of 51

Brzi uvod u računalnu učionicu i linux

Jan 29, 2017

ReportDownload

Documents

hoangkien

  • Brzi uvod u racunalnu ucionicu i linux Numericke metode

    Ivo Batistic

    Fizicki odsjek, PMFSveucilite u Zagrebu

    predavanja 2007/2008

  • Pregled predavanja

    UvodRacunalna ucionicaLinux korisnicki racunSucelje za radPrijava za pocetak radaSSH i sigurnostPoslovi na racunalu

    Osnovni pojmoviLinux ljuskaDatotecni sustavPutanjaNaredba lsRadna putanja

    Poslovi s datotekamaVlasnitvo i dozvoleKucni imenikKako napraviti imenikRadni okoli

  • Racunalna ucionica

    Racunala u racunalnoj ucionici su dual-boot : mogu raditi kaoWindows (XP,2000,98,..) i kao Linux racunala.

    Selekcija Windows/Linux se radi prilikom pokretanja (boot)racunala.

    Da bi se koristili racunalom s Windows operacijskim sustavomtreba rabiti korisnicko ime: student i ifru: student .

    Svi imaju isto korisnicko ime i ifru.

    Da bi se koristili racunalom s Linux operacijskim sustavom trebazatraiti korisnicko ime i ifru od sistemskog inenjera (soba 101 -1 kat). Svi studenti fizike imaju na to pravo.

    Korisnici imaju razlicita korisnicka imena i ifre.

  • Linux korisnicki racun

    Svi trebaju zatraiti linux korisnicki racun da bi mogli rjeavatiprobleme iz Numerickih metoda koji ce dobivati.

    Uz korisnicki racun dobiva se i:

    prostor na disku racunala dominis.phy.hr na koji ce se mocispremati programi iz Numerickih metoda.

    email-adresa (xxxx@dominis.phy.hr)

  • Sucelje za rad

    Graficko sucelje (za racunala u ucionici)

    Windows XP,2000,98,Vista .... Linux (KDE, GNOME,...)

    Rad u ljusci (konzola,terminal,..)Poslovi se obavljaju koristeci tekstualno napisanenaredbe.

    Mana: Treba poznavati sintaksu tekstualnihnaredbi.

    Prednost: Omogucuje rad na udaljenimracunalima.

    Udaljeno racunalo koje je nama zanimljivo je dominis.phy.hr nakojem su instalirane neke numericke biblioteke (software) potrebne dabi se mogli rjeavati neki sloeniji numericki problemi.

  • Prijava za pocetak rada

    Zapocinje prijavnom na lokalnom racunalu.(Prijava upis korisnickog imena i pripadne ifre).

    Za prijavu se tipicno koristi graficko sucelje, medutim moguce jekoristiti i linux konzolu bez grafike.

    Nakon prijave na raspolaganju su nam programi i disk prostor nalokalnom racunalu.

    Dio problema iz Numerickih metoda moe se napraviti nalokalnom racunalu.

    Za prijavu i rad na udaljenom racunalu treba pokrenuti program za linux: ssh u ljusci ili ekvivalentni graficki program za windows: ssh/putty/ ...

  • ssh na windowzima

  • putty na windowzima

  • SSH i sigurnost

    Za prijenos podataka s lokalnog racunala na udaljeno (ili obrnuto)treba koristiti:

    sftp scp

    Zato ssh/putty/scp/sftp/.... ?Veza i prijenos podataka izmedu lokalnog i udaljenog racunala jeifrirana, pa tako i prijenos korisnickog imena/ifre prilikomprijave.Neki zlocesti hacker/cracker ne moe tako ukrasti ifru i koristiti jenaknadno za svoje potrebe. Dakle radi se o sigurnosnimrazlozima .

    Korisnicko ime i ifra za dominis racunalo je privatna. Ne smijese posudivati drugima. Treba je cuvati od tudih ociju.Nemaran odnos prema ifri i korisnickom imenu ugroava i vaepodatke kao i podatke ostalih korisnika na racunalu.

  • Poslovi na racunalu

    Uredivanje fortranskog (ili nekog drugog) programaTrebamo uredivac teksta ili editor.

    Prevodenje programa u izvrbi programTrebamo fortranski prevodilac (kompiler)

    Izvodenje programa

    Ovi se poslovi mogu raditi i na lokalnom i na udaljenom racunalu, poduvjetom da su programski alati (uredivac teksta i fortranski prevodilac)instalirani.

  • Linux ljuska

    Kada se uspjeno prijavite na udaljeno racunalo, pokrene seprogram koji se zove ljuska. Ljuska se moe pokrenuti i nalokalnom racunalu.

    Ljuska je program koji ocekuje od vas da upiete ime naredbe akoje se zatim izvrava.

    Kada se zavri izvodenje naredbe (programa), ljuska ponovoocekuje od vas da upiete slijedecu naredbu.

    Iz ljuske (i s udaljenog racunala) se moe izaci s naredbama: logout exit CTRL-D

    To je nacin kako treba zavriti rad na udaljenom racunalu.

  • Linux ljuska

    U ljusci se moe izvravati i niz medusobno povezanih naredbikoje zajedno prestavljaju mali program, (tz. shell-program).

    Postoji mnogo vrsta ljuski. One se mogu grupirati vie skupina: Bourne-ov tip ljuski: sh, bash, .... C-ljuske: csh, tcsh, .... Ljuske raznih programskih jezika: perl, python, ruby, php, ..

    Ljuska se moe promijeniti. Tipicno novi korisnici po pretpostavcikoriste bash ljusku.Vrsta ljuske u kojoj se radi moe se ustanoviti pomocu naredbe:

    prompt> echo $SHELL/bin/bash

    Razlike izmedu Bourne-ove i C-ljuske pojavljuju se tek u malimprogramima napisanim za te ljuske.

  • Datotecni sustav

    Disk je dio racunala na kojem su zapisani podaci, programi pa isami operacijski sustav.

    Podaci na disku mogu biti zapisani na vie nacina. Nacinzapisivanja nazivamo datotecni sustav.

    Operacijski sustav Linux i Windows imaju nekoliko razlicitihdatotecnih sustava. Moe se dogoditi da Windows ne moeprocitati dio diska koji je zapisan od strane linux-a (i obrnuto).

    Neki datotecni sustavi podjednako su podrani od obaoperacijska sustava.

    Sam disk moguce je podjeliti u vie dijelova (particija) i svakaparticija moe imati svoj posebni datotecni sustav.

  • Datotecni sustav

    Na linuxu datotecni sustav (datoteke, imenici, ...) organiziran jekao drvo.

    Datoteka (file): dio diska u kojem se cuvaju ili podaci ili jekomanda ili ....

    Imenik (mapa,direktorij,folder): sadri vie datoteka(a moe biti i bez datoteka)

    Zato postoje imenici ?

    Kako datotecni sustav sadri veliki broj datoteka, radi preglednostipogodno ih je organizirati u vise imenika po sistmu drva.

    Na linuxu ne postoje A:,B:,C: ... .

  • Datotecni sustav

    Izgled datotecnog drva pod linuxom.

  • Datotecni sustav

    Korjenski imenik ili "root" drva ima oznaku "/" (kosa crta)

    Imenici koji se granaju iz korjena imaju imena (oznake):"/usr/", "/dev/", "/proc/", "/bin/", "/lib/", "/boot/", . . .

    Iz njih dalje izviru grane s imemina:"/usr/bin/", "/usr/lib/", "/var/log/", "/var/spool/",. . .

    I te grane se opet mogu dalje granati.

    Kako saznati grane i datoteke u drvu?

    prompt> ls /ackup cdrom dos home lib mnt razno sys varbin cdrom0 etc initrd lost+found opt root tmp vmlinuzboot dev floppy initrd.img media proc sbin usr

  • Putanja (path)

    Putanja do datoteke (imenika) je kompletno, apsolutno imedatoteke (imenika) koje ukljucuje i imena svih grana na kojimase nalazi sama datoteka (imenik).npr. /usr/lib/perl5/Gimp.pm/ usr/ lib/ perl5/ Gimp.pmili /usr/share/doc/texmf// usr/ share/ doc/ texmf/

    Koristeci naredbu ls moemo ustanoviti to se na svakoj od tih grananalazi, koje datoteke i koji imenici:

    prompt> ls /...prompt> ls /usr/...prompt> ls /usr/share/...

  • Naredba ls

    Naredba ls izlistava sadraj imenika.Ime dolazi od engleske rijeci list.Na windows racunalima ekvivalentna naredba je dir .

    Linux naredbama mogu se dati dodatne opcije. Opcije se sastoje odniza znakova koji pocinju s crticom (-) ili dvije crtice(--).Npr. ls --help ne izlistava imenik nego ispisuje pomoc kako koristitinaredbu ls.

    prompt> ls -F/backup/ cdrom0/ floppy/ lib/ opt@ sbin/ var/bin/ dev/ home/ lost+found/ proc/ sys/ vmlinuz@boot/ dos/ initrd/ media/ razno/ tmp/cdrom/ etc/ initrd.img@ mnt/ root/ usr/

    Opcija -F kae da se kod izlistavanja na kraju imena stavi znak / ako je toime grane, zvjezdica * ako je to ime naredbe, @ ako je tokratica(poveznica) na neku drugu datoteku ili imenik, itd.

  • Radna putanja

    Da bi se moglo raditi s nekom datotekom ili imenikom, potrebno jenavesti

    ili kompletno ime (putanju) do datoteke (imenika)

    ili relativnu putanju u odnosu na tz. radnu putanju

    Relativna putanja pocinje bez kose crte, a moe poceti stockicom, dvije tockice ili nekim drugim znakom.

    Kako saznati radnu putanju ?

    prompt> pwd/home/ivoprompt> ls...prompt> ls ../edo/ ivo/ davor/ katarina/

  • Radna putanja

    Naredba pwd nam ispisuje radnu putanju.

    Naredba ls bez navodenja argumenta ispisuje listu datoteka iimenika u radnoj putanji.

    ../ je relativna putanja za roditeljsku granu radne putanje.

    ../../ je relativna putanja za roditeljsku granu roditeljske graneradne putanje.

    ./ je relativna putanja za samu radnu putanju.

    prompt> pwd/home/ivoprompt> ls ../edo/ ivo/ davor/ katarina/prompt> ls /home/edo/ ivo/ davor/ katarina/

  • Radna putanja

    Pomocu naredbe cd moemo promijeniti radnu putanju. Kaoargument se navodi ime (apsolutno ili relativno) ime nove radneputanje.

    Naredbe cd bez argumenta vraca nas u tz. kucni-imenik.

    prompt> pwd/home/ivoprompt> cd ..prompt> pwd/homeprompt> cd /tmpprompt> pwd/tmpprompt> cdprompt> pwd/home/ivo

  • Poslovi s datotekama

    S datotekama koje su podaci moemo ih citati mijenjati brisati stvarati nove datoteke

    Pod uvjetom da imate te doputenje te radnje.

    S datotekama koje su naredbe moemo izvravati stvarati nove naredbe brisati modificirati

    Ako imamo doputenje te radnje.

    Na linuxu postoji sustav vlasnitva nad datotekama i imenicima, tesustav dozvola (doputenja) to je moguce ciniti s datotekama.

  • Vlasnitvo i prava

    Sve datoteke i imenici imaju svog vlasnika.

    Osim individualnog (korisnickog) vlasnitva, postoji i vlasnitvogrupe - grupe korisnika.

    Svaki korisnik je ujedno i clan jedne ili vie grupa te moe ostvaritineka prava pripadajuci odredenoj grupi (koja ta prava ima).

    Postoje tri vrste prava: citanja/kopira