113 DAN KADA SU GORELE KWIGE Pred napad na Jugoslaviju, 1941. godine, Nema~ka je napravila detaqano pri- preman ratni plan, po kome je trebalo uni{titi tri glavna srpska upori{ta: manastir @i~u, Svetog vladiku Nikolaja i Narodnu biblioteku Srbije. Okupator je znao da, ako prese~e `ivonosnu duhovnu, kulturnu, istorijsku i nacionalnu `ilu kucavicu Srbima, sve ostalo }e lako pasti. Kad se rat zavr{io, nema~ki general Ler, odgovoran za bombardovawe Beograda, priznao je da je nare|ewe nema~kog vojnog vrha bilo da se prvo bombarduju sredi{ta kulture i vere jer “Srbi onda ne}e imati oko ~ega da se okupqaju”. Nemci su, prou~iv{i na{u tradiciju i duhovnost, dobro shvatili gde se kriju neka od na{ih najve}ih blaga. Manastir @i~a je, za osam vekova postojawa, stradao ~ak 17 puta, od toga najgore tokom ove nema~ke ratne invazije. Tada je ga|an iz vazduha pomo}u pet ratnih bombardera; ju`ni zid je sru{en, ali se ostatak odr`ao. Zatim su nema~ke trupe krenule na @i~u tenkovima, polivale je ben- zinom, palile je, izgoreo je vladi~anski dvor, kao i ~itava biblioteka sv. vladike Nikolaja, koja je tada brojila 58.000 kwiga. Streqani su svi monasi, vladika je odveden u zato~eni{tvo u manastir Qubostiwu, pa u Vojlovicu, a na kraju u zloglasni logor Dahau, zajedno sa patrijarhom srpskim Gavri- lom (Do`i}em). Bo`ija je promisao bila da sv. vladika Nikolaj nad`ivi ovaj nema~ki ratni plan, kao i @i~a, uprkos svim o{te}ewima. Me|utim, Narodna biblioteka Srbije je, u bombardovawu Beograda, 6. aprila 1941. godine, zbrisana sa lica zemqe, kao i sva blaga koja je ~uvala. Uni{teno je i izgorelo izme|u 300.000 i 350.000 kwiga, fotografija, mapa, gravira, poveqa i brojnih publikacija, od kojih su mnoge bile od izuzetne istorijske vrednosti. Nepovratno je izgubqen celokupan bibliote~ki fond, sa dragocenim i originalnim sredwevekovnim rukopisima. Uni{tene su raritetne kwige, od ~ega 1.424 }irili~na rukopisa iz perioda od 12. do 18. veka, 1.390 rukopisnih kwiga, zbirke turskih rukopisa i srpsko-turska prepiska, mnoge stare {tampane kwige iz perioda od 15. do 17. veka, zbirke pisama zna~ajnih za politi~ku, kulturnu i kwi`evnu istoriju, kompleti svih srpskih ~asopisa, almanaha i kalendara - preko 4.000 naslova ~asopisa i 1.800 naslova novina, kao i svi inventari i katalozi biblioteke. U Narodnoj biblioteci su bile sakupqene do tada sve {tampane kwige u Srbiji od 1832. SABORNIK BILTEN BEOGRADSKE SABORNE CRKVE SVETOG ARHANGELA MIHAILA NEDEQA, 2. APRIL 2017, GODINA 18, BR. 29 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114 godine, kao i one {tampane u susednim zemqama, kompletne biblioteke Vuka Karaxi}a, Lukijana Mu{ickog, \ure Dani~i}a... Narodna biblioteka se nalazila, u to vreme, na Kosan~i}evom vencu, kao jedno od najzna~ajnijih zdawa oko Saborne crkve (18. po redu u na{em is- toimenom serijalu). Biblioteka je bila spremna za evakuaciju 1. aprila, sve je bilo spakovano u 150 sanduka (svaki te`ine po 80kg), rukopisi posebno u 38 sanduka, a stari ~asopisi u 22. Me|utim, 3. aprila je tada{wi ministar prosvete zabranio evakuaciju prosvetno-kulturnih ustanova Beograda, pa i Narodne biblioteke, tra`e}i da se sve dragocenosti sklone u podrum. Zgrada Narodne biblioteke je pogo|ena zapaqivim bombama i - izgorela je do temeqa. Ovo je bio najtragi~niji dan u istoriji srpske kulture. Spaqivawem ovog ogwi{ta istorije, kulture, tradicije, predawa i duhovnosti, po~elo je i potowe spaqivawe jednog naroda. Danas se na tom mestu nalaze ru{evine, kraj kojih je postavqen privremeni spomen-natpis kwi`evnice Svetlane Velmar Jankovi}, upu}en srpskom narodu i svim slu~ajnim prolaznicima, koji i ne sawaju kakva se tragedija dogodila na ovom mestu: Zastanite za ~as, vi koji prolazite! Na ovom mestu se, do nedeqe, 6. aprila 1941. godine, nalazila Narodna biblioteka Srbije. Toga dana je, u rano jutro, po~elo bombardovawe Beograda. Prvo je raznesen mir, a zatim je, na Kosan~i}evom vencu, zaplamtela Narodna biblioteka. Danima su goreli drevni pisani spomenici, stare i nove kwige, spisi i pisma, dokumenti i novine. Danima je plamen uni{tavao svedo~anstva o postojawu i trajawu jednog naroda. Danima je vatra gutala stole}a istorije, sa`eta u slova. Plamen se, najzad, preobli~io u `ar, a `ar u pepeo. Na ovom mestu se, od nedeqe, 6. aprila 1941. godine, nalazi pepeo velikog dela istorijskog pam}ewa srpskog naroda. Zato zastanite, za ~as, vi koji prolazite! NOVO DOBA Dugi niz godina posle Drugog svetskog rata, zgari{te Narodne biblioteke je bilo gotovo zaboravqeno. Krajem 70-ih, Zavod za za{titu spomenika kulture Beograda pokrenuo je akciju iskopavawa ostataka biblioteke. Arheolozi su, tokom ovih radova, nai{li na suteren nekada{we biblioteke, sa~uvan po vi- sini od oko dva metra, sa ostacima ugqenisanih i istrulelih kwiga. U jednom delu nekada{we zgrade, na osnovu mrqa na podu, utvr|ena je pozicija jednog broja izgorelih sanduka sa rukopisima, ali tragova samih sanduka - nije bilo. To je svedo~ilo da mesto gde su se nalazili rukopisi nije ostalo netaknuto: nije prona|eno zate~eno stawe po`ara, ve} stawe posle naknadnih interven- cija na samom zgari{tu. Arheolo{ki radovi su otkrili i naknadnu pqa~ku dragocenih sanduka, koja se dogodila posle stradawa zgrade Narodne bib-