-
7/24/2019 Beogradsko VREME 1307
1/65
cena 200
21. januar 2016.
broj
BiH KM; Hrvatska KN; Makedona DEN; CG . EUR; Slovena . EUR;
Austria, Greece . EUR; Germany . EUR; Switzerland . CHF
IZVOLTE
NA IZBORE
Portret savremenika: Neboja Stefanovi
udesna sudbina doktora prorokaStrah od nove ekonomske krize
Uspon i pad nafte
cena 200
21. anuar 2016.
BiH ; Hrvatska ; Makedona DEN; CG . ; Slovena . ; Austria,
Greece . ; ermany . ; Switzerland . CHF
Portret savremeni a: Neboj a Stefanovi
udesna sudbina doktora prorokaStra o nove e onoms e rize
Uspon i pad nafte
-
7/24/2019 Beogradsko VREME 1307
2/65
-
7/24/2019 Beogradsko VREME 1307
3/65
izdava
NP VREME d.o.o.
Trg Republike , Beograd
direktor
Stevan Risti
pomonik direktora
Vojislav Miloevi
finansijski direktor
Daniela Vesi
glavni urednik
Dragoljub arkovi
odgovorni urednik
Filip varm
pomonici glavnog urednika
Jovana Gligorijevi, Momir Turudi
sekretarijat
Jovana Prei
redakcija
Muharem Bazdulj, Dimitrije Boarov,Slobodan Bubnjevi, Sonja
iri,
Zora Dreli, Slobodan Georgijev,
Neboja Grujii (kultura),
Andrej Ivanji (svet),
Jelena Jorgaevi, Tatjana Jovanovi,
Jasmina Lazi, Zoran Majdin,
Radmilo Markovi, Saa Markovi,
Ivana Milanovi Hraovec,
Milovan Milenkovi (foto),
Milan Miloevi, Teofil Pani,
Saa Rakezi, Mirko Rudi,
Tamara Skrozza, Zoran Stanojevi,
Tatjana Tagirov, Dragan Todorovi,
Tanja Topi, Biljana Vasi, Milo Vasi,
Marija Vidi, Ljubomir ivkov
dokumentacija
Dragoslav Gruji (arhiva)
Jelena Mra (foto)
tehnika redakcija
Ivan Hraovec (ur.), Tanja Stankovi,
Vladimir Stankovski, Slobodan Tasi;
lektori:Katarina Panti,
ivana Rakovi, Ivana Smolovi;
korektori:Nikola Dragomirovi,
Marko Tasi, Stanica Miloevi
internet izdanje
www.vreme.com
Marjana Hraovec
prodaja i pretplataNikola ulafi, Milan Radovi
raunovodstvo
Slavica Spasojevi
marketing
Aleksandar Aleksi (direktor)
e-mail: [email protected]
telefon redakcije: /-
telefaks:/-
tampa
Rotografika, Subotica
ISSN
COBISS.SRID
BROJ
21. januar 2016.
Zoom:Izbori i ekonomija
Izbori :
Mangup iz vlastitih redova
Nuspojave:Veseli klijenti evropske trulei
Srpsko-hrvatska prepucavanja:
Rakete i makete
Portret savremenika:Neboja Stefanovi
Lini stav:Kako se ostaje bez posla
u srpskoj policiji
Istraivanje Dravni slubenici vs.
Drava:Pravda za policajce
Veronauka i graansko vaspitanje:
Sedmi kolski as
Plivanje za asni krst:
Kianka na ubari
Rekom:Mi se pomirili, a vi?
Lisica i dral:Confessions
KULTURA
Ansambl Kolo:Novi folklor
Intervju:Dragan Markovina, istoriar
In memoriam:Branko Vuievi
()
Kultura svakodnevice:
Naslee Spasenije Markovi
Lagunine knjige
TV Manijak:TV dijagnoza
SVET
Strah od nove ekonomske krize:
Uspon i pad nae
Intervju:dr Goran Nikoli,
Institut za evropske studije
Transatlantsko trgovinsko i investici-
ono partnerstvo:Od Litvanije do Havaja
Navigator:Hemingvej Tvitera
Jedni u Transatlantskom trgovinskom i
investicionom partnerstvu (TTIP) izmeu EU
i SAD vide pojednostavljivanje trgovinskih
procedura, ukidanje ili sniavanje carina,
vei stepen saradnje u donoenju propisa,
otvaranje novih radnih mesta i, na osnovu
svega toga, konano prevazilaenje svetske
ekonomske krize iz 2008. Drugi pak strahuju
da se iza brda valja sniavanje socijalnih,
ekolokih i demokratskih standarda, a sve u
korist monih multinacionalnih korporacija
:
Sva ova postjugoslavenska drutva
nikad nisu bila u goroj situaciji, naravno
sa izuzetkom Drugog svetskog i ovog
poslednjeg rata. Ali to ne znai da se
ne dogaa neto novo, pogotovo kod
mlaih ljudi koji aktivno promiljaju
i naslee jugoslavenskog prostora,
njegovu sadanjost, a posebno budunost.
Mislim da je to nezaustavljivo i da esledeih desetlea ta
paralelna stvarnost
naprosto postati mejnstrim. Moda
greim, ali to je moje miljenje
:
Ko koga dri na nianu i kakva je uloga
Joce Amsterdama u geostratekom
sukobu Beograda i Zagreba
:
-
7/24/2019 Beogradsko VREME 1307
4/65
ZOOM
RAGOLJUB ARKOVI
Izbori i ekonomija: Sve do
blagovesti da e parlamentarnihizbora ipak biti glavni razlog
premiljanja o toj temi
bila je dilema kako e to
uticati na srpsku ekonomiju.
Sad te dileme nema
, :
U narednih 45 dana premijer Srbije nee da pria o izborima.
Tako je barem obeao u utorak prilikom otvaranja radova na
mostu kod Ostrunice, koji e da grade Austrijanci dok e nai
da nose vodu i meaju beton.
On e, kako je rekao, da radi, radi, radi... a drugi nek
priaju.
Bilo ga je malo ponelo pa je o poduhvatima govorio u prvom
licu jednine, kao da je sve to je za njegovog mandata
izgrae-
no ba njegovih ruku delo. Nije ni udo to neki put ne uje
sebe. Kom su onoliko dugo i buno aplaudirali na sednici Glav-nog
odbora -a, mora pomalo da ogluvi, mada mu je, vero-
vatno, sluh bio naet i prolonedeljnim zviducima na otva-
ranju Evropskog prvenstva u vaterpolu.
Sve do nedeljne blagovesti da e vanrednih parlamentar-
nih izbora ipak biti glavni razlog Vuievog premiljanja o toj
temi bila je dilema kako e to uticati na srpsku ekonomiju.
Sad,
odjednom, te dileme nema.
Samo je sticaj okolnosti da je gotovo u istom danu kada je
Vui oglasio vanredne parlamentarne izbore, francuski pred-
sednik Fransoa Oland proglasio vanredno ekonomsko stanje
u zemlji i poruio da je vreme za redefinisanje ekonomskog
isocijalnog modela Francuske.
Naravno, ovo se tumai i kao Olandov predizborni trik u
danima kad raste zebnja od povratka sveta u 2008. godinu (to
d d b d d
govori, pa se jadni dometi srpske ekonomije guraju u drugi
plan, relativni uspesi preuveliavaju, a ini mi se da je
ekono-
mija poslednja rupa na svirali vladajue klase, razgoropa-
ene mogunou da dok se za njih glasa maksimalno isko-
riste decenijski moto svake vlasti u se, na se, i podase, pa
ko
zagrabi vie.
Do trenutka nastanka ovog teksta o vanrednim izborima su
se oglasili i pozvani i nepozvani, ali je utanje poslovne
zajed-
nice Srbije ako takvo neto uopte postoji vie nego uolji-
vo. To se pretvorilo u grupu zaplaenih ljudi to za kapital,to od
straha da ne dopadnu kakve robije i dopustili su da
budu gotovo robovi politikih manipulacija.
Ovde je zavladao primitivni obrazac po kome je u tueg tat-
ka pogolema patka i sve oi su uprte u neke strance. Patrio-
tizam trenutno ima slabu prou a najslabiju ima ekonomski
patriotizam. Strani investitori rado su vieni gosti, oni piu
bele knjige, oni dele savete akom i kapom, preuzeli su goto-
vo celu infrastrukturu Srbije, dobijaju privilegovane
ugovore
viestruko zatiene klauzulama o tajnosti, a naim firmama i
poslovnim ljudima zapalo je da budu podizvoai radova, kao
na pomenutom ostrunikom mostu.Oland je, primera radi, uvodei
ekonomsko vanredno sta-
nje, predstavio niz ekonomskih mera u godinjem obraanju
francuskim poslovnim liderima s ciljem podsticanja stagni-
k k k h
Ovde je zavladao primitivni obrazac po kome je u tueg tatka
pogolema
atka i sve oi su uprte u neke strance. Patriotizam trenutno ima
slabu
prou, a najslabiju ima ekonomski patriotizam
-
7/24/2019 Beogradsko VREME 1307
5/65
:
U nas se Vui i njegovi najradije obraaju partijskim
aktivisti-
ma i nekakvoj generalnoj javnosti kojom se lake manipulie
nego upuenim grupama. Takva praksa formira i javno mnje-
nje. Kao odlinu ilustraciju takvog stanja ne mogu da odolim
da citiram rei Dragoljub Zbiljia, vlasnika Energotehnike
Juna Baka, koji je u maju prole godine za Vreme izjavio:
Ve godinama je praksa da svaki tender na kome pobedi srp-
ska kompanija bude osporavan; sumnja se u strunost, trae
se zakulisne radnje i vidi navodna korupcija. Ako posao do-
bije bilo koja inostrana kompanija, automatski se sve smatra
regularnim. Postoje zagovornici teze da sami nita ne ume-
mo da uradimo.
Zbiljieva firma, pa i on lino, bili su u to doba pod bara-
nom vatrom zbog sumnji oko nametenog tendera za isui-
vanje kopa Tamnava, a sad se opet pominje oko nekog poslas
Energoprojektom gde se kao naruilac pojavljuje Elektro-
mrea Srbije, kojima direktoruje Nikola Petrovi, Vuiev kum.
Zbilji, meutim, s razlogom upozorava da u oblasti kapi-
talne gradnje u Srbiji postoji samo nekoliko firmi koje su
pre-
ivele i da sumnjiavost oko prirode njihovih poslova donosi
viestruku tetu. Na kraju, ako ne budu radile, nee imati re-
ference da izau i na neka druga trita.
Uostalom, proseni Srbin zna imena firmi koje e ii na do-
bo, ali ga nita ne upuuje da navede makar jednu uspenu.
Maehinski odnos vlasti prema domaem preduzetnitvu
odrazio se i na medijsku sliku o tome i nama je sasvim pri-rodno
da Kinezi grade pruge, Azerbejdanci puteve, Austri-
janci mostove i tunele, dok nai mogu da drndaju vunu dra-
gome za gunju.
l k k d
nije razlog da niko iz Ambasade Srbije ne bude na sveanosti
u Ljubljani kada je Delta holding, pre nekih dvadesetak
dana,
otpoela gradnju hotela vrednog 40 miliona evra to je vero-
vatno najvei srpski pojedinani izvozni posao u neku od ze-
malja Evropske unije.
:
Vanredni izbori e na nekoliko meseci odvratiti panju od re-
formi, izjavio je ministar finansija Duan Vujovi.
Ali s druge strane, izbori pruaju ansu da se prevaziu po-
stojee drutvene podele i pojaa konsenzus za duboke eko-
nomske reforme ocenio je Vujovi, sasvim oekivano pridru-
ujui se aplauzima Glavnog odbora -a.
Strunjaci se slau da e najavljeni izbori usporiti razvoj Sr-
bije. Vladimir Vukovi iz Fiskalnog saveta podsea da su u
2016. planirane najtee reforme, ali upozorava i da bi ih izbo-ri
mogli odloiti.
Kad god smo do sada imali izbore, dolazilo je do odlaga-
nja ekonomskih mera. I sada bi za najmanje nekoliko me-
seci moglo doi do pomeranja otkaza i reforme javnih pre-
duzea. U vreme izbora uzdraniji su i investitori, pa bismo
mogli oekivati i usporeniji privredni rast kae Vukovi
za Blic.
Daeng Kim, stalni predstavnik Meunarodnog monetarnog
fonda u Beogradu, kratko je izjavio da trenutno proce-
njuju posledice najavljenih prevremenih izbora.
Trebae nam neko vreme da saoptimo na stav o tome rekao je
Daeng.
Domaim preduzetnicima ne bi bilo dovoljno ni sve vreme
ovog sveta. Oni su saterani u miju rupu i aktuelni su dokaz
d b l k k
Foto: FoNet/AP
-
7/24/2019 Beogradsko VREME 1307
6/65
Izbori 2016.
MANGUP IZ VL
-
7/24/2019 Beogradsko VREME 1307
7/65
Svoju odluku o
raspisivanju prevremenih
izbora Aleksandar
Vui je na GO SNS-a
obrazloio namerom da se
razrei drutveni sukob
koji blokira reforme,
to je sasvim u duhupermanentne proizvodnje
afera i tabloidnih dravnih
udara u Srbiji za vreme
naprednjakog reima
O
dlukom da uvede Srbiju u van-redne parlamentarne izbore,
premijer Aleksandar Vuiimae priliku da uradi ma-
kar tri korisne stvari za sebe i . Prvo,raunica je da e na vreme
kapitalizovatii dalje neprikosnoveni, istina opadajuiugled koji ima
meu glasaima, te sebi ipartiji produiti vlast do 2020. godine.
toznai da manipuliui vanrednim izbo-rima i rejtinzima ef
naprednjaka moeve sada da upie osam godina vlasti. Jer,doli su na
vlast 2012, i bie im ovo drugi
vanredni parlamentarni izbori (prethod-ni su bili marta
2014).
Drugo, time to je izbornu skuptinu-a, prvobitno najavljenu za
13. februar,odloio za 21. maj ove godine, dakle posleizbora u dravi
na svim nivoima, pruieansu svim naprednjacima odreda i lojal-nima i
mangupima ali i lojalnim mangu-pima da izginu za njega, stranku, a
ondai za sebe u predizbornoj kampanji. Vuiim je, zato, ve najavio
da e ga u kampa-
nji videti manje nego ikada, mada e onraditi vie nego ikada, jer
ne eli da sezaustavi nijedan zapoeti proces. Ukrat-ko, isuvie
zauzeti premijer dae funk-cionerima a jo jednu priliku da mu
STITIH REDOVA
-
7/24/2019 Beogradsko VREME 1307
8/65
maju dokau kao najlojalniji i najvred-niji, a kud e bolju
priliku za to od op-tih izbora. Samo tako vieniji napred-njaci
osigurae sebi mesto u stranakoj, apotom, razume se i u dravnoj
hijerarhiji.Vui je stranku zapravo stavio pod ko-lektivnu psihozu,
svaki lan i funkcioner-a e izgarati u predstojeoj kampanjikako i
dolikuje pravovernom naprednja-ku, posebno zato to svako od njih
zna daje ef u procentima nepristojno popular-
niji od sopstvene stranke. Tako da je Vu-i iskusno izveo zaokret
s pomeranjemstranake izborne skuptine jer se, po-znato je, generali
pred sam rat ne sme-njuju. Mada je, poznajui Vuieve ma-rifetluke,
veliko pitanje koliko je najavada planira da se zahvali i
mangupimau svojim redovima, odnosno onima kojisu stajali pored
njega, govorili isto kao ion, a radili kao oni pre njega, stvarna.
Ikoliko e posle izbora uopte vie i biti
aktuelna. S Vuiem se nikad ne zna, onsvakodnevno mnogo pria,
mnogo pretii mnogo obeava i Srbiji i svojoj partiji, auglavnom se
posle ispostavlja da je svebila opsena varka obmana igrokaz
koji
A pria o mangupima i stranakoj izbor-noj skuptini odlino je
bukalo i za lan-stvo -a i za birae kad pone opta iz-borna trka.
Razume se, on je i oko prome-ne datuma odravanja stranake izbor-ne
skuptine napravio nepotrebnu far-su: elim da se skuptina stranke
od-loi, kako, u sluaju loih rezultata naizborima ne bih bio na
teretu strankeu godinama koje predstoje i da lano-vi dobiju
mogunost da izaberu drugog
predsednika i drugi tim, objasnio je efnaprednjacima.
Tree, na prevremenim izborima 2016,Vui moe da se obrauna sa
demokrat-skom proevropskom opozicijom mnogolake nego 2018, kad bi
izborima bilo regu-larno vreme. Demokratska opozicija da-nas nema
pare, nema medije, nema konti-nuitet opozicionog delovanja u
poslednjeetiri godine jer je izgubila vreme u cepa-nju, izmirivanju
rauna, ali i glumatajui
pijune na Vuievoj ahovskoj tabli. Sadapregovaraju o udruivanju
protiv Vuia,a to je ono to bi njemu, uistinu, moglo dazasmeta. Zato
e pokuati da ih rasturi,onako kako mu je to ve jednom polo za
Ipak, mesecima se Vui, i to javno, pre-
miljao o jo jednim izborima. Otud, dale-
ko je od istine kada kae da je Srbija da-nas sidro i simbol
stabilnosti, budui dasmo otkako je u vlasti, a to je neto vieod tri
i po godine u neprekidnim najava-ma i odjavama moguih vanrednih
izbo-ra, rekonstrukcija vlade i nezaobilaznimaferama za koje se, ak
i ako nemaju di-rektne veze sa njim, na kraju raznim spi-novanjima
na relaciji tabloidi Pink Nemanjina 11 ispostavi da su okida
zadravni udar. Ako zanemarimo onu sta-ru da u Srbiji vazda vlada
atmosfera pre-dizborne kampanje, i da otkako je na vla-sti,
premijer redovno mae novim izbo-rima, svojim odlaskom, preti
graanimakako e imati prilike da izaberu boljeg, uovom nekom
poslednjem periodu, opci-ja vanrednih izbora vie je puta
spomi-njana tokom 2015, i tabloidi su poestona naslovnim stranama
objavljivali daje Vui presekao, prelomio, odluiokako izbora nee
biti, kako ga ovi njegoviu stranci, visoki funkcioneri i ostali,
pri-
tiskaju na biralita, a on eto, nee, da neremeti reforme, ne
zaustavi Srbiju i takoto. Poslednji put se o tome govorilo u
ok-tobru 2015. Vui je naime rekao da bi biloneodgovorno da se ide
na izbore: Mojaodluka je da ne idemo na izbore. Dobroje da nemamo
izbore jo najmanje estmeseci jer bi to bilo neodgovorno u tre-nutku
kada imamo Unesko i otvaranjepoglavlja... Da li e ih biti za est,
osam ilideset meseci, ne znam, ali u narednih tri,
etiri ili pet nee ih biti. Moj posao je dadonosim odluke u
interesu graana. Posvemu sudei, i bie tako. Najmanje estmeseci
istie taman tako pred kraj apri-la za kada se i najavljuju
republiki, po-krajinski i lokalni izbori u Srbiji. Naime, utrenutku
kada se ovaj tekst pie (utorak,19. januar) jo nije izvesno da e to
biti 24.april ove godine, ali je, kako pie tampa,najverovatnije to
dan odravanja izbora.Vui je rekao da 24. april nije nerealan.
Elem, priu o moguim izborima poslete Vuieve izjave da izbora nee
biti naj-manje est meseci, smenile su dve velikeafere koje su
tresle Srbiju ceo novembari decembar Prva je poela javnom prepi
Foto: FoNet/ Nenad orevi
Foto: FoNet/ Aleksandar Levajkovi
EVROSKEPTICI:S. Rakovi Ivi,B. Obradovi;V. eelj
-
7/24/2019 Beogradsko VREME 1307
9/65
vlasnika tabloida Kurir Aleksandra Ro-dia i metastazirala,
dalje, u najave drav-nog udara, destabilizacije Srbije, uruava-nja
vlade i njenog premijera Vuia. Drugiskandal je proizveo jo aktuelni
ministarodbrane Bratislav Gai kada je, pripre-
majui se za izjavu ispred ukljuenih ka-mera, prostaki, bahato i
necivilizovanonovinarki B92 Zlatiji Labovi dobacio davoli novinarke
koje lako kleknu.
I moda ga je ba sluaj dobrog prija-telja i potpredsednika -a
Gaia pod-stakao da u permanentnoj dilemi da li dagurne Srbiju u jo
jedne, zapravo tree poredu parlamentarne izbore u samo etirigodine,
nakratko napravi zaokret i naja-vi izbore za 13. februar, ali ne
republike,
nego stranake vanredne i tajne! To jebilo pre samo mesec dana
(18. decembra2015). Najavio je dakle, izbornu skupti-nu na kojoj bi
se predsednik stranke, nje-govi zamenici, lanovi Glavnog
odbora,Predsednitva, Statutarne komisije, Nad-zornog odbora birali
tajno. Tada je, namitingu -a u Spensu u Novom Sadu,ef naprednjaka
rekao ovako: Vreme jeda i sebe preispitamo, da vidimo ta smouradili
u prethodne dve i po godine, da
se zahvalimo svima koji su dobro radi-li, da se zahvalimo i
onima koji su manjedobro radili i da poelimo dobrodolicuonima koji
do sada nisu imali takvu pri-liku Vreme je da idemo ukorak sa
onim
se, pre vraanja mandata narodu, prvorei mangupa u svojim
redovima, madase zna da u naprednjakom vokabularumangup znai
nelojalan Vuiu i da eizborna skuptina biti samo glasanje zaljude od
Vuievog poverenja, o emu je
pisano na stranicama Vremena.U tom je raspoloenju da se na
vanred-
ne parlamentarne izbore ne ide, bio i tikpred Novu godinu. Pa je
29. decembra za Prva izjavio da u 2016. ne bi trebalo daih bude: Ne
bi trebalo da bude republi-kih izbora, ne vidim razloga za to, ali
tonikad ne moete da iskljuite. Ali i dodao ne bi trebalo osim
ukoliko ne doedo drastine promene i narod postanenaroito
nezadovoljan. Tada je najavio
i da e novi ministar odbrane startovatiu januaru, istina, ime
nije navodio, ali sesve nekako priinjavalo u prazninoj idilida je
premijeru i dalje samo na pameti damalo disciplinuje stranake
funkcionere.
Narodno naroito nezadovoljstvo nije
se moglo primetiti ni u novinama ni nateleviziji, a, da se ne
laemo, ni na ulici.
Naprotiv, padao je prvi januarski sneg inove su lopate u rukama
Aleksandra Vu-lina i Sinie Malog samo vrcale, a narod,reklo bi se,
razdragan. Jedino je to zvida-nje u Areni premijeru pokvarilo
raspolo
prvenstva u vaterpolu, 10. januara, publi-ka je burno negodovala
to na pojavljiva-nje predsednika Tomislava Nikolia, tona prigodno
zahvaljivanje ministra omla-dine i sporta Vanje Udoviia
premijeruVuiu i gradonaelniku Sinii Malom.
Premijer Vui je poruio onima koji suzvidali u Beogradskoj areni
da nema po-trebe da na takav nain rue ugled Srbije,a da e im on
izai u susret i omoguiti danaprave jo vei politiki dogaaj.
Aludi-rao je kanda na mogunost raspisivanjavanrednih parlamentarnih
izbora: Odlu-ku o izborima ne mogu da donesem sam,razgovarau o tome
sa saradnicima, mi-nistrima i predsednikom Srbije. Nadamse da e
graani Srbije uskoro imati pri-
liku da izaberu bolje, rekao je tada uvre-eni Vui i dodao da
parlamentarne iz-bore svi ele.
Potom, kako je saoptila Sluba -aza informisanje, Vui je zakazao
sednicuGlavnog odbora za nedelju, 17. januar. Petdana pred sednicu
Glavnog odbora saop-teno je da e premijer od -a zatra-iti odobrenje
da pre stranake skupti-ne zakazane za 13. februar odlui o
ras-pisivanju vanrednih parlamentarnih iz-
bora. Ukratko, nije zatraio odobrenje.Samo je u svom govoru pred
Glavnim od-borom -a obznanio da je odluio da seide na vanredne
parlamentarne izbore.
Svoju odluku o raspisivanju prevre
PROEVROPSKE PARTIJE: DS i ostaliFoto: FoNet/ Zoran Mra
-
7/24/2019 Beogradsko VREME 1307
10/65
-a obrazloio namerom da se razre-i drutveni sukob koji blokira
reformeto je sasvim u duhu permanentne proi-zvodnje afera i
tabloidnih dravnih uda-ra u Srbiji za vreme naprednjakog re-
ima.Vui je na sednici Glavnog odbo-ra -a dodao da je vladi
potreban punmandat kako bi do 2020. dovrila zapo-ete reforme. I
mada je odluka o izbori-ma na Glavnom odboru pozdravljena ibezmalo
etvorominutnim aplauzom nanogama, svakako da ima i onih
napred-njaka koji ne misle da su prevremeni iz-bori reenje. Izbori
sobom nose i vea imanja proklizavanja, uprkos rejtinzima,i nije Vui
prvi politiar u Srbiji koji kal-
kulie datumima i prevremenim izbori-ma. Radili su to i Slobodan
Miloevi iBoris Tadi. I obojici se to, jednom obiloo glavu. Obino je
i dovoljno samo jed-nom No posle aplauza Vui je rekao da
da li, i u naredne etiri godine, eli da na-stavi evropskim
putem.
-uI tako je Vui, svojim govorom na Glav-nom odboru, meu
okupljenim napred-
njacima dao nekakav nacrt u okviru ko-jeg bi trebalo da pripreme
i razrade pre-dizbornu kampanju: Stranka i vladakoju je ona
formirala nailaze na ogro-man otpor upravo stoga to je nastoja-la
da razbije blok koji su inili tajkuni,politiari i kriminalci,
kojima nije bilou interesu da Srbija napreduje i da sebilo ta
menja. () Otpoeli smo sukob isa njima i sa onima meu nama
kojima
je vlast samo nain za lino bogaenje.
() Centar otpora i ovoj vladi i pristoj-noj i naprednoj Srbiji i
politici reformi supripadnici bive loe vlasti i lane elite,koju je
ta vlast stvorila i obezbedila imprivilegije rekao je Vui zakljuivi
da
bilo kakve promene i napredak zemlje.ini se, tako, da e okosnica
napred-
njake kampanje biti konstantni napadna Demokratsku stranku, koja
i po po-slednjim istraivanjima -a moe da
pree cenzus samostalno, kao i socijalistii radikali, dok se
ostali mogu nadati cen-zusu samo u koalicijama. Po ovom
istra-ivanju za bi glasalo skoro 43 odstograana. Pritom, valja
napomenuti da suistraivanja jedina koja pokazujublagi pad Vuievog
rejtinga. Postoje iona druga po kojima je podrka Vuiu
inaprednjacima iznad 50 odsto. Takvo jenedavno istraivanje Faktora
plus i listaPolitika (51,4%), (9,5%), (6,5%),
(6%), -Dveri (5,2%). Vui, naime,ne sme da rizikuje ponovno
okupljanjedemokrata proevropskog tipa i buenjenjihovih glasaa koji
su jo u apstinenci-ji izato emu demokrate biti fokus kam
Izbori 2012Rezultati izbora za narodne poslanike Narodne
skuptine, odranih 6. maja 2012. godine:
Lista/partija Glasova Mandata % od glasalih % od upisanih
1. Pokrenimo Srbiju - Tomislav Nikoli- (, ,...) 940.659 73 24,04
13,89
2. Izbor za bolji ivot - Boris Tadi 863.294 67 22,06 12,75
2. Ivica Dai - i 567.689 44 14,51 8,394. Demokratska stranka
Srbije - Vojislav Kotunica 273.532 21 6,99 4,04
5. edomir Jovanovi Preokret Liberalno demokratska partija,
Srpski pokret obnove, Socijaldemokratska unija, Bogata
srbija,Vojvoanska partija, Demokratska partija Sandaka, Zelena
eko-
loka partija - Zeleni, Partija bugara srbije
255.546 19 6,53 3,77
6. Ujedinjeni regioni Srbije - Mlaan Dinki 215.666 16 5,51
3,19
7. Savez vojvoanskih Maara-Itvan Pastor 68.323 5 1,75 1,01
8. Stranka demokratske akcije Sandaka- Dr Sulejman Ugljani
27.708 2 0,71 0,41
9. Sve zajedno , , , , Slovaka stranka-Emir Elfi 24.993 1 0,64
0,37
10. Nijedan od ponuenih odgovora 22.905 1 0,59 0,34
11. Koalicija Albanaca Preevske doline 13.384 1 0,34 0,20
12. Srpska radikalna stranka - dr Vojislav eelj 180.558 0 4,61
2,67
13. Dveri za ivot Srbije 169.590 0 4,33 2,51
14. Pokret radnika i seljaka 57.199 0 1,46 0,84
15. Komunistika partija Josip Broz 28.977 0 0,74 0,43
16. Socijaldemokratski savez Neboja Lekovi 16.572 0 0,42
0,24
17. Reformistika stranka Prof. Dr Milan Vinji 8.867 0 0,23
0,13
18. Crnogorska partija Nenad Stevovi 3.855 0 0,10 0,06
Broj biraa upisanih u biraki spisak 6.770.013 (100%)Ukupan broj
biraa koji su glasali 3.912.904 (57,79%)
Broj nevaeih glasakih listia 170.995 (4,37% od izalih biraa,
2,65% od broja upisanih biraa)
Broj listia koji nisu ubaeni u glasake kutije 1.792 (0,04% od
broja upisanih biraa)
Rezultati
-
7/24/2019 Beogradsko VREME 1307
11/65
vie od 50 odsto birakog tela koje bi gla-salo za njega takozvani
opredeljeni bira-i. to vie biraa iz korpusa apstinena-
ta demokratske-proevropske orijentaci-je izae na izbore i glasa
za neku od svo-jih rasparanih pa ponovo ujedinjenihstranaka, Vuievi
neverovatni rejtinzie se otapati
urednik asopisa Nova srpska politikamisao i autor istraivanja po
kojima Vu-i ima podrku oko deset procenata niunego u ostalim
istraivanjima, objanja-va: Strategija Vuieva e biti da simpa-
tizere opozicije ostavi kod kue, da imogadi izbore, da se poalje
poruka da tagod radili ve se zna ko e da pobedi, zatoi jesu vani ti
rezultati koji se plasirajuda Vui ima podrku vie od 50
odstograana.
Ako su konture kampanje manje-
-vie predvidljive i oekivane, ovo pre-dizborno iekivanje obeleie
i dve eni-
gme: kako e izgledati kampanja Daie-vih socijalista i ta e
ponuditi demokrat-ska opozicija, bilo u jednoj, dve ili
desetakkolona. Istina je da je aktuelni prvi pot-predsednik vlade i
ministar spoljnih po
iz svakog politikog eira, no ovog putae zaista biti delikatno,
bez obzira na toto lider -a nije ekao izborno vee daprvi stigne na
estitanje Vuiu, kao 2014,ve mu je estitao pre nego to je Vui i
odluio hoe li biti vanrednih izbora. SaPalmom i Krkobabiem, Dai
je u raz-govoru sa efom naprednjaka (5. januar,sedite -a) dogovorio
nastavak postiz-borne saradnje na lokalnom i pokrajin-skom nivou,
sve u stilu da tim koji dobijane treba menjati, sa im se Vui
general-no saglasio, ali i ostavio dovoljno prostorau tumaenju
rezultata sastanka, tamantoliko da je sve mogue. Na sastanku suVui
i Dai razgovarali i o tada jo uvek
samo moguim parlamentarnim izbori-ma. Vui je, posle sastanka,
kazao: Pri-ali smo i o republikim izborima. Ja sam,kao premijer,
rekao da bih voleo da ih iz-begnemo ali da to zavisi i od atmosfere
u
Izbori 2014.Rezultati izbora za narodne poslanike Narodne
skuptine, odranih 16. marta 2014. godine.
Izborna lista Glasova Mandata % od glasalih % od upisanih
1. Aleksandar Vui - Budunost u koju verujemo (Srpska napred-
na stranka, Socijaldemokratska partija Srbije, Nova Srbija,
Srp-
ski pokret obnove, Pokret socijalista)
1.736.920 158 48,35 25,67
2. Ivica Dai - , , 484.607 44 13,49 7,16
3. Sa Demokratskom strankom za demokratsku Srbiju - , 216.634 19
6,03 3,20
4. Boris Tadi - Nova demokratska stranka - Zeleni, - Nenad
anak, Zajedno za Srbiju, , Zajedno za Vojvodinu, Demo-kratska
levica Roma
204.767 18 5,70 3,03
5. Savez vojvoanskih Maara Itvan Pastor 75.294 6 2,10 1,11
6. Sandaka dr Sulejman Ugljanin 35.157 3 0,98 0,52
7. Partija za demokratsko delovanje Riza Halimi 24.301 2 0,68
0,36
8. Demokratska stranka Srbije Vojislav Kotunica 152.436 0 4,24
2,25
9. Dveri- Boko Obradovi 128.458 0 3,58 1,9010. edomir Jovanovi ,
, 120.879 0 3,36 1,79
11. Ujedinjeni regioni Srbije Mlaan Dinki 109.167 0 3,04
1,61
12. Dosta je bilo Saa Radulovi 74.973 0 2,09 1,11
13. Srpska radikalna stranka dr Vojislav eelj 72.303 0 2,01
1,07
14. Trea Srbija Za sve vredne ljude 16.206 0 0,45 0,24
15. Ruska stranka Slobodan Nikoli 6.547 0 0,18 0,10
16. Crnogorska partija Josip Broz 6.388 0 0,18 0,09
17. Grupa graana Patriotski front dr Borislav Pelevi 4.514 0
0,13 0,07
18. Lista nacionalnih zajednica -----Emir Elfi 3.983 0 0,11
0,06
19. Koalicija graana svih naroda i narodnosti- - 3.182 0 0,09
0,05
Broj biraa upisanih u biraki spisak: 6.765.998
Ukupan broj biraa koji su glasali: 3.592.375 (53,08%)
Broj nevaeih glasakih listia: 114.001 (3,17% od glasalih, 1.68%
od ukupnog broja)
-
7/24/2019 Beogradsko VREME 1307
12/65
demantovao prie kako e ii na za-jedniku listu sa -om, uz opasku
dato rade oni koji imaju problem da preucenzus: Kao i prie da elim
da ode u
opoziciju. To je obina glupost, svako kome poznaje zna da nisam
toliko glup daodem iz prve lige, rekao je Dai.
Vui je, meutim, opet bio raspoloenda se ali sa Daiem pa je
prokomenta-risao da Ivicu samo zanima da li e bitivanrednih
parlamentarnih izbora. Daimu nije ostao duan. Odgovorio je da gaVui
stresira svaka tri meseca sa naja-vom izbora i da nije tajna da je
on za re-dovne izbore. Posle, pred sednicu -
-a, kada je bilo gotovo izvesno da e Vu-i doneti odluku o
vanrednim parlamen-tarnim izborima, ef srpske diplomatijeje
pomirljivo rekao da razume razmilja-nja premijera o odravanju
republikih
stranaka koji se navodno zalau za izbo-re, a znaju da nee imati
uspeha na nji-ma. Dodao je i da stvaranje nestabilnepolitike
atmosfere nije dobro za Srbiju,
ali je za to optuio opoziciju. Imam veli-ko razumevanje za Vuia,
imajui u viduda je on, pored svih rezultata i uspehakoje je Vlada
Srbije postigla, izloen ne-opravdanim kritikama, podmetanjima
istvaranju nezdrave atmosfere, koja nijesamo politiki usmerena ve
se tie i nje-gove porodice, rekao je Dai na novogo-dinjem prijemu
za efove diplomatskihmisija i meunarodnih organizacija kaoi za
direktore i glavne urednike medija.
Nije, meutim, mogao da ne primeti da jeza Srbiju vano da i na
unutranjem pla-nu bude predvidljiva kao to je na spolj-nom planu
ojaala svoju poziciju. I, sebi,kao i mnogo puta dosad uskoio u
usta
Vui stresira svaka tri meseca najavamaizbora, u prevodu, rekao
je svom premi-
jeru da je dozlaboga nepredvidljiv jedanovek i premijer. Kako
Srbija sa takvimpremijerom da bude predvidljiva zemlja?Zato pljute
pitanja socijalista iz svih kra-jeva Srbije: Koga napadati u
kampanji ita ponuditi to bi se makar u nijansa-ma razlikovalo od
onoga to e biraimanuditi Vui.
Da ga napadnemo ne smemo: em smobili u istoj vladi pa to nema
smisla, em jezlopamtilo, pa to moe da boli. Meutim,snishodljivost
nas ostavlja potpuno namargini, pria jedan od iskusnih socija-lista
za Vreme i napominje da je u pi-tanju identitet partije, a da se iz
avionavidi da je omiljeni Vuiev leviar Vulin,a ne Dai. Prema
njegovim reima soci-jalisti ekaju da se o svemu izjasni
liderstranke, ali cede kroz zube da bi verolo-mni potez Vuia i
ostavljanje socijalistavan vlade za bio tei udarac od onogkoji su
pretrpeli 5. oktobra.
U trenutku nastajanja ovog teksta (uto-
rak uvee, 19. januar) u seditu -a, iza za-tvorenih vrata, odran
je prvi sastanakopozicionih lidera demokratske proe-vropske
orijentacije, kome je predseda-vao lider -a Bojan Pajti, a
prisustvo-vali listom nekadanji funkcioneri -a,a danas lideri novih
partija, Boris Tadi,Duan Petrovi, Zoran ivkovi, edomirJovanovi,
Janko Veselinovi, te predstav-nici jo nekih manjih stranaka i
sindika-ta. Sastanak je trajao dva sata i 45 minu-
ta, a po njegovom zavretku nisu hteli dadaju izjave za medije,
takav je bio dogo-vor, rekao je Tadi. Samo je lider -a Bo-jan Pajti
proitao zajednike zakljukesa sastanka. Pre svega dogovorili su se
dasaopte da su se okupili da poraze reimAleksandra Vuia, kao i da
nakon izbo-ra nijedna od ovih stranaka nee ulaziti ukoalicije sa
predstavnicima njegovog rei-ma. Jo se nisu dogovorili kako e
nastu-piti na izborima, da li na zajednikoj listi
ili vie njih, ali Pajti je rekao da su blizuideji da nastupe
zajedno. O tome e raz-govarati na sledeem sastanku.
Ako nije isuvie kasno, i to je dovoljnoza poetak
Ako su konture kampanje SNS manje-viepredvidljive i oekivane,
ovo predizborno
iekivanje obeleie i dve enigme: kako
e izgledati kampanja Daievih socijalista
i ta e ponuditi demokratska opozicija,
bilo u jednoj, dve ili desetak kolona
STRESIRAN NAJAVAMA IZBORA:I. DaiFoto: Tanjug/ Rade Preli
-
7/24/2019 Beogradsko VREME 1307
13/65
NUSPOJAVE
TEOFIL PANI
Veseli klijenti evropske truleiPre nego to bude jasno o emu se
govori u ovoj kolumni,
da razjasnimo o emu se u njoj govoriti nee: o tzv. vanred-
nim izborima. O njima sam sve rekao jo letos na ovom
istom mestu, kada se o njima prvi put ozbiljnije zaukalo:
ta na svaki nain nelegitimna i nedostojna arada brutalno
je izrugivanje s institucijama i sa samom parlamentarnom
demokratijom; poletno uestvovati u njoj, makar i protiv
Vuia, znai poklanjati nezasluen legitimitet Uzurpatoru
i njegovim hirovima, koji ve debelo prelaze crtu otvoreno
sociopatskog. I, da li je to moje zakeranje ita pomoglo,
iko-
ga pomerilo k razmiljanju? Nije, kao to sam i napisao da
nee. Eno gde se opoziciona telad, i patriotska i jevropej-ska,
veselo mrekaju i guvaju pred ulaskom u klanicu; ove
prve jo nekako i da razumem jer nemaju ta da izgube, ali
ovi drugi potpuna su misterija. Voleo bih da se prevarim (i
uiniu sve u okv. sv. mogunosti da se prevarim!), ali koli-
ko u aprilu ili maju nai vrli demokratski opozicionari svih
boja i dezena nee znati ta ih je snalo nakon naivnog ue-
stvovanja u pijanim politikim orgijama bez standarda i pra-
vila, a napolju nee biti nikoga da saslua njihove alopojke:
Imali ste izbore, izgubili ste, priznali ste ih, ta sad
hoete?Tzv. realpolitiare iz i okoline nijanse naih sve mizerni-
jih ionako ne zanimaju; uzgred reeno, bie da je ba u tome
ne ba neznatan deo objanjenja zato izgleda sve jadnije.
E, sad moemo na temu. to zbog uroene izofreno-
sti sopstvenog politikog identiteta (okoreli radikali koji
su preumili, ili bar poverovali u to), to u pragmatinoj (ili
makijavelistikoj, ako hoete) nameri da pokriju to vei
deo politikog spektra, tzv. naprednjaci od poetka, a naro-
ito otkad su na vlasti, indukuju svetonazornu i geopoliti-
ku rascepljenost sopstvene unutranje strukture na evro-
pejce, ak bar implicitne evroatlantiste na jednoj strani,te na
patriote, u principu estoke rusofile na drugoj (baj-
dvej, Panovi je Zoran odlino primetio da se srpski naci-
onalizam potpuno rusifikovao, do te mere, dodajem ja, da
je zapravo i prestao da bude srpski u bilo kojem relevan-
tnom smislu, postavi naprosto banalni instrument auto-
kolonizacije). Ta podela je, da se razumemo, vrlo nesrazmer-
na, skoro groteskna: na prvoj strani nalazi se samo poneko
iz stranakog vrha, na drugoj vei deo rukovodstva i otpri-
like celokupno lanstvo, naroito ono prvoborako. A bo-
gme i najvei deo onog glasakog tela kojem nije mrsko da
zaokrui Vuievo ime. A sam Gospodar, gde je on u sve-
mu tome? Eh, nominalno znate gde je; u banalnoj i prlja-
vuckavoj politikoj stvarnosti, meutim, najee je tamo
gde mu najvie odgovara a celokupni njegov politiki habi-
zemnom manipulantstvu kombinovanom sa otvorenim
autoritarizmom, dakle, ka glavnim obelejima vladavine u
evroskeptinim ili otvoreno antievropskim vladama poput
Orbanove ili ove nove u Poljskoj; putinovska duga senka je,
dakako, odmah iza oka. Erdogan je tek blok dalje.
ta sve ovo znai i ta implicira? Mnogo toga, ali pro-
stor je vrlo sveden, zato idem na glavno za ovu priliku. ta
uopte znai evropejstvo jedne manipulativne, autoritar-
ne, sutinski sve vie uzurpatorske vlasti? Njene metode
su sve vie neliberalne, to bi rekao Orban, i tu je umil-
no cvrkutanje, recimo, jedne Zorane Mihajlovi ili Jadranke
Joksimovi sasvim irelevantno: ta god priale, ili, ta godo njima
priao onaj neki uka, one su sastavni deo mai-
nerije medijskog, politikog a neretko i fizikog nasilja nad
srpskim drutvom, vienog ve bezbroj puta, recimo ovih
dana u Beloj Crkvi. U tom smislu, zagovorniku je slobodnog
drutva i demokratije njihovo evropejstvo sasvim neupo-
trebljivo i ako emo pravo neukusno i cinino, ak i ako je
u nekom strogo geopolitikom smislu iskreno. Na koncu,
i ta Evropa kao metafora odreenih demokratskih stan-
darda vie nije to je bila da jeste, Budimpeta i Varavane bi
bili, bar na dui rok, mogui unutar njene strukture,
nego bi se ili promenili ili vie ne bi bili u tom drutvu,
jer
bi iz njega bili izbaeni kao nedostojni.
Naravno, nita od ovoga ne menja moj stav: tvrdo i vr-
sto za Srbiju u i u . Naprosto, boljeg nema ni u naj-
daljoj naznaci, naprotiv. Desni argumenti protiv toga opa-
ki su i toksini, a levi najblae reeno infantilni. Ali, to ne
samo da nije jedina relevantna linija podele, nego rastui
autoritarizam unutar srpskog drutva nalae da esto ne
bude ni najvanija. ta ja imam i ta ovo drutvo ima od
glasnog evropejstva nekog salonskog cinika i
licenciranogdrugosrbijanca koji je da li iz ubeenja ili interesa,
napo-
sletku ba me briga stao uz ove cinine, brutalne i farsi-
no nekompetentne tetoine koje su zajahale zemlju? Na
drugoj strani, primera radi, ni za tri ivota se ne bih sloio
s geopolitikim pravcem kuda bi da mu se moe jedan
ore Vukadinovi odvukao Srbiju, ali to ne znai da u
sebi zabraniti da primetim da njegove analize unutranjeg
ustrojstva vuiizovane Srbije znaju da budu briljantne.
Naprosto, uvek je tako u vremenima jaanja autoritariz-
ma, prekjue titovskog, jue miloevievskog, danas ovog:
represija jaa unutranju solidarnost represiranih. Na sva-
kome je, dragi moji, da izabere stranu. U ovom se kontekstu
pozivati na nominalno evropejstvo reima kao na izgovor
samo je trivijalno loa kombinacija kukaviluka i politiko-
ta uopte znai evropejstvo jedne manipulativne, autoritarne i sve
vie uzurpatorske vlasti
-
7/24/2019 Beogradsko VREME 1307
14/65
Srpsko-hrvatska prepucavanja
Rakete i
maketeKo koga dri na nianu i kakva je uloga Joce Amsterdama
u geostratekom sukobu Beograda i Zagreba
Odlazeem ministru odbrane Re-publike Hrvatske Antu Kotroma-
noviu nije sueno da poslednjedane u kabinetu provede u miru,
pripre-majui se za primopredaju dunosti. Onse prole nedelje dva
puta naao na meti
estokih kritika, najpre iz Beograda, azatim i iz Moskve. Najpre
ga je ministarspoljnih poslova Srbije Ivica Dai esto-
ko opleo zbog toga to je, govorei o na-meri da Hrvatska od
Amerike kupi bali-stike rakete sa dometom od 300 kilome-
tara, podsetio Daia i premijera Aleksan-
dra Vuia na njihovu ulogu u ratovimadevedesetih. To je
ratnohukaka izja-va, naveo je Dai u saoptenju, najav-
ljujui da e Srbija preduzeti odgovara-jue zatitne i odbrambrene
mere. Samo
nekoliko dana kasnije, oglasio se i zame-nik premijera Rusije
Dimitrij Rogozin, na-
kon posete Beogradu tokom koje je bilorei o prodaji ruskih
raketa Srbiji. Osvr-ui se na Kotromanovieve rei da Srbi-
ja ne moe u Evropsku uniju ako kupujerusko oruje, Rogozin je
rekao da jezikhrvatskog ministra landara kao krava-ta, uspevajui da
u istoj reenici uvre-
di i Kotromanovia i hrvatski doprinoskulturi odevanja.
Nisu samo Rogozin, Dai i Kotroma-novi ovih dana razmenjivali
teke rei:poslednjih dana, u prepucavanje na lini-ji Beograda i
Zagreba ukljuili su se naj-vii politiki funkcioneri obe drave,
sa-mozvani i kvalifikovani vojni analitiarii geostratezi i,
naravno, tabloidi koji su se
nadmetali u vriteim naslovima, dotleda bi ovek pomislio da novi
srpsko-hr-
vatski rat samo to nije poeo. U utorakse, direktno iz zatvora, u
raspravu uklju-io i Sreten Joci, poznatiji kao Joca Am-
sterdam, koji je ponesen patriotskim a-rom izrazio spremnost da
lino finan
sistema S-300, ukoliko se ispostavi da srp-
ska drava ne moe da ga priuti. Time je
farsa dostigla vrhunac.A da je re o farsi zarad sticanja
jei-
nih politikih poena, a ne o nekakvomozbiljnom zaotravanju odnosa
Beogra-da i Zagreba lako moe da se uveri svako,
im razgrne maglu bombastinih izjava i
geostratekih nebuloza, to su, uostalom,
odmah konstatovali ozbiljni ljudi sa obestrane granice na
Dunavu, samo to senjihov glas slabo uo. Znaju to i oni kojisu ovu
sasvim nepotrebnu i na momente
smenu svau zapoeli i potpirivali, za-bavljajui se kao da je re o
petardama, a
ne oruju za masovno unitenje.
Cela pria o amerikim balistikim ra-
ketama u stvari nije nova, a poela je 13.oktobra prole godine
kada je, nikako ne
treba zaboraviti, izborna kampanja u Hr-
vatskoj bila na vrhuncu. Tada je zagre-baki Jutarnji list na
udarnom mestuobjavio da je tamonje Ministarstvo od-brane zatrailo
od Pentagona odobrenjeza nabavku esnaest samohodnih vie-
cevnih raketnih bacaa M 270, i uz to ne-koliko balistikih raketa
dometa od oko300 kilometara. Nabavka ovog sistemai balistikih
raketa u potpunosti bi pro-mijenila geostrateku sliku vojne
ravno-tee u regiji, trijumfalno je procenio au-tor teksta, koji,
meutim, nije naao zashodno da navede ni tip ni taan broj tih
stranih raketa, osim da kotaju oko dva
miliona dolara po komadu. Nije naveo ni
prema kome bi te rakete trebalo da budu
usmerene, ali to se valjda podrazumeva,osim ako Hrvatska nema
nameru da si-lom reava spor sa Slovencima oko Pi-ranskog
zaliva.
Uzalud su jo tada razumni ljudi uka
balistike rakete, kao ni samohodni lan-seri M 270, koji imaju
domet od oko 40kilometara i u stvari predstavljaju ame-
riku verziju dobro nam poznatog siste-ma Orkan, koji se
proizvodio u bivojJugoslaviji i koji i danas poseduju i Sr-bija i
Hrvatska. Hrvatski portal Obris Obrana i sigurnost je jo 20.
oktobra uizuzetno dobro argumentovanom tek-stu objasnio da je
upitno koliko je ame-riki sistem, koji vojska vie ne ko-risti i
koji se ve dvanaest godina viene proizvodi, bolji od Orkana,
pogoto-vo ako se uzmu u obzir trokovi obu-
ke rukovalaca, nabavke rezervnih delo-va i remonta. Na M 270 je,
dodue, mo-gue montirati i balistike rakete siste-ma sa dometom od
300 kilome-tara, ali one nikako ne ulaze u standar-dnu ponudu i za
njihovu prodaju je po-trebno posebno odobrenje Kongresa.
Toodobrenje, kako je nedavno javno pri-znao naelnik hrvatskog
Glavnog Stoe-
ra Drago Lovri, ne samo da nije stiglo,ve nije ni zatraeno, jer
su razgovori Hr-
vatske i o prodaji raketa u ranoj fazii Vaington jo nije ni
odgovorio na eljuZagreba da pomenute sisteme kupi. Hr-vatska e,
dodue, od Amerikanca dobi-ti neto lakih helikoptera tipa Kajova
i
-
7/24/2019 Beogradsko VREME 1307
15/65
menja strateku ravnoteu i nije bitnoza ovu priu.
Igor Tabak, autor gore citiranog tek-
sta u Obrisu, konstatovao je da je eljaza nabavkom projektila
raketaki vla-ni san i poruio onima koji te rakete vide
kao faktor odvraanja da se sete da ga-anje Zagreba raketama iz
Orkana to-kom Oluje 1995. godine nije nimalo uti-calo na tok
hrvatske ofanzive, ba kao to
ni uporno bombardovanje Londona ra-ketama V1 i V2 tokom Drugog
svetskograta nije umanjilo britansku reenost da
se obraunaju sa Hitlerom. Pitanje svr-
sishodnosti kupovine raketa postavio jei srpski nezavisni
analitiar AleksandarRadi, ali je u vodeim medijima sa obestrane
granice uveliko prevladala slat-ka jeza od stranih hrvatskih raketa
koje
mogu da dosegnu ne samo Beograd, nego
i Gornji Milanovac i Kruevac.I tako je krajem oktobra premijer
Vu-
i otputovao u Moskvu da, kako je naja-
vio, sa ruskim predsednikom Vladimirom
Putinom razgovara o kupovini ruskih si-
stema kao odgovor na hrvatsku pretnju.Sutra ete me pitati ta si
uinio da za-titi svoju zemlju, rekao je Vui u in-tervjuu za
beogradski Blic. Nije realnoda previe toga kupimo ali neto emo
Vuievog razgovora sa Putinom ostao je
nepoznat, ali je posle novogodinjih pra-
znika u Srbiju stigao Rogozin, glavni Pu-
tinov ovek za modernizaciju ruskog voj-noindustrijskog
kompleksa.
, Uoi i za vreme Rogozinovog borav-
ka u Beogradu pria o raketama pono-vo se rasplamsala, a mediji
su se nadme-tali u nagaanju ta e sve Srbija dobitiod Rusije. Najvie
se govorilo o sistemuS-300, onom koji Joca Amsterdam hoeda nam
kupi. Sledei sistem na spisku e-
lja je neto savremeniji S-400 i Buk, ko-jim je oboren malezijski
putniki avioniznad Ukrajine. Rogozin je u Beograd napoklon doneo
maketu S-300 i mnogo jegovorio o rusko-srpskom vekovnom sa-veznitvu
i prijateljstvu, a naao je vre-mena da se sretne i sa liderom
radikala ibivim Vuievim mentorom Vojislavom
eeljem. Na vie puta ponovljeno pita-nje o konkretnoj vojnoj
pomoi Srbiji nije
rekao nita, osim to je promrsio da mo-
dernizacija vojske mnogo kota, ime jerazvejao nade onih koji su
pomislili dabi Moskva ove sisteme Beogradu i Srbijimogla da da
besplatno ili barem uz veli-ki popust malo zbog ljubavi a malo
da
A da je skupo skupo je, ak i za JocuAmsterdama. I pod uslovom da
je lagaokada je pre pet godina na sudu izjavioda su mu meseni
prihodi oko 600 evra ida ne poseduje znaajne nekretnine, ovaj
kontroverzni biznismen kome je u Ho-landiji sueno za trgovinu
drogom, a uSrbiji za dva ubistva, teko da bi mogaoda se isprui za
oko milijardu dolara, ko-liko je za S-300 platila Indija, vaan
stra-teki saveznik Rusije. Sem toga, strunja-
ci primeuju da S-300 nikada nije ispro-ban u borbi, kao i da je
neizvesno kolikobi bio koristan protiv balistikih raketa,jer je
prvenstveno namenjen za obara-nje aviona.
Oni, pak, koji su Rogozinove rei o bli-skosti Rusije i Srbije i
zajedljive opaskena raun i uopte, a Hrvatskei Kotromanovia posebno,
shvatili kaonajavu da se bilo ta menja u odnosimaBeograda i Moskve,
trebalo bi da te izja-ve uzmu sa poveim grumenom soli. Na-
ime, ruski vicepremijer, iako vodi ozbi-ljan resor, bio je
poznat po neodmerenim
i provokativnim izjavama jo iz vreme-na kad je bio ambasador pri
-u, a sauivanjem je nastavio da ih proizvodi i
nakon toga. Nedavno je, na primer, ko-mentariui zahtev Japana da
mu Rusi-ja vrati sporna Kurilska ostrva, poruioJapancima da se
prisete obiaja svojihpredaka i u skladu sa samurajskim ko-deksom
asti izvre harakiri, jer su iz-gubili rat. Upitan da li je to stav
zvani-ne Moskve, ruski ambasador u Vladi-mir iov je na brifingu
kome je prisu-stvovao i ovaj novinar odgovorio slede-im reima: Samo
tri osobe su ovlae-
ne da tumae rusku spoljnu politiku, ato su Putin, Sergej Lavrov
i ja. Rogozinje moj dragi prijatelj i kolega, ali ne spa-da u tu
grupu.
Usred svog nadvikivanja i busanjau prsa junaka, sve to u
krajnjoj lini-ji imamo je hrvatska pretnja neposto-jeim raketama,
kojoj se Srbija suprot-stavlja onom maketom koju joj je Rogo-zin
doneo. Snovi o Hrvatskoj kao pred-ziu Zapada i o Srbiji kao prvoj
liniji od-
brane pravoslavlja ostae, ipak, samovlani snovi. Mesto im je
unutar etirizida spavae sobe, a da su Srbi i Hrvatiita nauili iz
zajednike istorije, tamobi i ostali
ZATITNE I ODBRAMBENE MERE: D. Rogozin i I. DaiFoto: FoNet
-
7/24/2019 Beogradsko VREME 1307
16/65
Portret savremenika:Neboja Stefanovi
Nemuti ministar policije, drhtavog glasa i bezizraajnog lica,
postao je
glavna poluga za demonstraciju strahovlade i dizanje tenzije u
ovdanjoj
politikoj realnosti. Od oveka koji je pred Vuiem stajao toliko
mirno
da mu se ni stakla na naoarima nisu reflektovala, Neboja
Stefanovi
stigao je do glavnog sejaa straha u ime vladajue veine
Ako postoji ikonina slika kojae obeleiti mandat
ministraunutranjih poslova NebojeStefanovia, onda je to ona iz
juna 2014. kad premijer Aleksandar Vui
objavljuje smenu etvorice policijskih ge-
nerala, a Stefanovi, zajedno sa direkto-rom policije Miloradom
Veljoviem sto-ji u pozadini toliko mirno da mu se akni
fotoreporterski blicevi ne reflektuju u
naoarima. Na samom poetku minstar-
ske karijere, Stefanovi se nije ba mnogo
meao u svoj posao, naprotiv. Nije dugotrebalo da se tih i miran
razgoropadi ipone da iskae iz pegle i rerne, usta pu-
nih premijera Vuia, pokuavajui daoponaa tu otrinu i energiju u
nastupu.
No, to prilii Jupiteru, ne prilii volu, paje tako, na primer,
letos kad se zbog situ-acije sa migrantima zakuvalo na
srpsko-hrvatskoj granici, ministar policije ovda-
nji otiao lino na granini prelaz da pro-
ita ultimatum Hrvatima. Tekst je biootar i pretei, ali ton kojim
je proitan sasvim suprotan od toga.
Istim tim ravnim tonom i drhteim
glasom, Stefanovi je u petak, 15. janua-ra odrao konferenciju za
novinare po-vodom deavanja u Beloj Crkvi. Pred-sednik Demokratske
stranke u Beloj Cr-kvi eljko Crnogorac izjavio je ranije togdana da
optinsko obezbeenje nije do-zvolilo odbornicima te stranke i Lige
so-cijaldemokrata Vojvodine () da prisu-stvuju sednici vanredne
skuptine. Cr-nogorac je kazao da je naodbornike i baen
suzavac, a da se policija neodaziva pozivima da doe u
Optinsku upravu Bele Cr-kve. Obezbeenje se nala-zi i unutra i
napolju i ne do
uu u zgradu optine, rekao je Crnogo-rac. Snimak osamdesetak
ljudi sa zasta-vama i koji pokuavaju da uu uzgradu Optine brzo se
rairio interne-tom, je hitno reagovao saoptenjemda je nad njihovim
odbornicima vrenonasilje, a onda je u tano 15:00 Stefano-vi odrao
konferenciju za novinare, koja
nije bila bogzna kako zanimljiva, ali je od-
lina studija sluaja Neboja Stefanovi.
,
Prvo je saoptio da nije baen suzavac,
nego biber-sprej, kao da to pravi bitnu ra-
zliku u ovakvim situacijama. Onda je re-
kao da policija ne zna ko ga je bacio iakoje bila prisutna.
Redovni repertoar flo-skula znamo ko iza svega stoji i ovo jepokuaj
destabilizacije nije izostao niovog puta. Na smisleno (a sva su
bila ta-kva) novinarsko pitanje kako je mogueda nisu videli ko je
bacio sprej, ministarje odgovorio da je to teko videti kad se70-80
ljudi komea. Bilo je na toj konfe-renciji za novinare jo mnogo
nelogino-
sti u Stefanovievom obraanju. Prvo,
izjavio je da je privatno obezbeenje sti-glo u Optinu na poziv
novoizabranogpredsednika Optine Bela Crkva iz redo-
va -a. Kako je ovaj to mogao da uini,ako je obezbeenje dolo pre
nego to jeuopte izabran na tu funkciju prkosi za-
konima logike. Zatim, ministar se upleokao pile u kuinu u
pokuaju da objasnizato osoba koja je bacila suzavac, biber-
sprej, lak za kosu, svejedno,
nije jo privedena. Svi novi-
nari na konferenciji ve suznali i kako se zove i da jepripadnik
privatnog obez-beenja, no, Stefanovi jeodvalio kako je uvek
bolje
svedoke, utvrditi identitet lica, pa ondaobaviti privoenje i
ostatak posla prepu-
stiti tuilatvu. To to je ovog videlo 80ljudi i prisutni
policajci nema veze. Toje bilo u petak. Ve u ponedeljak, 18.
janu-
ara, je saoptio da su pripadnici Mi-nistarstva unutranjih
poslova, policij-ske stanice Bela Crkva identifikovali, naosnovu
naknadno dostavljenih snimaka,
pripadnika fiziko-tehnikog obezbee-nja .I. (1972), koji se
sumnjii da je kori-stio biber-sprej na skupu ispred zgradeOptine
Bela Crkva, pre poetka sednice
Skuptine 15. januara. Policija je prive-la .I. i o svemu je
obaveteno Osnovno
javno tuilatvo u Vrcu, koje e donetiodluku o daljem postupanju,
kae u svom saoptenju. Sve je to u redu i poproceduri, ali vratimo
se na konferenci-ju za novinare od 15. januara i ministrovo
spektakularno nesnalaenje. Na zdravo-razumsko pitanje zato o
dogaajima uBeloj Crkvi konferenciju za medije drion, a ne neko od
elnika policije iz te op-tine, Stefanovi je zamuckivao kako sutog
dana mnogi zauzeti, pominjao sed-
nicu Skuptine u Beloj Crkvi zbog kojemnogi nemaju vremena da se
obrate me-
dijima i na kraju poentirao reenicom da
je i on samo graanin. Kao da je pres-kon-
ferenciju mogao da odri i ef restoranau Palati Srbija, ali eto,
ministru policijeuskoio prazan termin.
Ministar Stefanovi, dodue, i nije imao
drugog izbora nego da pria besmislice,jer nije blesav pa da
javno kae da se pri-hvatio tog zadatka kako bi jo malo nadi-
gao tenziju u javnosti, emitovao jo maloiracionalnosti u javni
prostor, a sve to da
bi se zagluili zviduci na pomen imenapremijera Aleksandra Vuia
sa otvara-nja Evropskog prvenstva u vaterpolu u
udesna sudbin
-
7/24/2019 Beogradsko VREME 1307
17/65
Kad je ve drava sa samog vrha zalar-
mala oko dogaaja u jednoj maloj opti-ni, oekivano je bilo da ni
ostali celu stvar
nee tako lako pustiti. Pokrenuto je pi-tanje o kakvom je
privatnom obezbee-nju re, ima li Skuptina Bele Crkve ugo-
vor sa tom firmom, i tako dalje. U utorak,19. januara, je na
svom sajtu objaviougovor koji je naelnik Optinske uprave
Bela Crkva Tomislav Dmitrovi sklopiosa firmom za obezbeenje lica
i objeka-ta Fokus Protekt d.o.o. iz Vrca. Ugovor je
sklopljen 14. januara, dan uoi skuptin-ske sednice na kojoj je
uhodanom meto-dom preotimanja odbornika oformljena
nova veina. Ugovor je napravljen takoda vai etiri dana, od 15.
do 18. januara, a
predmet mu je samo jedna taka: Obez-beenje u cilju normalnog
funkcionisa-nja lokalne samouprave u periodu od 15.do 18. januara.
Zato bi neko sklapao ta-kav ugovor osim ako ve unapred zna
stvar u itavoj prii, a i da se vratimo naono logino pitanje
novinara sa Stefano-
vieve konferencije: zato ugovor objav-ljuje Ministarstvo
unutranjih poslova, a
ne neko iz Bele Crkve?Ugovor, sam po sebi, prilino je neobi-
an. Demokratska stranka je dovela u pi-tanje njegovu validnost:
nema delovod-nog broja, a u sluaju eventualnog spora
za njegovo razreenje nadlean je nepo-stojei privredni sud u
Vrcu. Navodniugovor koji je objavio mogao je bitipotpisan i jue
pola sata pre objavljiva-nja, s obzirom na to da na njemu
nemadelovodnog broja, to je inae obaveza za
sve zvanine dokumente i overene ugo-vore, naveli su u -u.
Dodajmo jo i to da govor sadri jo jed-nu brljotinu, naime,
zamenjena su mesta
naruioca i izvrioca, pa se kao naruilac
potpisao direktor firme Fokus Protekt, akao izvrilac naelnik
optinske uprave
tvrdio je da ugovor ne postoji, dok je mi-nistar Stefanovi pak
rekao da ga je vi-deo svojim oima.
Onda se oglasio i beogradski odborSrpske napredne stranke
saoptenjemda je -u dostavljena izjava naelnikaOptinske uprave u
kojoj on potvruje da
je potpisao ugovor sa privatnom agenci-jom Fokus Protekt, koji
mu je doneo pred-
sednik Bela Crkva Nenad ivanovi.Otkud sad beogradski , ta je
ovde
drava, a ta stranka, ta , a ta Bela Crkva, teko je razluiti, ali
da se po-
sluimo citatom ministra Stefanovia sa
konferencije za novinare povodom ovihdogaaja: elimo da utvrdimo
istinu jer
su se pojavile informacije koje ne odgova-
raju istini. Ova izjava moda ne bi imala
smisla i logike u nekoj drugoj politikojrealnosti, ali u ovoj
ovdanjoj, uklesanaje u kamenu.
Upadanje u logike zamke postalo jemanir ministra Neboje
Stefanovia.Samo sedam dana pre onog trena kad jebaen biber-sprej u
Beloj Crkvi, ministar
se ukazao u Drugom dnevniku Radio-te-
levizije Srbije i, govorei o balistikim ra-
ketama koje nabavlja susedna Hrvatska,
jer ta e Hrvatu oruje ako ne da rokapo Srbima, Stefanovi je
naprasno prelo-
mio u mozak, opet se dohvatio destabili-
zacije i rekao: Poslednji primer koji hou
da navedem raspolaemo podacima dae nekoliko lica pokuati da
lanim pri-javama protiv Ministarstva unutranjihposlova tvrde lano
da su praeni nekinovinari u Republici Srbiji. Jedna novi-narka koja
je novinarka jo iz vremenaSlobodana Miloevia, dakle due vreme
novinarka u Srbiji, kazae da je navod-no praena i to treba da se
pojavi usko-ro, za narednih nekoliko dana, prorekao
je Stefanovi. Predstavnik jednog novi-
narskog udruenja, neu rei kojeg, tre-ba u javnosti da se pojavi
i da to kae kao
jednu skandaloznu stvar, iako ne postoje
nikakvi dokazi niti se to ikada dogodilo,dodao je Posle je
nastavio o naoruava
doktora proroka
Foto: FoNet/Zoran Mra
-
7/24/2019 Beogradsko VREME 1307
18/65
-
7/24/2019 Beogradsko VREME 1307
19/65
Kako su se dalje razvijale stvari u vezi saovim sluajem javnost
je mogla da proitau tekstu Miloa Vasia Proroanstvo
saraskrinkavanjem u prolom broju Vre-mena. U meuvremenu se
razmotalo
da je predstavnik udruenja zapravo Vu-kain Obradovi, predsednik
Nezavisnogudruenja novinara Srbije, koji se sastaosa izvesnim
podnosiocem krivine prijaveprotiv Stefanovia istog dana kad je
ovajobnarodovao na -u o emu se u toj pri-javi radi. Javio se i
zaposlenik -a, Ne-manja Panti, te priznao da je on lino pre-neo
Stefanoviu s kim se Vukain Obra-dovi sastajao jer se prialo po
novinar-skim krugovima. Istog dana kad se Obra-dovi sastao sa
podnosiocem krivine pri-jave protiv ministra Stefanovia?
Zaista?
Razvojni put Neboje Stefanovia po-eo je 20. novembra 1976.
godine, kada serodio, u Beogradu. Zavrio je Devetu be-ogradsku
gimnaziju Mihajlo PetroviAlas i diplomirao na Fakultetu za
poslov-
ne studije Megatrend univerziteta. Magi-star je ekonomskih nauka
od 2011. godine.U zvaninoj biografiji na njegovom
saj-tunebojsastefanovic.rsstoji da je zvanjemagistra ekonomskih
nauka stekao od-branivi tezu Savremeni principi menadmenta u
lokalnoj samoupravi, 2011. go-dine. Od 2004. do 2008. godine bio je
zapo-slen u preduzeu za spoljnu i unutranjutrgovinu Interspeed
d.o.o. na poziciji di-rektora marketinga, a 2008. godine
prelazi
na dunost finansijskog direktora u pre-duzeu Jabuka d.o.o. Nije
mali broj onihkoji upravo u poslovanju mladog Stefano-via vide
uzroke propasti Jabuke.
Od 2004. do 2008. godine bio je odbor-nik u skuptini Grada
Beograda. Na par-lamentarnim izborima 2007. godine iza-bran je za
narodnog poslanika, a obavljaoje i dunost predsednika Odbora za
trgo-vinu i turizam Narodne skuptine Repu-blike Srbije. U zvaninoj
biografiji na sajtu
izostavio je da je sve to postigao kao lanSrpske radikalne
stranke, ali posebno na-glaava da je osniva -a, lan Glavnogodbora,
lan predsednitva, potpredsed-nik i predsednik Gradskog odbora
Beo
Od jula 2012. godine doaprila 2014. godine NebojaStefanovi
obavljao je funk-ciju predsednika Narodneskuptine Republike
Srbije
i predsednika Odbora za prava deteta. Bioje i ef delegacije
Narode skuptine u In-terparlamentarnoj uniji.
Dok je predsedavao Skuptini, stigao jei da doktorira, ali o tome
se ve zna sve, ilise pak ne zna nita, u zavisnosti od
linognahoenja. Podsetiemo samo kratko: umaju 2014. godine grupa
britanskih na-unika poreklom iz Srbije otkrila je da jeStefanoviev
doktorat Nova uloga stra-tegijskog menadmenta u upravljanju
lo-kalnom samoupravom plagijat. Otkrieje izazvalo aferu u kojoj se
opet nije zna-lo ko pije, a ko plaa, tek, sajt Peanikkoji je
objavio tekst britanskih naunikabio je pod hakerskim napadima
nedelja-ma nakon toga. Sve se dogaalo u vremeonih istorijskih
poplava, u kojima je, kaoto je Vreme vie puta pisalo, vlast de-belo
zakazala. Od ostalih biografskih po-
dataka izdvajamo da je braku je sa Anom,roenom Filipovi,
direktorkom tabloidaPravda iz vremena kad je ovim listomgospodario
Aleksandar Vui. Stefanovi-eva stranica na srpskoj Vikipediji
zaklju-ana je za izmene jer je neko uporno po-kuavao da ukloni
odeljak Kontroverzeu kom se govori o njegovom doktoratu.
Halabuka oko doktorata nekako se sti-
ala i inilo se da je pred ministrom mirna2015. godina. No,
sudbina je htela da se mi-nistar unutranjih poslova Neboja
Stefa-novi zatekne u televizijskom studiju nasnimanju emisije SAT
sa Mirkom Alviro-viem. Ministar je trebalo da govori o no-vom
zakonu o saobraaju, kada je stiglainformacija da je grupa ljudi
otela devoj-icu i da su otmiari probili rampu kod i-manovaca.
Ministar Stefanovi je odmahsa svojim obezbeenjem izleteo iz
studija
i dao se u potragu za otmiarima koji suuhapeni nedaleko od
Sremske Mitrovice,a nedavno su i osueni. Meutim, hrabriministar se
ne bori samo protiv otmia-ra dece ve i protiv otmiara drave Po
to ve svi znaju, na Srbi-ju je pokuan dravni udar.Kako bi
demonstrirao sna-gu drave i spreio destabi-lizaciju (boe, kako li
mu ta
re ne dosadi), Stefanovi je odrao kon-ferenciju za novinare na
kojoj su mu leauvali pripadnici svih jedinica policije, uk-ljuujui
i one naoruane do zuba. Takoje Neboja Stefanovi uao u istoriju
kaoprvi ministar policije koji se javnosti obra-tio u prisustvu
dugih cevi, u zemlji kojaje pregrmela ratove, bombardovanje,
Petioktobar i atentat na premijera.
Nije prolo ni mesec dana od dravnogudara, kada je vredno
Ministarstvo unu-tranjih poslova za jednu no pohapsilo80 ljudi zbog
sumnje da su poinili raznakrivina dela iz oblasti privrednog
krimi-nala. Neka dela poinjena su jo 2004. Istitaj , predvoen
Stefanoviem, nije bamnogo potovao zatitu identiteta i pre-sumpciju
nevinosti, za razliku od sluajabelocrkvanskog prskaa biberom, niti
suekali nekakvo tuilatvo. Naprotiv, sajt
-a liio je na nekakav medijski blogkoji je na svakih deset
minuta dopunja-van novim inicijalima, godinama roenjai biografskim
podacima na osnovu kojihse preko dva klika na Guglu moglo doido
identiteta uhapenih. Sam ministarpohvalio se tom prilikom da za
njegovogvakta jo nijedna krivina prijava nije od-baena niti se iko
izvukao sa oslobaaju-om presudom, to je notorna neistina.
Nemuti ministar policije, drhtavog gla-
sa i bezizraajnog lica postao je glavna po-luga za demonstraciju
strahovlade i diza-nje tenzije u ovdanjoj politikoj realnosti.Od
oveka koji je pred Vuiem stajao mir-no i utao kao zaliven, Neboja
Stefanovistigao je do glavnog sejaa straha u imevladajue veine.
Ali, iako izgovara opasnestvari, suoen sa loginim pitanjima i
da-lje gleda belo. Na poslednjoj konferencijiza novinare, upitan da
li Petar Pani Pana,nekada glavni eeljev batina, koji je, iz-
meu ostalog pretukao i beogradskog ad-vokata Nikolu Barovia, ima
legitimaciju-a Srbije, Stefanovi je prvo bojaljivopogledao svoju
portparolku Biljanu Ivko-vi a onda jedva ujno rekao: Nema
U zvaninoj biografiji na svom sajtu Stefanovi je izostavioda je
u politiku uao kao lan Srpske radikalne stranke
-
7/24/2019 Beogradsko VREME 1307
20/65
Drama u plavomNa koji nain se sprovodi otputanje u MUP-u?
Kako se postavljaju vodei ljudi u policiji? Da li
reforma policije ima smisla ako su politiki interesi
i dalje glavni kriterijum za postavljenje?
Pie: Saa orevi
etrdeset dana javnost se bombarduje priama o smenama i
otputanjima u policiji. Pale su i prve rtve: neko je izgubio
gla-
vu, a neko karijeru. Dva policajca pucali su sebi u glavu.
Mediji
su razliito izvetavali o razlozima. Jedni su pisali da je
poveza-
no sa otputanjem iz policije, drugi su to opovrgli. Trei
polica-jac trajkovao je glau. U isto vreme, prvi direktor srpske
poli-
cije penzionisan je i unapreen na mesto savetnika predsedni-
ka Vlade. Nika policija dobila je novog naelnika.
Graani Srbije naviknuti su na dramu. Taman je raspleten
dravni udar, kada se odjednom u tabloidu objavljuje da e
1000
pripadnika kriminalistike policije biti otputeno, i da e o
tome
odluivati komisija i sindikati. Dalje se precizira da e posao
iz-
gubiti osueni policajci za teka krivina dela i oni koji
imaju
tzv. ifru f. Zabrinuti graanin pomislio bi kako i zato osu-
eni policajci rade u slubi, jo se bore protiv kriminala, zar
ihima toliko, i valjda sud odluuje o tome ko je kriminalac.
Pritom,
nije ni objanjeno ta je ifra f i da je to, izmeu ostalog, i
ne-
uroza. Nakon toga, u istom tabloidu, ministar unutranjih po-
slova kae da e se voditi hajka protiv jednog dela zaposlenih
u policiji i da kriminalci nee ni raditi, ni kadrovati u
policiji.
ta se to deava u srpskoj policiji?
Ministarstvo unutranjih poslova mora da otpusti 1696 za-
poslenih zbog poetka primene Zakona o nainu
odreivanjamaksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru. Posao
mora
da bude gotov do kraja januara 2016. Proces je zapoet kako
zakon nalae. Poetkom decembra izmenjen je Pravilnik o
unutranjem ureenju i sistematizaciji radnih mesta u -u.
Sektor za ljudske resurse prosledio je svim podrunim
policij-
skim upravama zahtev da se dostave liste policajaca za koji-
ma prestaje potreba za radnim angaovanjem. U isto vreme, u
Informeru je objavljen lanak o velikoj istki u policiji.
Niko
pre njih nije objavio tu informaciju, a Pravilnik nosi
oznaku
poverljivo. Posle toga, Policijski sindikat Srbije saoptava da
je zavrio spiskove zaposlenih koji treba da dobiju otkaz na
osnovu bezbednosnih smetnji ili po linom nahoenju starei-
na. Brza primena zakona, ali postoje dva problema.
Zakonom o policiji. Nisu valjano odreene vrste podataka koji
se obrauju, ko vri obradu ovih podataka, nain njihovog pri-
kupljanja i uvanja, rokovi uvanja i upotrebe. U -u znaju
za problem, pa je tri dana pre izmene akta o sistematizaciji
rad-
nih mesta usvojen pravilnik kojim se utvruje postojanje
bez-bednosnih smetnji. Poverenik za informacije od javnog
znaaja
i zatitu podataka o linosti je po slubenoj dunosti pokrenuo
postupak nadzora jer podzakonskim aktom se ne moe urei-
vati obrada podataka o linosti.
Lino nahoenje stareina ne moe da bude osnova za ot-
kaz. tavie, bivi policajci kau i da su osobe zaduene za sa-
injavanje liste bili ucenjeni da mogu i oni da izgube posao
ako ne odrede imena. Proces racionalizacije policije bio bi
ja-
sniji kada bi bili poznati kriterijumi za otputanje. U
novogo-
dinjem intervjuu za Politiku ministar unutranjih poslovanije
odgovorio na pitanje o kojim kriterijuma je re, ve je obja-
snio razlog zbog ega se radi racionalizacija: prestaju da
posto-
je pojedine organizacione jedinice u okviru odreenih
sektora.
Liste za otputanje su sainjene. Urueno je vie stotina re-
enja o premetaju na izmiljena radna mesta: koordinator po-
slova analize rizika, vii poslovi analize rizika, samostalni
po-
slovi analize rizika, poslovi analize rizika, to je u stvari put
ka
otkazu. Ali, nee svi dobiti otkaze, jer je formirana
Komisijakoja treba da utvrdi ko vie nee da radi u policiji. Pomonik
di-
rektora policije predsednik je Komisije i u njenom sastavu je
jo
13 lanova ukljuujui i etiri predstavnika reprezentativnih
policijskih sindikata Policijskog sindikata Srbije i
Nezavisnog
sindikata policije. Policijski sindikati su svoje mesto u
Komisiji
dobili nakon razgovora sa predsednikom Vlade. Sindikatu srp-
ske policije nije omogueno uestvovanje u radu Komisije ve
im je preporueno da svoje primedbe i sugestije poalju repre-
zentativnim sindikatima. Nezavisni policijski sindikat
Srbije
najavio je protest policajaca zbog otputanja.Napetost raste. U
medijima iznenada se plasira vest da e
direktor policije Milorad Veljovi biti penzionisan ili
smenjen.
Scenario smenjivanja najavljen je ve nekoliko puta u njego-
LINISTAV
Kako se ostaje bez posla u srpskoj policiji?
-
7/24/2019 Beogradsko VREME 1307
21/65
mokratsku zemlju to se ovakve najave uglavnom odvijaju u
atmosferi hajke. Neko bi pomislio i da je direktor Veljovi
bio
na spisku za otkaz. Razlog razreenja dunosti je prema pisa-
nju medija nezadovoljstvo ministra unutranjih poslova jer
di-
rektor policije nije realizovao racionalizaciju u policiji po
pro-pisanim kriterijumima, ve prema linim afinitetima. Ministar
je rekao da direktor policije odlazi jer je stekao uslove za
penzi-
ju. I prethodni ministar unutranjih poslova Ivica Dai je pre
tri godine prilikom raspisivanja konkursa za direktora
polici-
je izjavljivao isto, ali je Veljovi na kraju reizabran. Pored
toga,
Nacrtom zakona o policiji propisano je da e Milorad Veljovi
ostati na mestu direktora policije do isteka svog mandata.
Logino je pitanje zato je ba sada, uz najavu usvajanja no-
vog zakona o policiji i tekui proces racionalizacije, dolo
do
nove najave smene direktora policije.Odmah su zatim poela
nagaanja da e naelnik saobra-
ajne policije Vladimir Rebi biti novi direktor policije.
Problem
sa ovakvim najavama u medijima, a informacije verovatno cure
iz policije, jeste da se spekulie o novom direktoru policije
pre
nego to je raspisan konkurs i osnovana komisija za izbor di-
rektora policije. Tanije, nije potovana procedura, to nas
uvek
iznova dovodi do pitanja emu onda slue zakoni? Niko se do
tada nije bavio time ta novi direktor policije treba da radi,
kao
da to uopte nije vano.
Dravna sekretarka -a Jana Ljubii izjavila je da e je-
dan dravni sekretar, jedan savetnik i oko dvadesetak zapo-
slenih u Kabinetu ministra otii iz -a. Nije reeno zato, ali
je istaknuto da reforma policije ide od vrha i da nema
zatie-
nih. U isto vreme, astrolog predvia da e 2016. godine
policija
funkcionisati veoma dobro, a rezultat e biti smanjenje
krimi-
nala i korupcije. Odmah nakon toga u policijskoj
akciji Reza uhapeno je 79 osoba zbog sumnje
da su od 2004. poinili vie krivinih dela u obla-sti finansijskog
kriminala i korupcije. Uhapeni
su zavrili na naslovnici Blica, gde su preko cele
strane tampane njihove slike iza kojih stoje po-
Naravno, racionalizacija u policiji nije prekinuta. Komisija
je
obradila je 696 albi, to je 47 odsto od ukupnog broja
uruenih
reenja za premetaj. Obraene su samo one albe koje su do-
stavljene Komisiji preko reprezentativnih policijskih
sindika-
ta. Otuda se postavlja logino pitanje zato nisu obraene sve
albe, jer u odluci o formiranju Komisije nije izriito
napisano
da e se Komisija baviti samo albama koje su podnete repre-
zentativnim policijskim sindikatima.
U meuvremenu, Nezavisni policijski sindikat Srbije zame-
ra -u to to su reenja za premetaj dobili trudnice i poro-
dilje, ratni veterani i bolesni. Ministarstvo unutranjih
poslo-
va demantuje takve navode. Zatim, istog dana i u isto vreme
Nezavisni policijski sindikat Srbije i organizuju konferen-
ciju. Na prvoj je najavljen protest. Na drugoj je zakljueno
da
je Srbija bezbedna zemlja. Pretpostavljam da zabrinutom gra-
aninu i graanki nita nije jasno. Dravne institucije obave-tavaju
javnost da su graani bezbedni, a zaposleni organizuju
protest. Neizvesnost raste. Preminuo je policajac N. K. iz
Nove
Varoi nakon to je pucao sebi u glavu. U Kuriru je objavlje-
no da je to uinio zbog straha od otkaza, dok u Blicu istiu
da sigurno nije digao ruku na sebe zbog posla jer nije bio
na
spisku za otputanje. Protest policije je odran, a predsednik
Sindikata policije Sloga poinje trajk glau zbog nejasnih
kri-
terijuma za otputanje iz policije.
Blii se Nova godina. Vlada je odluila da Milorad Veljovi
vie ne rukovodi policijom, ve savetuje premijera o pitanjima
regionalne i nacionalne bezbednosti. Dobie uskoro i povii-
cu od 1,25 odsto, koliko sleduje svim penzionerima od 1.
janu-
ara. udno je da direktor koji je dobio otkaz bude postavljen
na mesto savetnika predsednika Vlade. To je verovatno rezul-
tat kompromisa, jer je Veljovi ipak devet godina rukovodio
Direkcijom policije, pri emu je promenio tri ministra i
etiri
Vlade. Postupak nije nov, jer su i pojedini smenjeni generali
bi-
vali prebaeni u Odeljenje za unapreenje rada (o ovoj
organi-zacionoj jedinici inae nema informacija u informatoru
-a).
Bilo kako bilo, jasno je da se kriju pravi razlozi ove
smene.
Objavljena su dva zvanina saoptenja o smeni direktora
policije. Iz Vlade je saopteno da je Veljovi razreen duno-
sti. Ministarstvo unutranjih poslova objavilo je da e nael-
nik saobraajne policije Vladimir Rebi preuzeti ulogu vrio-
ca dunosti direktora policije. Kao razlog razreenja navedeno
je da je direktor policije Milorad Veljovi ispunio
sve zakonske uslove za penziju. Direktor policije
je mogao u penziju jo pre tri godine. Takoe, pro-ces razreenja
bi bio daleko mirniji da je re samo
o penzionisanju.
Dve sedmice nije bilo rei o raspisivanju kon-
Foto: A. Ani
KO E OSTATI NA ULICI:Policajci na zadatku
-
7/24/2019 Beogradsko VREME 1307
22/65
Nove godine istaknuto je da je konkurs predvien novim zako-
nom o policiji u kojem su pobrojani uslovi, i da e se on
sprove-
sti nakon usvajanja. Zakon je trenutno u skuptinskoj
procedu-
ri. Ali, vano je napomenuti da je i vaeim zakonom o policiji
isto tako predvien konkurs za direktora policije i propisani
suuslovi. Zatim, postavlja se i pitanje zato se nije ekalo
usvaja-
nje novog zakona o policiji koji predvia i konkurs za
naelni-
ke podrunih policijskih uprava, a ne samo za direktora
polici-
je. Naime, odlukom ministra unutranjih poslova razreen je
dunosti naelnik nike policije Sran Grekulovi jer je stekao
uslove za penziju, a na njegovo mesto postavljen je Ninoslav
Miti, ef regionalnog centra Bezbednosno-informativne
agencije u istom gradu, to govori o dvostrukim
standardima.
Policajac A. V. teko je ranjen kada je pucaosebi u glavu iz
slubenog pitolja na Karaburmi.
kako se ona sprovodi brzo, stihijski i bez plana. Zato je
potreb-
no javno objaviti kriterijume za racionalizaciju u policiji i
obja-
sniti kako se ona realizuje. Komisija za analizu reenja za
pre-
metaje na radna mesta u vezi sa poslovima analize rizika
tre-
balo bi da saini izvetaj nakon zavretka posla i predstavi
gaOdboru za odbranu i unutranje poslove Narodne skuptine. I
taj izvetaj bi trebalo da bude dostupan javnosti. Neophodno
je da Poverenik za informacije od javnog znaaja i zatitu po-
dataka o linost zavri izvetaj o nadzoru u vezi sa bezbedno-
snim smetnjama pre nego to se proces racionalizacije zavri.
Zatitnik graana treba da pokrene inicijativu radi utvriva-
nja nepravilnosti u postupku racionalizacije policije.
Pravilnik
o unutranjem ureenju i sistematizaciji radnih
mesta u -u treba da bude dokument dostu-
pan javnosti, kao to je to u Hrvatskoj i Crnoj Gori.Ministarstvo
unutranjih poslova je krajem
2014. postavilo prioritet: glavni kriterijumi za za-
poljavanje i napredovanje u slubi su profesio-
28. novembra 2015.odran je sastanak Nezavisnog sindikata po-
licije i Kabineta ministra povodom informacija da se prave
spi-
skovi za otputanje.
29. novembra 2015.stupio je na snagu Pravilnik o postupku
bez-
bednosne provere i sadrini upitnika kojim se utvruje posto-
janje bezbednosnih smetnji, to je bio jedan od osnova za
dobi-janje otkaza.
31. novembra 2015.Vlada je usvojila odluku o smanjenju broja
zaposlenih u javnom sektoru ime je utvreno koliko osoba tre-
ba da dobije otkaz.
1. decembra 2015.izmenjen je Pravilnik o unutranjem uree-
nju i sistematizaciji radnih mesta u -u u kome su izmiljena
radna mesta analize rizika. Zaposleni koji budu premeteni na
to radno mesto trebalo bi da dobiju otkaz.
1. decembra 2015.Sektor za ljudske resurse -a poslao je za-
htev podrunim policijskim upravama da sastave spiskove po-
licajaca za kojima prestaje potreba za radnim angaovanjem.1.
decembra 2015.godine u Informeru je objavljen tekst da sle-
di velika istka u -u i da e 1000 policajaca kriminalistike
policije biti otputeno.
1. decembra 2015.Policijski sindikat Srbije odrava sastanak
sa
predsednikom Vlade gde je obeano formiranje posebne komi-
sije koja e da preispita proces racionalizacije.
2. decembra 2015.Policijski sindikat Srbije saoptava da je
zavrio spiskove zaposlenih koji treba da dobiju otkaz, zbog
bez-
bednosnih smetnji ili po linom nahoenju stareina.
2. decembra 2015.odran je sastanak Nezavisnog sindikata po-
licije i Kabineta ministra gde je potvreno uestvovanje ovog
sindikata u radu komisije i reeno je da e oko 1600 radnika
po-
licije dobiti otkaz.
7. decembra 2015.Poverenik za informacije od javnog znaaja
i zatitu podataka o linosti pokrenuo postupak nadzora nad
sprovoenjem i izvravanjem Zakona o zatiti podataka o li-
nosti od Ministarstva unutranjih poslova.
9. decembra 2015. stupila je na snagu Odluka o maksimalnom
broju zaposlenih u -u na osnovu koje bi 1696 zaposlenih tre-
balo da dobije otkaz.
9. decembra 2015.odran je sastanak Nezavisnog sindikata
po-licije sa predsednikom Vlade na kome je zakljueno da e svi
za-
posleni u policiji koji dobiju otkaz biti deo socijalnog
programa
koji je povoljniji u odnosu na druge dravne organe.
11. decembra 2015.godine ministar unutranjih poslova izjav-
ljuje da se sprema hajka protiv jednog dela zaposlenih u
policiji
i da kriminalci nee ni raditi, ni kadrovati u policiji.
17. decembra 2015.uruena su reenja zaposlenima u -u za
premetaj na radna mesta analize rizika.
18. decembra 2015. odlukom ministra unutranjih poslova for-
mirana je komisija iji je zadatak da preispita ispravnost
done-
tih reenja. U radu uestvuju etiri predstavnika reprezentativ-nih
policijskih sindikata.
19. decembra 2015. u medijima je plasirana vest da e
direktor
policije Milorad Veljovi biti penzionisan ili smenjen jer
raciona-
lizacija u policiji nije realizovana po propisanim
kriterijumima,
ve prema linim afinitetima direktora.
21. decembra 2015.zapoet je rad Komisije za analizu reenja o
premetaju na poslove analize rizika.
24. decembra 2015. Sindikat srpske policije upuuje molbu Ka-
binetu ministra i Sektoru za ljudske resurse da uestvuju u
radu
komisije koja e da preispita doneta reenja o premetaju. Zah-
tev je odbijen.
24. decembra 2015.preminuo je policajac N. K. uz Nove Varoi
nakon to je pucao sebi u glavu. Kurir i Blic su navodili
razli-
ite razloge za samoubistvo.
25. decembra 2015.Nezavisni policijski sindikat Srbije na
40 dana reforme policije
-
7/24/2019 Beogradsko VREME 1307
23/65
upravljanja ljudskim resursima. Zato izbor novog direktora
policije treba da bude u potpunosti transparentan. Vano je
raspisati konkurs i ne licitirati sa imenima. Rasprava o no-
vom direktoru policije ne sme da bude diskusija o tome ko-
joj politikoj stranci ili linosti je kandidat blizak, ve o
tomekako e on sprovesti prioritete Ministarstva borba protiv
organizovanog kriminala i korupcije, organizaciona reforma
-a, rad policije u zajednici i evropske integracije, i da li
je
sposoban za to. Obavezno je da budui direktor policije bude
profesionalac i da razume vanost depolitizacije policije, i
da
zna kakve promene donosi novi zakon o policiji. Najzad, ne
treba ponoviti iskustvo reizbora Veljovia, kada se vie od
go-
dinu dana ekalo na raspisivanje konkursa, ili da neko bude
vrilac dunosti 17 meseci, kao to je to bio sluaj u Upravi
kriminalistike policije.Jedino tako se reava novogodinja
policijska drama, a po-
veava transparentnost, jaa naruen integritet policije i vra-
a poverenje graana u ovu slubu.
konferenciji za medije najavljuje protest ispred Palate
Srbije
zbog nezakonitog otputanja potenih policajaca. U isto vre-
me je organizovana i konferencija za medije -a kada su
predstavljeni rezultati rada policije u drugoj polovini
2015.
25. decembra 2015.dravna sekretarka u -u najavljuje da
e jedan dravni sekretar, jedan savetnik i oko 20 zaposlenih
uKabinetu ministra otii iz -a. Nije objanjeno zato odlaze.
26. decembra 2015. uhapeno je 79 osoba zbog sumnje da su
od 2004. godine poinili vie krivinih dela u oblasti
finansij-
skog kriminala i korupcije pri emu je naneta teta vie od
100 miliona evra.
27. decembra 2015.organizovan je protest Nezavisnog policij-
skog sindikata policije koji nisu podrali dva
reprezentativna
policijska sindikata i Sindikat srpske policije. Sa
predstavni-
cima -a dogovoren je sastanak.
28. decembra 2015. odran je sastanak Nezavisnog policijskog
sindikata policije i predstavnika -a na kome je traeno dase
prilikom racionalizacije obrati panja na osetljive grupe.
28. decembra 2015. predsednik Sindikata policije Sloga poeo
je trajk glau zbog nejasnih kriterijuma kojim se zaposleni
u -u proglaavaju tehnolokim vikom.
29. decembra 2015. Komisija je obradila 696 albi zaposlenih
u -u na reenje o premetaju na radna mesta analize ri-
zika i odlueno je da 403 zaposlena treba izostaviti iz
daljeg
postupka racionalizacije.
31. decembra 2015.na sednici Vlade razreen je dunosti direk-
tor policije Milorad Veljovi. Od 1. januara 2016. godine
njegovu
dunost preuzeo je naelnik saobraajne policije Vladimir Rebi.
2. januara 2016. predsednik Sindikata policije Sloga
prekinuo
je trajk glau.
6. januara 2016. policajac A. V. teko je ranjen kada je
pucao
sebi u glavu iz slubenog pitolja na Karaburmi.
-
7/24/2019 Beogradsko VREME 1307
24/65
Istraivanje:Dravni slubenici vs. Drava
Pravda za policajceU Srbiji i Makedoniji, hiljade policajaca tue
dravu za neisplaene zarade
za prekovremeni, noni i rad tokom dravnih i verskih praznika
Piu: Aleksandar Manasiev, Skoplje
i Mirko Rudi, Beograd
Ve mesecima u Makedoniju i Sr-
biju naviru reke izbeglica na putuka Zapadnoj i Severnoj
Evropi,
obeanoj zemlji iz njihovih snova. Meunjima su ljudi koji bee od
rata, gladi i ne-
matine u Siriji, Iraku, Avganistanu Nabalkanskim granicama prvo
ih doeku-ju policajci, ljudi kao to je Blagoja, etr-desetogodinji
Makedonac iscrpljenog iutuenog izgleda, nezadovoljan svojomivotnim
prilikama. Izbeglice trae bo-lji ivot i ja im elim da ga nau.
Vero-
vatno e zavriti u Nemakoj ili ved-skoj, jer u naoj zemlji nema
budunostini za nas, govori smrknuto na straar-skom mestu na junoj
granici sa Grkom.
Kako se poveao priliv izbeglica porastao
makedonskih granica. Istovremeno su se
raspalile strasti i porastao broj pritubina policijsku
brutalnost.
Blagoja, koji od uvoenja radne obave-
ze zbog izbeglike krize mora da radi pro-duene smene, kae da on
i njegove kole-
ge ne oekuju da ih ljudi gledaju sa sim-patijama. Zbog sve tee
situacije i brojnih
problema od neisplaenih zarada do ne-
dostatka goriva, uniformi i odgovaraju-ih prostorija policajci
su toliko demo-ralisani da sanjaju da sve ostave, okrenuse i odu i
prepuste nekom drugom da titi
granice drave koja vie ne brine o njima.
Situacija je toliko teka, kae Blagoja, da
u Makedoniji i u susednoj Srbiji, slede-oj stanici na izbeglikom
putu, policaj-ci sve ee podnose tube protiv sop-stvene drave i
poslodavaca da bi dolido novca koji im duguju Blagoja je jedan
Oseamo se kao graani drugog redazato to nas primoravaju da se
sudimozbog neega to nam pripada, zbog nov-ca koji smo zaradili
titei zemlju, kae
on. Pogaaju ga patnje izbeglica, ali za-brinut je i za sopstvenu
budunost. Nezna se da li e mi platiti vie od 200 satiprekovremenog
rada, koliko sam do sada
proveo na granici. Moda u opet mora-ti na sud, kao hiljade mojih
kolega, kaeon. Njegova porodica zavisi od dodatnihprihoda na koje
Blagoja ima pravo. Kao iveina policajaca, osnovnu platu prima u
visini makedonskog proseka od 400 evra.
Policijski sindikati Srbije i Makedonije
kau da je broj sudskih postupaka naglo
porastao Procenjuje se da je oko 25 000
Foto: AP/Muhammed Mu
-
7/24/2019 Beogradsko VREME 1307
25/65
ve tuilo dravu zbog naplate zaostalihzarada, ali niko nema
precizne podatkeo tome. I u jednoj i u drugoj zemlji prak-tino je
nemogue dobiti tane podatke,kao da je u pitanju neka velika
dravna
tajna. Predstavnici sindikata procenjujuda je priblino svaki
drugi policajac pod-
neo tubu, to je neuveno visok proce-nat za ostatak Evrope, pa i
za ostatak jav-
nog sektora u ove dve zemlje.Sudski postupci su poeli da se
umno-
avaju pre oko sedam godina, posle pro-mene naina na koji se
prikazuje obra-un plata. Tada se prvi put jasno vide-lo da mnogim
policajcima nisu isplae-ni znaajni iznosi za prekovremeni
rad.Tajnost u radu dravnih slubi je osta-tak iz socijalistike
Jugoslavije, kojoj suobe zemlje pripadale do krvavog raspada
devedesetih godina, i to se veoma sporomenja. Odsustvo
transparentnosti bilo je
oigledno kada je Balkanska istraivaka
mrea () pokuala da istrai ovaj slu-
aj. Makedonski zvaninici su poricali da
problem postoji. Njihove kolege u Srbijinisu odgovorili ni posle
vie zahteva dadostave podatke o tome koliko policaja-ca tui dravu i
o kolikim iznosima je re.
Nezadovoljni policajci kau da zvaniniciu obe zemlje ne ele da se
bave njihovimproblemom i da su se dugo i sami suoa-vali sa zidom
utanja zvaninih organa
to je, pored rastueg besa, jedan od razlo-
ga zato su se konano obratili sudovima.
U Makedoniji se presude obino donoseu korist policajaca, dok su
u Srbiji izgle-di za uspeh priblino pola-pola, zbog bi-zarno
nedoslednog postupanja sudova.
Policijski sindikati kau da ovaj pro-
blem nije toliko izraen ni u jednoj odbivih jugoslovenskih
republika koje suimale slinu istoriju i imaju slian prav-ni
okvir.
Miodrag Antoni, lan rukovodstva Po-
licijskog sindikata Srbije i jedan od poli-cajaca koji tue
Srbiju, kae da je on sub-vencionisao dravu ne samo besplatnim
radom nego i korienjem line imovine
za obavljanje posla, ali za to nije pokua-vao da podnese tubu.
Sa ovim etrdese-
tosmogodinjakom smo se sastali u Lo-znici, gradu sa 20.000
stanovnika poredreke Drine na granici sa Bosnom
sudnice. Pogledajte kako to
izgleda, rekao je. Unutra je
sve novo liovi, nametaj.
A naa stanica se raspada.Donosimo radne stolove i
kompjutere od kue. U Policijskom sin-dikatu Srbije, jednom od
najveih sin-dikata u zemlji, Antoni je nadlean zasudske postupke u
kojima uestvuju po-
licajci. Poalio nam se da su policajci pot-
cenjeni. Nekim delovima nae zatitneopreme rok upotrebe je
istekao pre osam
godina. Izlazimo na intervencije i molimo
se bogu da niko ne puca na nas, kae on.
U ozbiljnim zemljama policija je institu-
cija koja se potuje.est stotina kilometara junije, u ma-
kedonskoj prestonici Skoplju, Goce Del-ev se nalazi na elu
Nezavisnog policij-skog sindikata, alternative glavnom sin-dikatu
za koji tvrde da je nekritian pre-
ma dravnim organima. Glavni sindikatnije odgovorio na zahteve -a
za do-stavljanje informacija. Nastaju apsurdne
situacije. Moramo sami da kupujemo hra-
nu, ak i kada se nalazimo na udaljenimmestima kao to su granini
prelazi iliuma. Gde se u umi kupuje hrana? Vo-
zila su nam u gorem stanju nego ona ugradskoj istoi, kae on.
Uniforme po-cepane, pa ih svako malo sami krpimo, da
ne bismo izgledali kao klovnovi. I opetneki ljudi zbog naeg
izgleda zamiljajuda smo mi nekakva paravojna formacija.
Osim to je imenjak uvenog revolu-cionara iz veka Goce Delev je i
sam
tuio dravu 2008. godinei tako dao znak drugima.Do sada smo imali
8000sudskih sluajeva protivposlodavca, Ministarstva
unutranjih poslova. Prvi put se dogaada tako mnogo ljudi tui
Ministarstvo idr