RAZGOVOR Stalno smo spremni za intervenciju · doπlo nakon nedavne tragedije u kojoj je nakon pada zrakoplova An-24 poginulo 42-oje ljudi. SlovaËka vojska posjeduje joπ tri Antonova

Broj 71. Godina III. 3. veljaËe 2006. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

ISSN

1

33

0 -

50

0X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

Stalno smo spremni za intervenciju

zapovjednik Instituta pomorske medicineRAZGOVOR brigadir Nadan Petri

B roj promaknuÊa Ëasnika u AmeriËkojkopnenoj vojsci drastiËno se po ve -Êao: dnevni list Los Angeles Times na -vodi da je proπle godine Ëak 97% satnika kojisu udovoljavali uvjetima promaknuto u boj ni -ke, a 86% bojnika u pukovnike. Uobi Ëa jeni po -stotak za satnike je od 70 do 80, a za bojnike od 65 do 75 posto. Liststoga izraæava bojazan da je vojska prisiljena promicati manje kvalifici-rane Ëasnike. Takve navode demantirao je glasnogovornik ameriËke voj -ske pukovnik Bryan Hilferty, koji je ustvrdio da “vojska promovira Ëasnikejer ih treba”, ali i inzistirao na Ëinjenici da standardi ostaju visoki.

T ro ji ca sluæ be ni ka ja pan ske Ad mi nis tra cij -ske agen ci je za obram be na pos tro je njaop tuæ e ni su za ma ni pu li ra nje po nu da ma najav nom nat je Ëa ju. Ta kay o shi Ka wa no (57), Ta ka -

shi ge Ma tsu da (52) i Ma mo ru Ike z awa (57) su, ka ko ih se op tuæ u je, s pro -iz vo a Ëi ma ure a ja za kli ma ti za ci ju po ku πa li ne re al no po di Êi ci je ne ugrad -nje kli ma-sus ta va u jed nu vojnu bol ni cu i joπ ne ka pos tro je nja. Naj od go -vor ni jim se sma tra Ka wa no, ko ji je bio na Ëel nik agen cij skog Od je la zaiz grad nju.

2

PALUBA USS JUNEAU

F ran cus ko zra ko plov stvo ovo ga lje ta pla ni ra us pos ta vi ti pr vu es kad -ri lu sas tav lje nu od zra ko plo va ti pa Ra fa le, ko jeg je glas no go vor nikMi nis tar stva obra ne Je an-Fran co is Bu re au proz vao “lov cem za do -ba In ter ne ta”. Pr vi Ra fa le se ri je F2.2, s po bolj πa nom elek tro niË kom opre -mom u od no su na se ri ju F2, bit Êe sluæ be no cer ti fi ci ran 30. srp nja. Do2012. go di ne na ru Ëe no je 120 Ra fa lea, a s nji ma Êe zra ko plov stvo for mi -ra ti Ëe ti ri es kad ri le. Mor na ri ca veÊ ima es kad ri lu od de vet Ra fale a M se -ri je F1, ko ji do sad ima ju 8000 sa ti le ta i vi πe od 17 mje se ci na mo ru. Ci -je na jed nog Ra fa lea je oko 50 mi li ju na eu ra, a do 2023. fran cus ko Mi nis -tar stvo obra ne pla ni ra ku pi ti 294 tih Das sau l to vih pro iz vo da.

P ri je uplov lja va njau po mor sku ba -zu na pa ci fiË komoto ku Guam, za pov jed -niπt vo ame riË kog rat -nog bro da USS Ju ne aupro ve lo je trod nev nipro gram pod na zi vomRight Spi rit, ko jem je ciljbio pro pa gi ra ti po zi tiv -no po na πa nje ti je kom iz las ka u grad na Gua mu, ali i uop Êe. Pro gram seod no sio po naj pri je na pro blem opi ja nja. “Æe li mo stvo ri ti stav i kul tu ru u ko -joj Êe mor na ri pi ti od go vor no”, re kao je za pov jed nik bro da ka pe tan Ro -nald Hor ton, do da ju Êi da se Ëla no vi po sa de tre ba ju “pri mjer no vla da ti idok ni su pod ste gom”, a je dan od na Ëi na da se to pos tig ne jest da se“obuz da ju u is pi ja nju al ko ho la”.

O s me ro pri pad ni ka oruæ a nihsna ga na predsto je Êim ÊeZim skim olim pij skim igra mau To ri nu Ëi ni ti pe ti nu olim pij skog ti -ma Ve li ke Bri ta ni je. Kop ne na voj ska iKra ljev ski ma rin ci ima ju po tri spor ta -πa, a rat no zra ko plov stvo dvo ji cu.Od njih, pe te ro Êe se spuπ ta ti u bo -bu: Ëe ti ri vojni ka Ëi nit Êe je dan bob--tim, dok Êe do Ëas ni ca Jac kie Da viesbi ti po lo vi ca æen skog dvoj ca. Dvo jespor ta πa Êe se sluæ i ti i oruæ jem, nai -me nat je Ëu se u bi at lo nu. Pri pad nikRAF-a Ro ger Cruik shank nat je ca teljje u alp skom ski ja nju, a nas tu pit Êe usu per ve les la lo mu i spus tu. Naj ve Êi op ti mist je vod ni ca Da vies ko ja na konme da lje na Svjet skom pr ven stvu is to na jav lju je i na Olim pi ja di.

G lasnogovornik slovaËke voj -ske Milan Vanga je 31. si -jeË nja objavio da vojska do2010. godine planira zamijenitisvoju zastarjelu flotu transportnihzrakoplova tipa Antonov. PotraæitÊe se po nu de iz inozemstva, ali

zasad nisu objavljeni ni vrsta ni æeljeni broj zrakoplova. Do ove objave jedoπlo nakon nedavne tragedije u kojoj je nakon pada zrakoplova An-24poginulo 42-oje ljudi. SlovaËka vojska posjeduje joπ tri Antonova proizve-dena u bivπem SSSR-u joπ 60-ih godina.

3. veljaËe 2006.

PolijeÊe eskadrila Rafalea

BRATISLAVA

PARIZ

WASHINGTON

TOKYO

Pripremio D. VLAHOVIΔ

Vojni ci na Olim pi ja di

LONDON

SVIJET

Pra vim du hom pro tiv al ko ho la

Kli ma-afe ra

Previπe promaknuÊa?

Najava kupovine

Markgrofova pogibija

Una toË ne pre kid nom na pret ku u raz vo ju vo e nih pro jek ti la zrak-zem lja ost va re nom u pos ljed nja dva de set lje Êa spe ci ja li zi ra ni pro iz vo a Ëi i da lje in ten ziv no raz vi ja ju no ve, ka ko bi od go vo ri li na sve ve Êe zah tje ve suv re me nih zra ko plov nih sna ga

"Djelatnost kojom se Institutbavi iznimno je vaæna za HRM,kao i za OSRH u cjelini.Preventivnu medicinsku djelat-nost u HRM-u nije moguÊeprovoditi bez ustanove kao πtoje ovaj institut...", rekao jebrigadir Petri

IZ SADRfiAJA

IMPRESUM

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ([email protected]) Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ ([email protected])Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ ([email protected])Izvrπni urednik: Mario GaliÊ([email protected])Urednici rubrika: Marija Alvir([email protected]), Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Novinari: Leida Parlov, Milenka Pervan StipiÊFotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) ([email protected]), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen ([email protected])Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 4568-041

Redaktor: Danica PajiÊLektor: Lidija BogiπiÊKorektor: Gordana JelaviÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 4568-699; fax: 4551-852

Pretplata:Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zag reb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na ad re su TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:AKD Agencija za komercijalnu

djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: [email protected]: 6000 primjeraka

U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2006.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Satnija broji 18 zrakoplovnih tehniËara. Svi imaju odgovarajuÊu struËnu spremu,

proπli su preobuku za Bell 206 te su osposobljeni za opsluæivanje i odræavanje

helikoptera u prvom stupnju u obje specijalnosti i ZIM-a i IRE

S t r a n a 4

S t r a n a 2 2

FranaËki markgrof Erih se na Ëelu svoje vojske, prolazeÊi uz more, naπao pred zidinama Trsata, ni ne sluteÊi na

kakav Êe doËek naiÊi: njegovi æitelji zasuli su mu vojsku πto strelicama, πto

velikim kamenjem...

S t r a n a 2 4

S t r a n a 1 4

brigadir Nadan Petri,zapovjednik Institutapomorske medicine

Naslovnicu snimio Davor KIRIN

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Pro jek ti li GBU-39/B, GBU-40/B i Brim sto ne

Predstavljamo satniju zrakoplovno-tehniËkog opsluæivanja eskadrile helikoptera u 93. ZB Zemunik

I n sti tut po mor ske me di ci ne u Spli tuute me ljen je kao us ta no va HRM-a 16.ruj na 1991. On je je din stve na us ta no vaovog ti pa u Hr vat skoj i re fe rent no sre diπ teza pi ta nja po mor ske me di ci ne. In sti tut jeznan stve na i is traæ i vaË ka us ta no va Hr vat -ske voj ske, ali i ope ra tiv na pos troj ba uope ra tiv nim pi ta nji ma pre ven tiv ne me di -ci ne u po mor stvu i op Êe ni to u po dru Ëjuod go vor nos ti Hr vat ske rat ne mor na ri ce. Ovaæ nos ti In sti tu ta za Hr vat sku voj sku, nje -go vom ra du i pos tig nu Êi ma u do sa da -πnjem raz dob lju, kao i o bu du Êim pla no vi -ma, raz go va ra li smo sa za pov jed ni komIPM-a bri ga di rom Na da nom Pe tri jem,pro fe so rom na Me di cin skom fa kul te tu,dok to rom me di cin skih zna nos ti i spe ci ja -lis tom me di ci ne ra da, ko ji je na toj duæ -nos ti od lip nja 2004. Bri ga dir Pe tri je odove go di ne i Ëlan NA TO-ove rad ne sku pi -na za me di ci nu ro nje nja.

In sti tut po mor ske me di ci ne spe ci fiË na jeus ta no va i pos troj ba Hr vat ske voj ske imno gim lai ci ma dje lat nost ko jom se ba vigo to vo je pot pu no ne poz na ta. U Ëe mu jepo seb nost te us ta no ve, od nos no ko je jenje zi no po dru Ëje dje lo va nja?

In sti tut po mor ske me di ci ne, ko ji se na la ziu kru gu bol ni ce na Kri æ i na ma u Spli tu, iz -

gra en je joπ 1980. i pros ti re se na povr πi niod 6350 Ëe tvor nih me ta ra. Od 16. ruj na1991. na la zi se u sas ta vu HRM-a. Da nas jeon ope ra tiv na pos troj ba u ope ra tiv nim pi ta -nji ma pre ven tiv ne me di ci ne u po mor stvu,ali i znan stve na i is traæ i vaË ka us ta no va Hr -vat ske voj ske. Na πa za da Êa je pot po raHRM-u i pos troj ba ma dru gih gra na HV-a.U Hr vat skoj ne pos to ji po seb na spe ci ja li za -ci ja po mor ske me di ci ne, ali je ona dio no veob nov lje ne spe ci ja li za ci je ko ja se sa da na -zi va me di ci na ra da i spor ta, no u jed nomre du ci ra nom sa dræa ju. Po mor ska me di ci naje, pri je sve ga, me di ci na ra da u po mor stvu,me di ci na ro nje nja ili op Êe ni to pod vod nesluæ be. Tu spa da i me di ci na pod mor ni Ëar -stva, hi per ba riË na ok si ge no te ra pi ja, me to -da li je Ëe nja ni za bo les ti pri mje nom udi sa -nja Ëis tog ki si ka pri po vi πe nom tla ku u ba -ro ko mo ra ma ili hi per ba riË nim ko mo ra ma,kao i po mor ska epi de miol o gi ja, ko ja zaraz li ku od uo bi Ëa je ne ima svo je spe ci fiË -nos ti. Tu je i sa ni tar na po mor ska mik ro bio -lo gi ja, sa ni tar na ke mi ja, brod ska tok si ko lo -gi ja, po mor ska ili brod ska psi ho lo gi ja, me -di cin ska oce a no gra fi ja, me di ci na tra ga nja ispa πa va nja na mo ru, ur gent na me di ci na upo mor stvu, me di cin ska se lek ci ja u po mor -stvu, kao i pro ble mi me di cin skog vjeπ ta Ëe -nja u po mor stvu.

4 3. veljaËe 2006.

In sti tut po mor ske me di ci -

ne je us tro jem kom pa ti -

bi lan s dru gim pre ven ti -

vno-me di cin skim ci vil nim

us ta no va ma u RH, ali

ima ne ke svo je spe ci fiË ne

vojne sa dræa je. Ov dje se

pro vo de broj ne nas tav ne

i edu ka cij ske za da Êe za

vlas ti te po tre be i za po -

tre be dru gih vojnih, ali i

ci vil nih struk tu ra

“Dje lat nost ko jom se In sti tut ba vi iz nim noje vaæ na za HRM, kao i za OS RH u cje li ni.Pre ven tiv nu me di cin sku dje lat nost u HRM-uni je mo gu Êe pro vo di ti bez us ta no ve kao πtoje ovaj in sti tut. Stal no smo sprem ni za in -ter ven ci ju bi lo ko je vrs te u sklo pu na πihspo sob nos ti, od nos no opre me ko ju ima mo”,re kao je bri ga dir Pe tri

Milenka PERVAN STIPIΔsnimio Zoran GA©PAR

Stalno smospremni zaintervenciju

Bri ga dir Na dan Pe tri, za pov jed nik In sti tu tapo mor ske me di ci ne

RAZGOVOR

Ka kav je da naπ nji us troj be -ni oblik In sti tu ta po mor skeme di ci ne?

In sti tut po mor ske me di ci -ne je u sas ta vu HRM-a, astru kov no pod li je æe nad leæ -nos ti ma Sa ni tet ske upra veGSOS-a RH, od nos no Sluæ -be za zdrav stve nu zaπ ti tuMORH-a. U stru kov noj us -prav ni ci ima dos ta ho ri zon -tal ne ko or di na ci je sto ga πtoje ova us ta no va eks pert naza po mor sku me di ci nu nesa mo u HV-u veÊ u ci je lojdræ a vi. In sti tut ima za po -vjed niπt vo, de se ti nu za pot -po ru i pet od je la, od ko jihje naj poz na ti ji Od jel zapod vod nu i hi per ba riË nume di ci nu. Tu je joπ Od jel zame di ci nu ra da, Od jel zaepi de miol o gi ju i zdrav stve -nu eko lo gi ju, Od jel za sa ni -tar nu ke mi ju i tok si ko lo gi -ju, te Od jel za mik ro bio lo gi ju i me di ci -nsku ocea no gra fi ju. In sti tut ima 62 dje lat -ni ka, vojnih i ci vil nih oso ba, a od to ga je13 li jeË ni ka raz li Ëi tih gra na pre ven tiv no--me di cin skih spe ci jal nos ti.

Vrijedan znanstveno-istraæivaËki radIz sve ga πto ste na ve li na me Êe se pi ta njeko je su to pri mar ne za da Êe i pos tig nu Êapo ko ji ma se In sti tut moæe pre poz na ti?

Moæ da smo u πi roj jav nos ti naj poz na ti jipo ono me πto se ra di na Od je lu za pod vod -nu i hi per ba riË nu me di ci nu. Nai me, taj od -jel ras po la æe suv re me nom hi per ba riË nomteh ni kom, od nos no ba ro ko mo ra ma. Ti je -kom Do mo vin skog ra ta iz nim no us pjeπ nosmo li je Ëi li 200 naj te æ ih ra nje ni ka sa svihhr vat skih bo jiπ ta pri mje nom hi per ba riË neok si ge na ci je. Na tom od je lu da nas pos to jistal na pri prav nost sku pi ne za æu r ne in ter -ven ci je, ko ja se naj Ëeπ Êe ak ti vi ra ti je komljet nog raz do blja, ka da nam do la ze une -sre Êe ni ro nio ci, i to naj Ëeπ Êe stra ni. Uovom tre nut ku Od jel za pod vod nu i hi per -ba riË nu me di ci nu ima pri mat u svi je tu, nesa mo kva li te tom ne go i is kust vi ma pri mje -ne hi per ba riË ne ok si ge na ci je u li je Ëe njurat nih oz lje da, a taj pri mat nam da ju naj -cje nje ni ji me di cin ski struËnja ci iz naj raz vi -je ni jih ze ma lja svi je ta. Mi smo stal nosprem ni za in ter ven ci ju bi lo ko je vrs te usklo pu na πih spo sob nos ti, od nos no opre meko ju ima mo. Na πi od je li su po ve za ni u sva -kod nev nom ra du i u znan stve nim is traæ i -va nji ma su kom pa ti bil ni.

Kak va su pos tig nu Êa u znan stve no-is traæ -i vaË kom ra du, s ob zi rom na to da je tojed no od vaæ ni jih po dru Ëja ra da In sti tu ta?

U pos ljed njih pet go di na dje lat ni ci In sti -tu ta is tak nu li su se i u znan stve no-is traæ i -vaË kom ra du pu bli ci ra ju Êi ra do ve iz vor nihznan stve nih is traæ i va nja, od ko jih su svjet -skoj me di cin skoj jav nos ti ne ki vr lo poz na ti.Kao pr vo, ut vr di li smo i pu bli ci ra li da setzv. du πi ko va nar ko za ili du πi ko vo pi jan -stvo u ro nje nju na zrak jav lja veÊ na 10me ta ra, da kle na ma lim du bi na ma, πto sepri je sma tra lo ne mo gu Êim ili se mar gi na li -zi ra lo. Pr vi smo pu bli ci ra li do tad ne poz na -te uËin ke pod vod nih eks plo zi ja na ro nio ce.Pr vi smo opi sa li slu Ëaj sud sko me di cin skimme to da ma do ka za nog sa mo u boj stva u ro -nje nju, πto moæe zvu Ëa ti ma lo eg zo tiË no,ali je do is ta ta ko. Is to ta ko, pr vi smo pu bli -ci ra li i opi sa li slu Ëaj us pjeπ nog iz lje Ëe njadje te ta od ez ofa go tra he al ne fis tu le - ka na -la ko ji je nas tao na kon pro gu ta ne elek triË -ne ba te ri je ko ja se is praz ni la i na pra vi laru pu iz me u jed nja ka i du π ni ka.

©to tre nu taË no is traæ u je te?Tre nu taË no se is traæ u je uËi nak hi per ba -

riË nog ki si ka na ti jek ci je lje nja moæ da nogap ce sa. Is traæ u je se i uËi nak du go traj nede hi dra ci je ili æe a nja na pro mje ne psi ho -mo to ri ke ili po na πa nja is pi ta ni ka. Is traæ u juse i pro mje ne po na πa nja lju di pri tzv. nis -kim ili, pre ma ne kima, “si gur nim” kon cen -tra ci ja ma al ko ho la u kr vi. I da lje in ten ziv -no ra di mo na de fi ni ra nju naj vaæ ni jih kri te -

RAZGOVOR

3. veljaËe 2006. 5

U trav nju Êe mo pr vi put

bi ti do ma Êi ni te Ëa ja iz te -

me lja me di ci ne ro nje nja

za li jeË ni ke NA TO ze ma -

lja i ze ma lja PfP-a, πto je

ve li ka od go vor nost, ali i

Ëast. Na te me lju po se -

bnog odo bre nja mi nis tra

obra ne na πi struËnja ci

ak tiv no sud je lu ju u iz ve -

dbi nas ta ve na Me di ci -

nskom fa kul te tu u Spli tu

Institut je πiroj javnostinajpoznatiji po Odjelu zapodvodnu i hiperbariËnu

medicinu

RAZGOVOR

ri ja zdrav stve ne se lek ci je ro ni la ca i po mor -skih di ver za na ta, o Ëe mu svjet ska me di ci -na joπ ni je da la pos ljed nju ri jeË.

Poticanje istraæivaËkih projekata za MORHKo ji su pri o ri te ti In sti tu ta u ovom tre nu -tku ka da je ri jeË o dje lat nos ti ma ko je suiz van po dru Ëja znan stve nog ra da?

Osim πto su pri o ri te ti In sti tu ta nas ta vi ti ipo ti ca ti is traæ i vaË ke pro jek te za po tre beMORH-a, iz na Êi mo de le i mo du se sti mu li -ra nja struËnja ka te πko lo va ti pos to je Êeosob lje i do pun ski se opre mi ti, pri o ri tetnam je i sta vi ti naπ hi per ba riË ni kom pleksu pu nu funk ci ju za po tre be hr vat skogzdrav stva. Za tim, od ve lja Ëe po Ëi nju dvavaæ na do ga a ja za nas. U In sti tu tu po Ëi njepos tu pak zdrav stve nog pre gle da no va ka zapo tre be HV-a, u su rad nji sa 336. sa ni tet -skom sat ni jom. Ti me Êe se osi gu ra ti ne sa -mo vi so ka ra zi na tih pre gle da, veÊ i uπ te -dje ti ve li ka fi nan cij ska sredstva ko ja su dosa da op te re Êi va la pro ra Ëun MORH-a.

Na te me lju pot pi sa nog ugo vo ra iz me uMORH-a, Mi nis tar stva bra ni te lja, obi te lji ime u ge ne ra cij ske so li dar nos ti te Mi nis tar -stva zdrav stva i so ci jal ne skr bi po Ëi nje mo spro gra mom li je Ëe nja stopostotnih in va li dapr ve ka te go ri je iz Do mo vin skog ra ta, zaπto su u Ho te lu “Za greb” i ov dje kod nasoba vlje ne po seb ne pri pre me.

Uzi ma ju Êi u ob zir da je In sti tut us troj be nidio HRM-a, od nos no HV-a, di je li li sliË nu

sud bi nu gle de pre us tro ja kao i dru ge pos -troj be unu tar sus ta va?

Na πi ak tu al ni pro ble mi ti je kom pre us tro jasu pro blem re or ga ni za ci je i sma nje njaosob lja, ali i ne dos ta ju Êi spe ci ja lis ti. Za timtu je i pro blem bo lje pot po re u smis lu spe -ci ja lis tiË kog i sub spe ci ja lis tiË kog usavr πa -va nja na πih dje lat ni ka. Osim to ga, pos to je ipro ble mi oko odræ a va nja ob jek ta, kao i ne -ki vaæ ni pro ble mi oko ko naË nog de fi ni ra -nja imo vin sko-prav nog sta tu sa.

Zna Ëi li to da u bu duÊ nos ti In sti tut po -mor ske me di ci ne vi πe ne Êe us troj be nopri pa da ti HRM-u?

Ovak ve in sti tu te ima ju sve rat ne mor na -ri ce svi je ta, ve li ke ili ma le. Da bi se odræ a -la pu na ope ra tiv na spo sob nost Hr vat skerat ne mor na ri ce i dje lat nos ti Obal nestraæe, mis lim da sud bi na ove us ta no ve niu ko jem tre nut ku, ni iz ko jeg raz lo ga nesmi je bi ti upit na. Bu duÊ nost nam no si dvi -je-tri mo guÊ nos ti. Naj go re bi bi lo da In sti -tut pres ta ne pos to ja ti. Jed na od al ter na ti vaje da In sti tut, kao vojna or ga ni za ci ja, os ta -ne unu tar HRM-a ili bu de dio sje di nje nogsa ni te ta HV-a. Za ni ma nje za In sti tut po -ka zu ju i ci vil ne us ta no ve i in stan ce, papos to je æe lje da In sti tut bu de sve u Ëi li π nain sti tu ci ja.

Na kon du go go diπ njeg ra da u In sti tu tu isvih onih re zul ta ta ko ji su u nje mu ost va -re ni, ko li ka je po tre bi tost da In sti tut i da -

3. veljaËe 2006.6

U ovom tre nut ku Od jel

za pod vod nu i hi per ba -

riË nu me di ci nu ima

pri mat u svi je tu, ne sa mo

kva li te tom ne go i is ku st -

vi ma pri mje ne hi per ba -

riË ne ok si ge na ci je u

li je Ëe nju rat nih oz lje da, a

taj pri mat nam da ju

naj cje nje ni ji me di cin ski

struËnja ci iz naj raz vi je ni -

jih ze ma lja svi je ta. Na πi

od je li su po ve za ni u

sva kod nev nom ra du

i u znan stve nim

is traæ i va nji ma su

kom pa ti bil ni

Dio struËnjaka Instituta u prostoruhiperbariËnog kompleksa

3. veljaËe 2006.

lje bu de vojna or ga ni za ci ja. Tre ba li hr vat -skim oruæ a nim sna ga ma ta kav in sti tut?

Dje lat nost ko jom se In sti tut ba vi, πto samveÊ i re kao, iz nim no je vaæ na za HRM, kaoi za OS RH u ci je los ti. Pre ven tiv nu me di -cin sku dje lat nost u HRM-u ni je mo gu Êepro vo di ti bez us ta no ve kao πto je ovaj in sti -tut. Bez In sti tu ta ne ma vojnog ro nje nja, nisi gur nos ti hr vat skog pod mor ja, jer i podmo rem je Li je pa Na πa.

In sti tut se u pro tek lom raz dob lju is tak -nuo kao suo r ga ni za tor Ëe ti ri ve li ka znan -stve na sku pa iz po mor ske me di ci ne, od Ëe -ga su dva bi la me u na rod na. Ove smo go -di ne or ga ni za to ri 2. kon gre sa Rad ne za jed -ni ce Al pe-Ja dran iz po mor ske me di ci ne, apod pok ro vi telj stvom Vla de RH. Sva stra navojna izas lan stva ko ja su nas pos je ti la pot -vr di la su vi so ki stu panj kom pa ti bil nos ti na -πih dje lat nos ti s dje lat nos ti ma stra nih is -tov jet nih ili sliË nih vojno me di cin skih in sti -tu ci ja, a za na πe us pje he smo do bi li sa mepoh va le. ©to vi πe, ne ka pos tig nu Êa u hi per -ba riË noj ok si ge na ci ji, ko ja su da nas di je -lom svjet ske me di cin ske baπ ti ne, po ni klasu baπ u ovoj us ta no vi.

Kak va je su rad nja In sti tu ta s dru gim me -di cin skim ci vil nim us ta no va ma u RH igdje se πko lu ju bu du Êi ka dro vi za spe ci -jal nos ti ko ji ma se ovaj in sti tut ba vi?

In sti tut po mor ske me di ci ne je us tro jemkom pa ti bi lan s dru gim pre ven tiv no-me di -cin skim ci vil nim us ta no va ma u RH, ali imane ke svo je spe ci fiË ne vojne sa dræa je. Ov dje

se pro vo de broj ne nas tav ne i edu ka cij skeza da Êe za vlas ti te po tre be i za po tre be dru -gih vojnih, ali i ci vil nih struk tu ra. Mi smoje di na us ta no va ko ja pro vo di re do vi ti go -diπ nji te Ëaj usavr πa va nja li jeË ni ka iz me di -ci ne ro nje nja te hi per ba riË ne ok si ge na ci je,Ëi me ih os po sob lja va mo za pruæ a nje æu r neme di cin ske po mo Êi une sre Êe nim ro nio ci -ma na mjes tu ro ni laË ke ne sre Êe. Tak ve te -Ëa je ve odræ a va mo i za vojne i za ci vil ne li -jeË ni ke. U trav nju Êe mo pr vi put bi ti do ma -Êi ni te Ëa ja iz te me lja me di ci ne ro nje nja zali jeË ni ke NA TO ze ma lja i ze ma lja PfP-a,πto je ve li ka od go vor nost, ali i Ëast. Na te -me lju po seb nog odo bre nja mi nis tra obra nena πi struËnja ci ak tiv no sud je lu ju u iz ved binas ta ve na Me di cin skom fa kul te tu u Spli -tu, gdje stu den te zavr π ne go di ne stu di ja

op Êe me di ci ne uËi -mo spe ci jal nos ti mame di ci ne ra da i po -mor ske i hi per ba ri -Ëne me di ci ne. U svi -je tu je in ten ci ja dase o to me uËi sve vi -πe, a na πi stu den ti uSpli tu ima ju naj vi πeor ga ni zi ra nih sa tinas ta ve u tom po -dru Ëju. Na vi di ku jeveÊ eu rop ska spe ci -ja li za ci ja po mor skeme di ci ne, pa Êe ta koi ova in sti tu ci ja mo -Êi, i mo ra ti, u sklo pusvo jih struË nih zna -nja i nad leæ nos ti bi tivaæ na pot po ra tak vojpri la god bi na πih pro -gra ma fa kul tet skihstu di ja u smje ru spe -ci ja li za ci je iz po mo -rske me di ci ne.

7

RAZGOVOR

Osim πto su pri o ri te ti In -

sti tu ta nas ta vi ti i po ti ca -

ti is traæ i vaË ke pro jek te

za po tre be MORH-a , iz -

na Êi mo de le i mo du se

sti mu li ra nja struËnja ka

te πko lo va ti pos to je Êe

osob lje i do pun ski se

opre mi ti, pri o ri tet nam je

i sta vi ti naπ hi per ba riË ni

kom pleks u pu nu funk -

ciju za po tre be hr vat -

skog zdrav stva. Za tim,

od ve lja Ëe po Ëi nju dva

vaæ na do ga a ja za nas.

U In sti tu tu po Ëi nje pos -

tu pak zdrav stve nog pre -

gle da no va ka za po tre be

HV-a, u su rad nji sa 336.

sa ni tet skom sat ni jom. Ti -

me Êe se osi gu ra ti ne sa -

mo vi so ka ra zi na tih

pre gle da, veÊ i uπ te dje ti

ve li ka fi nan cij ska sredst-

va ko ja su do sa da op te -

re Êi va la pro ra Ëun

MORH-a

“Ovak ve in sti tu te ima ju sve rat nemor na ri ce svi je ta, ve li ke ili ma le”

REPUBLIKA HRVITSII MINISTIRSTVO OBRINE

GLAVNI STOZER OSRH ZAPOVJEDNISTVO HIOV

objavljuje OGLAS

za popunu sluzbenickih i narniestenickih radnih mjesta na Vojnom poligonu "Eugen

Kvaternik" Slunj

1 . Administrativni referent, drzavni sluzbenik Ustrojbeno mjesto: sluzbenicko radno mjesto Ill. vrste - 2 izvrsitelja 2. Strucni referent, drzavni sluzbenik Ustrojbeno mjesto: sluzbenicko radno mjesto Ill. vrste - 2 izvrsitelja 3. Rukovatelj materijalnih sredstava, narnjestenik Ustrojbeno mjesto: narnjestenicko radno mjesto Ill. vrste - 2 izvrsitelja 4. Vozac, narniestenik Ustrojbeno mjesto: nernjestenicko radno mjesto Ill. vrste - 2 izvrsitelja 5. Kuhar, narnjestenik Ustrojbeno mjesto: narniestenicko radno mjesto Ill. vrste - 3 izvrsitelja 6. Mehanicar - specijaliziran za vozila na kotaeima, narnjestenik Ustrojbeno mjesto: namiestenicko radno mjesto Ill. vrste - 2 izvrsitelja 7. Mehanicar - specijalizirani autoalektricar, narniestenik Ustrojbeno mjesto: namjestenlcko radno mjesto Ill. vrste - 1 izvrsitef 8. Mehanicar - specijalizirani - elektrornehenicer za pogonsku opremu, namjestenik Ustrojbeno mjesto: namiestenicko radno mjesto Ill. vrste - 1 izvrsitef 9. Mehanicar - specijaliziran za inzenjerijske strojeve, narniestenik Ustrojbeno mjesto: narniestenicko radno mjesto Ill. vrste - 1 izvrsitelj 10. Mehanicar - specijaliziran za pjesacko oruzie, namjestenik Ustrojbeno mjesto: narnjestenicko radno mjesto Ill. vrste - 1 izvrsitelj 11 . Mehanicar - specijalizirani - monter centralnog grijanja, namiestenik Ustrojbeno mjesto: namiestanicko radno mjesto Ill. vrste - 1 izvrsitef 12. Tehnicar - specijalizirani - elektromehanicar za automatiku i elektroniku, narnjestenik Ustrojbeno mjesto: namiestenicko radno mjesto Ill. vrste - 1 izvrsitef 13. Tehnicar- - specilatizirani - elektroinstalater, narnjestenik Ustrojbeno mjesto: narnjestenlcko radno mjesto Ill. vrste - 1 izvrsitelj 14. Vodoinstalater, narnjestenik Ustrojbeno mjesto: narniestanicko radno mjesto Ill. vrste - 1 izvrsitelj 15. Vatrogasac, narniestenik Ustrojbeno mjesto: narnjestenicko radno mjesto Ill. vrste - 2 izvrsitefja 16. Voditelj odjeljka, namjestenik Ustrojbeno mjesto: narnjestenicko radno mjesto Ill. vrste - 1 izvrsitelj 17. Rukovatelj specijalnog vozila, namjestenik Ustrojbeno mjesto: namiestenicko radno mjesto Ill. vrste - 8 izvrsitelja 18. Rukovatelj poljoprivredne mehanizacije, narnjestenik Ustrojbeno mjesto: narniestenicko radno mjesto Ill. vrste - 1 izvrsitef 19. Pornocni radnik, narnjestenik Ustrojbeno mjesto: narniestenicko radno mjesto IV. vrste - 4 izvrsitelja 20. Radnik za odrzavanje poligona, narnjestanik Ustrojbeno mjesto: narrjestenicko radno mjesto IV vrste - 4 izvrsitefja. Mjesto sluzbe: za sva navedena radna mjesta je Slunj

Zainteresirani kandidati mogu do 10. veljace 2006. godine dostavljati prijave na adresu: GSOS RH Personalna uprava [J-1 J Bauerova 35 10 000 Zagreb Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 01 /3718-073

8

MORH I OSRH

''Zeleni otoci'' u vojarnama Ekoloski projekt "Zeleni otok", a to je skupina kontejnera za

zbrinjavanje sekundarnih sirovina smjestenih u uredeni pros- tor ogra

I SESTI HRV CON U MISIJI ISAF VIII --

Vojnik mjeseca - razvodnik Ivan Nad

Zlatne ruke hrvatskoga kampa "Imam iznimno dobre odnose s pripadnicima drugih kontingenata. Nikada nije bilo upitno mogu Ii zamoliti za pornoc iii isto tako pruziti pornoc bilo kome i bilo kada, ako se ukaze potreba za tim. lpak je ovo multinacionalno okruzenje i svi ovisimo jed- ni o drugima", kaze razvodnik Ivan Nad ---------------- lz Afganistana Tomislav KASUMOVIC ----------------

K ako vrijeme od- mice i blizi se kraj jos jedne za- mjene u hrvatskom kontingentu, pripadni- ci 6. HRV CON-a us- koro ce biti nacija s najduzim boravkom u misiji ISAF VIII., na- kon sto je vecina dru- gih nacija vec pocela rotacije pa dolaze novi vojnici. S obzirom na proteklo razdoblje i postignute rezultate odlucili smo vam pisati o vojniku mjeseca, raz- vodniku Ivanu Nadu. Ovaj put nije rijec o pripadniku 6. HRV CON-a koji se bavi klasicnim vojno- -policijskim poslom, vec o osobi za koju pripadnici hrvatskog kontingen- ta kazu da je osoba sa .,zlatnim ruka- ma", covjek koji ce sve popraviti. Razvodnik Ivan Nad, inace u sastavu troclanoq nacionalnog dijela za pot- poru, tzv. NSE (eng. National sup- port element) elektromehanicar je zaduzen za odrzavanje voznog parka 6. HRV CON-a i ostalih segmenata vaznih za ispravno funkcioniranje i zrvot pripadnika kontingenta. Svojim trudom i radom uvelike je pomogao i olaksao boravak svim pripadnicima kontingenta. Razvodnik Nad je Zbo- ru narodne garde pristupio 1991. go- dine i od tada je poceo njegov put u Hrvatskoj vojsci.

Kako ste se odlucili otici u mirovnu misiju ISAF? U misiju sam zelio ici od onog

trenutka kada se pocelo s prijavama za prvi vod, iako se tada nisam imao priliku kandidirati za odlazak. Odlu- ku o odlasku donio sam na temelju

HRVATSKI V8JNIK 3. veljace 2006.

prijasnjih iskustava i razgovora s vojnicima koji su vec bili u mirovnim misijama, sto je dodatno povecalo i ucvrstilo moju zelju za odlaskom. Pri- je odlaska dosta sam razgovarao sa suprugom i sa djecom. Moje izbiva- nje ipak najteze podnose upravo oni, a supruzi je preostalo samo to da broji dane do moga povratka.

Koje duznosti obnasate u sklopu 6. hrvatskog kontingenta? Nakon dolaska u misiju ISAF VIII.

preuzeo sam duznosti elektromeha- nicara za odrzavanje vozila, naoru- zanja i opreme. Kao sto se vidi iz na- ziva duznosti i podrucje koje treba pokriti dosta je sirokoq spektra. U misiju sam dosao s dosta zivotnog i radnog iskustva tako da se dosta do- bro nosim s problemima koje treba otkloniti a koji su vezani za opis mog radnog mjesta. Osim usko veza- nih i konkretnih poslova koje treba napraviti, postoji jos i niz drugih poslova koje moram obavljati tijekom dana, kao sto su vodenje i azuriranje

sve potrebne doku- mentacije, nadziranje stanja i odrzavanje sustava hladenja i grijanja prostorija hr- vatskog kampa. A uz sve to, uvijek sam na raspolaganju svim pripadnicima kontin- genta ako nesto za njih treba napraviti ili popraviti.

Novo zlvotno iskustvo Kakvi SU vas! dojmo- vi o boravku u misiji? Sto se tice mojih

osobnih dojmova oni su vrlo pozitivni, jer je ovo jedno nova zi-

votno iskustvo za mene. Ponekad razmisljern o tome kako inace nikada ne bih imao prigodu sresti toliko dru- gih vojski svijeta na jednom mjestu i biti u tako bliskom odnosu s njima. Osobno me dojmilo to sto sam vrlo lako uspostavio kontakte s njima i nakon kratkog vremena razgovarali smo kao da se poznamo godinama. Ste se tice mog podrucja djelovanja, ostvario sam iznimno dobre odnose s pripadnicima drugih kontingenata tako da pri svakom susretu izmje- njujemo iskustva, iako, doista, po- nekad za to imam jako malo vreme- na. U svakom slucaju, nikada nije bilo upitno mogu li zamoliti nekoga za pomoc ili isto tako pruziti pomoc bilo kome i bilo kada ako se ukaze potreba za tim. Ipak je ovo multina- cionalno okruzenje i svi ovisimo jedni o drugima. Victim da sam dos- ta toga propustio, jer prije nisam uspio doci u misiju. Ovo je doista jedno veliko i pozitivno iskustvo za mene i na njemu cu dalje graditi svoju karijeru. •

9

10 3. veljaËe 2006.

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMOGIP

I s la ma bad je glav ni grad i ad mi nis -tra tiv no sre diπ te Pa kis ta na. Ia ko ni -je naj ve Êi, ipak je u da naπ nje vri je -me naj vaæ ni ji, jer sve πto na ne ki na -Ëin vri je di i oko Ëe ga se vr ti no vac tuje, u tom gra du ko ji ima neπ to vi πe odmi li jun sta nov ni ka. Smjeπ te no na po -dru Ëju Pot war Pla toa u sje ve ro is toË -nom di je lu zem lje, to je po dru Ëje upro π los ti bi lo gra ni ca iz me u Pu nja bai sje ve ro is toË ne pred nje pro vin ci je, ia -ko zemljo pis no ipak spa da u sje ver nidio Pu nja ba smjeπ tenu rav ni Ëar skom di je lu,u sa mom pod noæ ju je -di ne ma nje pla ni nezva ne Mar ga la. Odtre nut ka pro gla πe njane o vis nos ti Pa kis ta na,toË ni je 1958. go di ne,glav ni grad bio je Ka -ra chi. Zbog ve li Ëi ne ina pred nos ti Ka ra chi ja,po ja vi la se za bri nu tostda Êe sve in ves ti ci je ista nov niπt vo bi ti kon -ce ntri ra no u nje mu, teÊe ta ko osi ro ma πi ti os -ta li di je lo vi zem lje, πtoje re zul ti ra lo ide jom dase iz gra di no vi glav nigrad, na ne kom dru -gom mjes tu, a ko ji bi bio na doh vat ru -ke svi ma. Ubr zo je pro na e na lo ka ci jau bli zi ni Ra wal pin di ja, ko ji je do us -pos ta ve no vog glav nog gra da pre u zeopriv re me nu duæ nost uprav lja njazemljom. Oz bilj ni ra do vi na os po so -blja va nju Is la ma ba da za glav ni gradpo Ëe li su 1960. go di ne, u skla du s pla -nom grË kih ar hi te ka ta, a za miπ l jen jena na Ëin da je po di je ljen u blo ko ve ko -ji su pri bli æ no is te ve li Ëi ne, obli ka iras po re da, osim iz ni ma ka kao πto jedi plo mat ska Ëe tvrt u ko joj su smjeπ te -na go to vo sva ve le pos lan stva i vla di nezgra de, kao i raz na mi nis tar stva. Ta -ko er je iz gra e na Ëe tvrt naz va na“blue are a”, ko ja se iz gle dom pot pu noraz li ku je, a obi lu je ve li kim bro jem tr -go vi na, kli ni ka i in ter na cio nal nih tvrt -

ki te sve ga ono -ga πto se moæena Êi u sva kombo ljem gra du naZa pa du. Ina Ëe,to po dru Ëje i tetr go vi ne na mi je -nje ne su pri jesve ga stran ci mai svi ma oni madub ljeg dæe pa,oni ma ko ji vo le

mi ris Za pa da i ko ji ci je ne ro bu ko javri je di. U Is la ma ba du se mo gu na Êiraz li Ëi te ra dio ni ce i sit ni obr ti ko ji seba ve ruË nom iz ra dom i pro da jompred me ta na prav lje nih od drve ta, ke -ra mi ke, ka me na, sre bra i zla ta, te pi ha,od onih su per kva li tet nih do onih ma -lo lo πi jih. Za nim lji vo je ka ko su to do -bri i is kus ni tr gov ci ko ji na stran ci maza ra u ju ve li ki no vac, a is te pro iz vo depro da ju do ma Êem sta nov niπt vu po vi -πe stru ko ni æoj ci je ni, na rav no za kli nju -Êi se da ni su niπ ta za ra di li, a ipak suvam pro da li jer ste im pri ja te lji i jer imse straπ no svi a te. Grad u ko je mu nama lom pros to ru moæ e te na Êi vil e kak -ve si ni za mis li ti ne moæ e te, no vezgra de, sja jne i bljeπ ta ve, vr hun skioprem lje ne tr go vi ne i fan tas tiË ne res -

to ra ne u ko ji ma bo ga -ta pe te ro Ëla na obi teljza je dan obrok po tro πipros jeË nu mje seË nupla Êu ko no ba ra ko ji ihpos luæ u je.

Pra vo li ce gra daMe da lje, pa ta ko i

ova, ima ju i dru gustra nu. Nai me u is timtim sja jnim i bo ga timËe tvr ti ma, sa mo sto ti -njak me ta ra da lje, od -mah iza ugla, bljeπ ta -

vi lo gu bi sjaj, a su ro va stvar nost iz la zina vid je lo... Na uli ca ma ko je po ka zu jusvo je pra vo li ce nai Êi Êe te na zem lja neku Êi ce, li me ne ba ra ke, so bi ce u ko ji maæi vi i spa va ne ko li ko de se ta ka oso ba,na Êi Êe te ka na li za ci ju ko ja im pro ti Ëeis pred ulaz nih vra ta, æi vo ti nje i pras ta -re konj ske za pre ge i neπ to na lik na au -to mo bi le. Na su prot do bro ure e nim ioprem lje nim pri vat nim i me u na rod -nim πko la ma, na la ze se i one jav ne, uko ji ma se nas ta va odræ a va sa mo za li -je pog vre me na, po neg dje uËe ni ci sje -de pod ved rim ne bom, na tra vi ilidrve nim pod me ta Ëi ma. U ru ka mauglav nom ima ju plo Ëi cu i kre du. Onisret ni ji ima ju pri li ku sluæ i ti se pa pi romi olov kom, a je di ni ko ji ima stol i sto li -cu je uËi telj.

Oz bilj ni ra do vi na os po sob lja va nju Is la ma ba da za glav ni grad po Ëe li su 1960. go di -ne, a za miπ l jen je ta ko da je po di je ljen u blo ko ve ko ji su pri bli æ no is te ve li Ëi ne, obli -ka i ras po re da, osim iz ni ma ka kao πto je di plo mat ska Ëe tvrt

Iz Pakistana Zlatko SUDIΔ

Sjaj i bi je da Is la ma ba da

Samo stotinjak metara dalje od bogatih Ëetvrti...

... na vidjelo izlazi surova stvarnost

S ob zi rom na men ta li tet ov daπ njepo pu la ci je, iz ne na di li smo seka da je u Tind ou fu ot vo ren re -sto ran “At lan ti c”, ko ji ni po Ëe mu ni jeza os ta jao za res to ra ni ma ko je vi a mou Hr vat skoj ili bi lo gdje u Eu ro pi.Osim πto su ci je ne iz ra zi to ni æe ne gokod nas, joπ uvi jek su do volj no vi so -ke da pos jet tak vom mjes tu ni je dos -tu pan Alæ ir ci ma. Taj je res to ran biopo vod ne mi ra pos ljed njih da na iz me -u lo kal nog sta nov niπt va i vlas ti uTind ou fu, ko je su iz da le doz vo lu zato Ëe nje al ko ho la. Pre ma ono me πtosmo saz na li, su kob ko ji je pret ho dioma sov nim ne mi ri ma bio je uz ro ko -van al ko ho lom. Us li je di lo je upo zo re -nje lo kal nog sta nov niπt va vlas ti mada zat vo re res to ran ili Êe ga oni sa mizat vo ri ti. Ka ko ni je bi lo promptnogod go vo ra, doπ lo je do ma sov nog bun -ta sta nov niπt va ko je je jed no stav nozbri sa lo res to ran s li ca zem lje. S ne -ko li ko rad nih stro je va uniπ te na jeogra da, par ki ra li π te i sam ob jekt, asve πto je na e no u nje mu jed no stav -no je ne sta lo. No, oËi to to ni je bi lodo volj no ra zu la re noj ma si, veÊ sunas ta vi li s pos tav lja njem ba ri ka da napro met ni ce te palje njem au to mo bil -skih gu ma.

Ne go do va nje pros vjed ni ka pro πi ri lo se na ci je li grad

Re ak ci ja po li cij skih sna ga i æan -dar me ri je bi la je vi πe ne go mla ka.

OËi to, oh ra -bre ni tak vimod go vo romvlas ti, ne mi -ri su se nas -ta vi li i idu Êidan, ali ovajput se svepo is tomsce na ri ju do -ga a lo u sa -mom gra du.Ti je kom dru -go ga da na,um jes to re -sto ra na, svo -je ne za do -volj stvopros vjed ni ci su is ka li li na ne ko li kotr go vaË kih rad nji. Za nim lji vo je ka -ko su svi ti pros vje di odræa ni u ka s -nim po pod nev nim, od nos no noÊ nimsa ti ma. Ia ko pri pad ni ci mi si je ni subi li iz rav no ugro æe ni, za po vi jed ko jaje doπ la iz sje diπ ta MI NUR SO-a za -bra nji va la nam je bi lo kak vo kre ta -nje iz van ba ze u Tind ou fu. Ukrat ko,pre kid svih na πih ak tiv nos ti. I ne sa -mo na πih, ne go i ak tiv nos ti svihUN-ovih or ga ni za ci ja ko je ra de napros to ru Tind ou fa i obli æ njeg Ra -bou ni ja. Do sa da, ured u Tind ou funi je imao ime no va nu oso bu od go -vor nu za si gur nost pri pad ni ka mi si -je, jer se taj te ri to rij sma trao si gur -nim i ni je bi lo po tre be za tak vim

ime no va njem. Ka ko je to gaju tra u sje diπ tu mi si je or ga -ni zi ran sas ta nak po vo domsi gur nos ne si tua ci je, od lu -Ëe no je da se u Tin d ou fuime nu je Ëas nik, kao oso baza duæ e na za pi ta nje si gur -nos ti, ko ja Êe kon tak ti ra tiiz rav no sa πe fom si gur nos tiMI NUR SO-a. Na pri jed logsta ri jeg Ëas ni ka za ve zu,pred lo æe no je mo je ime no -va nje, πto je za pov jed niksna ga i prih va tio. Pi ta nje si -gur nos ti ko je mi je pov je re -no ni je se od no si lo sa mo na

vojnu kom po nen tu veÊ i na sve ba zei UN-ove or ga ni za ci je na ovompros to ru, kao πto su UNHCR, WFP,CBM te kamp u Ra bou niu. Idu Êegda na u ve Ëe r njim sa ti ma su ko bipros vjed ni ka s po li ci jom su es ka li ra -li te je doπ lo do pal je nja i jed ne vla -di ne zgra de u gra du. Na πa ba za ni jebi la iz rav no na uda ru. Na kon zah -tje va da se os po so be sva svjet la - re -flek to ri u na πoj ba zi i oko ho te la, azbog ne mo guÊ nos ti da pred vi di moka ko Êe se od vi ja ti si tua ci ja, osob ljuko je æi vi u ho te lu, u do go vo ru s vo -di te ljem ure da, sav je to van je os ta -nak u na πim pros to ri ja ma do pot pu -nog smi ri va nja si tua ci je. Na rav no,ni ti jed no UN-ovo vo zi lo ni je smje lona pus ti ti ba zu. Ka ko se za na πu si -gur nost bri nu æan dar me rij ske sna -ge, u do go vo ru s nji ma po ja Ëa ne sui op hod nje unu tar na πe ba ze te pro -tok svih dos tup nih in for ma ci ja oonome πto se do gaa u gra du, ka kobih mo gao iz vjes ti ti sje diπ te mi si jeali i sav je to va ti do dat ne mje re. Sre -Êom, su ko bi su se po Ëe li sma nji va ti.Na daj mo se ka ko su sa da na kon ne -ko li ko da na svi veÊ po ma lo um or niod pos ljed njih do ga a nja i da Êe sesta nje vr lo sko ro po pra vi ti ka ko bista nov niπt vo mo glo nas ta vi ti nor -mal no æiv je ti a mi odra i va ti na πeza da Êe.

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - MINURSO

113. veljaËe 2006.

Su ko bi zbog to Ëe nja al ko ho laIa ko pri pad ni ci mi si je ni su bi li iz rav no ugro æe ni, sti gla nam je za po vi jed iz sje diπ taMI NUR SO-a, ko jom je bi lo za bra nje no bi lo kak vo kre ta nje iz van ba ze u Tind ou fu.Ukrat ko, pre kid svih na πih ak tiv nos ti

Iz Zapadne Sahare Karlo PILKO

Restoran Atlantic nakon ruπilaËkog pohoda

Paljenje objekata i postavljanje goruÊih gumapostalo je svakodnevica

M a ri na Ro zi Êa smo u pros to -ri ja ma Sport ske sat ni je na»rno mer cu za tek li ju trona kon vi so kog po ra za “Vu ko va” odBar ce lo ne u Draæ e no vom do mu,joπ jed nog u ni zu lo πih re zul ta tako ji su za de si li je di nog hr vat skogEu ro li ga πa. Lis tao je “Hr vat skivojnik”, a na li cu su mu bi li vid lji -vi po doË nja ci. Pos lje di ca vojniË kogra nog us ta ja nja ili moæ da ipaksport skog po ra za?

Ka ko je, ne tom na kon po ra za od-20, bi lo ski nu ti dres i obu Êiodo ru?

Na kon po ra za ni kad ni je do bro, aoso bi to ova ko vi so kog. Ia ko svizna mo tko je i πto je Bar ce lo na,opet ni ka ko ni je do bro. Mo rampriz na ti da sam sla bo spa vao, zad -nje utak mi ce gu bi mo i ni ka ko dase iz vu Ëe mo iz kri ze. Ima mo dos tate æak ras po red, ali mo rat Êe mo ne -ko ga po bi je di ti. Ne ma dru ge!

Ima te tek 23 go di ne, a veÊ steigra li u Ëe ti ri klu ba iz tri dræ a ve?

U Mos ta ru, oda kle sam ro dom,po Ëeo sam igra ti ko πa r ku sas vimslu Ëaj no, jer sam imao pri ja te ljeko ji su tre ni ra li ko πa r ku. U Zrins -kom su me opet slu Ëaj no pri mi je ti -li skau ti Zri njev ca i do ve li me uZa greb. Ta mo sam igrao Ëe ti ri go -di ne. Po tom je, na raz dob lje od go -di nu da na, sli je dio ta li jan ski Li vor -no, na kon ko je ga sam do bio po nu -du Ci bo ne i ovo je veÊ dru ga se zo -na da sam ov dje.

OËi to je da u ko πa r ci ima sve vi -πe Mos ta ra ca i Her ce go va ca?

Mos tar je odu vi jek bio poz nat posport skim ta len ti ma, pa ta ko i ko πa -r kaπ kim. Evo, naj no vi ji pri mjer je16- go diπ nji Bo jan Bog da no viÊ, ko jije pot pi sao za Re al. Tko god ga je

gle dao, re kao je da je deË ko Ëu dood igra Ëa. Uos ta lom, da ne vri je dine bi ni ti pot pi sao za Mad ri a ne.

Jo sip Se sar se igraË ki pre po ro -dio po vrat kom u Her ce go vi nu, u©iro ki. Ka ko bi bi lo da se svinaj bo lji ko πa r ka πi iz tih kra je vasku pe u jed nom klu bu?

Bi lo bi su per! Ja bih to vo lio! Sasvim tim ime ni ma mo gla bi se sas -ta vi ti jed na u naj ma nju ru ku za -nim lji va eki pa. Mis lim da bis mo os -ta vi li trag πto u Good year li gi, πto une kom eu rop skom nat je ca nju. ©tose ti Ëe Jo si pa, do bio je sve ovlas ti uigri, ono πto je traæ io go di na ma. Sa -da se ko naË no po ka za lo da ga jego to vo ne mo gu Êe za dræa ti.

Drugi svijet na »izmiKa ko je bi lo igra ti u Li vor nu,

ta li jan skom pr vo li ga πu?Iz Zri njev ca, ko ji je ta da igrao

Hr vat sku li gu i bio veÊ ta da fi nan -cij ski dos ta uz dr man, do πao samne ka mo πto mi je iz gle da lo kaodru gi svi jet. Klu bo vi su vr hun skior ga ni zi ra ni. U Ita li ji se traæ i lo odme ne sa mo da tre ni ram i igram,oni su se bri nu li za sve os ta lo.

Gdje i kad god igra te, dvo ra ne supu ne, lju di te pre poz na ju na uli ci,na vi ja Ëi pu tu ju na go sto va nja,ima te pod rπ ku i ka da gu bi te. Ipak,oso bi to res pek ti ra ju svo je do ma Êeigra Ëe, to mi se straπ no svid je lo.Kao stra nac mo ra te bi ti dvo stru kobol ji igraË da bis te igra li is pred ta -li jan skog igraËa... Bi lo je ve li ko is -kust vo igra ti pro tiv Be net to na, Bo -log ne, Mon te pa schi ja... Mis lim dasam u Ita li ji igraË ki na pre do vao, ai vi dio sam ka ko je bi ti stra nac.

A Li vor no kao grad?To je “ne lo π” grad od ne kih 200

ti su Êa sta nov ni ka. Bli zu je Fi ren za,

12 3. veljaËe 2006.

Domagoj VLAHOVIΔ

“Ti je kom se zo ne igra mo po dvi je utak mi ce tjed no. Ne stig ne mo tre ni ra ti. Da nas igraπ,su tra pu tu jeπ. Go to vo da ne znaπ ni gdje ni pro tiv ko ga, sa mo do eπ, lop ta se pod ba -ci i utak mi ca kre Êe”...

Iz Draæenovog doma u vojarnuMa rin ROZIΔ, ko πa r kaπ Ci bo ne i roË nik Sport ske sat ni je

RAZGOVOR

Krilo Cibone snimljeno izzanimljivog kuta na igraliπtu

vojarne Petar Zrinski

snim

io D

avor

KIR

IN

dos ta sam vre me na pro vo dio ta mo.Prek ra san grad, i za raz gle da ti i zaæiv je ti u nje mu.

Vaπ pot pis za Ci bo nu bio je po ma loneo Ëe ki van?

Jest, do πao je ne ka ko iz ne na da.Imao sam te ku Êi ugo vor u Li vor nu,ali je doπ la po nu da iz “Tor nja”. Na -kon sav je to va nja s me na dæe ri ma, pri-h va tio sam je. To je ipak Eu ro li ga, a idje ËaË ki san bio mi je igra ti u Ci bo ni.Svi zna mo πto ona zna Ëi na ovimpros to ri ma.

Je li Eu ro li ga stvar no to li ko kva li -tet ni ja od os ta lih eu rop skih klup -skih nat je ca nja?

Eu ro li ga je si gur no naj kva li tet ni ja:vrh eu rop ske ko πa r ke. Prak tiË no unjoj ne ma lo πe mom Ëa di, ni ti pro tivko ga ne moæ e te re Êi “la ko Êe mo”. Udru gim li ga ma, πpa njol skoj, ta li jan -skoj ili Good year, ima ne kih mom -Ëa di ko je su sla bi je.

Naj dom lji vi je mom Ëa diu Eu ro li gi?

Ove go di ne stvar no nis moima li sre Êe sa ædri je bom: naj ja -Ëe su mom Ëa di iz na πe sku pi neMa cca bi i Bar ce lo na. Ma cca bije, pred vo en na πim Vuj Ëi -Êem, i fi ziË ki, i teh niË ki, itak tiË ki do mi nan tan. Bar ce -lo na, πto sam se no Êasmo gao i sam uv je ri ti, ci -je lo vri je me igra vr lo vi -so kim tem pom, tre nerIva no viÊ je sve to do -bro pos lo æ i o.

Te ma Good yearli ga je vjeË no kon -tro verz na. Is pla ti lise na πim klu bo vi manje no p osto ja nje ilibi bi lo bo lje vra ti ti sesta rom obli ku Hr -vat ske li ge?

Moæ da ja ni samkom pe tent na oso bada go vo rim o to me. UGood year li gi stvar no ima do brihutak mi ca, bi lo bi bo lje da je pos je Êe -nost ma lo ve Êa. Za sta ri oblik Hr vat -ske li ge bi lo bi do bro da se os ta liklu bo vi ma lo po ja Ëa ju, ka ko raz li kau kva li te ti ne bi bi la to li ka kak va jeda nas.

Ove se zo ne ima te mno go ve Êumi nu taæu u od no su na pro π lu. Je -s te li se in di vi du al no pri pre ma lilje ti?

Je sam, jer ti je kom se zo ne igra mopo dvi je utak mi ce tjed no, pa ne stig -ne mo tre ni ra ti. Da nas igraπ, su trapu tu jeπ. Go to vo da neznaπ ni gdje nipro tiv ko ga, sa modo eπ, lop ta sepod ba ci i utak -mi ca kre Êe.Ne ma

vre -me na za

pre vi πe raz -miπ l ja nja o vlas ti tim igraË kim

mi nu si ma, ni ti da ih is prav ljaπ.Pre ko lje ta os ta je vri je me ti je kom

ko jeg se moæ eπ pos ve ti ti sa mo me se -bi i svo jim ne dos ta ci ma. Oso bi to samuv jeæ ba vao πut, ni sam ga do veo dosavr πen stva, ali bit Êe joπ lje ta.

Ka da ste po seb no igraËki mo ti vi ra ni?Ka da do la ze Par ti zan ili Zvez da,

pos to ji ne ka ve Êa mo ti va ci ja. Ali akoda nas ni si 100% mo ti vi ran u bi lo ko -joj utak mi ci, imat Êeπ pro ble me. Da -nas svi igra ju ko πa r ku.

Na kon Ci bo ni nog iz vrs nog uvo dau ovu se zo nu, do go dio se pad. Ka -ko to ob jaπ nja va te?

Pr vo i pr vo, ima li smo pro ble me soz lje da ma. Prak tiË no od po Ëet ka se -zo ne nis mo svi za jed no bi li na tre -nin gu. Je dan se na po kon vra ti, dru gise od mah oz li je di... U po Ëet ku je sveipak do bro funk cio ni ra lo. Sad smo ukri zi. Ne znam ka ko bih to ob jas nio.»eka mo πto Êe bi ti s mo gu Êim igraË -kim po ja Ëa nji ma, moæ da to po mo gne.

Gladijatorska koπarkaIde mo ma lo “pre ko ba re”. Moæ e teli kao ko πa r kaπ na ma lai ci ma ob -jas ni ti ka ko je mo gu Êe pos ti Êi 81koπ u NBA utak mi ci, kao πto je tone dav no uËi nio Ko be Bry ant?

I to u da naπ nje vri je me! Ne kadje bi lo ve li kih stri je la ca, ali jeda nas ko πa r ka sas vim dru gaigra. Kad sam vi dio vi jest oBry an to vom do se gu, mis lio sam

da je ri jeË o po gre π ci. Ipak, us -pio je, i to s pris toj nim pos tot kom

πu ta. Iz gle da da to moæe sa moKo be Bry ant. Ipak, ja sam obo æa -

va telj Mi chae la Jor da na. Ot kad seon po vu kao, mo ram priz na ti da ma -nje pra tim zbi va nja u NBA.

Ka ko ko men ti ra te zbi va nja na pro -π lo go diπ njem EP u Beo gra du?

©te ta! Stvar no ima mo do bru mom -Ëad, mis lim da nis mo zas luæ i limjes to ko je smo os vo ji li. Ima li smone sre Êu sa ©pa njol ci ma, haj de mota ko re Êi. Ipak, æao mi je utak mi -ce za pe to mjes to sa Slo ven ci ma.

Njih smo do bi li ti je kom pri pre -ma i mis lim da smo ob jek tiv -no bol ji. Na kra ju, EP je is -pa lo sa mo joπ je dan ko rakna trag za hr vat sku ko πa r ku.

Sta ri ji lju bi te lji ko πa r ketvr de da se pri je 15-ak go -di na igra la lje pπa i gle -dlji vi ja ko πa r ka ne go da -

nas. Jes te li Vi gle da lite sta re utak mi ce?

Gle dao sam ne keutak mi ce na vi deu.Us po re i va ti ta daπ -nje i sa daπ nje ko πa r -

ka πe ni je mo gu Êe. Tje -les ni ka pa ci tet da nas se straπ no po -ve Êao. Ipak, ta da se igra lo le pr πa vo ivje ro jat no je lju di ma bi lo za nim lji vi -je: vi πe ko πe va i ma nje obra ne. Da -nas se igra “gla di ja tor ski”, stal no jepri su tan kon takt.

3. veljaËe 2006.

RAZGOVOR

13

snim

io V

ladi

mir R

AD

I»EV

IΔ

REPORTAÆA

U s pjeπ nost pro ved be sva ke za da -Êe u zra ko plov stvu, uz do broobu Ëe ne pi lo te i kva li tet nu teh -ni ku, ovi si i o kva li tet nom, struË nomi do bro os po sob lje nom zra ko plov no--teh niË kom sas ta vu. Zra ko plov ni teh -ni Ëa ri sva kod ne vo pre da no i sa mo za -taj no pri pre ma ju zra ko plo ve za let iod go va ra ju za nji ho vu is prav nost tese s pu nim pra vom moæe re Êi da suoni ne ras ki di va ka ri ka u kom plet nomfunk cio ni ra nju zra ko plov stva. Ka kobi doz na li neπ to vi πe o nji ho vom ra -du, pos je ti li smo sat ni ju zra ko plov no--teh niË kog opsluæivanja es kad ri le he -li kop te ra u 93. ZB Ze mu nik.

Sat ni ja sa za pov jed ni kom bro ji 18lju di, ko ji su za duæ e ni za odræ a va njei op sluæ i va nje he li kop te ra u pr vomstup nju, πto zna Ëi pu nje nje go ri vom,pri je let ni, me u let ni i pos li je let nipre gled he li kop te ra i ot kla nja nje ma -njih kva ro va.

Za pov jed nik sat ni je nat po ruË nik Mi -ro slav Sto ja no viÊ po jas nio je ka ko jesat ni ja nas ljed nik vo da za odræ a va njehe li kop te ra Bell, pri jaπ nje boj ne zra -ko plov no-teh niË kog odræ a va nja, ko ji

je for mi ran 1997.go di ne kada su uHRZ doπli pr vihe li kop te ri Bell206. “Kada je po -Ëe la ras pra va okona ba ve Bel lo va,for mi ra na je sku -pi na teh ni Ëa ra ko -ja je”, kaæe Sto ja -no viÊ, “po Ëet kom1997. otiπ la napre o bu ku u SAD.Pre o bu ka je, ovis -no o spe ci jal nos ti,tra ja la od dva tje -dna do mje sec da -na. Ti su teh ni Ëa rioba vi li prih vat he -li kop te ra i uve li ihu ope ra tiv nu upo -ra bu te su nas ta vi li obu Ëa va ti dru geteh ni Ëa re.” Pre us tro jem 2003. go di nesat ni ja je pri po je na es kad ri li he li ko -pte ra πto se, pre ma ri je Ëi ma nat po ruË -ni ka Sto ja no vi Êa, vi πe ne go po zi tiv noodra zi lo na rad zra ko plov nih teh ni Ëa -ra. “Pri je je, u od no su na sa daπ nje

sta nje, ka da smo u sas ta vu es -kad ri le, zna lo bi ti pro ble ma uko or di na ci ji s pi lo ti ma oko pla -ni ra nja na le ta i za da Êa, od no -sno na πih mo guÊ nos ti pok ri va -nja le te nja. Sada, ka da ne pos -red no kon tak ti ra mo sa za po -vjed ni kom, bo lje se pla ni ra juza da Êe, u iz ra di pla na le te njavo di se ra Ëu na o na πim mo guÊ -nos ti ma, ta ko da se vi πe ne do -gaa da mi ne moæ e mo ost va ri -ti ono πto pi lo ti za hti je va ju”,kaæe nat po ruË nik Sto ja no viÊ.

Svi zra ko plov ni teh ni Ëa ri ima -ju od go va ra ju Êu struË nu spre -mu i pro πli su pre o bu ku za

Bell 206 te su os po sob lje ni za op sluæ i -va nje i odræ a va nje he likopte ra u pr -vom stup nju u ob je spe ci jal nos ti iZIM-a (zra ko plov i mo tor) i IRE ( in -stru men ti, ra dio i elek to o pre ma).“Zbog po tre ba pro ved be za da Êa i ma -log bro ja lju di od lu Ëi li smo se”, kaæeza pov jed nik sat ni je, “za sus tav odræ a -va nja u ko jem su svi teh ni Ëa ri pre o bu -kom os po sob lje ni za rad u svim spe ci -jal nos ti ma. Je dan teh ni Ëar oba vljakom plet ni pre gled zra ko plo va. Ia ko jeza ta kav na Ëin ra da bi lo ma lo te æe os -po so bi ti lju de, to se po ka za lo po zi ti -vnim is kust vom. Ta ko us pjeπ no ra di -mo pos ljed njih 4-5 go di na.”

Teh ni Ëar su klad no zra ko plov no-teh -niË kom pra vi lu dnev no duæi je danhe li kop ter i pra ti nje go vo sta nje ti je -kom let nog da na.

U pri je let nom pre gle du, ko ji tra jeoko je dan sat, teh ni Ëar ut vr u je sta njehe li kop te ra, od nos no nje go vu is prav -nost za let. Me u let ni pre gled je kra -

Predstav lja mo sat ni ju zra ko plov no-teh niË kog opsluæivanja es kad ri le he li kop te ra u 93. ZB Ze mu nik

Bez kva li tet nog zra ko plov nog teh ni Ëa rane ma us pjeπ ne pro ved be za da Êe

Napisala i snimila Leida PARLOV

Sat ni ja bro ji 18 zra ko plov nih teh ni Ëa ra. Svi ima ju od go va ra ju Êu struË nu spre mu, pro -πli su pre o bu ku za Bell 206, te su os po sob lje ni za op sluæ i va nje i odræ a va nje he li ko -pte ra u pr vom stup nju u ob je spe ci jal nos ti i ZIM-a i IRE

3. veljaËe 2006.14

“Zrakoplovni tehniËarisu ne ras ki di va ka ri ka ukom plet nom funk cio ni -

ra nju zra ko plov stva”,istaknuo je zapovjednik

satnije natporuËnikMiroslav StojanoviÊ

Nakon leta piloti potvruju ispravnost tehnike

3. veljaËe 2006. 15

Êi, tra je oko po la sa ta iti je kom nje ga se do da -je go ri vo i ma zi vo tese ot kla nja ju even tua -lni ne dos ta ci ko je jeuo Ëio pi lot ti je kom le -ta. Na kra ju le taË kogda na oba vlja se de talj -ni pos li je let ni pre gledka ko bi se he li kop teros po so bio i pri pre mioza let idu Êi dan.

Rad zra ko plov no-te -h niË kog sas ta va zavri je me le taË kih da naor ga ni zi ran je u dvi jesmje ne, a ka da je pla -nom le te nja pred vi e -no noÊ no le te nje, ra dise i u tri smje ne.

De set nik Re na to Kne æe viÊ, ko ji naBel lu ra di od sa mog po Ëet ka, kaæeka ko po sao ni je fi ziË ki na po ran, ali jeod go vo ran i stre san. “Mi duæ i mo he -li kop te re, puπ ta mo ih na let i svo jimpot pi som od go va ra mo za he li kop ter.Do sa da ni je bi lo ni kak vih oz bilj nji jihpo teπ ko Êa. Do bro je πto smo u es ka -dri li s pi lo ti ma. Svi pro ble mi se iz -rav no iz no se, a ta ko se i rje πa va ju.” Snjim se sla æe i nad na red nik Da mirSmok ro viÊ, kon tro lor ko ji na odræ a -va nju he li kop te ra ra di od 1997. go di -ne. Kao kon tro lor on je svo je vrs nave za iz me u pi lo ta i teh ni Ëa ra. Od -ne dav no su u sas ta vu sat ni je i dva

mla da teh ni Ëa ra Igor Jed -na ko viÊ iz Za dra i Ivan©uÊur iz Imot skog, ko ji suse u lis to pa du pro πle go -di ne ja vi li na MORH-ovnat je Ëaj i na kon obu ke uPu li i Ze mu ni ku os po so -blja va ju se za teh ni Ëa rena Bel lu.

Igor Jed na ko viÊ je zavr -πio Sred nju zra ko plov nuπko lu u Za dru te Êe na konstaæ i ra nja bi ti os po sob ljenza rad u spe ci jal nos ti IRE.Na kon to ga Êe pro Êi i pre -o bu ku u dru goj spe ci jal -nos ti i za ot pri li ke go di nuda na bit Êe kom plet no os -po sob ljen za op sluæ i va njei odræ a va nje he li kop te ra.“Je dan od raz lo ga zbogko jih sam se od lu Ëio zapo sao u voj sci jest si gur -nost”, kaæe Igor te do da je

ka ko je u πko li do bio sa mo ne kaos nov na, op Êe ni ta zna nja ozrako plo vi ma, a tek je ti je komobu ke i ra da u pos troj bi nau Ëiosve o he li kop te ru na ko jem ra di.Ivan ©uÊur je zavr πio Vi πu πko luza te le ko mu ni ka ci je. Za do vo -ljan je pos troj bom i po slom, apo se bi ce sta ri jim i is kus ni jimko le ga ma od ko jih uËi.

Za pov jed nik sat ni je nat po ruË -nik Sto ja no viÊ kaæe ka ko je za -do vo ljan ra dom pos troj be, akao je dan od naj ve Êih pro ble -ma s ko ji ma se sat ni ja u ra dusus re Êe sma tra ne dos ta tak teh -

ni Ëa ra. Ob nav lja nje, ka ko kaæe Sto -ja no viÊ, ni je bi lo go to vo od os ni va njapos troj be, a ne dos ta tak teh ni Ëa ra po -se bi ce se os je Êa ti je kom lje ta, ka daes kad ri la pok ri va i za da Êe pro tu po -æar ne se zo ne pa je dio lju di an gaæ i -ran i na de æu r stvu u Spli tu. Pre manje go vim ri je Ëi ma tre ba lo bi ra di ti ina dalj njem usavr πa va nju zra ko plov -nih teh ni Ëa ra, od nos no ne ke od naj -is kus ni jih bi tre ba lo pos la ti na do -dat nu obu ku ka ko bi se os po so bi li iusavr πi li i za ot kla njan je ne kih kom -pli ci ra ni jih i spe ci fiË ni jih kva ro va sko ji ma bi se mo gli sus re ta ti u svomra du jer, kaæe Sto ja no viÊ, “bez kva li -tet nog zra ko plov no-teh niË kog sas ta -va ne moæe se ima ti is prav no sred -stvo za oba vlja nje za da Êe”. I na kra -ju, na kon πto smo i sa mi pro ve li snji ma ne ko vri je me, dok su Ëe ka lihe li ko pte re i pre gle da va li ih na konle ta, ne pre os ta je nam niπ ta dru gone go slo æi ti se sa za pov jed ni kom

sat ni je ka da kaæe dase bez kva li tet nogteh ni Ëa ra ne moæekva li tet no oba vi ti za -da Êa, bez ob zi ra napi lo ta i zra ko plov.“Moæ e te ima ti iz vrs -ne pi lo te, iz vrs ne let -je li ce, ali ako ne ma telju de ko ji Êe to kva li -tet no odræ a va ti i sva -kod nev no pro ves tipo treb ne pre gle de,sredstvo ne moæe let -je ti”, re kao nam jena kon joπ jed nog us -pjeπ nog let nog da naza pov jed nik sat ni jezra ko plov no-teh niË -kog opsluæivanja.

REPORTAÆA

Zrakoplovni tehniËari rade u dvije smjene, a kad jena rasporedu noÊno letenje i u tri smjene

Poslijeletni pregled i ...

... priprema helikoptera za novi letaËki dan

3. veljaËe 2006.

NI ZO ZEM SKO mi nis tar stvo obra -ne na mje ra va na ba vi ti 74 gus je ni -Ë na oklop na vo zi la BvS 10 Vi kingod πved ske tvrt ke Hag glunds, di je lave li kog bri tan skog kon cer na BAESys tems. Pre da ja vo zi la Ni zo zem ci -ma je pred vi e na za 2007.

Ko ris ni ci Vi kin ga Êe bi ti ni zo zem -ski ma rin ci, a vo zi la Êe bi ti go to voiden tiË na ina Ëi ci ko ju ra be bri tan skima rin ci. Ni zo zem ska Êe za 74 vo zi -la pla ti ti 79 mi li ju na eu ra.

BvS 10 Êe do pu ni ti, a di je lom i za -mi je ni ti 156 pos to je Êih sliË nih vo zi -la Bv 206, ko ja ra be ni zo zem ski ma -rin ci. BvS 10 je ust va ri po bolj πa na i

oklop lje na ina Ëi ca vo zi laBv 206. Mo del Bv 206 je usas ta vu ma ri na ca od po -Ëet ka 1990-ih i in ten ziv noje ra bljen u mi rov nim mi -si ja ma u Bos ni i Her ce go -vi ni, Kam bo dæi, Eri tre ji,Hai ti ju te ti je kom broj nihme u na rod nih vjeæ bi iz -van gra ni ca Ni zo zem ske.

Ma rin ci pla ni ra ju za dræa ti 107 vo -zi la Bv 206, dok je za os ta tak pro ci -je nje no ka ko su u lo πem sta nju paÊe se ot pi sa ti. Sva vo zi la Bv 206 ko -ja os ta ju u sluæ bi pro Êi Êe re mont imo der ni za ci ju.

Od 74 no va BvS 10, 46 Êe bi ti uina Ëi ci oklop nog trans por te ra, 20 uina Ëi ci za pov jed nog vo zi la, Ëe ti ri Êebi ti u ina Ëi ci vo zi la za iz vla Ëe nje teËe ti ri u am bu lant noj ina Ëi ci.

M. PE TRO VIΔ

16

AME RI» KO rat no zra ko plov stvone dav no je us tro ji lo no vu es kad ri lula kih trans port nih avio na, Ëi ja bijed na od te melj nih za da Êa bi lo sud -je lo va nje u spe ci jal nim ope ra ci ja -ma, od nos no trans port pos troj bi zapo seb ne na mje ne na po dru Ëja ope -ra ci ja ko ja ima ju krat ke ili sla boure e ne uz let no-s let ne sta ze. Natak vu od lu ku ut je ca la je i pro sud baka ko ras plo æ i vi avio ni iz flo teUSAF-a ne bi mo gli u ci je los ti i naod go va ra ju Êi na Ëin oba vlja ti pos tav -lje ne za da Êe. Sto ga je od lu Ëe no dase, uz us tro ja va nje no ve le taË kepos troj be, pro jek ti ra, od nos no na ba -

vi no va zra ko plov -na plat for ma, ko jaje naz va na LCA(Light Car go Ai r -craft), od ko je seoËe ku je da sa svo -jom na mje nom bu -de kom ple men ta -r na bu du Êoj FCA(Fu tu re Car go Ai r -craft) trans port nojplat for mi.

Ta ko Êe u sklo puZa pov jed niπt va zaspe ci jal ne ope ra ci -je Ame riË kog rat -nog zra ko plov stva

(AF SOC - Air For ce Spe cial Ope ra -tions Com mand) bi ti opera tiv na no -va es kad ri la ko ja Êe no si ti na ziv319. es kad ri la za spe ci jal ne ope ra -ci je. Bit Êe smjeπ te na na Flo ri di, a sre do vi tim le taË kim ak tiv nos ti ma tre -ba la bi po Ëe ti ti je kom pr ve po lo vi ceove go di ne. Kao priv re me no rje πe -nje, do zavr πet ka LCA pro jek ta, od -nos no iz grad nje no vih la kih trans -port nih avio na, es kad ri la Êe bi ti po -pu nje na sa πest avio na U-28A, ko jisu za pra vo „mi li ta ri zi ra ne“ ina Ëi ceπvi car skog jed no mo tor nog tur bo -prop avio na Pi la tus PC-12. AF SOCka ni Pi la tu se ra bi ti za trans port

opre me i ljudi u po dru Ëje ope ra ci ja,gdje se s ob zi rom na po tre be i uv je -te ne za hti je va an gaæ i ra nje trans -por te ra MC-130 Com bat Ta lon.

Pre ma obraz lo æe nji ma AF SOC-a,Pi la tus PC-12 je zbog svo jih teh ni-Ë ko- tak tiË kih od li ka iz nim no za nim -lji va i is ko ris ti va plat for ma, ko ja nu -di iz vrs tan do let i let ne per for man seavio na te iz vrs nu pri la god lji vostraz li Ëi tim ti po vi ma mi si ja, pri Ëe muga kra se nis ki ope ra tiv ni tro π ko vi.Pi la tus PC-12 moæe u svom trans -port nom di je lu po ni je ti do 9 put ni -ka, od nos no do 1360 kg „ko ris nog“te re ta (opre me i ljud i u raz li Ëi timkom bi na ci ja ma), pri Ëe mu ima do letdo 2800 km. Pi la tus PC-12 moæebez teπ ko Êa po li je ta ti s trav na tih izem lja nih sta za, du lji ne 460 m. Tre -nu taË no AF SOC ra bi dva avio naPC-12, ko ji su na bav lje ni na te me -lju le a sin ga i ra be se za pre o bu kule taË kog i teh niË kog sas ta va 319.es kad ri le, dok se os ta li avio ni, ko jiÊe se ra bi ti za ope ra ci je, oËe ku ju ti -je kom oæuj ka ove go di ne. Ti avio nibit Êe obo ja ni u po seb nu mas kir nushe mu, ne Êe bi ti na o ruæ a ni, od nos -no bit Êe oprem lje ni me teo ra da ri -ma, na pred nom ko mu ni ka cij skom ina vi ga cij skom opre mom.

I. SKEN DE RO VIΔ

USAF nabavlja Pilatuse PC-12

Nizozemska nabavlja BvS 10

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Land

sys t

ems

Hag

glun

ds

173. veljaËe 2006.

AME RI»KO za pov jed niπt vo zaspe ci jal ne ope ra ci je (SO COM) na -ru Ëi lo je 700 te ren skih vo zi la Sport -sman MV7 od ame riË ke tvrt ke Po la -ris In dus tries sa sje diπ tem u Me di -ni, u sa vez noj dræ a vi Min ne so ta.Ugo vor je sklop ljen u trav nju 2004.a is po ru ka je oba vlje na ti je kom2005.

Po la ris Sport sman MV7 je vo zi loko je spa da u ka te go ri ju Ëe tve ro ci -kla, od nos no mo to ci kla na Ëe ti ri ko -ta Ëa. Kom bi ni ra ma le di men zi jemo to ci kla i ve Êu sta bi -l nost i is ko ris ti vost ka -rak te ris tiË nuza vo zi lana Ëe ti riko ta Ëa. Ina -Ëi ca MV7 jemi li ta ri zi ra -na ci vil naina Ëi caSport sman700. Po kreÊe je dvo ci -

lin driË ni Ëe tve ro takt nimo tor za pre mi ne 683ku biË na cen ti me tra,ko ji sna gu na sve ko -ta Ëe pre no si pre ko au -to mat ske tran smi si je.Mak si mal na br zi nana do brom pu tu je vi -πe od 100 km/h.

Sport sman MV7 je oprem ljen do -pun skim sprem ni kom go ri va, s dvi -je ku ke za vu Ëu, pred njim i straæ -njim vit lom te gu ma ma s run flat

um et kom, ko je omo gu Êa va juvo æ nju do 80 km br zi nom od

naj vi πe 40 km/hna kon πto seis praz nezbog oπ te Êe -nja. Napred njem di -je lu vo zi la je

to var ni pros torno si vos ti 68 kg,a na straæ nji se

moæe sta vi ti te ret ma se 136 kg.Moæe vu Êi pri ko li cu ma se do 680ki lo gra ma.

Du ga Ëak je 2,26 i πi rok 1,22 me tra.Ma sa mu je od 450 (pra zan) do 700ki lo gra ma. Moæe se bez ikak vih pri -pre ma pre vo zi ti u trans port nim he -li kop te ri ma CH-47 i CH-53 (po trivo zi la), te u kon ver ti pla nu V-22.Ka ta lo π ka ci je na stan dard ne ina Ëi ceËe tve ro ci kla MV7 je 9 699 USD.

Ugo vor s tvrt kom Po la ris ukl ju Ëu jei raz voj po seb ne ina Ëi ce s po go-n skom kon fi gu ra ci jom 6x6 po ve Êa -ne no si vos ti.

M. PE TRO VIΔ

PO »ET KOM pro si nca pro πle go di -ne bu gar sko mi nis tar stvo obra nesklo pi lo je s iz ra el skom tvrt kom El -bit Sys tems ugo vor o re mon tu i mo -der ni za ci ji bu gar skih trans port nih ibor be nih he li kop te ra. Vri jed nostpot pi sa nog ugo vo ra proc je nju je sena oko 70 mi li ju na ame riË kih do la -ra, a u idu Êem tro go diπ njem raz -dob lju do go vo re nim re mon tom imo der ni za ci jom bit Êe obuh va Êe no6 he li kop te ra Mi-24V, 6 he li kop te raMi-24D, te 6 he li kop te ra Mi-17.Do go vo re no je da ra do vi na he li -kop te ri ma poË nu od mah, od nos nooËe ku je se da do sre di ne ove go di -ne bu du go to va pr va dva he li kop te -ra. Re mon tom bi se tre ba lo bu gar -skim he li kop te ri ma pro duæ i ti æi vot nivi jek za idu Êih 15 go di na.

Pot pi sa ni ugo vor dio je pro gra maopre ma nja i mo der ni za ci je bu gar -skih oruæ a nih sna ga, za ko jeg Êe se

do 2010. iz dvo ji ti okojed nu mi li jar du ame riË -kih do la ra. Na oba ti pahe li kop te ra bit Êe ugra - e na no va ko mu ni ka ci -j ska i na vi ga cij ska op -re ma, te IFF trans pon -der. Uz to, u pi lot skeka bi ne na bor be nim he -li kop te ri ma bit Êe ugra - e ni vi πe funk cij ski pri -kaz ni ci u bo ji, no vi he -ad-up dis play, no viHO TAS su s tav uprav -lja nja, no va pro ce so r ska je di ni ca zaobra du i pri kaz po da ta ka, ure aj zaen krip ci ju po da ta ka, sus tav za pla -ni ra nje i sni ma nje pa ra me ta ra le ta,no vi tak tiË ki “da ta link” sus tav, teno vi obram be ni su s tav (sus tav zaiz ba ci va nje IC ma ma ca, te pro tu -e lek tro niË ko dje lo va nje).

Uz re mon ti ra ne he li kop te re Bu -

gar ska bi tre ba la ti je kom ove go di -ne pri mi ti i pr ve pri mjer ke no vo na -bav lje nih he li kop te ra AS-532ALCou gar (12 let je li ca je kup lje no zapo tre be rat nog zra ko plov stva), od -nos no AS-565MB Panther (πest let -je li ca je kup lje no za po tre be rat nemor na ri ce).

I. SKEN DE RO VIΔ

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Elbit modernizira bugarske Milove

»etverocikl za specijalce

Pol

aris

Pol

aris

ZA POV JED NI©T VO za spe ci jal neope ra ci je ame riË ke voj ske (USA -SOC - US Ar my Spe cial Opea tionsCom mand) na mje ra va us ko ro na ba -vi ti no vo zra ko plov no oruæ je ko je jesvo je vrs na kom bi na ci ja na vo e nogpri jek ti la zrak-zem lja i bes pi lot nelet je li ce, te ima mo guÊ nost „krs ta re -nja“ iz nad po dru Ëja na pa da pri jetre nut ka uda ra na cilj. No vo oruæ jeraz vi la je agen ci ja DAR PA (De fen ceAd van ced Re sea rch Pro jects Agen -cy), naz vav πi ga Clo se Com bat Let -hal Re con (CCLR). „Pro jek til“ ko jite æi 1,5 kg i ima do met 2 km, ame -

riË ka voj ska pla ni ra na ba vi ti ti je -kom fis kal ne 2007., od nos no ti je -kom 2008. go di ne, te nji me op skr bi -ti pos troj be za po seb ne na mje ne, alii dru ge pje πaË ke pos troj be.

Sam CCLR lan si ra se iz ma log cje -vas tog lan se ra, na kon Ëe ga se iz ti -je la iz vla Ëe kri l ca po mo Êu ko jih sepre u zi ma nad zor i uprav lja nje „le te -Êim pro jek ti lom“. U gla vu CCL R-augra u je se vi deo ka me ra, te po mo -Êu vi deos tre a min ga ope ra ter imauvid na po dru Ëje dje lo va nja. Sus tavko jeg ra bi ze ma lj ski ope ra ter u bi tije pri la go e no ruË no ra Ëu na lo. Soft -

wa re tog ra Ëu na la omo gu Êa va vr lojed no stav no uprav lja nje CCL R-om,od nos no iz da va nje ra Ëu nal ne za po -vi je di za na pad. Na zas lo nu, ko jipri ka zu je do bi ve nu vi deos li ku izzra ka, ope ra ter oda bi re æe lje ni cilj,πto ra Ëu na lo shva Êa kao iz vr π nu za -po vi jed te pro ce sui ra i pro slje u jeCCL R-u. Za sad se u jav nost ne iz -no se dru gi teh niË ko- tak tiË ki po da cio CCL R-u, po put nje go ve br zi ne ilivre me na ko je moæe pro ves ti u re æ i -mu „krs ta re nja“ iz nad po dru Ëja dje -lo va nja.

I. SKEN DE RO VIΔ

PR VA di zel ska elek triË na pod mo-r ni ca kla se La da, poz na ta kao Pro -ject 677, iz gra e na za rat nu mor na -ri cu Rus ke Fe de ra ci je za po Ëe la jese ri ju po kus nih plo vid bi ko je Êe tra -ja ti go to vo mje sec da na.

Kla sa pod mor ni ca La da pro jek ti ra -na je u tvrt ci Ru bin Cen tral De signBu re au for Ma ri ne En gee ne ring izPe tro gra da te je gra e na u bro do -gra di li π tu Ad mi ra li ty. Pr va pod mor -ni ca u kla si naz va na je “Sankt Pe -ter burg”, u Ëast 300-te ob ljet ni ceos ni va nja is to i me nog gra da. Pod -mor ni ca je is plo vi la na vlas ti ti po -

gon 29. stu de nog pro πle go di ne teje kre nu la na po kus nu plo vid bu uBal tiË ko mo re.

Po kus nom plo vid bom bit Êe pro ci -je nje na bor be na sprem nost i ma ne -var bil nost na raz li Ëi -tim du bi na ma. Ti je -kom po ku sa svibrod ski sus ta vi bit Êepod vrg nu ti tes ti ra -nju. Ka da se pro -gram po kus ne plo -vid be okon Ëa, pod -mor ni ca “Sankt Pe -ter burg” bit Êe usi -dre na u mor na riË koj

ba zi u Kron πtad tu do kra ja zim skograz do blja.

Pro ject 677 (poz nat pod ime nomAmur 1650 u iz voz noj ina Ëi ci) Ëe tvr -ta je ge ne ra ci ja rus kih kon ven cio -

nal nih pod mor ni ca.Ko bi li ca za grad nju pod mor ni ce

po lo æe na je u pro sin cu dav ne 1997.go di ne a zavr πe tak grad nje od ga - an je ne ko li ko pu ta zbog manj kasredsta va, ali i ne dav no, zbog pro -ble ma pri prih va Êa nju i ugrad njiopre me te re vi zi je si gur nos ti ci je lepod mor ni ce.

Grad nja dru ge pod mor ni ce u kla -si, naz va ne Kronπtadt, za po Ëe la je usrp nju 2005., dok se na na vo zu bro -do gra di li π ta Ad mi ra li ty na la zi dje lo -miË no iz gra e na iz voz na ina Ëi capod mor ni ce Amur 1650, za ko ju seoËe ku ju fi nan cij ska sredstva ka ko bira do vi na njoj bi li dovr πe ni.

M. PTIΔ GRÆELJ

18 3. veljaËe 2006.

Pokusna plovidba prve podmornice klase Lada

CCLR - no vo zra ko plov no oruæ je

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

19

NJE MA»KO mi nis tar stvo obra nenaj vje ro jat ni je Êe od go di ti na bav kutre Êeg trans port nog bro da za po tre -be svo je rat ne mor na ri ce sve do2014. go di ne zbog manj ka fi nan cij -skih sredsta va. Ta kav pri jed log obe -shra brio je mor na riË ke duæ nos ni ke,jer pos to ji po tre ba za bro dom tak vevrs te naj kas ni je do 2007. Vri jed nosttak vog trans port nog bro da proc je -nju je se na 200 mi li ju na eu ra (235mi li ju na ame riË kih do la ra).

S ob zi rom na do sa daπ nju obu ku ipo tre be odræ a va nja flo te, nje maË kamor na ri ca za hti je va ba rem tri trans -port na bro da is tis ni ne 10 100 to naka ko bi osi gu ra la ras po lo æ i vost jed -nog bro da. Duæ nos ni ci mi nis tar stva

obra ne iz ja vi lisu ka ko ni je do -volj no ima ti uflo ti dva trans -port na bro da, jerje dan mo ra bi tiope ra ti van u bi -lo ko je vri je me.

Vje ru je se daje ta kav po tezpos lje di ca od 35mi li jar di eu ra u

2007. go di ni. Fi nan cij ski struËnja cina ja vi li su mje re πted nje u obra ni uiz no su od 900 mi li ju na do Ëak 2 mi -li jar de eu ra.

Duæ nos ni ci nje maË ke rat ne mor -na ri ce bo re se pro tiv dalj njih sma -nje nja sredsta va, jerse vje ru je ka ko Êe onasma nji ti bor be ne mo -guÊ nos ti mor na ri ce.No, s ob zi rom na sa -daπ nje sta nje sva triro da nje maË ke voj skemo rat Êe se odre Êi po -je di nih ak vi zi ci ja ka -ko bi se pos ti gla nuæ -na pro ra Ëun ska uπ te -da. Nje maË ka rat na

mor na ri ca us ko ro Êe um iro vi ti 30go di na sta ri tan ker.

Trans port ni bro do vi no se bor be nuopre mu, stre lji vo, go ri vo te hra nu.Ta ko er, tak vi bro do vi mo gu sluæ i tikao bol ni ce na te re nu i kao za po-v jed no -u prav ljaË ka srediπta. Au to -no mi ja nje maË kih trans port nih bro -do va iz no si 45 da na na mo ru, bezdo pu ne go ri vom.

Je dan od dva trans port na bro da usas ta vu nje maË ke mor na ri ce pos lanje u ju go is toË nu Azi ju ka ko bi po -mo gao ær tva ma ra zor nog tsu na mi jau pro sin cu 2004., ta ko da pre os ta librod ni je dos ta tan za sve za da Êenje maË ke mor na ri ce.

M. PTIΔ GRÆELJ

IZ RA EL SKA tvrt ka Ra fael Ar ma -ment De ve lop ment Aut ho ri ty pro iz -vo di elek tro-op tiË ki sus tav za de tek -ti ra nje i pre ciz no lo ci ra nje mjes ta sko jih se pu ca pje πaË kim oruæ jem.Sus tav je naz van Spot li te i na mi je -njen je iz vid niË kim i nad zor nimpos troj ba ma, snaj pe ris ti ma i sliË no.

Pre ma Ra fae lu, Spot li te omo gu Êu -je de tek ci ju vi πe pu πa ka si mul ta no,da nju i no Êu, na ve li kim uda l je no-s ti ma, uz ve li ku pre ciz nost. Sus tavse sas to ji od ter mal ne ka me re,

dnev ne ka me re, la sers kog da lji no-m je ra i nad zor ne je di ni ce. Ima mo -guÊ nost um re æa va nja pri ja telj skihsnaj pers kih po lo æa ja.

Spot li te moæe prov je ri ti de tek ti ra niiz vor palj be, odre di ti je li ri jeË o ne -pri ja telj skom Ëi nu, pro sli je di ti ve ri -fi ci ra ni cilj vlas ti tim snaj pers kim ti -mo vi ma i ta ko zat vo ri ti krug sen zor- oruæ je br zo i uËin ko vi to. Osim to -ga, moæe pre ves ti ot kri ve ni po lo æajs ko jeg se pu ca u zemljo pis ne ko or -di na te ili oz na Ëi ti cilj la se rom.

Moæe se ra bi ti i za pre gled i pro-c je nu si tua ci je u ana li zi na -kon ope ra ci ja, ka ko bi setoË no ut vr di lo je su li na -pad nu ti kri vi cil je vi ili po -gre π kom Ëak ci vil ni.

Sus tav je pos tav ljen na sklo pi votro no æ no pos to lje, a moæe se po mi -ca ti 32 stup nja po smje -ru i 24 stup nja poele va ci ji. Sus tav jela ga no po de si ti pase br zo moæe us -mje ri ti u æe lje nomsmje ru. U raz vo juje i ma nja i kom -pakt ni ja ina Ëi caSpot li tea.

M. PE TRO VIΔ

3. veljaËe 2006.

NjemaËka odgaa nabavku treÊeg transportnog broda

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Detektor SpotliteR

a fae

l

Ra f

ael

Ko ri je ni nas tan ka Sje ver no at -lant skog sa ve za mo gu se pro -na Êi u vre me nu ne pos red no

na kon II. svjet skog ra ta. Za pad no -eu rop ske dræ a ve i Sje di nje ne Ame -riË ke Dræ a ve naπ le su se, na koniscrp lju ju Êih go di na svjet skog su ko -ba, pred ne od go di vom po tre bomgos po dar skog re struk tu ri ra nja. Gle -da no “ci vil nim” oËi ma, to je, iz me -u os ta log, zna Ëi lo go le mu de mo bi -li za ci ju rat nih oruæ a nih sna ga. Win -ston Chur chi ll pri mi je tio je u pis muHar ryju Tru ma nu ka ko Êe za pad nezem lje sma nji ti svo je vojne sna ge,no ve li ko je pi ta nje ho Êe li to uËi ni tii Sov jet ski Sa vez. Na nji ho voj stra nibo jiπ ni ce, pi sao je ta daπ nji bri tan ski

pre mi jer, spus ti la se æe ljez na zav je -sa. Ma lo pos li je, ka da je slavniGeor ge C. Mar shall pos tao ame riË -ki dræ av ni taj nik, vr lo br zo je kon -sta ti rao ka ko Ame ri ka ima jed nu di -vi zi ju sprem nu na oruæ a nu bor bunas pram πez de set sov jet skih di vi zi jana gra ni ca ma za pad nih ze ma lja.Iako tre ba re Êi, SAD u go di na mane pos red no na kon II. svjet skog ra tani su pri da va le ve li ku po zor nost eu -rop skom po dru Ëju. Tek na te me ljuzak lju Ëa ka eu rop skih ze ma lja ka koje za jed niË ka obra na je di ni uËin ko -vit od go vor re al noj sov jet skoj opas -nos ti, pos tup no je ne sta ja lo re zer vepre ma opas nos ti s is to ka. Dok jetra ja la ame riË ka zad rπ ka in sti tu cio -

nal nom po ve zi va nju u obram be nisa vez, za pad no eu rop ske zem lje suza po Ëe le s in te gra cij skim pro ce si mana ovom po dru Ëju. Ta ko su Ve li kaBri ta ni ja i Fran cus ka, ko je su pr veza po Ëe le s ini ci ja ti va ma ugo vo romu Dun qe r queu od 4. oæuj ka 1947.,poz va le u vojni sa vez zem lje Be ne -lu xa. Sta vo vi su usu gla πe ni i 17.oæuj ka 1948. sklop ljen je Bru xel le-s ki ugo vor. U ruj nu 1948. obram be -no sa vez niπt vo spo me nu tih ze ma ljado vo di do ute me lje nja or ga ni za ci jepoz na ti je kao Za pad no eu rop skauni ja - WEU.

Tekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

3. veljaËe 2006.20

Kao kon kret ni re zul tat na po ra u traæ e nju na Ëi na za za jed niË kom obra nom, 4. trav nja 1949. pot pi san je Sje ver -

no at lant ski spo ra zum, kao jas no is ka za na od luË nost za Ëu va nje slo bo de, za jed niË kog nas ljed stva, ci vi li za ci je sa -

vez niË kih na ro da ute me lje ne na na Ëe li ma de mo kra ci je, in di vi du al nih slo bo da i pra va, ute me lje ne na na Ëe li ma

Po ve lje Uje di nje nih na ro da Pri re dio Draæ en JO NJIΔ

NATO - od bipolarizma do novih izazova

SVIJETN

A TO

3. veljaËe 2006. 21

Pos tu pak re vi zi je fran cus kogvojnog sek to ra po Ëeo je 1996.na ini ci ja ti vu pred sjed ni ka

Fran cus ke radi pri la god be voj nihpo ten ci ja la no vom stra te gij skomkon tek stu, teh no lo π kom na pret ku,kao i mo der nim pro ce du ra ma na ba -ve i me na dæ men ta. Pr vi kon kre tanpo tez u re vi zi ji obram be nog sus ta vaFran cus ke jest pro ved ba pret hod nogZa ko na o vojnim pro gra mi ma 1997.- 2002. ko ja je re zul ti ra la:

• us pjeπ nom pro ved bom pro fe sio -na li za ci je oruæ a nih sna ga i struk tu -ral nim pro mje na ma vojnog apa ra ta

• pok re ta njem mo der ni za ci je ma -te ri jal ne kom po nen te oruæ a nih sna -

ga, kao i kon so li da ci jom obram be nein dus tri je i teh no lo π ke ba ze i

• pok re ta njem eu rop ske obram be -ne po li ti ke.

Za tra ja nja pr vog pro gra ma pok re -nu ti su mno gi potpro gra mi, a nekisu i us pjeπ no pri ve de ni kra ju. Tu seprije svega mis li na pro fe sio na li za -ci ju oruæ a nih sna ga i sus pen di ra njein sti tu ta op Êe vojne ob ve ze. No,mo der ni za ci ja sredsta va na o ruæ a njai vojne opre me ide spo ri je ne go πtoje pla ni ra no, sto ga je u pla nu raz vo -ja na gla sak na zavr πet ku pro gra mako ji su u ti je ku, nji ho vo uvo e nje uoruæ a ne sna ge, kao i pok re ta njepos tup ka raz vo ja bor be nih sus ta va

iduÊe ge ne ra ci je. Pro gram 1997. -2002. bio je pr vi ko rak ka im ple -men ta ci ji mo de la 2015.

Is kust va s po dru Ëja obram be nogpla ni ra nja u post hlad no ra tov skomraz dob lju br zih i vaæ nih pro mje nais ka za na u do ku men ti ma, kao πto suplan 2015. i dva pe to go diπ nja pro -gra ma 1997. - 2002. i 2003. - 2008.is kris ta li zi ra la su po tre bu du go roË -ni jih pro miπ l ja nja. Nai me, tra ja njepro gra ma na o ruæ a nja i kaπ nje nja uraz vo ju no vih teh no lo gi ja za hti je va -ju pla ni ra nje i iza ho ri zon ta 2015.

Tekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

SrednjoroËni plan razvoja oruæanih snaga Republike Francuske donesen je pod nazivom “Zakon o vojnim pro-

gramima 2003 - 2008” i drugi je takav dokument u dugoroËnom procesu transformacije koji Êe rezultirati

“modelom 2015” koji francuske oruæane snage opisuje pridjevima: profesionalna, precizna, snaæna i sa sposo -

bnostima projekcije snaga Igor KAR NJU©

Plan razvoja francuskih oruæanih snaga u razdoblju 2003. - 2008.

VOJNA TEHNIKA

Plan razvoja francuskih oruæanih snaga urazdoblju 2003. - 2008.

Gi a

t

Naj mo der ni ji ra dars ki sus ta vi ivo e ni pro jek ti li zem lja-zraksvih do me ta uvelike ote æa va ju

zraË ne uda re na cil je ve na zem lji.Zbog to ga za pov jed ni ci suv re me nihzra ko plov nih sna ga æe le oruæ ja ko jaÊe omo gu Êi ti uniπ ta va nje cil je va sasi gur nih uda l je nos ti, a ko ja Êe bi tido volj no ma la i la ga na da se u ve li -kom bro ju pos ta ve na sva ki bor be ni

avion. Pi lo ti æe le oruæ ja πto ve Êegdo me ta (kako bi os ta la iz van do se -ga ne pri ja telj ske pro tuz raË ne obra -ne) ko ja Êe bi ti jed no stav na za ru -ko va nje. Po li ti Ëa ri pak traæe oruæ jako ja svo jom ci je nom ne Êe is praz ni tivojne pro ra Ëu ne. Pro iz vo a Ëi se tru -de da za do vo lje oba zah tje va po ku -πa va ju Êi na pra vi ti tak ve vo de Êe pro -jek ti le ko ji Êe pre ciz no uniπ ta va ti

sve vrs te cil je va naπto ve Êim uda l je -nos ti ma, a da im is -to dob no ci je na os ta -ne u prih vat lji vimok vi ri ma.

S Bo e in go vim vi -so ko au to ma ti zi ra -nim po go nom u St.Char le su (dræ a vaMis sou ri), iz ko jegma sov no iz la ze Jo -int Di rect At tackMu ni tion (JDAM)kom ple ti za na vo -

e nje pro jek ti la i s go to vo sva kimbor be nim avio nom u in ven ta ruAme riË kog rat nog zra ko plov stva os -po sob lje nim za nji ho vu upo ra bu,da ni kad su vo e ne bom be bi le ri -jet kost i kad je nji ho va upo ra ba bi lavr lo kom pli ci ra na Ëi ne se kao da le -ka pro π lost. Ali JDAM sam, ia ko jejef ti no i jed no stav no rje πe nje zamno ge pro ble me, ne moæe za do vo-l ji ti sve po tre be. Zbog to ga su uzad njih ne ko li ko go di na na is tojteh no lo gi ji kom pakt ne i jef ti ne sen -zors ke elek tro ni ke, jed no stav nogpla ni ra nja mi si ja i bol jih sus ta va zana vo e nje na cil je ve raz vi je ni joπna pred ni ji pro jek ti li. Iz me u 2004. i2006. naj ma nje su Ëe ti ri pot pu nono va vo e na pro jek ti la zrak-zem ljauπ la u ope ra tiv nu upo ra bu, uz joπmno go njih sprem nih da im se pri -druæe.

Tekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

3. veljaËe 2006.22

Una toË ne pre kid nom na pret ku u raz vo ju vo e nih pro jek ti la zrak-zem lja ost va re nom u pos ljed nja dva de set lje -

Êa spe ci ja li zi ra ni pro iz vo a Ëi i da lje in ten ziv no raz vi ja ju no ve ka ko bi od go vo ri li na sve ve Êe zah tje ve suv re me -

nih zra ko plov nih sna ga Pri pre mio Do ma goj MI»IΔ

RATNO ZRAKOPLOVSTVO

Pro jek ti li GBU-39/B, GBU-40/B i Brim sto ne

Brim sto ne je pro gla πen ope ra tiv nim na avio nuTor na do GR.4 u oæuj ku 2005.

3. veljaËe 2006. 23

Na vri je me us vo je na i uve de nau na o ruæ a nje, Ma xi mo vastroj opu π ka do bi la je i do da-

t nu pot vr du: kad se po zi cij ski ratraz vio do kraj njih gra ni ca ljud skeiz dræ lji vos ti, Bri tan ci su mu po ku πa -li dos ko Ëi ti izu mom no vog oruæ ja,ko je se te me lji lo na stroj opu π ki Ma -xim. Po jav lju je se 1916. go di netenk. Pr vi ten ko vi bi li su na o ruæ a niis klju Ëi vo stroj ni ca ma Ma xim-Vic -kers, dok se top u na o ruæ a nju ten -ko va po ja vio kas ni je.

Bri tan ske pje πaË ke pu π ke ap so lut -no su ne od vo ji ve od ime na J.P. Le -ea, kon struk to ra ro e nog u ©kot -skoj, a od go je nog u Ka na di. Stje ca -jem okol nos ti, Ja mes Pur vis Lee jesve svo je izu me na po dru Ëju kon -strui ra nja va tre nog oruæ ja stvo rio uSje di nje nim Ame riË kim Dræ a va ma,πto mu je na posljet ku do ni je lo iame riË ko dræ av ljan stvo. Una toË to -me, u svi je tu poz na va te lja oruæ jaime “Lee” au to mat ski aso ci ra nabri tan ske pje πaË ke pu π ke Le e-Met -ford i Le e-En field, a ko je su bi le os -nov no oruæ je bri tan skog pje πa πt vaod 1888. go di ne. Kon struk ci je svo -jih pu πa ka Lee je pa ten ti rao u En -

gles koj, Bel gi ji i Ru si ji.Po kon struk ci ji sprem ni ka i zat va -

ra Ëa Le e o ve pu π ke mno go du gu jusus ta vi ma Man nli cher i Mau ser, ko -je je Lee pro u Ëio, te su ga in spi ri ra -le na vlas ti to rje πe nje. Kad je ri jeË osprem ni ku, Le e ov je savr πe ni ji odoba na ve de na. Ne ki au to ri, po zi va -ju Êi se na iz vor ne na cr te, pret po -s tav lja ju da je Mau ser svoj sprem -nik usavr πa vao na te me lju Le e o vog.No, upra vo uvi dom u na cr te moæese tvr di ti da se ra di o pos ve raz li Ëi -tim kon struk ci ja ma sprem ni ka, a je -di no πto ih me u sob no po ve zu jejest Ëi nje ni ca da se u sva tri slu Ëa jara di o ku tijas tom sprem ni ku, ta koda je spo me nu ta pret pos tav ka ma lovje ro jat na.

Ti je kom 1885. u Ve li koj Bri ta ni ji jeoba vlje no is pi ti va nje Le e o ve pu π kes pos tra niË nim Bet hel-Bir to no vimku ti jas tim sprem ni kom. U to vri je -me su u Fran cus koj, Nje maË koj iRu si ji joπ uvi jek u re dov nom na o -ruæ a nju uz or ci pu πa ka s tu bu lar nimsprem ni kom. Ka ko su bri tan skivojni struËnja ci uo Ëi li da se u to do -ba Ni jem ci i Aus tro-Ugar ska in ten -ziv no ba ve kon strui ra njem pu πa ka

s ku ti jas tim sprem ni kom, Lee jenak nad no joπ i po bolj πao kon struk -ci ju svo je pu π ke, ukl ju Ëu ju Êi isprem nik. U V. Bri ta ni ji su ti je kom1887. oba vlje na po red be na is pi ti va -nja Le e o ve pu π ke s po bolj πa nimsprem ni kom i Le e-Bur to no ve s pos -tra niË nim sprem ni kom, a uz pri -mje nu Metfor do vog na Ëi na æli jeb -lje nja ci je vi na oba oruæ ja, te u no -vom ka li bru .402 (10,21 mm). Ka kosu u me uv re me nu ©vi car ci, na konpo ku sa s Ru bi no vom mo di fi ka ci jommet ka, sma nji li svoj sluæ be ni ka li -bar na 7,5 mm, to je po nu ka lo bri -tan ske vojne vlas ti da us vo je re zul -ta te πvi car skih is traæ i va nja i sma njesvoj ka li bar na 303 (7,69 mm). No -va je pu π ka sluæ be no us vo je na una o ruæ a nje bri tan ske voj ske, apredstav lja kom bi na ci ju Le e o vogzat va ra Ëa i sprem ni ka, te Met for do -vog na Ëi na æli jeb lje nja ci je vi. No vime tak, ka li bra 303, bio je u po Ëet kupu njen kom pri mi ra nim cr nim ba ru -tom, da bi se od 1902. po Ëeo pu ni tima lo dim nim.

Tekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

Britansko oruæjeBritansko oruæje

VOJNA POVIJEST

PjeπaËko naoruæanje zaraÊenih dræava tijekom I. svjetskog rata

Za razliku od

Francuske i Italije,

Velika Britanija je

pred rat bila solidno

naoruæana

pjeπaËkim oruæjem,

izvanredne kakvoÊe i

u dovoljnim koliËina-

ma, u Ëemu je bila

ravna NjemaËkoj

Dinko »UTURA

Au to se iz sto ti ne, iz ti su Êe gr laiz vi ne sre tan, sla van, uz ne senpo klik: “Mo re - mo re - eno do -

lje mo re!” Ne o pi si va je ra dost po -tres la du πa ma i sr ci ma Ëi ta veogrom ne i ne do gled ne broj ne sku pi -ne doπ l ja ka, i poz drav mo ru traj ao jemno ge i mno ge sa te! Vra ti le su seiz vid niË ke Ëe te, πto su ih kne zo vi na -pri jed sla li. S tim su Ëe ta ma doπ li ta -ko er lju di iz oko li π nih nas ta va nja,a bi li su sla ven ske ri