Business Plan Verzija 1.

,,PLAN d.o.o.

Ulica Vojvode Sinelia , 78250 Laktai

BUSINESS PLAN

Proizvodnja 100% prirodnih vonih sokova, punionica vode i distribucija pia

Autori projekta:Bojan Kresojevi Br. indeksa: 03/12Sara Pepi Br. indeksa: 06/12Drako Stanivukovi Br. indeksa: 47/12Milan Aljeti Br. indeksa: 297/12

SADRAJ:

REZIME41. OPIS PREDUZETNIKE IDEJE71.1. Istorija poslovne ideje71.2. Vizija71.3. Misija71.4. Ciljevi72. PROIZVOD82.1. Opis proizvoda82.2. Inovativni aspekti92.3. Potrebna tehnologija za uspostavljanje biznisa92.4. Mikro i makro lokacija172.5. Dodatna korist za kupce193. TRITE203.1. Mikro i Makro podaci203.2. Obim i trini potencijal203.3. Segmentacija203.4. Istraivanje trita213.5. Glavni kupci213.6. Konkurencija223.7. Pozicioniranje224. MARKETING244.1. Koncept marketinga244.2. Marketing miks244.3. Marketing plan275. MENADMENT285.1. Eksterna i interna analiza285.2. SWOT analiza305.3. Poslovna strategija305.4. Poslovni ciljevi315.5. Organizaciona shema325.6. Struktura menadmenta i zaposlenih325.7. Terminski plan346. PRAVNI ASPEKTI356.1. Institucionalni oblik organizacije356.2. Unutranja organizacija356.3. Statut356.4. Opti i posebni propisi u vezi sa proizvodom367. FINANSIJE377.1. Potrebna ulaganja377.2. Izvori sredstava387.3. Amortizacioni plan397.4. Projekcija plana prodaje417.5. Oekivani izdaci477.6. Bilans uspjeha487.7. Izvjetaj o novanim tokovima gotovine497.8. Ocjena trine rentabilnosti507.9. Ocjena drutvene rentabilnosti507.10. Procjena rizika518. RAZVOJ PREDUZEA528.1. Pravci rasta528.2. Metodi rasta529. PRILOZI53ZAKLJUAK54

4

REZIME

Preduzee ,,Plan osnovano je kao drutvo sa ogranienom odgovornou, odnosno kao preduzee za proizvodnju 100% prirodnih sokova I distributer ostalih pia. Nae preduzee proizvodi vone sokove bez kozervansa pod budnim kontrolom fabrike laboratorije. Kao kljuan segment proizvodnje sokova jeste voda. Ulaganjem u poboljanje izvorita vode ,,Orlov kamen kod Mrkonji grada doprinosimo diferenciranju naih sokova od konkurentskih. Nae preduzee posjeduje postrojenje za punjenje flaa od pola litre, sa kapacitetom od 2 000 flaa na sat, kao i dva postrojenja za punjenje kartonskih (brik) pakovanja. Maine koje koristimo nabavili smo od dobavljaa ,,Euclidd.o.o. iz Hrvatske (Vinkovci). Proizvodni proces u skladu je sa ,,Smjernicama za vone sokove, vone nektare i sline proizvode propisanih od strane SAVJETA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE i AGENCIJE ZA BEZBJEDNOST HRANE BOSNE I HERCEGOVINE.

,,Plan sokovi imaju privlanu ambalau i pakuju se u tetra pak ambalau (2l, 1l, 0,5l i 0,2l) i u boce (0,5l).Prilikom odreivanja prodajne cijene naih proizvoda u obzir smo uzimali nekoliko vanih kriterija. Kupovna mo potroaa, cijene konkurentskih proizvoda i trokovi poslovanja su prema naem miljenju najvaniji kriteriji prilikom odreivanja prodajne cijene.

Na proizvodni pogon smjeten je u Ulici Vojvode Sindjelica bb, Laktai. Zemljite je veliine 10 000 m2, odnosno 11 duluma i nalazi se kod fudbalskog stadiona u Laktaima, u neposrednoj blizini ipsare. Diskont pia se nalazi na lokaciji Gundulieva 102, Banja Luka u poslovnom prostoru stambene zgrade.

Ono po emu se razlikujemo od konkurencije jeste injenica da na 100% prirodan sok koji se odmah nakon presovanja ili neke druge metode prerade pasterizuje i puni u sterilisane boce, sadri sve ivotne sastojke iz svjeih plodova voa. Tu ponajprije mislimo na brojne vitamine, minerale, kiseline, ali i najvaniju ,,ivu vodu iz voa. Plan sokovi su proizvedeni od runo ubranog voa koje je gajeno na provjerenim vonjacima. Naziv ,,100% prirodni sokovi nije uzalud: oni predstavljaju najbolje iz prirode u jednoj ai i pruaju samo najbolje iz prirode svojim potroaima.

Makro trite naeg preduzea predstavlja podruje Bosne i Hercegovina, kao i okruenja odnosno trite Srbije i Hrvatske. Vone sokove emo distribuirati na tritu Bosne i Hercegovine, dok emo flairanu vodu prodavati na istom tritu, ali i izvoziti u Hrvatsku i Srbiju. Mikro trite naeg preduzea predstavlja banjaluka regija. Zastupljenost naih proizvoda upravo je najvea u gradu Banja Luci, gdje distribuciju vrimo preko sopstvenog distribucionog centra. Nae proizvode e koristiti restorani, supermarket i prodavnice, kao i kiosci. Segmentaciju naih kupaca vrimo prema ciljevima upotrebe vonih sokova. Vone sokove, prema istraivanjima, najvie koriste mladi to je posljedica zdravog uinka vonih sokova. Pored mladih, za nae proizvode su zainteresovani sportisti, rekreativci i svi drugi koji zdravo ive. Prema polnoj strukturi primjetna je razlika u potronji bezalkoholnih negaziranih napitaka, gdje je vea konzumacija na strani enske populacije priblino 12%.

Nai najvei kupci su trgovaki lanci i supermarketi: Intereks, Konzum, Merkator, Maksi, Tempo, Fis, Best, Moj market i sl. zatim najznaajniji restorani: Integra Banja Luka, McDonalds Banja Luka, erdan Gradika, Restoran Master Banja Luka, Ognjite Banja Luka i drugi. Isto tako imamo sklopljene ugovore sa benzijskim pumpama kao to su: OMV, Nestro Petrol, Krajina Petrol i drugi, te niz manjih samoposluga i prodavnica mjeovite robe irom Bosne i Hercegovine.

Dobavljai su renomirani proizvoai i uvoznici voa u Bosni i Hercegovini i regionu, a to su vonjaci Agromiks Jablanica Gradika, Sangrija Nevesinjsko Polje, Agroklub Split, Plantae Mari Herceg Novi.

Najvei direktni konkurenti naeg preduzea su Vino upa, Fruktal, Nektar, Jamnica, Fruvita i drugi. Indirektni konkurenti naem preduzeu su: Coca Cola, Pepsi Cola, Bingo i drugi. Kada se konkurencija posmatra na mikro tritu tu je najvee uee Vino upe i Nektara od glavnih konkurenata, dok je od indirektnih konkurenata najuticajnije preduzee Coca Cola. Najvei konkurenti u proizvodnji flairane vode u Bosni i Hercegovini i regionu su: Jana, Bistra, Prolom, Studena, dok kod indirektnih konkurenata najistaknutiji su Jamnica, Vitinka i Knjaz Milo.

Nae preduzee je organizovano po predmetnom principu departmanizacije. Sastoji se iz tri profitna centra. Proizvodnja vonih sokova, punionica vode i distribucioni centar predstavljaju tri poslovne jedinice koje su predmetno i teritorijalno odvojene. Preduzee Plan zapoljava 149 radnika, od toga je 6 radnika visoke strune spreme, 31 radnik ima srednju strunu spremu, 79 kvalifikovanih i 33 nekvalifikovana radnika. Od 6 radnika visoke strune spreme 4 diplomirana tehnologa i 2 diplomiranih ekonomista.

Nae najvee realne snage su povoljnost lokacije preduzea, svjesnost o znaaju kvaliteta proizvoda, inovacija u proizvodnom procesu, upotreba savremene tehnologije, iskustvo i kvalifikovanost zaposlenih,stepen iskoritenosti kapaciteta zaposlenih, svijest o znaaju usavravanja zaposlenih i promocija.

Prethodno istaknute snage emo usmjeriti na osvajanje trita i kreiranje brenda, kao i na ostvarivanje konkurentske prednosti. U zavisnosti od finansijske situacije, planiramo proiriti nae poslovanje otvaranjem novih proizvodnih pogona u drugim regijama i dravama, kako bi rizik od konkurencije sveli na najmanji nivo. Ulagaemo maksimalne napore i novana sredstva u istraivanje trita i zahtjeva kupaca kako bismo proizvodni ciklus unaprijedili i usavrili proizvode. Preferencije kupaca se mijenjaju, kao i zasienost trita vonim sokovima i iz ovog razloga na sektor marketinga ima zadatak da nas predstavi kao jedinstvene i kvalitetne proizvoae.

1. OPIS PREDUZETNIKE IDEJE1.1. Evolucija preduzetnike idejeIdeja o pokretanju preduzea ,,Plan d.o.o. nastala je na kao odluka grupe preduzetnika. Bojan Kresojevi, Sara Pepi, Drako Stanivukovi i Milan Aljeti su pokretai biznisa i idejni tvorci brenda ,,Plan sokova.Velika ponuda pia na tritu uslovila je izdvajanje odreenog broja proizvoaa sokova razliitog kvaliteta i karakteristika. Pojedini sokovi su djelimino zadovoljili na ukus, ne u potpunosti. S obzirom da je u savremenim uslovima poveana svijest potroaa o znaaju zdrave hrane za zdravlje proizvodnja 100% prirodnih sokova je djelatnost kojom smo odluili da se bavimo.1.2. Vizija,,Plan d.o.o. postae internacionalni brend za proizvodnju i distribuciju pia, kako na domaem, tako i na inostranom tritu. Ovo emo postii time to emo zadovoljiti sve evropske standarde i kriterije pri proizvodnji.1.3. MisijaNau proizvodnju emo osavremeniti i time obezbijediti prvoklasne sokove kojima emo stei iroku naklonost kupaca. Uloiemo maksimalne napore kako bismo stekli preferenciju potroaa koji e nas ocijeniti kao vodee proizvoae sokova. Time potvrujemo tezu da emo biti trino priznati i poznati po kvalitetu s kojim ne pravimo kompromis.1.4. CiljeviS obzirom na prethodno utvrenu viziju i misiju preduzea, uz uvaavanje zahtjeva da ciljevi treba da budu jasni, realni i ostvarivi, strateki ciljevi naeg preduzea obuhvataju: proizvodnju proizvoda visokog kvaliteta, ostvarivanje dugorone profitabilnosti I likvidnosti, poveanje trinog uea, stvaranje uslova za poveanje produktivnosti rada i uvoenje savremene tehnologije, stimulisanje razvoja kreativnosti u cilju uvoenja inovacija.

2. PROIZVOD2.1. Opis proizvodaProizvodna djelatnost u uslovima savremene trine privrede zahtijeva paljivo odabran proizvodni proces. Velika konkurencija izmeu proizvoaa dovodi u pitanje opstanak preduzea i za sobom ostavlja veliki broj neuspjelih pokuaja osvajanja trita. Stoga, praktine potrebe nalau da se izvri sistematizacija proizvodnog asortimana. Brojna ponuda sokova raznih proizvoaa uslovljava diverzifikaciju ponude koja je uinjena u preduzeu ,,Pland.o.o. koje koristi savremenu opremu i tehnologiju u obavljanju proizvodnog procesa.Nae preduzee proizvodi 100% prirodne vone sokove bez kozervansa pod budnim kontrolom fabrike laboratorije. Pogodni su za kozumaciju od strane najmlaih potroaa upravo zbog svojih karakteristika jer ne sadre vjetake arome i eere. Za nae sokove garantujemo da predstavljaju samo cijeeno i bez kozervansa sauvano voe. Sokovi ne sadre aditive, konzervanse, pri proizvodnji nije izgubljen niti jedan hranjiv sastojak. Rezultat je ist, hladno iscijeen sok. U naoj ponudi se nalaze prirodni sokovi od narande, limuna, jabuke, kruke, brusnice, kao i multivitaminski sok u razliitim pakovanjima. Voe je runo ubrano sa plantaa najpouzdanijih uzgajivaa irom regije. Kao kljuan segment proizvodnje sokova jeste voda. Ulaganjem u poboljanje izvorita vode ,,Orlov kamen kod Mrkonji grada doprinosimo diferenciranju naih sokova od konkurentskih. Dopustili smo poveanje trokova dopreme iste izvorske vode zbog date garancije u 100% prirodne sokove. Ovim inom poboljali smo i vodosnadbjevanje dijela stanovnitva u tom predjelu, to je do sada bio jedan od problema te optine. Nai sokovi tite potroae od tetnih uticaja koji su posljednjih par godina bili povezani sa proizvoaima sokova. Mi promoviemo sigurnost i zatitu od opasnih bakterija ukljuujui E.Coli, koje su otkrivene u nekim svjeim i minimalno preraenim sokovima. Prirodni sokovi nas snadbijevaju mnogim bitnim nutrijentima, ali konzumiranje nepreraenih sokova moe izazvati zdravstvene rizike u porodici potroaa. US FDA (US Food and Drug Administration) je primila izvjetaje o opasnim bolestima koje se prenose hranom, koje su takoe naene u sokovima od voa i povra koji nisu bili tretirani na nain koji bi eliminisao tetne bakterije. 100% prirodni sokovi su lako probavljivi i daju puno trenutne energije. Preporuuju se za vrijeme inakon fizike aktivnosti zbog visokog sadraja kalija i prirodnog eera. Takoe, nai prirodni sokovi dobri su u vraanju energije te pomau kodumora. Vitamini, minerali i bioflavonoidi, kao i prirodni eeri i vone kiseline, osvjeavaju u bilo koje doba dana.Zarad kvaliteta naih sokova, preuzeli smo na sebe vei iznos trokova dopreme (transporta voa) i odravanja. Mogunost uvoza jeftinijeg i nekvalitetnijeg voa iz drugih krajeva je iskljueno jer nam povjerenje kupaca mnogo znai.

2.2. Inovativni aspektiNa 100% prirodan sok koji se odmah nakon presovanja ili neke druge metode prerade pasterizuje i puni u sterilisane boce, sadri sve ivotne sastojke iz svjeih plodova voa. Tu ponajprije mislimo na brojne vitamine, minerale, kiseline, ali i najvaniju ,,ivu vodu iz voa. Kod koncentrata je upravo to jedna od najveih razlika ,,iva voda isparava prilikom zagrijavanja soka i dobivanja koncentrata te se kasnije, pri proizvodnji soka, za razrjeivanje koristi izvorska ili obina voda iz vodovoda kako bi se dobio sok jer se ,,iva voda iz voa vie ne moe vratiti u koncentrat obzirom da je izdvojena u procesu kondenzacije koncentrisanog soka. Nai sokovi pruaju bogatstvo ukusa.Prirodni sokovi imaju brojne zdravstvene prednosti, a s obzirom da potroai sve ee ove sokove uvrtavaju u svakodnevnu ishranu, mi uvamo sve hranljive materije iz voa kako bismo zadovoljili njihove potrebe. Sok od jabuke bogat je vitaminima A, B, i C, kao i mineralima poput kalcija, magnezija, fosfora i kalija. Pomae u lijeenju artritisa i reumatskih bolesti, umiruje organizam, te isti probavni sustav.Sok od limuna sadri vitamine B, C i P. Odlian je za detoksikaciju organizma i ienje koe.Sok od narande takoe obiluje vitaminima i mineralima. Naranda smiruje nervni sistem, te je uinkovita u lijeenju nervoze, stresa i nesanice.Slatka kruka jaa srce, a njeno sjeme pomae kod bolesti plua i jaa eludac. Ovo voe, takoe, jaa cijeli organizam, utoljava e.Sok od brusnice je bogat vitaminom C, K i vitaminom E, kao i niskim udjelom natrija i masti.Ima visoke koncentracije antioksidanta fenola, koji moe pomoi u prevenciji bolesti srca i nekih oblika raka. Neke studije pokazuju da sok od brusnica pozitivno utjee na zdravlje srca.2.3. Potrebna tehnologija za uspostavljanje biznisa Proces proizvodnje soka na prvi pogled izgleda jednostavan, ali je zapravo rije o kompleksnom postupku dobijanja kvalitetnog rezultata. Nae preduzee posjeduje postrojenje za punjenje flaa od pola litre, sa kapacitetom od 2 000 flaa na sat, kao i dva postrojenja za punjenje kartonskih (brik) pakovanja. Kapacitet linije je 6 000 pakovanja na sat. Voda je input od kojeg zavisi kvalitetnaih sokova, te smo joj iz tog razloga poklonili veliku panju. Zahvaljujui svom geografskom porijeklu, prirodnom okruenju i ekolokoj istoi podruja na kome izvire (izvorite ,,Orlov kamen), voda ne podlijee dodatnim filtracijama, pa se sa sigurnou moe rei - kakva je na samom izvoru, takva je u flairanoj ambalai. Specifian postupak flairanja omoguava odravanje prirodnog sastava vode, bez ikakvih izmjena sve do trenutka potronje.Maine koje koristimo nabavili smo od dobavljaa ,,Euclidd.o.o. iz Hrvatske (Vinkovci), a iji je pregled dat ispod: Maina za sortiranje voa i povraOva maina je idealna za sortiranje raznih vrsta voa I povra. Napravljena je u potpunosti od nehrajueg elika. Cijevi koje predstavljaju kljuni dio mehanizma su presvuene posebnim slojem nehrajueg elika to im uveliko produava vijek trajanja.

Slika 2.1. Maina za sortiranje voa I povra EUCLIDMaina za pranje voa i povraSastoji se od posude za pranje, visokotlanog centrifugalnog ventilatora, sekcije za prskanje oprane robe istom vodom, sapnica za rasprskavanje vode i potrebne armature za punjenje, pranjenje i rasprskavanje vode. Pranje se vri postupkom barbotiranja, odnosno mijeanja robe zrakom koji se upuhuje na dnu posude s vodom. Nakon pranja roba se prska istom vodom iz vodovoda, ime se s povrine uklanjaju ostaci neistoa, te istresa u mlin.

Slika 2..2. Ureaj za pranje voa i povra EUCLID tip UP 600Mlin za voe i povre: Rotirajua lopatica mlina pogoni se elektromotorom. Reue povrine su izmjenjive, ime se omoguava mljevenje voa i povra na razliitu finou samljevene mase, kako bi se, obzirom na zrelost i tehnoloke znaajke voa i povra postigla najbolja iskoristivost pri kasnijem preanju. Veliina i oblik otvora mlina prilagoeni su izlaznom lijevku ureaja za pranje voa i povra.

Slika 2.3.. Mlin za voe i povre EUCLID tip M 600Hidraulika (pack) prea:Opremljena je hidraulikim agregatom tlaka 400 bar, te hidraulikim cilindrom s upravljakim ventilom i manometrom. Okvir pree izraen je od masivnih elinih profila. Radne ploe i posuda za prihvat soka izraeni su od nehrajueg elika. Prea je opremljena dvostrukim kompletom za preanje (radne ploe, posuda za sok, filtar tkanine), ime se omoguava formiranje drugog paketa za vrijeme dok traje preanje prvog. Uz preu se isporuuju dva kompleta ploa od nehrajueg elika, te filtar tkanina. Radne znaajke procesa preanja (silu i vrijeme preanja) mogue je podeavati. Kod tehnoloki zrele jabuke iskoristivost preanja je iznad 80%. Ukoliko su jabuke prezrele, potrebno je prije preanja izvriti enzimsku obradu, kako bi se poveala iskoristivost preanja.

Slika2.4. Hidraulika (pack) prea EUCLID tip HP 120

Naplavni filtar:Izraen je od nehrajueg elika, te opremljen naplavnom vreom povrine 20 m2, cirkulacijskom pumpom i manometrom.Pasterizator:Izraen je u potpunosti od nehrajueg elika. Spremnik vode sa spiralnim izmjenjivaem topline toplinski je izoliran, s vanjskom oblogom od nehrajueg elinog lima. Pasterizator je opremljen elektrinim grijaima ukupne snage 12 kW, dvobrzinskom cirkulacijskom pumpom, te mikroprocesorskim regulatorom temperature vode i temperature soka. Postie se vrlo visoka preciznost regulacije od +0C/-1C, to omoguava postizanje visoke kvalitete soka.

Slika 2.5. Pasterizator EUCLID tip P 120Hladnjak boca s rekuperativnim predgrijaem soka: Sastoji se od poliesterskog spremnika za vodu s potrebnom armaturom za punjenje i pranjenje, u koji je ugraen kliza za gajbe s bocama. U gornjem dijelu spremnika ugraen je spiralni izmjenjiva topline od nehrajueg elika za predgrijavanje soka. Na ovaj je nain omogueno iskoritavanje topline osloboene hlaenjem boca za predgrijavanje soka prije ulaska u pasterizator, te uteda ukupne energije potrebne za proizvodnju soka.

Slika 2.6. Hladnjak boca s predgrijaem soka EUCLID tip HBR 600Tehnologija proizvodnje i obuka:U cijenu linije ukljuena je obuka za standardizovanu tehnologiju proizvodnje soka. Obuku izvodi jedan od najveih evropskih strunjaka za voarstvo i tehnologije prerade voa, Franc Kotar, dipl. ing.Polazei od navedenih poluproizvoda kao osnovnih komponenata osvojen je veoma irok asortiman visokokvalitetnih vonih sokova po kojima je ova industrija zaista prepoznatljiva na tritu. Korekcija (finalizacija) se danas odvija po savremenim tehnolokim postupcima u namjenski izgraenim odjeljenjima sa automatskim (raunarskim) upravljanjem. Naime, osnovne komponente, pripremljene pomone komponente (voda, eerni sirup, limunska kiselina i dr.) se precizno odmjeravaju i doziraju, a finalni proizvod automatski kontrolie, ime se obezbeuje ujednaen zahtijevani kvalitet. Pripremljen sok se poslije pasterizacije puni u razliitu ambalau (staklena, kompleksna, PET i dr). Za pripremu ambalanih jedinica, doziranje i zbirna pakovanja, danas se u domaoj industriji koriste najsavremenija tehnoloka dostignua. Nai sokovi pune se u tetrapak ambalae od 2l, 1l, 0,5l, kao I u staklene boce od 0,25l.

Za punjenje sokova u Tetra Pak ambalau koristimo maine proizvoaa Shuaifei Drink Machinery Co., Ltd:

Slika 2.7. Tetra Pak Aseptic Maina za punjenje i pakovanjeZa punjenje sokova u staklene boce koristimo:

Slika 7. 3 u 1 maina za punjenje sokova

Tehnoloki proces proizvodnje odvija se, praktino, u tri faze:- prerada voa do poluproizvoda,- korekcija poluproizvoda i- punjenje u pripremljenu ambalau.Voni sokovi se proizvode iz direktne prerade svjeeg ili zamrznutog voa, doradom matinih sokova i finalizacijom proizvoda tokom cijele godine. Meutim, ve smo istakli da proces proizvodnje nije prost, te da je visoko automatizovan.Tehnoloki postupakProizvodnja vonih sokova odvija se po usklaenom tehnolokom postupku:1. Izbor sirovine Kada bira sirovinu za sokove ,,Fructusd.o.o. uzima najbolje iz prirode, neoteeno voe u punoj tehnolokoj zrelosti gajeno na padinama breuljaka irom prostora bive Jugoslavije, uz minimalnu primjenu agrotehnikih mjera.

2. Prijem sirovine Pri prijemu sirovine vri se rigorozna kontrola kvaliteta, jer je dobar kvalitet sirovine preduslov dobrog kvaliteta gotovog proizvoda.

3. Pranje - Nakon prijema vri se obavezno pranje sirovine (voa) istom, pijaom vodom.

4. Inspekcija kontrola i odabir - Obavlja se runo, na inspekcionim trakama, odvajaju se truli plodovi i druge zaostale neistoe.

5. Mlevenje Nakon to se odvoje isti i zdravi plodovi pristupa se dezintegraciji plodova, tzv. mljevenju.

6. Blaniranje i hladjenje Masa dobijena mljevenjem se zagrijava na temperaturi od 80 -90C, a zatim hladi.

7. Depektinizacija Razgradnja pektina uz upotrebu pektolitikih enzima.

8. Presovanje (cijeenje) U predhodnoj fazi dobijena masa se presuje i iz nje nastaje matini sok. Cijeenje se vri u cijednici tipa ,,Bucher i na trakastim cijednicama.

9. Pasterizacija podrazumijeva tretiranje matinog soka na visokim temperaturama.

10. Filtriranje ,,Fructus primjenjuje dva postupka filtriranja matinih sokova: Klasini postupak filtriranja na naplavnom i vacuum filteru uz pomo elatina i bentonita. Filtriranje na keramikim mikrofilterima bez dodataka sredstava za bistrenje.Na ovaj nain dobijaju se bistri voni matini sokovi, koji se nakon rigorozne kontrole kvaliteta pune u brik ambalau i na trite plasiraju pod brendom ,,Fructus 100% sokovi. Proizvodni proces u skladu je sa ,,Smjernicama za vone sokove, vone nektare i sline proizvode (http://www.undp.ba/upload/publications/Smjernice%20za%20vocne%20sokove_srpski%20jezik.pdf) propisanih od strane SAVJETA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE i AGENCIJE ZA BEZBJEDNOST HRANE BOSNE I HERCEGOVINE. 2.4. Mikro i makro lokacijaNa proizvodni pogon smjeten je na adresi vojvode Sindjelica bb, Laktasi. Zemljite je veliine 10 000 m2, odnosno 11 duluma i nalazi se kod fudbalskog stadiona u Laktaima, u neposrednoj blizini ipsare. Posjeduje svu potrebnu dokumentaciju kao potvrdu o doputenosti gradnje. Karakteristike zemljita su pogodne za razvoj nae djelatnosti jer je obezbijeena elektrina energija i voda. Do fabrike se dolazi uredjenim prilaznim putem. U blizini je glavne saobraajnice, auto puta Banja Luka - Gradika to uveliko doprinosi tvrdnji o povoljnoj lokaciji zemljita (fabrike). Napominjemo, naa fabrika je smjetena, projektovana i koritena na nain da ne ometa proizvodnju. Objekat je uklopljen u krajolik, tako da ne mijenja karakteristike i izgled zemljita ili konfiguraciju terena.

Slika 2.8. Prvobitni Izgled zemljitaprije izgradnje fabrike

Slika 2.9.. Lokacija fabrikeVodu, kao sastavni i neophodan element proizvodnje dobavljamo sa izvorita Orlov kamen, koji se nalazi na planini Lisini na nadmorskoj visiniod 870 metara. Voda izvire usred netaknute planinske oaze, na obroncima planine Lisine. U blizini izvorita nalazi se jo jedan pogon gdje se puni ista izvorska voda. Zahvaljujui jednom od najviih izvora u Republici Srpskoj, a i ire, voda koja predstavlja kljuan input u proizvodnji ima svje i pitak ukus koji je karakteristian samo za planinske izvorske vode. Lokacija na kojoj se voda puni nalazi se u ekolokoj zoni u kojoj ne postoji bilo kakva vrsta zagaenja. Zahvaljujui svom geografskom porijeklu, prirodnom okruenju i ekolokoj istoi, voda ne podlijee dodatnim filtracijama, pa se sa sigurnou moe rei - kakva je na samom izvoru, takva je u flairanoj ambalai - Specifian postupak flairanja omoguava odravanje prirodnog sastava vode, bez ikakvih izmjena sve do trenutka potronje.

Na diskont pia se nalazi na lokaciji Gundulieva 102, Banja Luka u poslovnom prostoru stambene zgrade. Smjeten je u strogom centru grada, preko puta gradskog stadiona, to obezbjeuje njegovu vidljivost i lak pristup. Prostor je veliine 1000 m2 I nove je gradnje to potvruje izvanredne uslove u kojima prodajemo nae I proizvode drugih proizvoaa.

2.5. Dodatna korist za kupceNa tritu je prisutan veliki broj proizvoaa sokova koji uvjeravaju potroae u istinitost reklama za proizvode koje prodaju. Danas, kada je zdravlje potroaa dovedeno u pitanje, potreba za provjerenim proizvodima se naglo poveava. Jedemo vie, ali smo sve manje u kontaktu s onim to jedemo. Sve je vie novih okusa i vie ili manje egzotinih gastronomskih iskustava, ali svakodnevna hrana, hrana koja nas izgrauje, esto je zamrznuta ili prepuna dodataka i pojaivaa okusa. Izvorna namirnica, plod industrijski obraene zemlje, izgubila je okus. Mislimo na plod u optem smislu: bilo to povre, itarice ili voe.Nai sokovi od voa daju energiju i, osim svog profinjenog okusa, ako ih kombinujemo s hranjivom i uravnoteenom prehranom, imaju proiavajua, regenerativna i revitalizirajua svojstva.Mi sebi ne dozvoljavamo luksuz zavaravanja potroaa. Ne pravimo kompromis sa kvalitetom proizvoda. Voda sa izvora ,,Orlov kamen prola je domae i inostrane laboratorijske analize koje su pokazale da voda ima idealan odnos kalcijuma i magnezijuma, te nizak nivo natrijuma. U blagodetima ove vode mogu da uivaju potroai svih uzrasta bez razmiljanja o posljedicama koje donosi voda koju konzumiraju. Nai sokovi su proizvedeni od runo ubranog voa koje je gajeno na provjerenim vonjacima. Naziv ,,100% prirodni sokovi nije uzalud: oni predstavljaju najbolje iz prirode u jednoj ai. Izuzetno su pogodni kao osvjeenje sportistima nakon naporne fizike aktivnosti , kao i rekreativcima. Plan sokovi, iskonski isti i potpuno prirodni, izvrsni su za odravanje dobre forme i izgleda jer sa svakom aom pridonosi odravanju vitalnosti i vraaju prirodnu ravnoteu u tijelu.

3. TRITE3.1. Makro i mikro podaciTrite naeg preduzea moemo posmatrati sa makro i mikro aspekta. Makro aspekt posmatranja naeg trita podrazumijeva sveukupnu irinu trita gdje se nai proizvodi pojavljuju. Dok mikro aspekt istog podrazumijeva dio makro trita na kojem je vee uee naih proizvoda. Makro trite naeg preduzea predstavlja podruje Bosne i Hercegovina, kao i okruenja odnosno trite Srbije i Hrvatske. Vone sokove emo distribuirati na tritu Bosne i Hercegovine, dok emo flairanu vodu prodavati na istom tritu, ali i izvoziti u Hrvatsku i Srbiju. Prema statistikim podacima, prosjena potronja vonih sokova i nektara u Bosni i Hercegovini iznosi 20l po stanovniku. Prosjena potronja flairane vode u Bosni i Hercegovini iznosi 70l po stanovniku godinje, dok je u Srbiji i Hrvatskoj taj nivo na 80l po stanovniku.Mikro trite naeg preduzea predstavlja banjaluka regija koja se prostire na povrini od 1,232 km2. U ovoj regiji prema procjenama demografa ivi 700.000 stanovnika. Banjaluka regija se nalazi u irem sreditu Bosne i Hercegovine pa prema tome ima povoljan demografski poloaj sa aspekta distribucije proizvoda na trite Bosne i Hercegovine.3.2. Trini potencijalTrini potencijal potronje vonih sokova u Bosni i Hercegovini, koja ima oko 4 miliona stanovnika, iznosi 80 miliona litara. Trini potencijal Bosne i Hercegovine u potronji flairane vode iznosi 280 miliona litara, dok ukupan trini potencijal regiona u otronji flairane vode iznosi milijardu litara flairane vode. Kada je u pitanju trite resursa nae djelatnosti, situacija je vie nego zadovoljavajua. Podruje Balkana, za razliku od drugih podruja u svijetu, posjeduje visok potencijal zdravih voda i izvorita. Isto tako povoljni su uslovi za uzgoj jabuka i kruaka, pa je i nabavna cijena veoma povoljna, kao i trokovi nabavke. Ostalo voe neophodno za nae sokove nabavljamo od dobavljaa iz regiona.3.3. Segmentacija trita (geografska i segmentacija kupaca)Nae trite je u uem smislu koncentrisano na banjalukoj regiji, iji je centar grad Banja Luka. Sam grad Banja Luka ima vie od treinu stanovnika, naseljenih u ovom podruju. Prema tome zastupljenost naih proizvoda upravo je najvea u gradu Banja Luci, gdje distribuciju vrimo preko sopstvenog distribucionog centra. Nae proizvode e koristiti restorani, supermarket i prodavnice, kao i kiosci. Segmentaciju naih kupaca vrimo prema ciljevima upotrebe vonih sokova. Vone sokove, prema istraivanjima, najvie koriste mladi to je posljedica zdravog uinka vonih sokova. Pored mladih, za nae proizvode su zainteresovani sportisti, rekreativci i svi drugi koji zdravo ive. Prema polnoj strukturi primjetna je razlika u potronji bezalkoholnih negaziranih napitaka, gdje je vea konzumacija na strani enske populacije priblino 12%. Kada je u pitanju potronja vode, ona je odreena kao najegzistencijalnija potreba. Ali kada je upotreba i konzumacija flairane vode u pitanju, ipak postoji odreena segmentacija trita. Flairanu vodu najee koriste: poslovni ljudi, omladina, sportisti i svi koji ele zdravo da ive. Prema polnoj strukturi se ne primjeuje znaajno odstupanje, isti sluaj je i sa geografskom rasprostranjenou.3.4. Istraivanje tritaKoriteni podaci o tritu su sekundarnog karaktera, odnosno podaci koji su rezultati nekih od prethodnih istraivanja trita. Prema ovim podacima, 16% stanovnika Bosne i Hercegovine prije vone sokove svakoga dana, dok 14% ispitanika pije 4-6x nedeljno, a 35% njih pije 2-3x nedeljno. Analize su pokazale da je postojan trend supstitucije zaslaenih i gaziranih pia, sa vonim sokovima, koji su prema medicinskim ispitivanjima zdraviji, meutim, taj process je veoma niskog intenziteta. Isto tako primjetan je sveukupan trend promocije zdravog ivota uopteno, pa se oekuje i proirenje ovog trita, kao komponente zdravog ivota. Istraivanja su pokazala da prodajni lanci (Merkator, Intereks i dr.) imaju uee u realizaciju vonih sokova od 35%, dok manjih supermarketi uestvuju sa 29%, ostalo otpada na prodavnice mjetovite robe i kioske (1%). Flairanu vodu pije 17% ispitanika 5-7x nedeljno, dok 25% ispitanika pije 1-3x nedeljno. Primjetan je znaajan rast potronje vonih sokova i vode u toku ljetnih mjeseci.3.5. Glavni kupci i dobavljaiNai najvei kupci su trgovaki lanci i supermarketi: Intereks, Konzum, Merkator, Maksi, Tempo, Fis, Best, Moj market i sl. zatim najznaajniji restorani: Integra Banja Luka, McDonalds Banja Luka, erdan Gradika, Restoran Master Banja Luka, Ognjite Banja Luka i drugi. Isto tako imamo sklopljene ugovore sa benzijskim pumpama kao to su: OMV, Nestro Petrol, Krajina Petrol i drugi, te niz manjih samoposluga i prodavnica mjeovite robe irom Bosne i Hercegovine.Nai dobavljai sa najznaajnijim ueem su vonjaci Agromiks Jablanica Gradika, Sangrija Nevesinjsko Polje, Agroklub Split, Plantae Mari Herceg Novi. Sa dobavljaima smo sklopili dogovre o drugoronoj saradnji i navedeni dobavljai e imati najvee uee u dobavljanju voa koje je osnovni input nae djelatnosti. Vonjaci Agromiks e nam dobavljati kruke (1,05 KM) i jabuke (1,00 KM), Sangrija je dobavlja brusnice (1,23 KM), Agroklub Split je na dobavlja limuna (1,16 KM) i dobavlja narandi su Plantae Mari Herceg Novi (1,18). Vei dio nabavke e se vriti sopstvenim vozilima (kamionima), dok je sa vonjacima Agromiks potpisan ugovor o franko skladitu kupca. Kada se radi o nabavci eera, potpisan je ugovor sa preduzeem Agrogold Bro.3.6.KonkurencijaNaa konkurencija se moe segmentirati na konkurenciju u proizvodnji vonih sokova i nektara, koja predstavlja direktnu konkurenciju naem preduzeu, isto tako treba uzeti u obzir i preduzea koja se bave proizvodnjom gaziranih sokova, koji isto tako imaju uticaj na potencijal naeg trita. Najvei direktni konkurenti naeg preduzea su Vino upa, Fruktal, Nektar, Jamnica, Fruvita i drugi. Indirektni konkurenti naem preduzeu su: Coca Cola, Pepsi Cola, Bingo i drugi. Kada se konkurencija posmatra na mikro tritu tu je najvee uee Vino upe i Nektara od glavnih konkurenata, dok je od indirektnih konkurenata najuticajnije preduzee Coca Cola. Najvei konkurenti u proizvodnji flairane vode u Bosni i Hercegovini i regionu su: Jana, Bistra, Prolom, Studena, dok kod indirektnih konkurenata najistaknutiji su Jamnica, Vitinka i Knjaz Milo.

3.7. Pozicioniranje na trituNae preduzee se tek osniva s toga za cilj ima vrsto pozicioniranje u regiji kao i uee na podruju irom Bosne i Hercegovine. Preduzee je potpisalo dogovre za saradnju sa svojim kupcima koji su nam pruili povjerenje. Trite vonih sokova u Bosni i Hercegovini najvie zauzimaju pet proizvoaa a to su: Vino upa, Fruktal, Nektar, Jamnica i Fruvita sa zajednikim ueem od 63%, cilj naeg preduzea jeste da se pozicionira na tritu Bosne i Hercegovine, odmah iza vodeih proizvoaa. Najvee uee na tritu obine flairane vode ima Jana koja zauzima 47% ovog trita.

Grafikon 3.1.

Grafikon 3.2.

4. MARKETING4.1. Koncept marketingaNae ciljno trite je podruje banjaluke regije, u uem smislu i podruje Bosne i Hercegovine, odnoosno regiona u irem smislu. Odluili smo se za proizvodnju negaziranih, vonih i 100% prirodnih sokova i flairane vode, iz prostog razloga to smo u 21. vijeku vie nego ikad svijesni koliko je vano hraniti se zdravo, kako bismo uopteno bili zdravi. Dakle, nai proizvodi zadovoljavaju jednu od najbitnijih fiziolokih potreba ljudi, a to je e. Isto tako oni doprinose naem zdravlju kao izvori vitamina i minerala koji su sadrani u vou, a ne sadre dodatne zaslaivae koji bi mogli natetiti naem organizmu. Nae sokove koriste gotovo svi koji ele da ive zdravo, najee su to djeca, omladina u batama kafia i sl. Uopteno zdrav ivot predstavlja jedan opti trend u 21. vijeku koji se eli pratiti, a ujedno ga je teko dostignuti, prema tome i mi smo na proizvod, a samim tim koncept marketinga prilagodili istom. U naem konceptu marketinga nastojali smo da napravimo optimalan omjer zdravlja, kvaliteta, pristupanosti cijene i profitabilnosti naeg preduzea.4.2. Marketing miksProizvodNai proizvodi ulaze u iru kategoriju sokova i osjveavajuih pia, pri tome ue definisano moemo govoriti o vonim sokovima i negaziranim osvjeavajuim piima i negaziranim flairanim vodama. Na proizvodni asortiman odnosi se proizvodnju sokova od: jabuke, kruke, narande, limuna, brusnice, multivitaminske sokove i flairanu vodu. Sve ove linije sokova izdiferencirane su zasebnom strukturom ambalae. U naem asortimanu nalaze se family pack (2l pakovanje), normal pack (1l pakovanje), plastic pack (0,5l pakovanje flaica) i junior pack (0,2l pakovanje). Kao to se iz strukture ambalae moe jasno vidjeti, a to je adaptibilnost naih proizvoda na razliite oblike i prilike konzumacije. Vodu prodajemo u ambalaama od 2l, 1l i 0,5l. Family pack linija proizvoda prilagoena je porodinim potrebama, kao i prilikama razliitih proslava. Ova linija proizvoda poznata je jo kao economy pack (ekonomino pakovanje) jer je postignuta vrlo niska cijena po jedinici mjere proizvoda. Junior pack predstavlja specijalnu liniju naih proizvoda u tetra pak ambalai sa zapreminom od 0,2l. Ova linija proizvoda prilagoena je potrebama djece, te prilagoena njihovoj upotrebi i obogaena vitaminima,mineralima i drugim zdravim sastojcima. Diferencijaciju naih proizvoda vrimo iskljuivo primjenom visokih standarda u pogledu kvaliteta i prepoznatljivou 100% prirodnih sokova.CijenaPrilikom odreivanja prodajne cijene naih proizvoda u obzir smo uzimali nekoliko vanih kriterija. Kupovna mo potroaa, cijene konkurentskih proizvoda i trokovi poslovanja su prema naem miljenju najvaniji kriteriji prilikom odreivanja prodajne cijene i to iz nekoliko razloga. Kupovna mo potroaa jako je bitna za nau uspjenost na tritu jer previsoka cijena u odnosu na kupovnu mo bi dovela do veoma niske tranje, samim tim i niskim priodom i profitom. Cijena supstituta je isto tako veoma vaan faktor te je na cilj da naa cijene bude konkurentnija od konkurentskih, kako bismo ostvarivali vei obim prodaje, samim tim i vei prihod. Isto tako jako je bitno da u obzir uzmemo i trokove poslovanja i uporedimo sa prethodna dva kriterija kako bismo mogli odrediti profitabilnost naeg poslovanja pri odreenom obimu prodaje. Nau cijenovnu konkurentnost unaprijediemo odobravanjem odreenih koliinskih popusta naim distributerima, kao i povremenim poveanjem pakovanja. Na taj nain nai proizvodi e biti jeftiniji po jedinici proizvoda, ali zbog elastinosti tranje ostvariemo vei profit poveanjem obima prodaje.Pregled naih sokova po cijenamaTabela 4.1 u KMVrsta sokaPakovanjeCijena

Narandafamily pack 2l3,25

normal pack 1l1,95

flaica 0,5l1,15

junior pack 0,2l0,85

Jabukafamily pack 2l3,00

normal pack 1l1,80


Krukafamily pack 2l3,40

normal pack 1l2,10


Limunflaica 0,5l3,30


Brusnicafamily pack 2l3,25

normal pack 1l2,00

flaica 0,5l1,10


Multivitaminfamily pack 2l2,95

normal pack 1l1,85

flaica 0,5l1,05


Izvor: evidencija preduzeaPregled pakovanja vode po cijenama Tabela 4.2u KMPakovanje 2l1,75

Pakovanje 1l1,05

Pakovanje 0,5l0,60

Izvor: evidencija preduzeaDistribucijaNai proizvodi ulaze u grupu prehrambenih proizvoda, samim tim ulaze u grupu proizvoda iroke potronje. Samim tim vrsta proizvoda zahtjeva frekventnu strategiju distribucije, to podrazumijeva svakodnevno oprskrbljivanje trita velikim koliinama proizvoda. Ovakav nain distribucije podrazumijeva veliki brzinu obrta, samim tim se odgovarajua profitabilnost moe ostvariti sa niom cijenom. Jedan dio sopstvenih proizvoda distribuiraemo posredstvom sopstvenog distribucionog centra. Pored sopstvenog distribucionog centra nai kanali distribucije odnose se najvie na hipermarkete i supermarkete kakvi su Interex, Tempo, Mercator, Maxi, Best, Moj Supermarket i sl. na koje otpada vie od treine ukupnog prometa. Isto tako znaajni kanali distribucije naih proizvoda su benziske pumpe, male prodavnice mjeovite robe, kiosci, restorani, barovi i slino.Nai dobavljai su renomirani proizvoai i uvoznici voa u Bosni i Hercegovini i regionu, a to su vonjaci Agromiks Jablanica Gradika, Sangrija Nevesinjsko Polje, Agroklub Split, Plantae Mari Herceg Novi.PromocijaPoto je nae preduzee novoosnovano, na cilj je kreiranje snanog brenda Plan sokova i flairane vode. Ovaj cilj moemo ostvariti agilnim marketinkim djelovanjem. Sve nae razvojne i promotivne aktivnosti predstavljaemo na naoj zvaninoj veb prezentaciji www.plansokovi.weebly.com. Cilj naeg predstavljanja na tritu jeste diferenciranje naeg brenda po ekolokim i zdravim proizvodima. Promotivni paket nae kompanije ine: reklamni blok na televiziji, promotivni materijali poput kataloga, letaka, olovki, zatim istaknuti osnovni podaci na objektima i transportnim sredstvima zajedno sa logotipom i slino. Isto tako veoma vaan dio promotivne kampanje naeg preduzea jeste organizacija zabavnih programa za maliane, sponzorstvo na sportskim takmienja. Nae reklamne blokove prezentiraemo na RTRS televiziji po cijeni od 200KM po sekundi u obinim terminima i terminima programa za mlade, a u terminima fudbalske lige ampiona 500KM po sekundi. U vidu sponzora i pokrovitelja uestvovaemo na godinjem turniru u malom fudbalu u dvorani Borik, kao pokrovitelj Malih olimpijskih igara republiko sportsko takmienje RS. Pored toga uinak nae propagande pojaaemo putem unajmljivanja honorarnih promotera.

4.3. Marketing planPrimarni cilj naeg preduzea jeste snano pozicioniranje na mikro podruju naeg trita, odnosno na tritu banjaluke regije, isto tako nastojaemo da ostvarimo znaajnije uee na tritu Bosne i Hercegovine u okviru srednjerone strategije. Samim tim namjeravamo diverzifikaciju naih kanala distribucije i ostvarivanja veeg obima prodaje. Poveanje obima prodaje omogui e nam ostvarivanja niih prosjenih trokova, a samim tim i ostvarivanje konkurentnije cijene, te na taj nain poveati zadovoljstvo naih potroaa. Cilj nam je oformiti snaan brend na tritu vonih sokova i nektara, koji e biti specifian po svom okusu i prepoznatljiv po svojim zdravim sastojcima. elimo da napravimo iskorak u tehnologiji proizvodnje vonih napitaka tako to emo unaprijediti kvalitet i eliminisati nezdrave dodatne eere kao nezdrave i kalorine sastojke. Da bismo to ostvarili neophodno je putem propagande navesti potroae da kupe nae proizvode, kako bismo ostvarili vei obim prodaje i veu akumulaciju koju bismo mogli iskoristiti za unapreenje nae tehnologije i okusa, samim tim i ostvarivanje naih dugoronih ciljeva a to je snano pozicioniranje na tritu i razvoj.

5. MENADMENT5.1. Eksterna i interna analizaNa tritu Bosne i Hercegovine postoji veliki broj proizvoaa koji su svoje proizvodne snage usmjerili na proizvodnju i preradu voa i povra, samim time i na proizvodnju sokova. Svjesni injenice da je konkurentnost izmeu preduzea prisutna i da e se, dugorono gledano, jo vie produbljivati, neophodno je da sagledamo u cjelosti nae okruenje. Smatramo da je klju uspjeha naeg preduzea i ,,kamen temeljac u razvoju brenda ,,Plan sokova, upravo razumijevanje okoline u kojoj poslujemo, te vlastitih snaga i slabosti. Eksterni faktori pored raznih povoljnosti sa sobom donose i brojne prijetnje koje bi mogle predstavljati opasnost za nas kao preduzetnike i ozbiljno ugroziti nae dalje poslovanje. S tim u vezi, pokuaemo iskoristiti postojee anse na najbolji mogui nain. U planu nam je proirivanje djelovanja na vie lokacija, kao i proirenje poslovanja na nova trita u zavisnosti od interesovanja za nae proizvode i u zavisnosti od raspoloivih finansijskih sredstava. Nastojaemo da idemo u korak sa razvojem tehnike i tehnologije uvoenjem inovacija u proizvodni proces. Trenutno na ovom tritu imamo konkurenciju to nas stavlja u oteanu poziciju i smanjuje anse za uspjeh i dalji razvoj. Meutim, ovakva pozicija proizvoaa u savremenim ologopolskim uslovima je prisutna kod veine proizvoaa i ona moe da nam, pored toga to predstavlja prijetnju, donese i korist. Naravno, iskusni preduzetnici znaju pravi nain kako prijetnje pretvoriti u prednosti i upravo tu dolazimo do izraaja. Pratiemo rad nae konkurencije u drugim zemljama i na osnovu njihovih uspjeha i dobrih odluka, ali i pogreaka usmjeravati poslovanje naeg preduzea. Ekonomska kriza od 2007. godine uveliko utie na promjene na tritu. Opte je poznato da njen negativni uticaj sputava razvoj preduzea irom svijeta, samim time i njihovih zemalja. Iz tog razloga, ekonomska kriza moe imati za posljedicu prestanak zainteresovanosti potroaa za potronjom naih proizvoda usljed smanjenja dohotka stanovnitva i ostalih faktora. Takoe, opasnost za poslovanje mogli bi predstavljati i novi zakonski propisi, sua i prirodne nepogode koje mogu da donesu tetu dobavjaima (uzgajivaima voa) reflektuju se direktno na nae poslovanje i uspjenost , ali na sve ovo mi ne moemo uticati jer je to dejstvo vie sile i jedino to moemo uraditi jeste prilagoditi se i oduprijeti u najveoj moguoj mjeri svim vanjskim uticajima iz okruenja.Interni faktori baziraju se na snagama i slabostima u poslovanju. Nae preduzee proizvodi najkvalitetnije vone sokove od provjerenih uzgajivaa voa. Samouvjerenost naeg preduzea proizilazi iz ve prisutne zainteresovanosti za prirodne sokove. Finansijska situacija je stabilna i gledajui budunost i opstanak naeg preduzea, na dobrom smo putu. Kao to je ve spomenuto, imamo odline izglede da postanemo poznato ime te se trudimo da se to vie predstavljamo potroaima i promoviemo. Posebno se istiemo po kvalitetu naih proizvoda. injenica da voe u na proizvodni proces dospijeva iz vonjaka irom regije govori da je ono svjee i da prilikom transporta nije dugo zadravano u skladitima. ,,Pland.o.o. ini sposoban i kvalitetan struni kadar koji funkcionie kao jedinstvena cjelina, gdje se akcenat stavlja na odnos izmeu cjeline i dijelova. Interni faktori za nas kao poetnike u ovoj djelatnosti mogu obilovati slabostima. Analiza internih faktora preduzea ukazala je na dva mogua problema koja se javljaju u proizvodnom procesu: potronja energije i nastanak vrstogotpada. Pokazatelji potronje energije mogu ukazivati na prekomjernu i neracionalnu potronju rezultira visokim trokovima. Nastali vrsti otpad, koji se veim dijelom sastoji od ambalanog otpada, u odreenim situacijama mogao bi da prestavlja smetnju u poslovanju zbog odlaganja na deponiju i pored mogunosti za njegovo recikliranje. Ovo su interni faktori na koje moemo uticati i nastojaemo da ne dovedemo do njihovog nastanka. Takoe, smatramo da je potrebna dokvalifikacija radnika i dodatno struno usavravanje kako bi jo vie poboljali kvalitet proizvoda jer nabavkom nove opreme, i zahtjevi koji se postavljaju pred radnu snagu dobijaju na irini. Kako bismo u potpunosti razradili nau misiju, ciljeve i viziju, potrebno je sve snage i slabosti, odnosno anse i opasnosti sagledati objektivno i realno. Potrebno je istai vanost stalnog unapreenja i razvijanja poslovanja jer bez toga je nemogue opstati u savremenom drutvu gdje se neprestano deavaju ekonomske i socijalne promjene.

5.2. SWOT analizaReputacija je u dananje vrijeme neto to se mora odravati, tako da smo svjesni uticaja i znaaja eksternih i internih faktora na nae poslovanje. Potrebno je da sve potencijalne slabosti i prijetnje uoimo na vrijeme i damo sve od sebe da ih sprijeimo. Zbog toga smo izvrili poreenje svih naih snaga (S Strenghts), slabosti (W Weaknesses), ansi (O Opportunities), te prijetnji (T Threats). SNAGE

Povoljnost lokacije preduzea Svjesnost o znaaju kvaliteta proizvoda Inovacija u proizvodnom procesu Upotreba savremene tehnologije Iskustvo i kvalifikovanost zaposlenih Stepen iskoritenosti kapaciteta zaposlenih Promocija Svijest o znaaju usavravanja zaposlenihSLABOSTI

Fleksibilnost opreme Nemogunost usavravanja zaposlenih od strane strunjaka iz preduzea Nemogunost uvanja proizvoda u skladitima na dui period

ANSE

Mogunost ulaska na nova trita Oekuje se dolazak novih tehnologija Poveana svijest potroaa o znaaju prirodnih sokova za zdravlje Zainteresovanost od strane investitoraPRIJETNJE

Konkurencija Supstituti Ekonomska kriza Poveanje cijene radne snage Poveanje poreza

5.3. Poslovna strategijaU skladu sa izvrenom eksternom i internom analizom, te SWOT analizom, utvrena je poslovna strategija. Strategija preduzea polazi od pretpostavke da njena primjena treba dovesti do apsolutne trine, menaderske i trokovne sinergije. Drutveno i trino okruenje je turbulentno i preduzee treba da uspostavi balans izmeu eksternih ansi i internih snaga i odlui za koju djelatnost da se opredijeli. Prethodno istaknute snage emo usmjeriti na osvajanje trita i kreiranje brenda, kao i na ostvarivanje konkurentske prednosti. U zavisnosti od finansijske situacije, planiramo proiriti nae poslovanje otvaranjem novih proizvodnih pogona u drugim regijama i dravama, kako bi rizik od konkurencije sveli na najmanji nivo. Ulagaemo maksimalne napore i novana sredstva u istraivanje trita i zahtjeva kupaca kako bismo proizvodni ciklus unaprijedili i usavrili proizvode. Preferencije kupaca se mijenjaju, kao i zasienost trita vonim sokovima i iz ovog razloga na sektor marketinga ima zadatak da nas predstavi kao jedinstvene i kvalitetne proizvoae.5.4. Poslovni ciljeviGlavni cilj naeg preduzea je ostvarivanje odrivosti organizacije. No, konkretni ciljevi nastali implementacijom preduzetnike ideje predstavljaju: U periodu od 2 godine poveati trino uee sa 4% na min. 7% uea Smanjenje emisije tetnih gasova za 10% Proirenje proizvodne linije ( gazirani sokovi ) Obzbjeivanje dodatnog pakovanja sokova u staklene boce od 1l Kupovina savremenije maine za punjenje model RXGF 16 16 -6 Zapoljavanje dodatnog radnika za rad na maini RXGF 16 16 -6

Slika 5.1. Maina za punjenje staklenih boca RXGF 16 16 -6

5.5. Organizaciona shemaPreduzee Plan d.o.o. je organizovano po predmetnom principu departmanizacije. Sastoji se iz tri profitna centra. Proizvodnja vonih sokova, punionica vode i distribucioni centar predstavljaju tri poslovne jedinice koje su predmetno i teritorijalno odvojene.

Slika 5.2. organizaciona shema preduzea Plan d.o.o.Na elu organizacione strukture nalazi se direktor Bojan Kresojevi, koji je ujedno i jedan od vlasnika preduzea. Zadatak direktora je da utvruje strateke ciljeve i razvoje preduzea, te da svojim djelovanjem koordinie i integrie napore zaposlenih. Sektor proizvodnje se sastoji iz tri odvojena centra. 5.6. Struktura menadmenta i zaposlenihMenaderski tim preduzea Plan d.o.o. sastoji se od 6 menadera koji su rasporeeni u dva organizaciona nivoa. Na elu se nalazi top menader direktor, a njemu su potreeni 5 lanova nieg nivoa menadmenta. To su menaderi raunovodstva, marketinga i tri menadera poslovnih jedinica.Preduzee Plan zapoljava 149 radnika, od toga je 6 radnika visoke strune spreme, 31 radnik ima srednju strunu spremu, 79 kvalifikovanih i 33 nekvalifikovana radnika. Od 6 radnika visoke strune spreme 4 diplomirana tehnologa i 2 diplomiranih ekonomista.Struktura menadmenta i zaposlenih preduzea Plan d.o.o.Tabela 5.1.Menaderi i zaposleniBroj izvrilaca po kvalifikacionoj strukturi

Stepen strune spremeUkupno

Visoka struna spremaSrednja struna spremaKvalifik.Nekvalif.

Menadment66

Direktor11

Menader finansija11

Menader marketinga11

Menader proizvodnje sokova11

Menader proizvodnje vode11

Menader distribucionog centra11

Zaposleni6307933149

Zaposleni u finansijama22

Zaposleni u raunovodstvu112

Zaposleni u marketingu134

Proizvodnja sokova214622098

Projektovanje22

Nabavka33

Tehnolog22

Proizvodnja sokova i kaa220830

Konzerviranje voa i povra210820

Proizvodnja aseptik i konc. Kaa426

punionica tetra pak ambalae42327

punionica plastine ambalae415

Odravanje higijene33

Proizvodnja flairane vode2816935

Projektovanje112

Nabavka112

Tehnolog11

Priprema i punjenje PAT ambalae414725

Hemijska i bakterijoloka kontrola123


Distribucioni centar3148

Nabavka112

Radnici na kasi22

Radnici u skladitu33


Ukupno12307933155

Izvor: dokumentacija preduzea5.7. Terminski plan inplementacije preduzetnikog projektaPlan inplementacije preduzetnikog projekta odvijae se kroz realizacije aktivnosti ije odvijanje se prikazuje u tabeli:Tabela 5.2. Aktivnost

Mjesec12345678

Jan.

Fab.

Mar.

Apr.

Maj

Jun

Jul

Avg.

Sep.

Okt.

Nov.

Dec.

Legenda:Aktivnost 1. Prikupiti vlastita sredstva i identifikovati izvore kapitala za nabavljanje dodatnih sredstava.Aktivnost 2. Izraditi potrebnu dokumentaciju za realizaciju preduzetnikog projekta.Aktivnost 3. Prikupiti ponude i odabrati najpovoljnijeh ponuaa.Aktivnost 4.Aktivirati izvore kapitala za ulaganja u stalna sredstva-opremu.Aktivnost 5. Nabaviti i montirati opremu.Aktivnost 6. Ugovoriti i nabaviti potrebne materijalne inpute.Aktivnost 7 . Zaposliti potrebne radnike.Aktivnost 8. Otpoeti proizvodnju na novim mainama.

6. PRAVNI ASPEKTI6.1. Institucionalni oblik organizacije Plan d.o.o. je organizovano na osnovu Odluke o osnivanju drutva sa ogranienom odgovornou. Odluku su donijeli preduzetnici osnivai: Bojan Kresojevi, Sara Pepi, Drako Stanivukovi, Milan Aljeti. Privredno drutvo je registrovano kod Vieg suda u Banjoj Luci 06.01.2013. godine pod brojem U/I-05/13, a sa radom e poeti od decembra 2013. godine.6.2. Unutranja organizacijaUpravu drutva ini lice koje je imenovano na funkciju top menadera (direktora). Statutom je predvieno da e privredno drutvo biti organizovano po funkcionalnoj organizacijskoj strukturi. Mjeovita organizacijska struktura predvia postojanje tri profitna centra: proizvodnja vonih sokova, punionica vode i distribucioni centar.6.3. StatutStatut je najvaniji pravni akt u privrednom drutvu pa on sadri i odreene odredbe iz kojih se izvode drugi pravni akti: odluke i pravilnici. Prema Statutu osnivaki ulog vlasnika iznosi 1.382.000 KM od ega je u novcu 97.000 KM a 1.250.000 KM u stvarima. U dijelu Statuta koji regulie voenje poslova i zastupanje drutva odreeno je da poslovanje drutva vodi uprava drutva.. U osnivakoj Odluci su istaknuti podaci: o vlasniku privrednog drutva; firmi, sjeditu i djelatnosti drutva, osnovnom kapitalu i visini udjela, poveanju i smanjenju osnovnog kapitala; pravima i obavezama lana drutva; nainu izmirivanja trokova osnivanja; imenovanja uprave, zastupanja drutva i registracije; vrijeme na koje se drutvo osniva i zavrne odredbe. Pored Odluke o osnivanju doneen je i Statut drutva u okviru koga su detaljnije razraeni pojedini dijelovi iz Odluke o osnivanju drutva sa ogranienom odgovornou.

6.4. Opti i posebni propisi koji se primjenjuju u vezi sa proizvodom Preduzee e obavljati poslove iz domena proizvodnje i trgovina. Shodno tome na njegovo poslovanje e imati direktan uticaj zakonski i podzakonski propisi (uredbe, pravilnici, rjeenja, odluke) , propisi koji reguliu poslovanje privrednih subjekata koji obavljaju pomenutu djelatnost doneseni na nivou Republike Srpske, u optinama Banja Luka, Laktai i Mrkonji gradVaniji opti propisi koji reguliu pomenutu oblast su: Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga Zakon o trgovini Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Republici Srpskoj Zakon o kontroli cijena Zakon o zatiti potroaa

7. FINANSIJE7.1. Potrebna ulaganjaPotrebna ulaganja za poetak rada preduzea Plan d.o.o. Banjaluka ogledaju se u ulaganjima u obliku stvari prava i novca i imaju strukturu kao u sljedeoj tabeli:Pregled potrebnih ulaganja u preduzee Plan d.o.o. BanjalukaTabela 7.1. u KMELEMENTIIZNOS

STALNA SREDSTVA 1.693.000,00

I Nematerijalna imovina 11.000,00

Licence 11.000,00

II Osnovna sredstva 1.682.000,00

Zemljite 110.000,00

Graevinski objekti 789.000,00

Postrojenja 655.000,00

Oprema 128.000,00

TEKUA IMOVINA 489.000,00

I Zalihe 392.000,00

Materijal 180.000,00

Roba 212.000,00

III Gotovina i gotovinski ekvivalenti 97.000,00

Poslovni raun 87.000,00

Blagajna 10.000,00

UKUPNO 2.182.000,00

7.2. Izvori finansiranjaIzvori finansiranja su kombinovani, dio koji se odnosi na vlastiti kapitali prikuplja se od etiri suvlasnika u vidu njihovih uloga. Ostatak, koji je manji od 50%, bie prikupljen kreditom od banke. Izvori finansiranja imaju sljedeu strukturu:Pregled strukture izvora finansiranja prema iznosima Tabela 7.2.u KMELEMENTIIZNOS

VLASNICI 1.382.000,00

Drako Stanivukovi 533.000,00

Sara Pepi 283.000,00

Bojan Kresojevi 283.000,00

Milan Aljeti 283.000,00

OBAVEZE 800.000,00

I Krediti 800.000,00

UKUPNO 2.182.000,00

7.3. Amortizacioni planPreduzee Plan d.o.o. dio sredstava e prikupiti iz kredita koji glasi na 800.000 KM a ima rok dospijea za pet godina od datuma podizanja. Kredit je obraunat po stopi od 8% godinje. Otplata kredita traje od 1.1. 2014. do 1.12. 2018. godine. Obraun kredita vri se po principi jednakih anuiteta i nejednakih otplata, amortizacioni plan prikazan je u sljedeoj tabeli:Amortizacioni plan preduzea Plan d.o.o. za 60 mjeseciTabela 7.3. u KMRataAnuitetOtplataUplata kamateStanje kredita

116.221,1210.887,785.333,33789.112,22

216.221,1210.960,375.260,75778.151,85

316.221,1211.033,445.187,68767.118,41

416.221,1211.106,995.114,12756.011,42

516.221,1211.181,045.040,08744.830,38

616.221,1211.255,584.965,54733.574,80

716.221,1211.330,624.890,50722.244,19

816.221,1211.406,154.814,96710.838,03

916.221,1211.482,204.738,92699.355,84

1016.221,1211.558,744.662,37687.797,09

1116.221,1211.635,804.585,31676.161,29

1216.221,1211.713,374.507,74664.447,92

1316.221,1211.791,464.429,65652.656,46

1416.221,1211.870,074.351,04640.786,38

1516.221,1211.949,214.271,91628.837,18

1616.221,1212.028,874.192,25616.808,31

1716.221,1212.109,064.112,06604.699,25

1816.221,1212.189,794.031,33592.509,46

1916.221,1212.271,053.950,06580.238,41

2016.221,1212.352,863.868,26567.885,55

2116.221,1212.435,213.785,90555.450,34

2216.221,1212.518,113.703,00542.932,23

2316.221,1212.601,573.619,55530.330,66

2416.221,1212.685,583.535,54517.645,08

2516.221,1212.770,153.450,97504.874,93

2616.221,1212.855,283.365,83492.019,65

2716.221,1212.940,983.280,13479.078,67

2816.221,1213.027,263.193,86466.051,41

2916.221,1213.114,113.107,01452.937,30

3016.221,1213.201,533.019,58439.735,77

RataAnuitetOtplataUplata kamateStanje kredita

3116.221,1213.289,542.931,57426.446,22

3216.221,1213.378,142.842,97413.068,08

3316.221,1213.467,332.753,79399.600,76

3416.221,1213.557,112.664,01386.043,65

3516.221,1213.647,492.573,62372.396,15

3616.221,1213.738,472.482,64358.657,68

3716.221,1213.830,062.391,05344.827,62

3816.221,1213.922,262.298,85330.905,35

3916.221,1214.015,082.206,04316.890,27

4016.221,1214.108,512.112,60302.781,76

4116.221,1214.202,572.018,55288.579,19

4216.221,1214.297,251.923,86274.281,93

4316.221,1214.392,571.828,55259.889,36

4416.221,1214.488,521.732,60245.400,84

4516.221,1214.585,111.636,01230.815,73

4616.221,1214.682,341.538,77216.133,39

4716.221,1214.780,231.440,89201.353,16

4816.221,1214.878,761.342,35186.474,40

4916.221,1214.977,951.243,16171.496,45

5016.221,1215.077,811.143,31156.418,65

5116.221,1215.178,321.042,79141.240,32

5216.221,1215.279,51941,6125.960,81

5316.221,1215.381,38839,74110.579,43

5416.221,1215.483,92737,295.095,51

5516.221,1215.587,15633,9779.508,37

5616.221,1215.691,06530,0663.817,31

5716.221,1215.795,67425,4548.021,64

5816.221,1215.900,97320,1432.120,67

5916.221,1216.006,98214,1416.113,69

6016.221,1216.113,69107,420

7.4. Projekcija plana prodajeProjekcija plana prodaje izvrena je sa ciljem da se prui realna osnova za povjerenje kreditora. Plan prodaje projektovan je za sve proizvode preduzea Plan d.o.o. prema cijeni, koliini i vrijednosti za tri godine. Plan prodaje za prvu polovinu 2014. godineTabela 7.4.ProizvodPak.CenaJanuarFebruarMartAprilMajJunUkupno KoliinaUkupno vrijednost

Naranda 2l3,2593005200531056907360750040360131170,00

1l1,9511200106001205012600135801480074830145918,50

0,5l1,1513240135601409014160168001786089710103166,50

0,2l0,85850086508730925010650109905677048254,50

Jabuka2l3,0089506200615071707890856044920134760,00

1l1,8012040106001305012600135001480076590137862,00

0,2l0,80850086508730925010650109905677045416,00

Kruka2l3,4093005200531056007360750040270136918,00

1l2,1012880121901385814490156171702086055180714,45

0,2l0,90850086508730925010650109905677051093,00

Lim- un0,5l1,3013240135601409014160158301783088710115323,00

0,2l0,85859086508730925010630109905684048314,00

Brusnica2l3,2593905200531056307960750040990133217,50

1l2,0012544118721349614112152101657683810167619,20

0,5l1,101324013530140901416016800178908971098681,00

0,2l0,75853086508730925010650109905680042600,00

Multi- vitamin2l2,9594505200531056007360755040470119386,50

1l1,8511900106001205012600135001480075450139582,50

0,5l1,051374013560140901416016800178909024094752,00

0,2l0,659450960096801020011600119406247040605,50

Voda2l1,751702179421742392263431971389224311,00

1l1,051480156018902080229027801208012684,00

0,5l0,602890329034503780438049802277013662,00

UKUPNO1.357.2762.166.011,15

Plan prodaje za drugu polovinu 2014. godineTabela 7.5.Proizvodpak.CenaJulAvgustSeptembarOktobarNovembarDecembarUkupno koliinaUkupno vrijednost

Naranda 2l3,2577007050620052004900740038450,00124962,50

1l1,951560014500139001208010500980076380,00148941,00

0,5l1,1519560187001756015600149801209098490,00113263,50

0,2l0,8511010108501002089008690819057660,0049011,00

Jabuka2l3,0089908610745069806180499043200,00129600,00

1l1,801560014500131001208012500980077580,00139644,00

0,2l0,8011080108501002089108690819057740,0046192,00

Kruka2l3,4077007050620052004910740038460,00130764,00

1l2,1017940166751598513892120751127087837,00184457,70

0,2l0,9011080108501002089008670819057710,0051939,00

Lim- un0,5l1,3019560187001756015600149401209098450,00127985,00

0,2l0,8511080108501002089008690819057730,0049070,50

Brusnica2l3,2577007050620052004950740038500,00125125,00

1l2,0017472162401556813530117601097685545,00171091,20

0,5l1,1019580187001756015600149801209098510,00108361,00

0,2l0,7511080108901002089008690819057770,0043327,50

Multi- vitamin2l2,9577007050629052004940740038580,00113811,00

1l1,851560014500139001298010500980077280,00142968,00

0,5l1,0519560187001756015600149901209098500,00103425,00

0,2l0,6511960118001097098509640914063360,0041184,00

Voda2l1,7535542967286425422151147215548,0027209,00

1l1,0530902580249022101870128013520,0014196,00

0,5l0,6051805120465042903400250025140,0015084,00

UKUPNO1.401.9402.201.611,9

Plan prodaje za prvu polovinu 2015. godineTabela 7.6.ProizvodPak.CenaJanuarFebruarMartAprilMajJunUkupno KoliinaUkupno Vrijednost

Naranda 2l3,30102506150626066408310845046060151998

1l1,9512150115501300013550145301575080530157034

0,5l1,2514190145101504015110177501881095410119263

0,2l0,909450960096801020011600119406247056223

Jabuka2l3,0099007150710081208840951050620151860

1l1,8512642111301370313230141751554080420148776

0,2l0,80892590839167971311183115405960947687

Kruka2l3,4597655460557658807728787542284145878

1l2,1013524128001455015215163981787190357189750

0,2l0,95892590839167971311183115405960956628

Lim- un0,5l1,4013902142381479514868166221872293146130404

0,2l0,95902090839167971311162115405968256698

Brusnica2l3,2598605460557659128358787543040139878

1l2,1013171124661417114818159701740588000184800

0,5l1,1013902142071479514868176401878594196103615

0,2l0,75895790839167971311183115405964044730

Multi- vitamin2l2,9599235460557658807728792842494125356

1l1,8512495111301265313230141751554079223146562

0,5l1,1514427142381479514868176401878594752108965

0,2l0,75992310080101641071012180125376559449195

Voda2l1,751787188422822512276533571458725527

1l1,051554163819852184240529191268413318

0,5l0,653035345536233969459952292390915541

UKUPNO1.438.3102.369.684

Plan prodaje za drugu polovinu 2015. godineTabela 7.7.ProizvodPak.CenaJulAvgustSeptembarOktobarNovembarDecembarUkupno koliinaUkupno vrijednost

Naranda 2l3,3086508000715061505850835044150145695,00

1l1,9516550154501485013030114501075082080160056,00

0,5l1,25205101965018510165501593013040104190130237,50

0,2l0,901196011800109709850964091406336057024,00

Jabuka2l3,0099409560840079307130594048900146700,00

1l1,8516380152251375512684131251029081459150699,15

0,2l0,801163411393105219356912586006062748501,60

Kruka2l3,4580857403651054605156777040383139321,35

1l2,1018837175091678414587126791183492229193680,59

0,2l0,951163411393105219345910486006059657565,73

Lim- un0,5l1,40205381963518438163801568712695103373144721,50

0,2l0,951163411393105219345912586006061757585,68

Brusnica2l3,2580857403651054605198777040425131381,25

1l2,1018346170521634614206123481152589823188628,05

0,5l1,10205591963518438163801572912695103436113779,05

0,2l0,751163411435105219345912586006065945493,88

Multi- vitamin2l2,9580857403660554605187777040509119501,55

1l1,8516380152251459513629110251029081144150116,40

0,5l1,15205381963518438163801574012695103425118938,75

0,2l0,75125581239011519103431012295976652849896,00

Voda2l1,753731311530072669225815461632528569,45

1l1,053245270926152321196413441419614905,80

0,5l0,655439537648834505357026252639717158,05

1.484.8292.410.156,31

Plan prodaje za prvu polovinu 2016. godineTabela 7.8.ProizvodPak.CenaJanuarFebruarMartAprilMajJunUkupno KoliinaUkupno Vrijednost

Naranda 2l3,3593005200531056907360750040360135206

1l2,0014000134001485015400163801760091630183260

0,5l1,35162401656017090171601980020860107710145409

0,2l0,90850086508730925010650109905677051093

Jabuka2l3,0589506200615071707890856044920137006

1l1,9012040106001305012600135001480076590145521

0,2l0,80850086508730925010650109905677045416

Kruka2l3,5593005200531056007360750040270142959

1l2,1012880121901385814490156171702086055180714

0,2l0,95850086508730925010650109905677053932

Lim- un0,5l1,4513240135601409014160158301783088710128630

0,2l0,95859086508730925010630109905684053998

Brusnica2l3,3593905200531056307960750040990137317

1l2,1512544118721349614112152101657683810180191

0,5l1,2013240135301409014160168001789089710107652

0,2l0,85853086508730925010650109905680048280

Multi- vitamin2l3,0594505200531056007360755040470123434

1l1,8511900106001205012600135001480075450139583

0,5l1,3013740135601409014160168001789090240117312

0,2l0,909450960096801020011600119406247056223

Voda2l1,751702179421742392263431971389224311

1l1,051480156018902080229027801208012684

0,5l0,652890329034503780438049802277014801

UKUPNO1.392.0762.364.928

Plan prodaje za drugu polovinu 2016. godineTabela 7.9.ProizvodPak.CenaJulAvgustSeptembarOktobarNovembarDecembarUkupno koliinaUkupno vrijednost

Naranda 2l3,3577007050620052004900740038450128807,50

1l2,0018400173001670014880133001260093180186360,00

0,5l1,35225602170020560186001798015090116490157261,50

0,2l0,901101010850100208900869081905766051894,00

Jabuka2l3,0589908610745069806180499043200131760,00

1l1,901560014500131001208012500980077580147402,00

0,2l0,801108010850100208910869081905774046192,00

Kruka2l3,5577007050620052004910740038460136533,00

1l2,1017940166751598513892120751127087837184457,70

0,2l0,951108010850100208900867081905771054824,50

Lim- un0,5l1,4519560187001756015600149401209098450142752,50

0,2l0,951108010850100208900869081905773054843,50

Brusnica2l3,3577007050620052004950740038500128975,00

1l2,1517472162401556813530117601097685546183923,04

0,5l1,2019580187001756015600149801209098510118212,00

0,2l0,851108010890100208900869081905777049104,50

Multi- vitamin2l3,0577007050629052004940740038580117669,00

1l1,851560014500139001298010500980077280142968,00

0,5l1,3019560187001756015600149901209098500128050,00

0,2l0,901196011800109709850964091406336057024,00

Voda2l1,753554296728642542215114721554827209,00

1l1,053090258024902210187012801352014196,00

0,5l0,655180512046504290340025002514016341,00

UKUPNO1.436.7412.406.759,74

7.5. Plan izdatakaPregled godinjih izdataka po godinamaTabela 7.10u KMELEMENTIIZNOS

2014.2015.2016.

Trokovi poslovanja 56.820,00 61.820,00 72.320,00

Materijalni trokovi i amortizacija 830.250,00835.250,00 845.750,00

Trokovi sirovina i materijala 895.250,00900.250,00 910.750,00

Trokovi energije 189.540,00194.540,00 205.040,00

Trokovi rezervnih dijelova 76.850,00 81.850,00 92.350,00

Trokovi sitnog inventara 28.930,00 33.930,00 44.430,00

Amortizacija 157.200,00141.480,00 127.332,00

Trokovi zaposlenih 1.854.720,00 1.947.456,00 1.997.956,00

Trokovi usluga 49.600,0049.600,0049.600,00

Trokovi finansiranja 59.101,3047.850,5535.665,98

UKUPNO4.198.261,304.294.026,554.381.193,98

7.6. Bilans uspjehaBilans stanja preduzea Plan d.o.o. Tabela 7.12.u KMELEMENTIZNOS

2014.2015.2016.

A. PRIHODI4.408.923,804.801.740,354.803.687,83

I Poslovni prihodi4.403.223,804.779.840,354.771.687,83

Prihodi od prodaje4.403.223,804.779.840,354.771.687,83

II Finansijski prihodi2.500,0013.000,0019.000,00

IIIOstali prihodi3.200,008.900,0013.000,00

B. RASHODI4.243.261,304.640.526,554.631.741,98

I Poslovni rashodi4.139.160,004.553.076,004.553.076,00

Trokovi poslovanja 56.820,0062.502,0068.752,20

Materijalni trokovi830.250,00913.275,001.004.602,50

Trokovi sirovina imaterijala 895.250,00984.775,001.083.252,50

Trokovi energije 189.540,00208.494,00229.343,40

Trokovi rezervnih dijelova 76.850,0084.535,0092.988,50

Trokovi sitnog inventara 28.930,0031.823,0035.005,30

Amortizacija 157.200,00172.920,00190.212,00

Trokovi zaposlenih 1.854.720,002.040.192,002.040.432,00

Trokovi usluga 49.600,0054.560,0060.016,00

II Finansijski rashodi59.101,3047.850,5535.665,98

III Ostali rashodi45.000,0039.600,0043.000,00

Bruto dobit165.662,50161.213,80171.945,85

Porez na dobit16.566,2516.121,3817.194,58

Neto dobit149.096,25145.092,42154.751,26

7.7. Izvjetaj o novanim tokovima gotovineElementi2014.2015.2016.

I PRIMICI (1+2+3+4)4.408.923,804.801.740,354.803.687,83

1. Prihodi od prodaje4.403.223,804.779.840,354.771.687,83

2. Izvori finansiranja2.182.000,00 2.201.447,92 2.118.895,40

2.1. Vlastita sredstva1.382.000,00 1.462.000,00 1.536.000,00

2.2. Krediti800.000,00664.447,92517.645,08

3. Finansijski prihodi

2.500,0013.000,0019.000,00

4. Ostali prihodi3.200,008.900,0013.000,00

II IZDACI (5+6+7+8+9+10+11)4.243.261,304.640.526,554.631.741,98

5. Ulaganja u stalna srestva1.693.000,00 1.553.800,00 1.416.320,00

6. Ulaganja u tekua sredstva489.000,00 647.647,92 702.575,40

7. Trokovi poslovanja56.820,0062.502,0068.752,20

7.1. Materijalni trokovi i amortizacija830.250,00913.275,001.004.602,50

7.1.1. Trokovi sirovina i materijala895.250,00984.775,001.083.252,50

7.1.2. Trokovi energije189.540,00208.494,00229.343,40

7.1.3. Trokovi rezervnih dijelova76.850,0084.535,00

92.988,50

7.1.4. Trokovi sitnog inventara28.930,0031.823,0035.005,30

7.2. Amortizacija157.200,00172.920,00190.212,00

8. Trokovi zaposlenih1.854.720,002.040.192,002.040.432,00

9.Trokovi usluga49.600,0054.560,0060.016,00

10. Trokovi finansiranja59.101,3047.850,5535.665,98

11. Vanredni rashodi45.000,0039.600,0043.000,00

Bruto obrt165.662,50165.662,50165.662,50

161.213,80171.945,85

Porez na dobit16.566,2516.121,3817.194,58

Neto obrt (neto dobit)149.056,96149.052,92154.751,26

Tabela 7.13. u KMPoetna gotovina97.000,0045.507,9260.000,00

Gotovinski saldo prije kredita87.300,0063.711,0954.000,00

Iznos otplate zajma59.101,3047.850,5535.665,98

Krajnji gotovinski saldo28.198,7015.860,5418.334,02

Krajnji kreditni saldo664.447,92517.645,08358.657,68

7.7. Ocjena trine rentabilnostiVrijednosti pokazatelja uspjenosti oslovanja preduzeaTabela 7.14.POKAZATELJVRIJEDNOST POKAZATELJA

2014.2015.2016.

Povrat na aktivu6,83%6,65%7,09%

Povrat na kapital10,79%10,50%11,20%

Neto profitna mara3,39%3,04%3,24%

Vijek povratka uloenih sred.(u godinama) 14,63 15,04 14,10

Najznaajniji pokazatelj rentabilnosti poslovanja preduzea jeste povrat na aktivu (engl. Return On Assets ROA). Ovaj pokazatelj se dobije odnosom neto dobiti sa ukupnom vrijednosti sredstava, odnosno aktive. Koritenje ovog pokazatelja je pogodno jer se moe porediti sa pasivnom kamatnom stopom koja predstavlja oportunitetni troak poslovanja preduzea, tj. ulaganja vlasnika u preduzee. Prosjena pasivna kamatna stopa u Bosni i Hercegovini iznosi 3,60% pa se vrijednosti ovog pokazatelja iz tabele mogu ocjeniti relativno visokim s obzirom na prosjenu rentabilnost u ovoj brani koja iznosi 4,8%.Povrat na kapital predstavlja odnos dobiti i vlastitog kapitala, a neto profitna mara se dobije odnosom izmeu profita i prihoda od prodaje. Vijek povrata na uloena sredstva se dobije recipronom vrijednou pokazatelja ROA. Vrijednosti od ovog pokazatelja od 10-15 godina ocjenjuju se kao srednje rentabilnim.7.8. Ocjena drutvene rentabilnostiPreduzee Plan d.o.o. se bavi proizvodnjom 100% vonih sokova i punjenjem iste flairane vode, te kao takvo nastoji da potakne svijest potroaa o znaaju zdravog ivota. Samim tim i sami se osjeamo odgovornim da preduzmemo sve mjere kako bismo zatitili prirodnu sredinu. Mjere koje smo poduzeli u smislu zatite ivotne sredine su: Pridravanje svjetskih standarda o kvalitetu ambalau, regulaciji otpadnih voda i materijala, uvoenjem tehnologije koja je opremljena filterima za preiavanje.Isto tako bitan aspekt naeg poslovanje je zapoljavanje 149 radnika u okruenju gdje smo smjeteni. Stabilnost naeg poslovanja u ovom trenutku prilino je velika s obzirmo da je stopa uea sopstvenog kapitala 63%.7.9. Procjena rizikaAnalizom planskih premisa doli smo do zakljuka da u kraoj budunosti ne postoje predvidivi rizici za nau strategiju i branu poslovanja. S obzirom da poslujemo u stabilnoj brani koja ulazi u krug egzistencijalnih potreba. Kao i injenica da smo se odluili za zelenu strategiju kojom smo orjentisani ka zatiti ivotne sredine i zatite zdravlja potroaa naih proizvoda. Sve ove injenice ukazuju da postoji tendencija naeg potencijalnog uea i rasta.

8. RAST I RAZVOJ PREDUZEA8.1. Pravci rastaU savremenim uslovima u kojima je sve izraajnija borba preduzea za opstanak neophodna je diversifikacija proizvodnog i prodajnog asortimana. Upravo iz tog razloga, odluili smo se za vertikalnu diversifikaciju kao dobitnog pravca rasta naeg preduzea. Planiramo proizvodni proces proiriti proizvodnjom novih proizvoda: ,,Gaziranih sokova Plan ime emo upotpuniti nau ponudu i obezbijediti vee trino uee. Gazirani sokovi e biti proizvedeni na drugaijem proizvodnom procesu od proizvodnje prirodnih sokova. Nove tehnologije zahtijevaju nove finansijske izdatke, ali sve u korist poveanja konkurentnosti i samim time dobiti preduzea. Proireni asortiman bie namijenjen prodaji prevashodno na domaem tritu, a kasnije i na inostranom. Takoe, postojei proizvodni ciklus 100% prirodnih sokova emo proiriti instalisanjem novih kapaciteta i ukljuivanjm punjenja sokova svih zapremina u staklene boce. Upravo koritenje staklenih boca kao vida ambalae predstavlja nau prednost u odnosu na konkurenciju jer staklo ne isputa tetne hemikalije koje bi potencijalno mogle umanjiti kvalitet naihproizvoda. Kao i u samom poslovanju, tako i prilikom diverzifikacije proizvodnje postoje odreene prednosti i slabosti ovakvog poduhvata. Vertikalnom diverzifikacijom emo, izmeu ostalog poveati efikasnost poslovanja, zatititi kvalitet proizvoda i upotpuniti poslovni portfolio. Akcenat stavljamo na vremensko usklaivanje aktivnosti kako ne bismo doli u situaciju zastoja u jednom dijelu proizvodnog procesa. Zaposliemo nove strunjake koji e upravljati proizvodnjom gaziranih sokova. Takoe, obezbijediemo dodatno usavravanje ve zaposlenih lica kako bi mogli da koordiniu dijelom procesa zaduenog za punjenje staklenih boca. Slabosti vertikalne diverzifikacije ogledaju se u poveanim izdacima kao i u promjenljivosti tranje na tritu. Na promjenljivost tranje ne moemo direktno uticati ve se moemo u to kraem roku na nju prilagoditi. Tehnoloke promjene u okruenju uslovljavaju sve bre zastarijevanje koritene tehnologije (opreme) tako da ona predstavlja objektivan faktor koji je prisutan tokom itavog poslovanja preduzea, tako i u njegovom razvoju. 8.2. Metode rastaInterne metode rasta naeg preduzea kao podsticajni faktori, ukljuuju konkretne akcije koje se preduzimaju unutar preduzea, a koje obuhvataju preraspodjelu trokova proizvodnih faktora, usklaivanje kapaciteta radi njihove optimizacije i kompletiranje asortimana koji je proiren proizvodnjom gaziranih sokova. Sve ove metode i zahtjevi koje smo naveli bie pod direktnim uticajem menadera i uopteno, podrani inicijativom strunih kadrova.Eksterne metode rasta bie ostvarene najprije oslanjanjem na razvoj tehnike i tehnologije kojom emo upotpuniti naa sredstva za proizvodnju. Inovacije su postale klju uspjeha svakog preduzea, tako i naeg, te stoga nastojimo djelovati u tom pravcu. Projekti kojima podtiemo kreativnost zaposlenih, kao i zapoljavanje novih, mladih osoba bie od velikog znaaja za nau inovativnost. S obzirom da smo i distributer pia, samim tim smo u kontaktu sa velikim brojem proizvoaa, odnosi koje sa njima uspostavimo e omoguiti na rast. Sklapanjem ugovora sa inostranim proizvoaima upotpunjavamo na asortiman kao i povezanost sa inostranim tritima.9. PRILOZI Ambalaa:

Slika 11.1. ambalaa sokova Plan Web stranica: www.plansokovi.weebly.com

ZAKLJUAKU poslovnom planu je sprovedena analiza od ideje do realizacije projekta. Radi se o novoosnovanom preduze. Kroz poslovni plan analizirana je djelatnost, trite i nastup na tritu, organizaciona i pravna struktura preduzea, potrebna ulaganja, izvori, projekcija rezultata itd. U planu smo imali namjeru testirati mogunosti nae ideje projekta. Analizom trita smo shvatili da u ovoj djelatnosti postoji i vie nego dovoljno prostora za funkcionisanje naeg preduzea. Razvoj i pozicioniranje naeg preduzea usmjereno je fokusom na zdrave proizvode. Planom smo nastojali da prikaemo sve bitne planske premise koje su nam bile dostupne, te da na realan nain prikaemo tokove poslovanja naeg preduzea.Svrha naeg poslovnog plana je prezentacija preduzetnike ideje, kako bi se prikupila dodatna finansijska sredstva neophodna za uspjenu realizaciju projekta. Poslovnim planom smo pokazali naine i svrhu naeg djelovanja, te prikazali mogunosti rasta i razvoja naeg preduzea, s obzirom na trini potencijal, djelatnosti naeg preduzea.

5

Business Plan Verzija 1.

Documents