Brosura Energija Za Buducnost Za Web

7/30/2019 Brosura Energija Za Buducnost Za Web

1/16

2 3

Vodic kroz Centar znanja

Reciklirano imanje

Naa pria ilibolje biti malo lud, nego malo pametan

U proteklih dvanaest godina isprobali smosve ive oblike graanske borbe i socijalnogaktivizma. Kao i danas, bili smo nezadovoljninainom na koji je organizirano nae bolesnodrutvo. Svata smo radili da bismo skrenulipanju na sebe i ukazali na razne ekoloke,socijalne i gospodarske probleme.

Vezali smo se lancima pred bankama, biciklimajuriali na automobile, skvotirali razne prostore,biljeili ilegalne ljunare, pisali grafite tipaEkologija prije profita, uhodili lovce, izdavali

fanzine, istili plae poslije turistike sezone,skandirali pred poglavarstvima, zgradamainstitucija i skladitima korporacija... i redovitose sukobljavali s dravnim strukturama na svimrazinama.

Sve su nas te aktivnosti izgradile, ali su iredovito bile izvor velikih frustracija jer jeuspjeh bio teko mjerljiv, vrlo upitan, a esto ikontraproduktivan. Ma pusti ih, to su ti oni tosu protiv svega. Shvatili smo da su nae kritikeuzaludne, ako ne ponudimo konstruktivna

rjeenja. I tako je nastao ZMAG.

Kada smo kretali u nau ivotnu avanturu nismoesto imali koga pitati za savjet. To je bio znakda smo na pravom putu.

Vodila nas je potreba da pokaemo i dokaemo

da se moe kvalitetno ivjeti, a da ne unitavamozemlju, tlo, vodu, zrak i ljude. Gledali smo ljudeu ruralnim sredinama koji imaju sve preduvjeteza dobar ivot. Unato tome prekrasna imanjaostaju prazna, jer mladi sanjaju grad.

A zato je to tako? Nedostatak znanja iobrazovanja vodi u nekvalitetan ivot. I tako jepala odluka ime emo se baviti.

Od svih akcija koje smo provodili jedna aktivnostzasluuje posebno mjesto jer ima prikrivenusnagu za koju nikad ne zna gdje i kada epromijeniti tijek stvari

nabolje:

EDUKACIJA

Poslovica kae : Uitelj sije sjeme za koje ne znagdje e niknuti. Zato je rad s mladima poseban.

Ostao je jo jedan mali problem za koji nismopuno marili trebalo je stei sva ta znanja ivjetine koja smo tako silno eljeli iriti.

Tada smo otkrili arobnu rije: PERMAKULTURA

I sve se poelo dogaati samo od sebe

Krenite s nama na put pravih vjetina i znanja sRecikliranog imanja.

Energija za

buducnost


2/16

4 5

ENERGIJA ZA BUDUNOSTVodi kroz Centar znanja Reciklirano imanje

Nakladnik: ZMAGVukomeri 23/[email protected]

www.zmag.hr

Za nakladnika: Draen imleaUrednik: Matko iakLektura: Blanka MotikTisak: ACT Printlab, akovec

Vodi kroz Centar znanja Reciklirano imanje

Energija za buducnost


3/16

6 7

Sadraj:1. Energija za budunost (Energy for the future)

2. Z.M.A.G.

3. Reciklirano imanje

4. Edukacija

Teajevi: Permakultura

Nae radionice:

Odrivi razvoj:ekoloki otisak i ekopismenost

Hrana:vrt - od sjemena do sjemena, kola kunog sjemenarstva povrtnih kultura, sakupljane jestivog

samoniklog bilja, radionica zdrave prehrane i odgovorne potronje

Obnovljiva energija:samogradnja solarnih kolektora za dogrijavanje vode, vjetrenjae i fotonaponski paneli za elektianu

energiju, biodizel, odrivo gospodarenje umama i izrada drva za ogrjev

Otpad:kompostiranje, biljni proistai za otpadne vode

Prirodno graditeljtvo:gradnja drvetom, kue od slame, izolacija ovjom vunom, gradnja zidova od recikliranih materijala,

radionica izrade zemljanih buka, bukanja i prirodnih boja

Zdravlje i ljepota:prirodna kozmetika

Kreativne radionice za djec i odrale:recikliranje papira, recikliranje plastinih vreica, lcanje vune, uradi sam igrake od prirodnih

materijala, uimo uzgajati vlastitu hranu, hotel za kukce, radionica prirodnog iskustva

5. Knjinica i itaonica Znanje Imanje

6. Izdavatvo7. Pojmovnik

4

8

9

12

13

13

15

16

17

20

20

23

23

25

Energy for the future

irom svijeta postoje brojni primjeri kako pojedinci i grupe ljudi sve vie brinu zasvoju budunost i budunost Zemlje. Brinu zbog nestabilnosti klime, ugroenostisvjetskih ekosistema, ekolokih katastrofa. Sve ovo je blisko povezano s ekonomskimkrizama, visokom cijenom hrane i energenata, beskrupuloznim nancijskim sektorom inedovoljnim sudjelovanjem javnosti u demokratskim procesima. Glavni osjeaj koji sepojavi kada ljudi razmiljaju o ovim temama je strah. Strah od neizvjesne budunosti.

Iz straha se raa apatija i pesimizam.

To je ukratko generalna slika svakodnevice koja nas okruuje, a poticana je od stranemasovnih medija.

Istovremeno pojedinci i organizacije sa svih strana svijeta naglaavaju kako trebamoinovativne pristupe, pozitivne primjere, praktina rjeenja za naa drutva kako bipostala zdravija i odrivija. Upravo zato trebamo vie raditi na irenju informacija iznanja, praktinih vjetina, zelenih tehnologija i edukacije za odrivi ivot openito.

Projektom Energy for the future napravili smo puno malih koraka u tom smjeru.

Fokusirali smo se na edukaciju uenika i studenata diljem Hrvatske, a cilj nam jepoduiti kako kreirati odrive ekoloke sisteme, sada i ovdje, u svojoj sredini, zaboljitak svijeta.

Radionica: Koritenje obnovljivih izvora energije u praksiO Ivana Batelia, Raa


4/16

8 9

Kroz 100 predavanja i radionica stvorili smo edukacijski program za mlade u itavojHrvatskoj. Uenici su upotpunili svoja znanja o klimatskim promjenama i okoliu ueio praktinim rjeenjima za energetsku uinkovitost, proizvodnju hrane, graditeljstvoi gospodarenje otpadom.

Upoznavanje s najvanijim podrujima odrivog razvoja je preduvjet za stvaranjeuinkovitih rjeenja u naim zajednicama. Iz tog je razloga izuzetno bitno obrazovatigeneracije koje e naslijediti ovaj svijet sa svim njegovim problemima. Edukacijom opraktinim tehnikama i rjeenjima za odrivi razvoj uloili smo u najvaniju energijubudunosti, energiju nadolazeih mladih generacija.

Radionica: Recikliranja plastinih vreica,NPK Krka, Skradin

Radionica: Recikliranja plastinih vreica,O Vladimira Nazora, Pazin

Popi kola koje djelovale projekt Energy for theftre:

Gimnazija i strukovna kola Juraj Dobrila, Pazin Gimnazija Titua Brezovakog, Zagreb Gimnazija Sisak, Sisak O Eugena Kumiia, Velika Gorica O Horvati, Zagreb O Ivan Bateli, Raa Pazinski kolegij Klasina gimnazija, Pazin Turistiko-ugostiteljska kola Antuna tifania, Pazin O Vladimira Nazora, P Karojba O Vladimira Nazora, P Motovun O Vladimira Nazora, P Trvi

O Vladimira Nazora, Pazin O Eugena Kvaternika, Velika Gorica O Nedelie, Nedelie Nacionalni park Krka, Skradin III. osnovna kola, akovec O Jakovlje, Jakovlje O Mokoica, Dubrovnik O Lapad, Lapad O Marina Getaldia, Dubrovnik Gimnazija Dubrovnik, Dubrovnik

Aktivnosti projekta Energyfor the future:

100 predavanja i radionicao glavnim temama projekta:klimi, energiji, hrani,

graditeljstvu, gospodarenjuotpadom u osnovnim i srednjimkolama u Hrvatskoj

organiziranje nastave uprirodi na Recikliranom imanju

postavljanje trajnihINFO kutaka u pet kola sedukacijskim materijalima

tiskanje broure koju driteu rukama

Predavanje: Koritenje obnovljivih izvora energije upraksiGimnazija Sisak, Sisak

Predavanje: Lokalna proizvodnja hrane,O Eugena Kvaternika, V.Gorica


5/16

10 11

Radionica: Koritenje obnovljivih izvora energijeu praksi, O Vladimira Nazora, Karojba

Terenska nastava

Terenska nastava

ZMAGZelena mrea aktivistikih grupa (ZMAG) je udruga koja okuplja organske vrtlare, praktiarezelenih tehnologija i ekolokog graditeljstva, dizajnere permakulture, istraivae pravednihsocijalnih modela organizacije i ravnopravnih meuljudskih odnosa te ekoloke aktiviste.

VizijaZMAG tei svijetu u kojem ljudi imaju zadovoljene ivotne uvjete, socijalna i ljudska prava, priemu se ne ugroava okoli i odrivost prirodnih ekosustava.

CiljGlavni cilj ZMAG-a je razvijanje i promoviranje ekolokih znanja i vjetina, primjenjivih modela

i tehnologija, vanih za odrivi razvoj te podizanje kvalitete ivota ljudi.Specini ciljevi udruge ukljuuju:

1. Stvaranje otvorenog edukacijskog centraReciklirano imanje u selu Vukomeri, kao pokaznog

modela ekoloki odrivog i socijalno svjesnogprostora dizajniranog po principima permakulture.

2. Pruanje znanja, informacija i iskustava primjeneeko-tehnologija razliitim skupinama korisnika: lokalnoj

samoupravi i zajednici, ekolokim udrugama i ostatku civilnogdrutva, poljoprivrednicima, poduzetnicima, studentima i

aktivistima te svim zainteresiranima.3. Umreavanje sa sliniminicijativama i organizacijama uHrvatskoj, regiji i svijetu.

ZMAG je jedan od osnivaa Instituta permakulture Hrvatske, Mree ekosela Balkana (MEB),preko koje se ostvaruje suradnja s Global Ecovillage Networkom (GEN).

Od samog osnivanja udruge njezine aktivnosti proizlaze iz ciljeva pa se, pored izgradnjeRecikliranog imanja, velika panja posveuje suradnji s partnerima te transferu znanja i vjetinaza odrivi razvoj. Edukacija se najee organizira kroz praktine radionice, tematske kampovei teajeve.

lanice i lanovi udruge danas su sposobni provoditi edukaciju praktine primjene odrivograzvoja u razliitim podrujima. Takoer se puno znanja nagomilalo kroz osobno iskustvo radomna projektu Reciklirano imanje koji je najvei projekt udruge i temelji se na kombiniranjuodrivog pristupa u energetici, graditeljstvu i poljoprivredi sa socijalnim aspektima i aktivizmom.Nekoliko lanova udruge ima meunarodno priznate diplome permakulturnih dizajnera kojenam omoguuju da samostalno organiziramo i provodimo 72 -satne teajeve permakulture.

Programska usmjerenost na tehnoloka rjeenja i praktinu primjenu znanja osigurala je irokispektar djelatnosti, a holistiki pristup odrivom razvoju osigurava podrku razliitih drutvenihgrupa pa je dosadanjim aktivnostima ZMAG uspostavio dobru suradnju s ostalim organizacijamau Hrvatskoj, regiji i Europi.


6/16

12 13

Centar znanja

Reciklirano imanje

Reciklirano imanje je edukacijski centar znanjaza odrivo ivljenje i permakulturu. Zamiljenoje kao ivotni i radni prostor za odreeni brojljudi te kao poligon za eksperimentiranje.Izgradnja je poela 2001. godine. Na imanju sukroz posljednjih nekoliko godina odrane brojneradionice i teajevi, izgraeni su razni ogledni

primjeri ekolokog graditeljstva, koriste seobnovljivi izvori energije, vodom i otpadom segospodari na odriv nain i proizvodi se hranatehnikama organskog povrtlarstva.

Kada uju za Reciklirano imanje ljudi obino oekuju neku lekciju ilipoduku o tome kako pokrenuti i graditi vlastitu eko-utopijsku priu.A to bismo im mogli rei? Da smo u poetku mislili kako emo u rokuod jedne godine useliti na imanje i zapoeti s edukacijom. Da smohtjeli pobacati po imanju i umi nekoliko iskoritenih graevinskihkontejnera koji bi se na neki nama razumljiv nain uklopili u okolinu.Pa zovemo se reciklirano imanje, zar ne? Blie realnosti je da napoetku nismo imali gdje useliti, niti smo imali previe znanja zaedukaciju. Priu nismo zapoeli razraenim planom, niti smo imali

promiljenu strategiju. Jednostavno smo se okupili i krenuli. Jasno da ne mislimo ovime rei

kako nije poeljno imati napravljen plan rada i stvaranja, kratkorone i dugorone ciljeve islino. Ali to nije bio sluaj s nama. Imali smo samo ivahna srca. Tek kasnije smo nauili da jeto zapravo i najvanije. Da pumpica radi.

San nam je bio ostvariti edukacijski centar koji bi sjedinio socijalnu, politiku i ekoloku priu.Pria zapravo poinje u Zagrebu i Zapreiu, gdje je prva ekipa s imanja bila aktivna u brojnimekolokim, anarhistikim, alter-kulturnim, nezavisno-medijskim, mirovnim i antiratnimgrupama i inicijativama. Nakupilo se dosta prosvjeda i direktnih akcija, intervencija i predstava,koncerata i partija. Tu se i danas muvamo. No, ve se onda pojavio osjeaj nezadovoljstva tosmo bili anti i uglavnom protiv neega, reagirali smo na ono to nas je smetalo, bez vlastitihalternativa. Rjeenja su nekako bila maglovita i u dalekom futuru. Reciklirano imanje ponudilonam je taj toliko potreban prostor gdje bismo mogli pokazivati kako je drugaiji svijet mogu.Od tada se trudimo razvijati imanje kao prostor pravednih i otvorenih meuljudskih odnosa teprakticiramo odriva naela kroz primjenu permakulturnog dizajna.

Imanje se nalazi u selu Vukomeri u Vukomerikim

Goricama, oko 25 kilometara juno od Zagrebaprema rijeci Kupi. Vrlo esto ljudi pitaju zatosmo odabrali ba tu poziciju za imanje? Zato batamo kada nam je prvi susjed ve ili tek (ovisnood gledita) na 50 metara, kada je zemlja tekailovaa, kada nemamo niti izvor vode niti slapovena imanju, a svi znamo kako je to vano. Nismonita birali, ve smo uzeli ono to smo mogli u tomtrenutku. Prva zemlja je dobivena na poklon. Nitko

od nas nije imao novca da kupuje neke idealne lokacije, izvore i slapove. Sigurno je boljestvarati divno mjesto tamo gdje se na prvi pogled teko moe zamisliti, nego izgubiti par godinana besciljno lutanje za netaknutim rajem u prirodi izoliranom od drutva. Zanimljivo je kakonam je uz stvaranje i sve ei boravak na imanju taj prostor postao jedan od najljepih nasvijetu.

Tradicionalna drvena turopoljska kua, koristiti sekao prostor za teajeve i radionice, te kao knjinica,zajednika kuhinja i prostor za smjetaj gostiju. Samakua je primjer odrivog graditeljstva jer je obnovljenana nain da se postigne to vea energetska ekasnostkoritenjem prirodnih materijala.

Pored drvene kue imanje obuhvaa jo nekoliko privatnih stambenih kua koje ekaju da ihizoliramo, ozelenimo, prekrojimo, dogradimo i pretvorimo u kue kakve prilie jednom eko

raju.


7/16

14 15

Danas na imanju radi desetak ljudi, uz estu pomo prijatelja kada je proljetna sjetva ili kadaimamo vee graevinske zahvate. Kroz imanje je prolo vie stotina ljudi i prije formalnogotvorenja imanja. Organiziran je i itav niz otvorenih radionica na kojima su zajedno s namauili i drugi ljudi kako primijeniti odrivost u podrujima koja smo gore nabrojili. Taj konceptotvorenog radioniarstva i aktivnog uenja nas je danas doveo do sposobnosti educiranja drugih.U posljednjih par godina znaajno su porasli znanje i vjetine kojima smo na jednostavan,primjenjiv i praktian nain sposobni pokazati kako je mogue raditi i ivjeti odrivije. Potrebada pored odrivog i privlanog ivotnog prostora za sebe stvorimo i otvoreni edukacijski centaruvijek je bila osvijetena i na visokom mjestu prioriteta i ciljeva. S obzirom na sve to, Recikliranoimanje je najvaniji projekt udruge, mjesto susreta i sastajanja, uenja i ivljenja, proizvodnjei rada, igre i zabave.

Reciklirano imanje je naa kajdanka odrivog razvoja...

EDUKACIJA

TEAJEVI PERMAKULTUREPermakultura je interdisciplinarna znanost o Zemlji. Objedinjuje mnoge

klasine znanosti i usmjerava ih na brigu o Zemlji i brigu o ljudima.

Uei od stabilnih ekosustava ovjek moe sakupiti sve kockice i

sloiti zaboravljeni mozaik kvalitetnijeg ivota u skladu s prirodom.

Permakultura nas ui kao da se dobro organiziramo, smanjimo koliinu otpada, proizvodimohranu, tedimo energiju, koristimo obnovljive izvore energije, razvijamo socijalnopoduzetnitvo, gradimo kue, dizajniramo svoja imanja, kue i stanove, poboljamo kvalitetuivota u gradovima...nudi nam alat za preivljavanje.

Permakulturna edukacija

radionice, uvodni teajevi

72 -satni teaj (PDC - permaculture design certicate course)

Uvodni teaj u permakulturu traje dva dana i slui kao uvod u 72-satni ili veliki permakulturniteaj.

72 -satni teaj permakulture (PDC - permaculture design certicate course) je intenzivni teajkoji jo nazivamo i osnovna kola permakulture. Teaj je iskljuivo teoretski, a polaznikeosposobljava za samostalan rad na svom vlastitom projektu. Sastoji se od dva dijela: u prvomdijelu teaja kroz predavanja se pokrivaju sve bitne teme vezane za podruja koja obuhvaapermakultura (etika, permakulturna naela, itanje krajolika, mikroklime, biljne zajednice,uzgoj hrane, graditeljstvo, energija, voda, alternativna ekonomija, drutvena organizacija,


8/16

16 17

urbana permakultura). Na drugom dijelu teaja ui se tehnika permakulturnog dizajniranja.Polaznici u grupama rade na zasebnim projektima, sa zadatkom izrade permakulturnog dizajnaza svoj projekt. Polaznici koji uspjeno ovladaju tehnikom dizajniranja, dobivaju permakulturnicertikat. Bitno je napomenuti da su ovakvi teajevi meunarodno uniformirani, tako dapermakulturni certikat svugdje u svijetu dokazuje vae znanje.

72-satni teaj omoguava polazniku da dobije uvid, povee u loginu cjelinu i unaprijedi 5elemenata koji nas svakodnevno okruuju i odreuju nam kvalitetu ivota.

Permakulturni certikat omoguuje da nakon formalne izobrazbe i tri godine praktinog radapolaznici mogu aplicirati na PK konvergenciji svoj rad za diplomu i postati permakulturnidizajneri.

NAE RADIONICE

ODRIVI RAZVOJEkoloki otisak i ekopismenost

Radionica kojoj je cilj razjasniti najbitnije pojmove za odrivo ivljenje.

Uimo o ekolokom otisku kao mjeri naeg utjecaja na planet, druga iva

bia i druge ljude. Vjebamo izraunati na vlastiti ekoloki otisak i razmatramo kako ga

moemo smanjiti na odrivu razinu. to ekopismenost znai za nas ljude, kakve su namsposobnosti potrebne da bismo postali ekopismeni te gdje je moemo primjenjivati, samo suneki od odgovora koje prua ova radionica abecede odrivog razvoja.

PROIZVODNJA HRANEVrt - od sjemena do sjemena

U posljednjih nekoliko godina smo redovno provodili vrtne radionice. Proizvesti dovoljno hraneza vlastite potrebe nam je jo uvijek veliki izazov i teko dostian cilj. esto smo jeli kupovnopovre i voe jer smo u svojim vrtlarskim avanturama naglasak stavili na stvaranje bankesjemena. Radionice imaju za cilj pokazati polaznicima sve ivotne faze kultiviranih biljnihvrsta; od klijanja sjemena, rasta, razvoja, berbe, kompostiranja, pa do uvanja sjemena. Timezatvaramo krug godinjeg rada u tradicijskom vrtu.

kola kunog sjemenarstva povrtnih kultura

Povre kakvo danas poznajemo rezultat je stoljea i stoljea rada.Kultiviranje vrsta pratilo je gotovo sve faze razvoja ovjeanstva odvremena kada su prvi ljudi odluili napustiti nomadski nain ivota iuzgajati svoju hranu pa do dana dananjeg. Svako drutvo selekcioniralo jebiljke prema svojem ukusu i potrebama i na taj nain je nastalo ogromnobogatstvo njihove genetske raznolikosti. Danas ulogu proizvoaa sjemenapreuzimaju sjemenarska industrija i profesionalni uzgajivai koji polauprava na uzgojene sorte. Sve manji broj ljudi uzgaja sjeme i od sve manjegbroja vrsta i sorata pa se u zadnjih stotinu godina genetska raznolikostkultiviranog bilja drastino smanjila. Ovaj teaj mali je doprinos u borbi

za ouvanje genetske raznolikosti, ali nadamo se da e se pridruiti lavinitakvih inicijativa pokrenutih u cijelom svijetu.

Sakupljanje jestivog samoniklog bilja

Naa hrana dolazi iz tla. Moderni ovjek je zaboravio na povezanost s prirodom koja nam dajesve potrebno za kvalitetan ivot. Boanstven je osjeaj kada sv im ulim doivite miris proljetnelivade i svojim rukama, uz struno vodstvo, sakupite sezonsku divlju hranu, biljke za ajeve,pripravke, lijeenje i prevenciju bolesti.

Radionica zdrave prehrane i odgovorne potronje

Osvjetavanjem spoznaje o onome to jedemo moemo doprinijeti kvaliteti naeg ivota, odouvanja i vraanja zdravlja do nancijske utede. Na radionici ruimo mitove o prehrambenimnavikama, analiziramo porijeklo i kvalitetu hrane koju jedemo i uimo kako da budemoodgovornipotroai.


9/16

18 19

OBNOVLJIVA ENERGIJARadionica samogradnje solarnih kolektora za dogrijavanje vode

Samogradnja solarnih kolektora je ve tradicionalna ZMAG-ova radionica. Kolektore radimood 2003. godine s izvrsnim uspjehom. Nekoliko vrtia i kola zagrijavaju toplu vodu naim DIY(uradi sam) kolektorima koji po kvaliteti ne zaostaju za kupovnim modelima, a jeftiniji su ipodiu svijest o tome zato je u permakulturnom dizajnu neophodno koristiti energiju sunca.

U teorijskom dijelu uimo to jepasivna solarna gradnja, termosifonski efekt,fotonaponskimoduli, inverteri i sl. Nakon toga uzimamo alat u ruke i radimo solarne kolektore. Sudioniciimaju uvid u svaki korak izrade solarnih kolektora za dogrijavanje tople vode.

Vjetrenjae i fotonaponski paneli za elektinu energiju

Tokom 2004. godine kroz projekt Vjetar i sunce u slubi ovjeka i prirode, montirali smo desetsustava za proizvodnju eletrine energije diljem Hrvatske. Projektom smo promovirali koritenjeobnovljivih izvora energije i pomogli raznim udrugama od Istre do Visa i Lastova i od Lonjskogpolja do Kutereva i Cresa. Rije je o kombiniranim sustavima koji se sastoje od vjetrenjaei fotonaposkog panela, te ostale opreme: baterije, pretvarai, instalacije. Ovakva otpornarjeenja su pogodna za male, dislocirane potroae na imanjima ili kuama za odmor, a dodatnaim je pogodnost to za oblanih dana, kada nema sunca, energiju proizvodi vjetar i obratno.

Biodizel

Jestivo biljno ulje vole papati i nai dizelski ljubimci. Uimo kako jednostavnom metodomesterikacije obino biljno ulje (novo ili otpadno) pretvoriti u visoko vrijedni energent,biodiesel. U svome eksperimentiranju s biodieselom napravili smo nu materijalnu tetu nanekoliko automobila, tako da smo nauili na vlastitoj koi kako u vlastitoj radionici kvalitetnoizvesti svaku fazu proizvodnje biodiesela, od nabavke ulja, ltriranja, dodavanja metoksida pasve do destilacije metanola i pranja goriva.

Odrivo gospodarenje umama

ume imaju kljunu ulogu u svim ekosustavima.Biomasa je odrivi resurs, no samo ako odrivogospodarimo umama, taj resurs moemo ouvati.Na radionici uimo promatrati umske sklopove, kakoodabrati stablo za ruenje, pravilno i sigurno ga sruitite kako napraviti kvalitetno ogrjevno drvo. Takoer jevano znati pravilno uvati drvo za ogrjev i uinkovitoprimijeniti. Radionica je podijeljena na tri djela:predavanje, promatranje okolnih umskih zajednica ipraktian rad izrade drveta za ogrjev.

OTPADKompostiranje

Bacanje zelenog otpada u smee je jedna od najbesmislenijihpojava. Sve to nam ostane od kuhanja, pripreme hrane,

ostataka iz prirode, rada u vrtu i slino, moemo najednostavan nain pretvoriti u visoko vrijedan resurs zanae organske i permakulturne vrtove humus. Na taj nainprakticiramo jedno od bitnih naela permakulture, a to je datvari i energija krue, te time u tlo ponovo vraamo neto

to je iz tla i dolo. ZMAG organizira radionice, uglavnom za poljoprivredne kole, koje imajupotrebu za takvim resursom, jer imaju puno otpada, a imaju i vrtove koje treba nahraniti.

Biljni proistai za otpadne vode

Na Recikliranom imanju sve sive vode izdomainstava proiavamo pomou biljnih

proistaa. Nai biljni proistai (reed bed) sesastoje od nekoliko malih bazena napunjenihusitnjenim kamenom raznih granulacija iz

kojih rastu biljke movarice (trska, a, rogoz)i zavrnim bazenom u koji dolazi tehnolokiista voda. Biljke movarice razgraujumasnoe i prljavtinu iz vode, time se hraneii tako proiavaju sive vode. Proistae smonapravili uz struno vodstvo i osposobljeni smoza projektiranje i izvoenje slinih sustava.


10/16

20 21

PRIRODNO GRADITELJSTVONa to mislimo kada kaemoprirodno graditeljstvo?

Prirodno graditeljstvo podrazumijeva koritenje iskljuivo prirodnih materijala za gradnjui ureenje objekata. U prirodnom graditeljstvu se koriste prirodni i reciklirani materijali.Najei materijali su slama, drvo, kamen, zemlja, cigla, ovja vuna, trska. Tipovi gradnjesu kue od slame, kue od nabijene zemlje, drveta, kamena, cigle, zeleni krovovi, slamnatii krovovi od drvene indre. Prirodno graditeljstvo brine o energetskoj uinkovitosti i koristiobnovljive izvore energije za funkcioniranje objekata.

Gradnja drvetom

Drvo je tradicionalni graevinski materijal u kontinentalnoj Hrvatskoj. Za nae podruje jetipina turopoljske kua od hrastovih planjki. Ove kue su graene tako da se mogu rastavitii presloiti na drugom mjestu. Posebno smo ponosni na nau drvenu kuu jer smo je spasili odpropadanja i udahnuli joj novi ivot. Kui smo dodali staklenik koji koristi energiju sunca zadogrijavanje i predstavlja primjer pasivne solarne arhitekture. Na temelju steenog iskustva sovom kuom i sudjelovanja u jo desetak sl inih rastavljanja, osposobili smo graditeljski tim zaureenje drvenih turopoljskih kua.

Kue od slame

Kue od balirane slame sve su popularnije i u naoj regiji. Slama je nusproizvod u poljoprivredii vrlo je dostupan, jeftin i ekoloki zahvalan materijal. Ova jedinstvena graevinska tehnikaprua nam mogunost da uz pomo prirodnih materijala sagradimo svoj dom iz snova, a ujednoutedimo velike koliine energije i novca. Kue koje gradimo imaju drvenu konstrukciju, aslama slui kao zidna ispuna i izolacijski materijal. Zidovi se bukaju zemljanim bukama, abojimo ih prirodnim bojama. Takve su kue izuzetno ugodne za stanovanje jer slama smanjujeelektromagnetska zraenja, energetski su uinkovite i moe ih se potpuno reciklirati.

Svake godine odravamo radionice gradnje slamom.

Radionice izrade zemljanih buka, bukanja i prirodnih boja

Jedno od podruja na kojem smo najvie uili i eksperimentirali proteklih godina je graditeljstvo.Gradnju prirodnim materijalima uvijek je pratila i tenja da se cijela pria niira prirodnimbukama i bojama. Na radionicama se obrauju mnoge tehnike i metode kojima nanosimoprirodne materijale na zidove i podloge. Takoer emo uiti o prirodnim materijalima zabukanje.


11/16

22 23

Izolacija ovjom vunom

Koritenje ovje vune kao izolacijskog materijala nam se pokazalo kao izvanredno rjeenje.Ovja vuna je vrlo vrijedan resurs koji se danas u HR uglavnom baca jer nema organiziranogotkupa i prerade.

Gradnja zidova od recikliranih materijala

Nekada je dobro ne imati puno novaca. Budui da smo zatekli teren koji je izrazito strmmorali smo krenuti u terasiranje imanja. Za beton nismo imali novaca, ni volje, pa smo udugom promiljanju konstatirali da ne postoji problem, ve nam se nudi mogunost da potpunobesplatno (dobro, uz puno zikog rada) terasiramo imanje starim auto gumama. Inspiracijusmo nali prouavajui Earthship objekte iz New Mexica. Danas na imanju imamo sedam velikihterasa, a gume je uglavnom pokrila vegetacija pa su neprimjetne.

ZDRAVLJE I LJEPOTAPrirodna kozmetika - temelji (anti)kozmetike

Kroz predavanja i rasprave dolazimo do odgovora na mnoga pitanja o prirodi, funkciji i zdravljukoe, o utjecaju kozmetikih preparata na nju, ali i na cijeli organizam, te ljude i priroduoko nas. Promatramo kako na nas djeluju sredstva koja koristimo za ienje svog doma, tekako hrana i neke druge ivotne navike utjeu na nau kou. Ipak, glavni cilj bit e nam nauitikako u vlastitoj kuhinji napraviti nu prirodnu kozmetiku: balzame, meleme, kremice i drugemazalice, kako se oistiti i ostati zdrav, izraditi sapun, sredstava za ienje u kuanstvu, njegukoe iznutra..i jo mnogo toga...

KREATIVNE RADIONICE ZA DJECu I ODRAsLE

Recikliranje papira izradi svoj list papira

Kako izgleda proces recikliranja starog papira u industriji ?

Upravo to mi radimo, korak po korak, samo u malom, i na kraju svatko sam od starog napravi

svoj list novog papira.

Recikliranje plastinih vreica

Tehnikom peglanja plastinih vreica moe se dobitivisokokvalitetan plastini materijal pogodan za izradupernica, torbica, odjee, obue, uadi. Heklanjem, ivanjemi ljepljenjem ovakav otpad nudi bezbroj novih, kreativnihprimjena.

Filcanje vune

Vuna kao lokalni materijal nije dovoljno iskoritena i uglavnom

se zbog neorganiziranog otkupa baca u prirodu ili se spaljuje.Filcanje je tehnika obrade vune pomou sapuna i tople vode. Nataj se nain niti meusobno upletu u v rstu strukturu. Tako vlaknapostaju sve vra te se na kraju dobije gusta, vrsta, isprepletenastruktura pod nazivom lc ili pust.

Na radionici ete nauiti kako od prave ovje vune moete napravitiunikatne dekorativne predmete tehnikom mokrog lcanja. Uskoroete moi sami napraviti jastunicu, al, kapu, torbu, a moi etei staru stvar ukrasiti novim detaljem.


12/16

24 25

Uradi-sam igrake od prirodnih materijala

to je najvanije za dobru igru i od ega sve mogu biti igrake?

Svako dijete dobije svoju arobnu kutiju u kojoj pronae nekoliko polugotovih igraaka kojese uz upute dovre i kasnije koriste kao primjer za izradu vlastitih. U kutiji se nalazi pregrtzanimljivog i poticajnog didaktikog materijala (sjemenke, plodovi, granice, papiri, krpice,spuve) od kojeg e sami ili uz pomo roditelja/odgajatelja moi napraviti igrake premavlastitom nahoenju.

Radionica razvija kreativni aspekt igranja, potie samoinicijativnost i matu. Sve to nam jepotrebno za dobru igru nalazi se oko nas. Kroz upotrebu prirodnih materijala djeci se elipribliiti prirodni svijet i potaknuti ih na njegovo istraivanje i upoznavanje. Recikliranimaterijali potiu na razmiljanje kako se odbaeni predmeti mogu ponovo iskoristiti.

Uimo uzgajati vlastitu hranu

Od nekoliko dasaka i kolia izgradit emo etiri male poviene gredice i u njima urediti minipovrtnjak. U pripremljene okvire nasipamo zemlju. U sredinu postavimo nekoliko kolaca pokojima e se penjati biljke penjaice i svojim liem stvarati skroviti kutak za igru. Djecasudjeluju u sjetvi i sadnji biljaka.

Uzgoj jestivog bilja stvara razumijevanje odakle naa hrana dolazi na stol, potie na razmiljanjeo zdravijoj prehrani i stvara pozitivan odnos prema vrtlarstvu i poljoprivredi kao zanimanju.Osim izravne koristi istraivanja su pokazala da vrtlarenje ima veliki pozitivni utjecaj napsiholoki razvoj djeteta pa se vrtovi esto korite i kao dio terapije za bolesnu djecu, djecu spotekoama u razvoju i sl. (hortikulturna terapija). Vrt prua stimulativno okruenje gdje sudjeca u izravnom doticaju s prirodom, a stalne promjene potiu znatielju i istraivaki duh.Stalna briga takoer razvija radne navike i empatiju prema drugim ivim biima. Zreli plodovipravo su veselje i ponos malim vrtlarima.

Hotel za kukce

Uh, te grozne bube! Svatko se najei na njihovo gmizanje. No upustite li se u istraivanjenjihovog svijeta ostat ete fascinirani. Kukci su drevni vladari naeg planeta iz vremena kadaovjeka nije bilo ni blizu. U nekoliko milijuna godina razvilo se bezbroj razliitih vrsta kojenastanjuju svaki kutak planeta. ak i kad ih samo promotrite izbliza primijetit ete svo areniloi nevjerojatan sklad boja i oblika njihovih krila. Kad saznate vie o nainima kako ive, kako sehrane, razmnoavaju, kako ive u zajednicama dobit ete sasvim novi pogled na ova udnastvorenja, a moda neto i nauite od njih.

Brojni kukci uope nisu tetoine. ak naprotiv, pomauu ouvanju prirodne ravnotee u vrtovima, njivamai vonjacima. Oni pomau biljkama kod oplodnje istvaranja bogatijih plodova, neki su hrana pticamadok drugi ive u tlu i rahle ga kopajui tunele. Sasvimdovoljno razloga da ih zavolite i poklonite im panju.Kad ljudi polja tretiraju pesticidima onda ubijaju ikorisne kukce pa rade tetu koje nisu ni svjesni.

Zima je vrijeme kada se kukci zavlae u skrovita gdjeim je manje hladno. Hotel za kukce tada im moe pruitiodlian zaklon. Tokom ljeta moe im pruiti stanite za

ivot i tako poveati njihovu brojnost u vrtu. Stvorenostanite nama e pomoi da neke od njih okupimo najednom mjestu i lake promatramo. Izgradit emoga tako da emo gotovu drvenu kuicu puniti raznimmaterijalima kao to su uplje drvene oblice, trska,slama, stare cigle i sl.

Radionice prirodnog iskustva

U dananjem drutvu dolazi do sve veeg udaljavanja ovjeka od prirode koja ga okruuje. Ukolskom sustavu, unato predmetima kao to su biologija, kemija, zika te priroda i drutvo,nedostaje direktno iskustvo s prirodom. Ovaj program se vie koncentrira na stjecanje iskustvas prirodom nego na uenje o prirodi.

Sudionicima se prua mogunost postizanja iskustva u povezivanju znanja o prirodi i okoliu

u jednu cjelinu koja bi teorijsko znanje prevela u iskustveno uenje. etnjama po prirodiotkrivamo prirodne procese i pojava (ivot u razliitim ekosustavima od bare do ume,promatranje ivotinjskih nastambi, itanje tragova, promatranje ptica). Iskuavaju se raznesenzorne senzacije (vid, sluh, njuh, opip,...) koje se interpretiraju u kontekstu steenog znanjau koli.


13/16

26 27

Knjinica citaonica

Znanje imanje

Knjinica i itaonica Znanje imanje tematski je vezanaza permakulturnu literaturu, uglavnom nedostupnu udrugim knjinicama. Nastala je kao knjinica zajedniceto znai da smo ju opremili uglavnom vlastitimknjigama koje smo godinama sakupljali educirajui seo permakulturi i ostalim bliskim temama. Kako knjige

nikome ne slue ako samo stoje na policama, htjeli smoomoguiti i drugima da ih itaju i ue iz njih.

Izdavastvo

KNJIGE:

Graham Burnett: Permakultura - Vodi za poetnike

Permakultura-vodi za poetnike je knjiica koja daje osnovni uvid ubogati svijet permakulturnih mogunosti. Jednostavno pisana, prepunazabavnih ilustracija malo je remek djelo britanskog autora GrahamaBurnetta koji je u Hrvatskoj odrao veliki teaj permakulture i nadahnuo

dvadesetak odlinih permakulturnjaka.Prvo je izdanje prodano u tisuu primjeraka, takoer je prevedena nasrpski i makedonski jezik. Pred vama se nalazi drugo izdanje popularnogVodia za poetnike.

Uzgoj kalifornijskih glista - Stjepan Mandek

Praktian vodi za uzgoj kalifornijskih glista - od nabavke glista dokoritenja humusa.

Margrit Kennedy: Novac bez kamata i inflacije

Ova knjiga prouava nain na koji novac funkcionira. Objanjava zatonovac ne samo da pokree svijet nego ga i koi u njegovu razvoju.Veliki dug koji se nagomilao u zemljama Treega svijeta, nezaposlenost,ekoloka degradacija, naoruavanje i nicanje nuklearnih elektrana,povezani su s mehanizmom koji odrava opticaj novca: mehanizmomkamata i sloenih kamata. Pretvaranje tog mehanizma u prihvatljivijinain odravanja novca u opticaju i nije tako teko kao to izgleda.Dok su rjeenja navedena u ovoj knjizi nekim ljudima poznata ve odpoetka ovog stoljea, nain i vrijeme u kojem je knjiga predstavljenanude posebnu mogunost njezine primjene.


14/16

28 29

BEsPLATNE KNJIGE I PRIRuNICI:

Zeleni alati za odrivu revoluciju - Bruno Motik, Draen imlea

U suradnji ZMAG-a (Zelena mrea aktivistikih grupa) i to ita?, objavljenaje knjiga Zeleni alati za odrivu revoluciju Brune Motika i Draena imlee.Knjiga pokriva irok spektar praktinih savjeta te socijalnih, politikih iekolokih motiva okretanju odrivoj revoluciji. Knjiga je koncipirana kaopraktini prirunik baziran na osobnom iskustvu i znanju, odnosno znanjimaprikupljenim tijekom nekoliko godina intenzivnog bavljenja permakulturomi svime to moemo vezati uz nju.

Prvo izdanje od tisuu primjeraka je prodano i knjiga se moe besplatnoskinuti u PDF formatu.

Tehnologije za odrivi svijet - Bruno Motik

Udruga Ekosense objavila je ovaj kratki prirunik koji se bavi uvodom uekoloko graditeljstvo i ekolokim rjeenjima za otpadne vode. Ukratkopokriva nain kako funkcioniraju biljni sustavi za proaiavanje sivihotpadnih voda iz kuanstva te nain funkcioniranja kompostnog wc-a.

Zelena energija - Bruno Motik

Energija je svuda oko nas. esto smo nesvjesni te injenice. Dok jedemo svoj

obrok vrlo se rijetko pitamo koliko je bilo potrebno energije da jelo doe nastol. Na je svijet obiljeen ratovima za resurse voda, rude, nafta i drugi resursipostaju temelj za ratove i lou energiju. Zato je, kao nikad prije, vano kakvuenergiju koristimo za zadovoljavanje svojih potreba, na koji nain koristimoenergiju, koliko je i kako troimo. Zato je, kao nikad prije, vano kakvi odnosi,kakva energija postoji izmeu ljudi.

Knjige e mog nariti preko naeg kontakt obraca na www.zmag.hr

Solarni kolektori, prirunik za samogradnju - Bruno Motik

Ovaj praktian i specian prirunik je izdanje Zelene akcije u suradnjisa ZMAG-om.

Anarhistiki pokret - slobodarska lozoja ili skupina uenja i stavova usmjerenih naodbacivanje bilo kakvog oblika prisilne vlasti.

Alter-kulturni pokret alternativni kulturni pokreti koji ukazuju na probleme masovnih kulturai nezavisni su u svom izriaju.

Biljni proistai sustavi za proiavanje otpadnih voda u kojima biljke movarice razgraujuneistoe i proiavanju vodu.

Civilno drutvo - Demokratska drutva karakterizira tri sektora: javni (drava), privatni (trite)i graanski (civilno drutvo). Civilno drutvo su graani koji se aktivno i slobodno upliu u svesfere drutvenog djelovanja.

Energetska uinkovitost uinkovita uporaba energije u svim sektorima potronje energije:industriji, prometu, uslunim djelatnostima, poljoprivredi i kuanstvima.

Ekoloki otisak - indikator kojim mjerimo utjecaj ljudi na planet Zemlju. Rauna se u globalnimhektarima pri emu dobivamo egzaktne podatke koliko je potrebno povrine da zadovoljimosve nae potrebe (energija, transport, hrana, otpad, infrastruktura, voda i drugo). Primjenjiv

je za raunanje na individualnoj razini, na razini poduzee, institucija, na razini grada, regije,drave.

Earthship biotektura graditeljska tehnika koja koristi otpadne materijale(autogume, limenke,staklene boce, pet ambalau), ali i prirodne i konvencionalne materijale za izgradnju energetskisamodostatnih objekata.

Elektromagnetsko zraenje - zikalna pojava irenja elektrinih i magnetskih valova, odnosnoultrasitnih estica zvanih fotoni. Djelovanje tih valova moe tetno djelovati na ljudske stanicepri dugom izlaganju.

Fotonaponski moduli ureaji koji pretvaraju sunevu energiju u elektrinu energiju, a sastojese od solarnih elija.

Holistiki pristup holistiki ili cjelovit pristup je lozoja koja uzima u obzir cjelinu, a nesamo pojedine dijelove. Moe se primjeniti na individulane i drutvene segmente.

Hortikulturna terapija terapija koja djecu, starije, osobe s posebnim potrebama i sve

zainteresirane motivira na rad s biljkama, sa svrhom poboljanja njihova zdravstvenog stanja iosjeaja zadovoljstva vlastitim ivotom te stjecanje novih vjetina.

Izolacijski materijal omoguava toplinsku izolaciju objekata. Zadatak izolacijskog materijalaje smanjivanje toplinskih gubitaka, a posredno i trokova za energiju.

Kompostiranje - postupak bioloke razgradnje organskih materijala, ime se bioloki otpadsmanjuje, a kao rezultat toga nastaje kompost koji sadri humus i druge hranjive tvari.

Kue od slame graevinska tehnika koja za zidnu ispunu i izolaciju koristi tvrdo baliranu

Pojmovnik


15/16

30 31

slamu. Bale slame se mogu koristiti i kao konstrukcijski element za manje graevine.

Mirovne i antiratne grupe grupe civilnog drutva koji zagovaraju nenasilnu komunikaciju ipacistika rjeenja za vrijeme ratnih sukoba i pri sanaciji ratnih posljedica.

Odrivi razvoj - ideja koja zagovara razvoj ljudskog drutva i civilizacije, ali da pritom neunitavamo resurse i okoli kako je inae trend.

Odgovorna potronja potronja koja ukljuuje kupovinu proizvoda koji su proizvedeni beznaruavanja prava ljudi i okolia

Organski vrtlari vrtlarski praktiari koji uzgoj biljaka zasnivaju na prirodnim naelima bezkoritenja kemikalija kojima se na umjetan nain postie bri rast biljaka i njihova zatita odinsekata.

Pasivna solarna gradnja - princip gradnje koji maksimalno koristi sunevu energiju za prirodnozagrijavanje, hlaenje i ventiliranje kue te moe znatno pridonijeti utedama energije ukuanstvima i poboljati kvalitetu ivota ukuana.

Permakultura - je interdisciplinarna znanost o Zemlji koja objedinjuje mnoge

klasine znanosti i usmjerava ih na brigu o Zemlji, brigu o l judima i pravednu raspodjelu dobara.

Pravedni socijalni modeli drutvena ureenja koja paze na ravnopravnost svih ljudi,ukljuujui politika prava, socijalne usluge i ekonomsku demokraciju.

Prirodno graditeljstvo - koritenje iskljuivo prirodnih materijala za gradnju i ureenjeobjekata. Prirodni materijali za gradnju su kamen, drvo, zemlja, slama, ovija vuna..itd.

Termosifonski efekt pojava koja se manifestira uzdizanjem toplog i sputanjem hladnoguida, u solarnim sustavima koristi se za pasivni prijenos topline iz kolektora u solarni spremnik

Tranzicijski gradovi pokret koji koji zagovara nunost prelaska na odrivi nain ivljenja ugradovima i izgradnju lokalne ekoloke spremnosti u bliskoj budunosti.

Zelene tehnologije (eko-tehnologije) - oznaava naprave, sredstva i opremu koji svojimdjelovanjem ne tete okoliu ve ga tite i obnavljaju. Ti tehnoloki i tehniki postupci serazvijaju na podruju ekolokog inenjerstva.

Vi te energija za bdnot.Uzmite svoj ivot u svoje ruke i krenite putem odrivog ivljenja.


16/16

32 33

www.zmag.hr supported by:

Brosura Energija Za Buducnost Za Web

Documents