruËju Grada Zagreba.

Vidjeli smo na ulazu da imate raznovrsnupaletu proizvoda i usluga. Kako sve tostiæete?

Danas smo kupcima u moguÊnostiponuditi sve tri usluge: maloprodaja iveleprodaja graevinskog materijala,vlastitu proizvodnju i graevinske radove.Trgovina je sad zastupljena sa 70-80 %, amoæda 20 % je operativa. ©to se tiËetrgovine, tu su zastupljeni svi proizvodipotrebni za gradnju: cement, vapno,opeka, crijep, ploËice, dimnjaci. . .Raspodijelili smo se unutar firme i svatkood nas je odgovaran za odreeni brojdobavljaËa. Naporno je, ali na drugi naËinne moæete danas funkcionirati.

Dakle, svi koji grade kuÊu mogu ovdje, najednom mjestu, obaviti sve?

Da, kao πto ste mogli vidjeti na reklami«sve za gradnjufl: od materijala potrebnihza gradnju, do izvoenja radova. ©to seizvoenja radova tiËe, mi izvodimo radovepo sistemu 'kljuË u ruke'. Moæemo izvoditisamo grube, rohbau radove, pa sve dozavrπnih. Uglavnom radimo privatnimosobama, a ponekad radimo i zapoduzeÊa.

U Vaπoj posebnoj ponudi je i veleprodajaHolcimovog cementa. Kako ste zadovoljnisuradnjom?

Ugovorni smo veletrgovci Holcimovogcementa. Imamo veleprodaju cementa ivapna za skladiπta graevinskog materijala,graevinske tvrtke, betonare, bloketare,tvrtke za proizvodnju gotovih betonskihproizvoda. Iako nam Holcim postavljauvjete, i mi im se moramo prilagoditi,zadovoljni smo suradnjom jer radimo smladim i struËnim Holcimovim timom.

DolazeÊi u Dugo Selo vidjeli smo mnoπtvoreklama za trgovine graevinskimmaterijalom. Kako opstajete uz tolikukonkurenciju?

Na podruËju koji mi svakodnevnopokrivamo, otprilike od Kraljevca doVrbovca i IvaniÊ Grada, konkurencija jejako velika. Ima petnaestak skladiπtagraevinskog materijala, od toga su samoproπle godine otvorena tri. Borimo se. Tusmo odrasli, poznajemo ljude, poznaju ioni nas, a kupcima je na kraju najbitnijacijena. Kako netko novi dolazi, tako se imi, naæalost, moramo prilagoavati scijenom. Sad je to puno teæi posao negoπto je bio prije. ©to se cementa tiËe,pokrivamo uglavnom SisaËko-moslavaËkuæupaniju i Grad Zagreb.

S obzirom da vas uglavnom svi znaju, kolikopaænje posveÊujete marketingu?

Prisutni smo u svim struËnim Ëasopisima,Graditeljstvo, Naπ dom, zatim Æutestranice, Radio Martin, plakati; tri godinezaredom bili smo izlagaËi na ZagrebaËkomvelesajmu; imamo internet stranicu nakojoj se kupci mogu informirati o naπimuslugama i poslati nam upite.

»ula sam da s Holcimom igrate i golf?

Ha, ha, to je istina, bili smo s Holcimomna golfu: to smo dobili kao nagradu naBrijunima za osvojeno prvo mjesto uIgrama bez granica. Bilo je to vrlozanimljivo iskustvo i veselimo se sljedeÊojprigodi da igramo golf.

Zavrπavamo naπ posjet prisjeÊajuÊi sedoæivljaja s Brijuna uz sve pohvalevoditelju ©ajeti na spontanosti iHolcimovom timu na organizaciji.

J&J Dom-Projekt d.o.o.


Obiteljski business- kad se male ruke sloæe, sve

se moæe!


Graditeljstvo na Internetu

PretraæujuÊi Web stranice hrvatskih tvrtki

koje se bave graditeljstvom, vrlo je mali

broj onih koje se ozbiljno upuπtaju u

Internet promociju.

Ugodno iznenaenje je tvrtka Flemont

iz Velike Mlake, Ëija je cyberspace lokacija

smjeπtena na adresi www.flemont.hr.

FokusirajuÊi se na najvaænije elemente

koji Ëine uspjeπnu Web prezentaciju, a to

su zanimljiv vizualni pristup, "pametno"

odabrana tehnologija i ciljan sadræaj,

moæemo zakljuËiti da je Flemont.hr

navedene elemente vrlo uspjeπno

integrirao u jednu vizualnu cjelinu.

Vrlo jednostavne al i pregledne

koncepcije, Flemont je naglasak stavio

na krajnjeg korisnika, odnosno na

uslugu koju pruæa u graditeljstvu. Na

stranici Êete pronaÊi velik broj savjeta

od strane struËnih ljudi (savjeta

struËnjaka) do odijeljenih galerija slika

i referenca tvrtke.

Ono πto posebno osvaja su tekstovi koji

su pisani vrlo jasno i jednostavno, kako

bi osoba koja radi (klijent koji se

p r i p r e m a z a ) a d a p a t a c i j u i l i

rekonstrukciju svojeg stana shvatila koji

ju sve koraci Ëekaju (prepoznao veliËinu

zahvata i korake koji ga oËekuju) u Ëesto

mukotrpnom radu.

Tvrtka Flemont na Web stranici

savjetovat Êe vas i s nizom Ëlanaka o

planiranju adaptacije, razumijevanju i

ureenju prostora te naËinu kako se

pristupa adapataciji.

Na kraju je vaæno i spomenuti odliËnu

kontakt stranicu, s precizno definiranom

povratnom vezom korisnik/tvrtka tako

da je krajnji dojam viπe nego odliËan.

P r a v o o s v j e æ e n j e u h r v a t s k o m

cyberspace prostoru i naravno obavezna

adresa za sve one koji se bave

renoviranjem i adapatacijama.

www.flemont.hr


Flegar Montaæa d.o.o.

Velika Mlakatel 01 62 34 015fax 01 62 34 [email protected]

EuroArt93 d.o.o.


Sve do par godina unazad (prije par godina), veÊina hrvatskih tvrtki na

Internetu nisu imale jasnu i osmiπljenu Web prezentaciju. »esto nedovoljno

aæurirane, nezanimljivog sadræaja i bez snaæne vizualne komponente,

prosjeËnom korisniku veÊina stranica nije davala dovoljan uvid u poslovanje

i usluge tvrtki. Danas je situacija znatno poboljπana, iako je joπ mnogo

tvrtki koje svoje Web stranice nisu "okrenule" prema krajnjem korisniku.

Iz struËne literature

Naglasak na racionalnoj

gradnji i oËuvanju energije

Betonska je industrija na sajmu

BAU 2005 predstavila nove sisteme

racionalnije gradnje koriπtenjem

betonskih proizvoda.

Niæi troπkovi gradnje predstavljajuopravdani zahtjev træiπta u kojemproizvoaËi betona imaju vaænu ulogu.Na sajmu su posebno prikazanemoguÊnosti racionalizacije gradnjekoriπtenjem betona.

U 2004. samo u NjemaËkoj koriπteno je4,1 milijun m3 betona za proizvodnjubetonskih blokova i zidova betoniranihna licu mjesta, kao i oko 600.000 m3betona za proizvodnju prefabriciranihbetonskih elemenata kao konstrukcijskihkomponenti.

Jedna od glavnih pokretaËkih ideja jepojaËati upotrebu prefabriciranihbetonskih elemenata u graditeljstvu.

Paæljivim kombiniranjem prefabriciranihbetonskih elemenata i konvencionalnimmetodama gradnje na gradiliπtu, postiæuse uπtede u radu i podiæe se kvalitetagradnje.

Predstavljeni su proizvodi inovativnogkaraktera, poput novo razvijenog sistema

prefabriciranih zidova, monolitnihkrovova i zidova od laganog betona.

Zidni elementi imaju vanjski omotaË odstabilnog viπeslojnog sistema toplinskeizolacije. Meuprostor koji se ispunjavabetonom lako je pristupaËan za izvoenjeinstalacija. Unutraπnja strana betonskogprefabriciranog zida veÊ je u tvorniciizvedena do zavrπne finoÊe, tako da junije potrebno æbukati.

Beton kao materijal pruæa brojnemoguÊnosti oblikovanja. Premda jebeton robustan graevinski materijal,moguÊnost primjene je raznolika ipraktiËki neograniËena. European

cement association raspisala natjeËaj stemom «Robustnostfl. Na sajmu jeprikazana izloæba pristiglih radova.

Meu zanimljivim, pomalo nevjerojatniminovacijama je svjetlopropusni beton kojiÊe sasvim sigurno inspirirati novekreativne uzlete u arhitekturi.

Nove smjernice zemalja Ëlanica Europskeunije vezane su za tzv. nisku energetskugradnju, vodeÊi raËuna o efikasnomkoriπtenju energije . Tu se radiprvenstveno o razvoju tehnologije imaterijala koji reduciraju potroπnjuenergije.

Pr imjenom pravih mater i ja la itehnologija postiæu se velike uπtede ugrijanju, a treba razmisliti i o podruËjimakoja su do sada bila manje naglaπena,poput utroπka energije u osvjetljavanjui klimatizaciji.

Odredba o oËuvanju energije bavi se ibetonima, istiËuÊi betone zasiÊeneugljiËnim dioksidom. Milijuni zraËnihp o r a d a j u l a k o Ê u m a s i v n i mkonstrukcijskim elementima uz odliËnatoplinsko- izolacijska svojstva.

KombinirajuÊi nove tehnologijep r o i z v o d n j e s a m o g b e t o n a sk o n s t r u k t i v n i m r j e π e n j i m aprefabriciranih elemenata, betonskaindustrija ima vrlo πiroke moguÊnostidjelovanja u buduÊnosti.

Industrija betona na

BAU 2005BAU 2005, 16. Meunarodnisajam za graditel jskematerijale, sustave gradnjei obnove, odræan je uMünchenskom izloæbenomcentru od 17. do 22. sijeËnja.


Zaπtita na radu

Sigurnost predstavlja jednu odtemeljnih ljudskih potreba


Obzirom na poslovnu suradnju s tvrtkomM Gradnja, zamolili smo tehniËkogrukovodioca ing.gra. Miljenka KranjËecaza intervju. Gospodin KranjËec je upravopoloæio ispit za specijalistu zaπtite na radu,a s njim smo govorili o zaπtiti na radu naprivremenim radiliπtima.

Molim Vas objasnite nam koji je put dodobivanja diplome specijalista zaπtite naradu i πto Vas je ponukalo da se prijaviteza polaganje istog?

Ranije radeÊi u raznim firmama kaovoditelj graevinskih radova trudio samse uvijek organizirati rad sukladnopravilima zaπtite na radu, te me uvijekzanimalo o to vaænom segmentu radaznati viπe. BuduÊi da sam ja kao tehniËkirukovodilac odnosno voditelj radova,ujedno i ovlaπtenik poslodavca, pojavilase moguÊnost da u tvrtkama do 50zaposlenih, polaganjem ovog teËaja neÊumorati polagati struËni ispit i moÊi Êuzatraæiti od nadleænog ministarstvaovlaπtenje za osposobljavanje za rad nasiguran naËin. U dogovoru s poslodavcem,koji je uostalom i platio troπkoveusavrπavanja, odsluπao sam 100 satipredavanja i konzultivno- instruktivnenastave, izradio izvjeπtaj o praksi koji samobranio na usmenom ispitu te dobiodiplomu specijalista zaπtite na radu kojumogu upisati u radnu knjiæicu.fl

Biste li nam mogli, radi uvida u stanjezaπtite na radu u Hrvatskoj, dati odreenepodatke o registriranim ozljedama uHrvatskoj i dati procjenu stanja zaπtite naradu obzirom na broj ozljeda?

U Hrvatskoj se godiπnje registrira 50.000ozljeda na radu, od Ëega 100 radnikapogine na radu ili od posljedica ozljedana radu. Uz boli i patnje ozlijeenihradnika nuæno se pojavljuje i niz dodatnihtroπkova koji proizlazi iz ozljede na radu,ukljuËujuÊi direktne i indirektne troπkove.

Tako dobiveni ukupni troπkovi ukljuËujutroπkove prve pomoÊi, medicinske pomoÊi,lijeËenje u bolnici, naknade ozlijeenomradniku, izgubljeno radno vrijeme

ozlijeenog radnika, drugih zaposlenika ivoditelja radova, gubici u proizvodnji,troπkovi zapoπljavanja novog zaposlenika,troπkovi sudskih postupaka, naknadaπtete, jednokratna novËana pomoÊ iizdatke na osnovu preuzetih obaveza.

OpÊenito, direktni troπkovi, koji se mogulako izraËunati i prikazati, u odnosu naindirektne, za koje je potrebno kompletnosagledavanje, za naπa mjerila 4 su putamanji dok je u Europskoj uniji odnosdirektni : indirektni troπkovi = 1:6.

©to je zakonodavac uËinio da bi se smanjileozljede na radu?

Zakonodavac je na osnovu Ustava RH,Zakona o radu te Zakona o zaπtiti na raduodredio pojedine uvjete koje bi trebalezadovoljiti pojedine tvrtke glede provedbemjera zaπtite na radu.

Pritom je obavezao poslodavca zaprovoenje mjera zaπtite na radu kao ipreuzimanje najveÊeg dijela odgovornostiza neprovoenje istih, materijalno ikriviËno. Dio zaduæenja provedbi mjerazaπtite na radu, poslodavac prenosi nasvoje ovlaπtenike i neposrednerukovodioce. Ovisno o broju zaposlenihdjelatnika, tvrtke Pravilnikom o zaπtiti naradu definiraju svoje ovlaπtenike,povjerenike odnosno odbor zaπtite na

radu. Shodno tome svaka tvrtka kojazapoπljava jednog ili viπe radnika moraimati izraenu tzv. procjenu opasnostikao temeljni dokument zaπtite na radu.

©to je procjena opasnosti?

Procjenom se utvruje razina rizika gledenastanka ozljede na radu odnosnoprocjena preostalog rizika nakon πto seprimijene osnovne i posebne mjere zaπtitena radu.

Osnovne mjere zaπtite na radu odnose sena zaπtitne naprave na strojevima iureajima, plus osiguranje od udaraelektriËne struje, spreËavanje nastankapoæara i eksploz i je , os iguranjatransportnih puteva te puteva za prolazi evakuaciju, osiguranje potrebne radnepovrπine dok se posebne mjere zaπtite naradu odnose na uvjete koje morajuzadovoljiti radnici za pojedine poslove,osim opÊih uvjeta kod zaposlenja.

Posebne mjere zaπtite na radu ukljuËujuuvjete glede spola, dobi æivota,psihofiziËkih sposobnosti, zdravstvenogstanja, struËne osposobljenosti.

Prema Pravilniku o poslovima s posebnimuvjetima rada NN 5/84 i Ëlanku 113 Zakonao zaπtiti na radu na ove se radove ne smijurasporediti osobe mlae od 18 godina niradnici koji prethodno nisu obavililijeËniËki pregled.

Nadalje, procjena opasnosti sadræi i popisposlova za koje potrebno osposobljavanjeza rad na siguran naËin te popis poslovas posebnim uvjetima rada kao i popis,rukovanje i zaπtitne mjere kod opasnihtvari kao i ispitivanja radnog okoliπa.

BuduÊi da veliki dio svog vremena provodimo na poslu, posve je logiËno razmiπljati i osigurnosti na poslu. No koliko toj temi stvarno posveÊujemo vremena i paænje?

Za sve je nas izuzetno vaæno podruËje zaπtite na radu. Svatko se od nas æeli zdrav nakonposla vratiti svojoj obitelji. Zbog toga smo za sve nas u MagazinPlus-u pokrenuli rubrikukoja govori o temi izrazito bitnoj u naπem i vaπem poslovanju - zaπtiti na radu.

Miljenko KranjËectehniËki rukovoditelj

M Gradnja d.o.o.Zagrebtel 01 6535 004fax 01 6535 004

Dok sam kao gimnazijalac æivio sretnimi bezbriænim æivotom (iako ne znajuÊitada da æivim bezbriæno - kad se samosjetim muke s ocjenama, profesorima,neodgovorenim ljubavima…), uobiËajenoje bilo raspravljati o smislu i svrhovitostiæivota. TraæeÊi odgovore na pitanja zaπtopostojim, koja je moja uloga - OVDJE iSADA - na ovome svijetu, nastojao samdati vaænost svojem postojanju, ponaËelu - postojim, dakle jesam (netko)! Ionda sam, sjeÊam se, na korice biljeænicenapisao stih Antuna Branka ©imiÊa»ovjeËe, pazi da ne ideπ malen ispodzvijezda! - u æelji da me neprestancepodsjeÊa da je moja duænost bivati svebolji i bolji, dok ne postanem velik…Meutim, iskreno priznajem da dugo,dugo, dugo nisam razumio πto to,zapravo znaËi - biti velik.

Naravno, razmiπljanja su krenula usmjeru - biti popularni pjevaË (pomoguÊnosti rock skupine), ili nogometaπ(ostali sportovi - osim, moæda, koπarke -tada nisu osiguravali planetarnuveliËinu), mjereÊi pritom potencijalnuveliËinu kriterijem - πto te viπe ljudi pozna,veÊa si faca.

Buenje koje je uslijedilo (i trajalo -godinama!), baziralo se na sanaciji ruænihiskustava proizaπlih iz spoznaje da postoji(bitna) razl ika izmeu kol iË ine(kvantitete) i kakvoÊe (kvalitete)poznanstava… Jedno od najbolnijihiskustava bilo je susresti se s izjavom:«Kako si naivan!fl kojom su od prijateljai «prijateljafl bila ocijenjena mojaoËekivanja spram ljudi i ljudskog roda,dok je Homo homini lupus est (»ovjek jeËovjeku vuk) umjesto poslovice za pravitise malo vaæan, postala istina, a rijeËipoput: Molim, Hvala i Drago mi je!treperile i povijale se pred nasrtajimasebiËnosti, besÊutnosti i tolerancije…©imiÊev se stih polako preselio snaslovnice veÊ odavno odbaËenebiljeænice u neke od dubljih pretinaca

mog srca, snaæeÊi pritom moju upravotvrdoglavu æelju da dokaæem kako jepjesnik bio u pravu…jednog dana…

Poslovni svijet doveo je u naπ æivotzadatke i ciljeve, koje je promjenaokruæenja pretvarala iz dugoroËnih us r e d n j o r o Ë n e , s r e d n j o r o Ë n i h ukratkoroËne…koji su naposlijetku izavladali… ÆiveÊi u iluziji da posjedujemovrijeme, dopustili smo da nas preuzmeosjeÊaj da je posao taj koji ne dozvoljavada posvetimo pokoji trenutak i neËemdrugom osim njemu…

Mi u Holcimu dio smo svijeta ovdjeopisanog… Znamo i za stres i nervozu,nelagodu i zabrinutost…znamo zazakonitosti træiπta, pritisak rokova, πto supreuzete obveze…znamo i kako bitiuspjeπan. Ali, mi u Holcimu znamo i dapostojimo radi ljudi…mi postojimo radisusjeda, od kojih neki rade (ili su radili)za nas, odnosno s nama…radi onih kojikod kuÊe doËekuju te koji rade za nas ilis nama….radi onih koji jednostavno æivepokraj nas.

Naπe poslovanje zasnovano je nanaËelima odræivog razvoja. Poslovati idjelovati na druπtveno odgovoran naËin,uravnoteæujuÊi gospodarski rast s

oËuvanjem Ëovjekova okoliπa, sastavnicaje naπe temeljne strategije razvoja. Moæese uËiniti da je to dodatno optereÊenje,ali svjesni smo da danas upravoposveÊenost odræivom razvoju odreujekoliko je netko velik, ili malen… Pa i ispodzvijezda. Drago nam je da nas mnogidoæivljavaju upravo onakvim kakvimæelimo biti: snaæni, stvaralaËki, strastveni.I nadahnuti time, æelimo podijeliti s Vamanaπu æelju da i nadalje zajedno dajemosvoj doprinos naπem okruæenju,rukovodeÊi se naËelima odræivosti.

ÆiveÊi u iluziji da posjedujemovrijeme, dopustili smo da naspreuzme osjeÊaj da je posaotaj koji ne dozvoljava daposvetimo pokoji trenutak ineËem drugom osim njemu.

Odræivi razvoj

PosveÊenost odræivom razvojuodreuje koliko je netko velik, ili malen …


Znamo i za stres i nervozu, nelagodu izabrinutost… znamo za zakonitosti træiπta,pr it isak rokova, πto su preuzeteobveze…znamo i kako biti uspjeπan. Ali, miu Holcimu znamo i da postojimo radi ljudi.

Æarko Horvatdirektor industrijske ekologije

Holcim (Hrvatska) d.o.o.tel 01 655 40 33fax 01 655 40 [email protected]

Hobi

Absolute relax


Istragradnja je godinama na istarskompoluotoku bila sinonim za graditeljstvo.Nekada je zapoπljavala i do 1.500 radnika.70-ih se usmjerava prema turizmu. Umnogim apartmanskim naseljima,obrasl im patul jast im palmama,oleandrima i ruæmarinom, joπ i danas,skrivene u æbunju, mogu se pronaÊi ploËes ispisanim nazivom izvoaËa: “GP Istra”.

Istragradnja danas zapoπljava 90 radnika.Iz vlastitog kamenoloma pijeskomopsluæuje vlastitu betonaru i armiraËnicu.Ima prateÊu mehanizaciju za zemljaneradove i transport betona. Do polovice2004. godine potroπila je 7 i pol tisuÊatona cementa, tj. izmiksala 16 tisuÊakubika betona.

U strogom centru Pule, nasuprot TrguRepublike, smjestila se uprava Istragradnje.U posjetu smo direktoru Istragradnje,gospodinu Borisu PotoËkom, koji nam jepomogao da napravimo detaljan, a opetjezgrovit uvod ovoj reportaæi.

Evo, ja sam joπ izvukao najbitnije,aktualne programe koji nas trenutaËnonajviπe zaokupljaju - rasteæe hrpuprospekata po velikom radnom stolu.

Stalno smo prisutni u Uljaniku. TamotrenutaËno radimo golemu halu zaantikorozivnu zaπtitu velikih elemenatabroda. Hala se gradi na otoku. Kad budeizgraena, vidjet Êe se i s obale. Nadalje,radimo apartmane za Arenaturist i jedanposlovno stambeni objekt na pulskoj

zaobilaznici. Talijanski invenstitor -vrijednost posla 3 milijuna eura - bezdodatnih pojaπnjenja zakljuËuje gospodinPotoËki.

Prelistavamo kataloge, crteæe buduÊihobjekata, a pogled nam stalno bjeæi van,na uski zeleni pojas ispred uredskihprostorija i veliki vozni park s mikserimai starom, zahralom auto-pumpom. Nemoæemo odoljeti pitanju koje se samood sebe nameÊe:

Kako to da jedna graevinska tvrtkazaprima toliki prostor u samom centrugrada?

Na ovoj lokaciji smo veÊ desetljeÊima -smije se dobronamjerno gospodinPotoËki - ali imate pravo. Ovdje Êe sigurnou buduÊnosti niknuti neki stambeno-poslovni objekt. Naπ glavni vozni park jeveÊ preseljen na prostor pored betonare,izvan grada, u ©ijanu.

InaËe, s Holcimom odliËno suraujemo -preduhitrivπi naπe sljedeÊe pitanje,nastavlja gospodin PotoËki. - Ugodno samiznenaen i ovom posl jednjomHolcimovom gestom - ponudomgraevinskih poslova u samoj tvornici. Tonisu, za sad, poslovi velika opsega; radise, naime, o betoniranju dvjestotinjakmetara transportnog puta unutartvorniËkoga kruga, ali je to, rekao bih, novipoËetak naπe i inaËe odliËne suradnje.

Posao poput ovoga πto ga obavlja gospodinPotoËki ostavlja mu sasvim malo, ali ipak

dovoljno vremena da se povremeno posvetii svojim hobijima - jedrenju i skijanju.

Nema se tu niπta dodati ni oduzeti -smijeπi se zadovoljno gospodin PotoËki.- Ljeti jedrenje, a zimi skijanje. -

Jeste li nekada pali sa skija, onako ozbiljno?

Nikada. Zimujem s obitelji uglavnom uItaliji - Madona di Campiglio, CortinaD’Ampezzo. Staze su prostranije nego uSloveniji. ÆiËare su ureenije, staze duæe.Skijao sam i na stazi gdje se odræavasvjetski kup. Za mene nema strme staze.Samo pitanje koliko brzo idem. S obziromna godine, ja sam zadovoljan. Neki umojim godinama viπe i ne skijaju.

Druga velika ljubav gospodina PotoËkogje jedrenje. “Apsolute relax” - jedanestmetara dugaËka jedrilica usidrena je nanajsigurnijem, prvom vezu marine poredBunarine. Nedjelja je, ljetno prijepodne.Na Bunarini umirovljenici igraju karte,mlade mame guraju kolica, a nekolicinavlasnika jedrilica i manjih barki mota seoko svojih ljubimaca, neπto πarafi, zateæe,pere, Ëisti... Meu njima je i naπ sugovornik.

Proπle godine sam je kupio, iz druge ruke.Joπ nisam savladao jedrenje, morampriznati - zajedniËki promatramoprekrasnu jedrilicu gospodina PotoËkog.

Najdalje sam se motao tu oko Brijuna.Kada zapuπe vjetar, Ëuje se samo ππππππ!Predivno. Samo valovi i vjetar. - MehaniËkipodiæemo glave prema zamiπljenimjedrima na visokom, razgoliÊenomjarbolu.

Ali ove godine planiram sa suprugom idjecom, mada su veÊ veliki, odjedriti doCresa! Normalno, u pratnji nekogiskusnijeg jedriliËara - brzo dodajegospodin PotoËki.

“Apsolute relax” ostaje za nama nasvome vezu, a mi, zajedno sa sretnimdomaÊinom, sjedamo za stol u hladovinirestorana Bunarina, naruËujemoosvjeæavajuÊe napitke promatrajuÊi vitkejarbole kako se hipnotiËki ljuljaju nanedjeljnom suncu. Sasvim dovoljno zamali, kopneni “apsolute relax”.

Boris PotoËkidirektor

Istragradnja d.o.o.Pulatel 052 591 000fax 052 591 [email protected]

SavjetiPlus

U suradnji s MCE - Management Centre Europe PartnerPlus Vam otkrivamale, ali vaæne tajne za ....


118, Rue de l’Aqueduc, 1050 Brussels - BelgiumTelephone : +32/2/543.21.00, Telefax : + 32/2/543.24.00Website : www.mce.be, Email : [email protected]

Management Centre Europe, kao dio AMA Global Network-a, surauje s meunarodnim organizacijama kako bi ih na globalnoj razini opskrbio najkvalitetnijimrjeπenjima u razvoju ljudskih potencijala i poslovne edukacije. MCE pruæa znanje, vjeπtine i sredstva kroz usluge razvoja ljudskih potencijala, otvoreni pristupprogramima, konferencijama i poslovnom obrazovanju.

Trefor JonesMCE Faculty member

Uspjeπno pregovaranje

OpÊe je prihvaÊeno miπljenje da bim a n a g e r i t r e b a l i i m a t i d o b r epregovaraËke vjeπtine. No iznanaujuÊemali broj poduzeÊa prepoznao je potrebup o d u Ë a v a n j a s v o j i h m a n a g e r auspjeπnom pregovaranju. U mnogim sepoduzeÊima vjeπtina pregovaranju uËi«u hodufl, promatrajuÊi drugepregovaraËe na djelu, pri Ëemu sepreuzimaju i njihove loπe navike.Pregovaranje nije priroena vjeπtina. Upregovorima smo skloni obrambenomponaπanju, nastojeÊi zaπtiti vlastitipoloæaj pod svaku cijenu. »ini se da je touniverzalna pojava, za koju su ipak kriveslabo razvijene pregovaraËke vjeπtine.Evo nekoliko naputaka za pregovaraËe.

1 Znati πto æelite

KljuË uspjeπnog pregovaranja je jasnaslika onoga πto æelite, jer ne moæeteoËekivati da druga strana povoljnoreagira na nejasne zahtjeve poput:«morat Êete vi bolje od toga....fl

Nitko ne moæe Ëitati vaπe misli - stoga jevaæno samouvjereno traæiti ono πto æelite.Zapamtite da je isto tako vaæno zatraæitiod druge strane da jasno izrazi svoje æelje.Time je moguÊe prepoznati razliku ustavovima prema temi o kojoj se pregovara.

2 Razmjena

Pregovaranje je razmjena. Uvijek mijenjajteneπto za neπto, kako biste dobili to πtoæelite. Ne dajte niπta samo tako, kao znakdobre volje, jer Êe to rijetko biti prihvaÊenona naËin na koji ste namjeravali.

3 Vrijednost

Budite svjesni vrijednost onoga o Ëemupregovarate, te da ono πto je vamavrijedno ne mora biti vrijedno i drugojstrani. Razvijte strategiju razumijevanjarazlika u sagledavanju vrijednosti.

4 Priprema

Temeljita priprema je kljuË uspjeha.Morate toËno znati o Ëemu namjeravatepregovarati. Morate znati i do koje toËkepregovora ste se pripremili i gdje su vamgranice. Ukoliko ostavite pripremu zazadnji trenutak moæe vam se dogoditi dapropustite neke vaæne podatke.

5 Pretpostavke

Nikad ne pretpostavljajte πto drugastrana treba i æeli, jer vas to moæe navestida slijedite strategiju koja je posveneprikladna. Provjerite svoje pret-postavke postavljanjem pravih pitanja.Jedino druga strana moæe reÊi koji su jojstvarni interesi.

6 Upravljajte svojim ponaπanjem

Premda ne moæemo biti odgovorni zaponaπanje druge strane u pregovorima,moæemo svakako upravljati vlastitim.Pokuπajte se usmjeriti na razlog zbog kojegpregovarate, a ne na ponaπanje dugestrane. Pazite na vlastito ponaπanje, ibudite svjesni toga kako ono moæepridonijeti potencijalom sukobu. BuduÊida su dobri odnosi najvaæniji za odræavanjedugotrajnih dogovora, pokuπajte zadræatiprijateljski stav pun razumijevanja.

7 Moæete li reÊi ne?

Imajte jasan i realistiËan stav o vaænostiishoda pregovora za vas i za vaπepoduzeÊe. Na primjer, da li si moæetedopustiti da napustite pregovore ako jepotrebno? »ak i ako je vaπ poloæaj upregovorima slab, ne Ëinite ustupakdrugoj strani pokazujuÊi slabost, jer Êeju to ohrabriti na poveÊane zahtjeve.Vjerujte da ni snaga druge strane nijeuvijek takva kakvom ju æele pokazati.Razvijte mehanizme za provjeru svake

izjave druge strane koja ima negativanuËinak na vaπ poloæaj.

8 ©to se krije iza?

Zapamtite da suprotna strana zauzimaodreeni poloæaj u pregovorima zbograzloga koji vam neÊe biti poznati.Paæljivo postavljajte pitanja kako bisteotkrili pravi razlog koji podupire njihovestavove. Na tom podruËju moæete pronaÊimoguÊnosti pregovaranja, umjesto da sesukobljavate oko fiksnih pozicija.

9 Budite kreativni

Pregovori moraju biti kreativni u definirajualternativnih rjeπenja kako bi se rijeπioproblem. Zamislite druge naËine postizanjacilja u pregovorima, ali budite svjesni togada vaπa rjeπenja ne moraju biti prihvatljivadrugoj strani. Provjerite svoje ideje zavrijeme pregovora i iskoristite one koje suvam u interesu, a odbacite one koje to nisu.Predloæite i one ideje koje naizgled nisupovezane s glavnom raspravom.

Aktivnosti


International projekt d.o.o.

Milorad SakaËdipl. ing. arh.


Domjenak povodom otvorenja i poËetka rada Holcima u novom poslovnom prostoru,

na adresi KarlovaËka cesta 2E bio je prilika za sve goste da osim meusobnog druæenja,

razgledaju nove Holcimove urede.

Razgovarali smo s projektnim timom «odgovornimfl za projektiranje i izgled novog

prostora. Arhitekt Milorad SakaË iz tvrtke International projekt d.o.o. objasnio nam

je da se prilikom kreiranja prostora i rasporeda u njemu vodio stvarnim potrebama

zaposlenika, njihovim zadacima, meusobnom suradnjom, kao i potrebom πto

nesmetanije komunikacije kako bi mogli funkcionirati kao tim. Dizajnerica Tatjana

Bilek ÆuriÊ nam je o ideji koja ju je vodila prilikom vizualnog rjeπenja rekla: «Osnovna

ideja je bila brand design - promiπljanje Ëitavog prostora kao branda, πto znaËi da kada

se naete u ovom prostoru odmah prepoznate o kojem se brandu radi, o Holcim brandu.fl

Holcimov direktor marketinga i prodaje, Alan ©iπinaËki zaæelio je dobrodoπlicu svim

gostima i izrazio zadovoljstvo πto je Holcim nakon 6 godina prisutnosti u Zagrebu,

a da bi bio πto pristupaËniji svojim kupcima, sad otvorio svoj novi brandirani ured koji

odgovara Holcimovim vrijednostima. «Zahvaljujemo se projektantima i izvoaËima

na izvrsno obavljenom poslu. Sa svojom novom profesionalnom dvoranom za

prezentacije i radionice stojimo na raspolaganju svojim kupcima i pratnerima za potrebe

sastanaka i treninga.fl

Æeljeli smo saznati i πto nazoËni

Holcimovi kupci i suradnici misle o

izgledu novog prostora: flUredi su zaista

reprezentativni. Sve pohvale.fl -rekao

nam je KlasiÊ Damir iz Trgogradnje, a

gospodin NevistiÊ iz tvrtke Nevis

«Rado Êu navraÊati, a moæda Êu

i iskor ist i t i ponudu kor iπtenja

Holcimovog prostora.«

Holcim Hrvatska u Zagrebu

na novoj adresi

Koji je najbolji trenutak da se

obiljeæe uspjesi postignuti tijekom

jedne godine, da vam se zahvalimo

na suradnji i da se zajedno

pripremimo za novu graevinsku

sezonu? Proπle smo godine to

napravili u predboæiÊno sveËarskom

raspoloæenju u Selcu, Puli i Zagrebu.

Nadamo se da ste uæivali, a ovom

vam prilikom donosimo nekoliko

fotografija da se podsjetimo tih

trenutaka.

Zbog pribliæavanja Hrvatske Ëlanstvu

Europskoj uniji, graditeljstvo se nalazi

pred brojnim izazovima prilagodbe

europskim standardima. Holcim

Hrvatska, kao dio globalne grupe Holcim

koja posluje u 74 zemlje svijeta, moæe se

aktivno pridruæiti procesu prilagodbe

europskim normama.

U æelji da prenesemo iskustva struËnjaka

i pruæimo podrπku naπim kupcima, 22.

veljaËe smo u Zagrebu organizirali Forum

o utjecaju europskih normi za cement i

beton na graditeljstvo u Hrvatskoj. Na

Forumu su o tome πto nam donose europske

norme govorili hrvatski i inozemni struËnjaci.

U sklopu PartnerPlus programa ogranizirat

Êemo i niz regionalnih predavanja i

radionica za naπe kupce, a o terminima

Êemo vas na vrijeme obavijestiti.

BuduÊi da uspjeh ovisi o naπoj sposobnosti

da vas, naπe kupce, uËinimo uspjeπnima,

nadamo se da Êemo i ovom inicijativnom

pridonijeti ostvarenju tog cilja.

Naπ kupac je uvijek dobrodoπao u Holcimovured i Vaπe parkirno mjesto Ëeka na Vas.

Da i u Vaπem uredubude slatko kao unaπem.

SimboliËan poklon zanaπe goste na danotvorenja.

SrdaËnovam sezahvaljujemona suradnji

Najava:©to nam donose europske norme?

Motovunu ili na Brijunima su toËka, vrhnaπega rada.fl

Janez je proπao sve stadije igranjakoπarke: od igraËa, pa suca i delegata, dosadaπnje pozic i je predsjednikanadzornog odbora ÆKK Mont-Montaæa.

Hrvoje PeroviÊsavjetnik za primjenu cementa

«Moja funkcija jezapravo nova,osmiπljena kaododatna uslugaHolcimovim kup-cima. Holcim nijesamo narudæba if a k t u r a , v e Ê

tehniËka potpora kupcima u veziprimjene i noviteta. Moj posao jepraÊenje projekata i pomoÊ kupcima okoprimjene cementa. Posjedujemo bazupodataka koja pokriva 74 dræave u kojimaje Holcim prisutan, tako da ako kupacima problem, sigurno je da ga brzomoæemo rijeπiti. Uglavnom radim sgraevinarima, kupcima rasutogcementa. Marketinπki dio moga poslaobuhvaÊa iniciranje struËnih radionica,seminara te u suradnji s Julijom izradubroπura.fl

Hrvoje je kulturnjak meu graevi-narima. Voli izloæbe, Lisinski subotom,kazaliπte i glazbu.

Gordan Kuljaksavjetnik za primjenu bijelog cementa

Gordan misli dabijeli cement dajesvjetlost i æivostnaπem æivotu, asvoj posao opisujeovako: «Zahtjevinaπih kupaca se

svakim danom

poveÊavaju i mi se moramo truditi da

ispunimo te zahtjeve. Moja osnovna

zadaÊa je informirati naπe kupce i

partnere o novitetima i razvoju u naπoj

branπi. Æelim djelovati na zadovoljstvo

kupaca tako πto Êe naπi partneri postati

konkurentniji na træiπtu.«

Predstavljamo interno

Jadranka VajdiÊanalitiËarka træiπta

Prvo Jadrankaanalizira doga-anja i odnose natræiπtu, a tek ondakomercijalni direk-tori sklapaju po-slove. «Moj posaoje pruæiti anali-

tiËku potporu prodaji. Poznajem naπekupce jer s regionalnim direktorom idemkao pomoÊ komercijalnom timu.«

Jedini Jadrankin hobi, koji sigurnozahtijeva puno vremena, su dvijedjevojËice u 6. i 2. razredu osnovneπkole.

Vjekoslav ViskoviÊvoditelj projekata

Friπka snaga, uHolcimu od 01.06.2004. «TrenutaËnovodim projekte,izraujem analizei pratim træiπtebetona.fl

Vjekoslav imabrojne hobije: koπarka, nogomet, stolnitenis, kompjuterska grafika, gitara.

Dorijan RajkoviÊdirektor transportnih betona

«Moj posao obu-hvaÊa proizvodnjui prodaju trans-portnih betona,ugovaranje veÊihposlova s kup-cima, pa time iπirenje træiπta i

razvijanje strategija za razvoj betona.Uslugom i fleksibilnoπÊu se πto viπe æelim

pribliæiti naπim kupcima te graditidugoroËne odnose s njima.«

Svoje slobodno vrijeme Dorijan voliprovoditi u prirodi ili igrajuÊi nogomet.

Siniπa DimitrijeviÊregionalni direktor prodaje transportnihbetona

Premda arhitekt,Siniπa je veÊ dugou graevinskojoperativi. «Mojposao je komer-cijalno ugovaranjep o s l o v a n apodruËju Zagreba

i koordiniranje prodaje u ostalim

regijama. Svakodnevno kontaktiram s

naπim kupcima, traæim nove kupce i

nastojim definirati strategiju prodaje s

ostalim kolegama. Joπ vaænije, trudim se

njegovati odnose s kucima.fl

Siniπa je u koπarkaπkoj ekipi koja je prvak

u rekreativnoj ligi na nivou Hrvatske.

PosjeÊuje kazaliπta i izloæbe.

Janez Grojzdekregionalni direktor prodaje

«Moja zadaÊa jeda budemo pri-sutni kod kupaca iuvijek njima nadispoziciji. Vaænoje pratiti kupca

neovisno o tome

gdje on izvodi

radove. Isto tako, mi moramo biti prisutni

na træiπtu u svakom trenutku. Glavni

akcent mog posla je dobivanje novih

projekata posebno s obzirom na

otvaranje novih dionica autoceste.

Druæenja s kupcima poput onog u

Holcimov zagrebaËki ured (1. dio):

pristupaËniji kupcima


U ovom vam broju predstavljamo neke od kolega iz naπeg ureda

u Zagrebu. Od rujna proπle godine u novom uredu sad zajedno

sjede predsjednik Uprave, prodaja cementa, prodaja

transportnog betona i direktor industrijske ekologije.

I na kraju


Mediteranski kiparski simpozij jemeunarodna manifestacija koja se od1970. odræava u parku Dubrova, u Labinu. Ovogodiπnji, 32. simpozij, sveËano jeotvoren 6. kolovoza u Dolcu-amfiteatru itrajao je do polovice listopada. Tijekomproteklih tridesetak godina u raduSimpozija sudjelovalo je viπe od sedamdesetistaknutih umjetnika iz zemlje i svijeta Ëijesu skulpture trajno izloæene u parkuDubrova (12 skulptura postavljeno je izvanparka) ËineÊi tako jedinstveni muzejmodernog kiparstva na otvorenom.Posjetili smo Dubrovu, park koji ima statuskulturnog krajolika, te razgovaralis k iparom Josipom DiminiÊem iravnateljicom Simpozija Sabinom Salamon.

Gospodine DiminiÊu, koja je umjetniËkakoncepcija Simpozija i koji su materijalikoriπteni?

SudeÊi po rezultatima, prva faza radaSimpozija bila je apstraktna, ograniËenaforma da bi se onda krenulo premafiguraciji i otvorilo se prema svimmoguÊim novim dogaanjima.

Kako vi vidite razvoj simpozijskog koncepta?

Park skulptura Dubrova je prekrasanprirodni prostor. Prostire se na 40 hektarai trebao bi postati muzej suvremenogkiparstva na otvorenom. Planovi omuzeju na otvorenom, poduprti snaænimrazvojem Simpozija, doveli su do ideje ostvaranju kiparske radionice. Uz obnovuprostora razvili bi se popratni sadræaji.Time bismo omoguÊili boravak i rad

studentima kiparstva iz cijelog svijeta teetabliranim kiparima koji bi i izvan radaSimpozija mogli realizirati svoje projekte.Time park u Dubrovi ima sve preduvjeteda postane jedan od centara kiparstva uHrvatskoj i Europi.

Posebna atrakcija parka je skulptorskiobraena Bijela cesta. Kako je doπlo doove zamisli?

U parku Dubrova veÊ postoji Bijela cestadugaËka 150 metara. Predloæio samstruËnom savjetu ideju, veÊ provjerenuu Kini. Na periferiji Pekinga postoje πirokestaze koje su stalno osmiπljavane idopunjavane kamenim mozaicima.StruËni je savjet prihvatio ideju i ona se

danas smatra posebno vaænim i vrijednimprojektom. Sudionici Simpozija - kipari,slikari, moguÊe i arhitekti, umjetniËkigrade i obrauju svojih 25 metara ceste.Cestu je dosad realiziralo osam kipara.Princip mozaiËnokiparski rijeπene podlogeceste stvara tkanje konaËne duæine od800 m i πirine 4,5 metara. U sklopuovogodiπnjeg Simpozija Edo MurtiÊ jeizveo devetu dionicu Bijele cestenastavljajuÊi se na proπlogodiπnju DuπanaDæamonje. MurtiÊeva je zamisao dosadslikarski najzahtjevnija: na pod prenijetigrmlje i drveÊe, krajolik koji se tu nalazi.

Koliko posjetitel ja oËekujete naovogodiπnjem Simpoziju?

Nadamo se da Êe doÊi na tisuÊeposjetitelja. Simpozij je dovoljno poznat

i afirmiran pa privlaËi kipare iz cijelogsvijeta. Velika naklonost grada Labina iÆupanije omoguÊava mu kontinuiranotrajanje. Izvanredno su ga prihvatili igraani, od mladih parova s malomdjecom, do naπih starijih sugraana kojisvakodnevno πeÊu parkom i unose æivotu njega. To nam daje snagu i optimizam.

Sabina, Simpozij se nije zadovoljio da trajekao park skulptura. Koji su sljedeÊiprojekti?

Projekti koji predstavlju razradu inastavak dosadaπnje koncepcije subrojni. To je izgradnja originalnogscensko-glazbenog prostora - Dolca. Toje amfiteatar autora Josipa DiminiÊa, kojije sveËano otvoren proπle godine.Slijedi izgradnja reprezentativnogInformativnog centra MKS-a dvojiceautora, arhitekta Slavka BateliÊa i kiparaJosipa DiminiÊa. Popratni projekt jekompleks namijenjen kvalitetnomboravku i radu u istarskom kamenu -kipara, klesara i studenata tijekom cijelegodine.

Koja je intencija Informativnog centraMKS-a koji se trenutaËno gradi?

Intencija Informativnog centra je dapoveæe, osmisli i otvori ulaz u cijeli park.Ono πto veÊ postoji u parku, upravo bi seu Centru trebalo dokumentirati izaokruæiti cjelinu. Reprezentativnazgrada Informativnog centra sadræavatÊe struËnu literaturu, art produkte iprezentacijski dio s malim galerijama,knjiæarom i kafeom. Vodila nas jezamisao o mjestu na kojem Êe posjetiteljimoÊi pronaÊi sve od suvenira do struËneliterature. Realizacija projekta jetrenutaËno u najzahtjevnijoj faziizgradnje konstrukcije, rade se rjeπenjainterijera, a objekt bi trebao biti gotovkrajem iduÊe godine. Rokovi ovise oMinistarstvu kulture koje najviπepridonosi realizaciji projekta.

Sabina Salamonravnateljica Simpozija

Mediteranski kiparskisimpozijLabintel 052 852 464fax 052 852 [email protected]

I kipari

grade

ceste,zar ne?

Da li smo spremni poËeti razmiπljati o odræivoj …...Magazin o stvaranju i stvarateljima Broj 2 / zima 2004./2005. ISSN 1334-997X Da li smo spremni poËeti razmiπljati o odræivoj

Documents