145 ^OVEK RADOM STI^E BO@IJI BLAGOSLOV ^ovekov rad je dobio svoj visok smisao jo{ u prvim glavama Biblije. Bog, kao Tvorac Neba i zemqe, tu je prikazan kao najve}i Radnik, Umetnik, Koji je tokom {est dana stvorio ceo svet, a stvorio ga je veoma lepo. Sedmi dan je po~inuo... A, po{to je ~ovek sazdan po liku Bo`ijem i prednazna~en da dostigne podobije Bo`ije, potpuno je prirodno da je, odmah od prvih koraka u svome `ivotu, uzev{i Boga za svoj ideal, smatrao i rad za dostojanstvo i ~ast jer podra`ava svoga Tvorca i Boga. ... Posle grehopada, rad je opet bio privi- legija ~oveka, ali silom greha, kojom je bila naru{ena cela ~ovekova duhovna priroda, na rad je pala senka tegobe i muke. ... Ova gor~ina i muka ne izviru iz rada kao takvog, nego je izvor te muke u grehu. ... I posle grehopada rad je ostao za ~oveka kao moralna obaveza i kao neophodni uslov za usavr{avawe i spasewe. ... Sasvim suprotno od... mnogobo`a~kog gledawa na rad, blista neupore- divi podvig Bogo~oveka Hrista, koji se dobrovoqno ponizio da bude obi~an drvodeqa (Mk.6,3). SIN BO@IJI JE SVOJIM PRIMEROM SKINUO SA FIZI^KOG RADA I NAJMAWU SENKU PREZIRA, kada je rekao: Moj Otac radi i ja radim svaki dan. On je jo{ dodao: Radnik je dostojan svoje plate (Lk.10,7). HRISTOS JE IZABRAO SVOJE APOSTOLE IZ RADNI^KE SREDINE; to su bili qudi koji su radili te`ak fizi~ki posao. Neki od Apostola su i kasnije nastavili da zara|uju svoje izdr`avawe radom ruku svo- jih. Najve}i primer u tom pogledu bio je Sveti apostol Pavle. On je rekao: Sami znate da potrebi mojoj i onih koji su sa mnom bili poslu`i{e ove ruke moje (Dap.20,34). Isti Apostol ukazao je da je rad sveop{ta obaveza, kada je napisao: Ko ne}e da radi neka i ne jede (2.Sol.3,10). On nije rekao: ko ne radi, jer ima mnogo qudi koji zbog nesposobnosti, bolesti ili starosti ne mogu da rade, nego je ta~no rekao: ko ne}e da radi, a to su oni koji svesno izbegavaju rad. O dostojanstvu rada govorili su i Sveti Oci. ... Sveti Vasilije Veliki... visoko je cenio fizi~ki rad, i to je preporu~ivao naro~ito monasima koji treba da imaju vi{kove hrane, kako bi mogli nahraniti bolesne, odenuti nage i prihvatiti putnike namernike. Svojim svakodnevnim radom ~ovek odr`ava krepost svoga tela i PODSTI^E SVE SVOJE SPOSOBNOSTI NA STVARALA[TVO. I SABORNIK BILTEN BEOGRADSKE SABORNE CRKVE SVETOG ARHANGELA MIHAILA NEDEQA, 26. MAJ 2019, GODINA 20, BR. 37 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146 zdravqe ~ovekovo zavisi od wegova rada jer radom ~ovek sti~e i DUHOVNE VRLINE, kao {to su raz- boritost, ~vrstina i postojanost karaktera. Rad je jedini lek protiv lenosti, iz koje ni~u mnogi gresi, kao {to su dembelanstvo i besposlenost. Po dru{tvenim statistikama, ustanovqeno je da je glav- ni izvor zlo~ina u dru{tvu sloj neradnika. Radom Hristijanin ispuwava jednu od svojih glavnih duhovnih obaveza - QUBAV PREMA BLI@WIMA. Kroz rad vernik postaje sarad- nik Boga u Domostroju spasewa. Podvigom rada on STI^E BO@IJI BLAGOSLOV i pohvalu u Svetoj Bo`ijoj Cerkvi. Najuzvi{eniji rad kao podvig je izveo Sam Bog kada je na predve~nom Savetu Svete Trojice odlu~io da stvori ovaj kosmos, napravio plan o wemu i pripremio Sina Svog da bude `rtva, za grehe celoga sveta, i da kroz Vaskrsewe doka`e qubov Bo`iju prema svima angelima i qudima, koji slobodno `ele da prime tu Wegovu nesebi~nu qubov. BOG MISLI U DELIMA, a ne kao filosofi i pesnici - u re~ima samo. NAJVE]I UMETNIK JE BOG. On stvara sve u`ivo. Dok se slikari trude da prenesu boje neba i mora na platno, dotle ceo kosmos slu`i Bogu kao platno na kojem On sastavqa ~udesne prizore neba i zemqe, kako ni jedan smrtni slikar ne mo`e... Saki zalazak sunca je posebna, neponoviva slika... Muzi~ari koji ~uju harmoniju Nebesa, dive se Bogu kao najve}em kompozi- toru... Pesnici se klawaju Onom Koji je rekao: Nebo i zemqa }e pro}i, a re~i Moje ne}e pro}i. ... Samim tim {to je stvorio zemqu, sva semena i sve biqke, {to daje ki{u i sun~eve zrake wivama i vinogradima - Bog je najva`niji Rad- nik u zemqoradwi. To na{i ratari i vinogradari odli~no znaju. Zato se oni krste i mole na po~etku svakog rada. To ~ine i zanatlije, rudari, lekari i veliki nau~nici. Ne zaboravimo nikada da je najte`i trud i zamor poneo na Svojim ramenima Sin Bo`iji u Wegovom radu na spasewu ~ove~anstva. Muke Raspe- toga Gospoda, tajnu slobode, nijedan stvoreni um ne mo`e obuhvatiti... Ali, PLODOVE KRSTA I VASKRSEWA SVAKO MO@E OKUSITI JER JE HRISTOS DAO SEBE ZA HRANU SVIMA. ... Taj `ivot ve~ni ve} je dostu- pan vernima na Liturgiji jer Liturgija je produ`ena Tajna Ve~era. Da bi se Tajna Ve~era produ`avala do kraja istorije, potrebni su elementi za svaku Tajnu Pri~e{}a - hleb i vino, pa i hram. A, da bismo imali hleb i vino, neop- hodni su zemqoradnici, mlinari, pekari, vinogradari. Na podizawu hrama rade mnogi talenti: graditeqi, slikari, zvonolivci, veziqe, umetnici du- boreza i staklarija, voskari koji prave sve}e, proizvo|a~i uqa, kandila i tamjana, umetnici u {ivewu sve{teni~kih ode`di i ukrasa, elektri~ari... U ZIDAWU I ODR@AVAWU BO@IJEGA HRAMA U^ESTVUJU SVE ^ASNE QUDSKE PROFESIJE, I TU ^OVEKOV RAD DOBIJA VRHUN- SKO POSVE]EWE. Tu se naro~ito uva`ava dar horske muzike i lepota