-
http://www.advokatprnjavorac.com
AUSTRIJSKI GRAANSKI ZAKONIK
Austrijski graanski zakonik je proglaen 1. juna 1811 u Beu pod
naslovom Allgemeines Burgerliches Gesetzbuch fr die deutschen
Erblnder (Opi graanski zakonik za njemake nasljednje teritorije),
poznat po skraenici ABGB. Austrijski opi graanski zakonik
(Justizgesetzsammlung, br. 1-6/1811), objava od 1.6.1811, na snazi
od 1.1.1812. Izvorni naziv zakona: "Allgemeines brgerliches
Gesetzbuch fr die gesammten Deutschen Erblnder der
Oesterreichischen Monarchie"
Austrijski graanski zakonik (AGZ) predstavlja kodifikaciju
privatnog prava koja slijedi sistem Institucija. Brojao je 1502
lana.
prvi dio zakonika govori o licima; o pravnoj sposobnosti,
enidbenog prava, odnosa meu roditeljima i djecom i tutorstvom.
drugi dio govori o stvarima; vrste stvari, realna i personalna
prava na stvari. u realna spadaju: posjed, vlasnitvo, zalog,
slunost. u personalna prava spadaju ugovori i pravno naknade
tete.
Prva novela - 1914. godine; druga novela - 1915. godine; trea
novela - 1916. Godine Ovaj zakonik je bio primjenjivan u zemljama
Austro-Ugarske monarhije; odnosila se na Lihtentajn, Maarsku,
Hrvatsku, Slavoniju, Vojvodinu i Banat te na dananje dijelove
Rumunije. U Bosni i Hercegovini je Zakonik u vrijeme austro-ugarske
uprave imao znaaj pomonog pravnog izvora.
Dva su izvora AGZ-a; to su rimsko i prirodno pravo. Zakonik
sadrajno predstavlja njihovu kombinaciju. Rimsko pravo je bilo
historijsko naslijee njemakih zemalja dok je uenje prirodnog prava
bilo rezultat intelektualnog razvoja vrope iz doba
prosvjetiteljstva. Zakonik ne slijedi uenje prirodnog prava po kome
je saglasnost volja dovoljna da prenese vlasnitvo, nego zahtijeva
neke vanjske forme prenosa.
-
http://www.advokatprnjavorac.com
UVOD O ZAKONIMA GRAANSKIM UOPE
Pojam prava graanskoga
lan. 1.
Skup zakona, koji ustanovljuju posebnika prava i dunosti
stanovnika drave meu sobom, ini pravo graansko u istoj dravi. lan.
2.
im je zakon oglaen kao to treba, nitko se ne moe tim izgovarati,
da mu nije poznat. Poetak moi zakona
lan. 3.
Mo zakona i pravne posljedice, koje ishode od njega, poinju
odmah kako je oglaen; ve ako je u istom oglaenom zakonu poetak moi
njegove postavljen na kasnije vrijeme. Opseg zakona
lan. 4.
Zakoni graanski obvezuju sve dravljane onih zemalja, za koje su
oglaeni. Dravljani ostaju podlonin tim zakonima i u djelanjima i
poslovima, koje ine izvan drave, ukoliko je ograniena po istim
zakonima osobna njihova sposobnost poduzimati ih, i ukoliko reena
djelanja i poslovi imadu izvest pravne posljedice i u ovim
zemljama. Koliko su tuinci vezani za te zakone, odreuje se u
slijedeem poglavlju. lan. 5.
Mo zakona ne protee se nazad; zato ne padaju oni na prijanja
djelovanja i na prava otprije steena. Tumaenje
lan. 6.
Kad se zakon na to uporavljiva (poziva), nije doputeno inae
tumaiti ga nego li donosi vlastito znaenje rijei u njihovu savezu i
jasna namisao zakonodavca. lan. 7.
Ako se pravni sluaj ne da presuditi ni po rijeima ni po smislu
naravskomu zakona, imat e se obzir
-
http://www.advokatprnjavorac.com
na spodobne sluajeve, koji su u zakonima odreeno presueni. Ako
pravni sluaj ostane sa svim tim dvojben, valja ga s obzirom na
okolnosti briljivo sabrane i zrelo rasuene presudili po naelima
prava naravskoga.
lan. 8.
Samo zakonotvorcu pristoji vlast tumaiti zakon na nain, koji
svakoga jednako obvezuje. Takvo tumaenje ima se uporaviti na sve
pravne sluajeve, koji se jo imadu presuditi, samo ako zakonotvorac
ne prida, da se tumaenje njegovo nema uporaviti na presudu takvih
pravnih sluajeva, koji imaju za predmet djelanja zapoeta i prava
iskana prije istoga tumaenja. Trajanje zakona
lan. 9.
Zakoni imaju dotle svoju mo, dokle ih zakonotvorac ne preinai
ili izrijekom ne ukine. Druge vrste propisa, kao a) obiaji
lan. 10.
Na obiaje moe se imati obzir samo u onim sluajevima, gdje se
zakon na njih poziva. b) pokrajinske ustanove
lan. 11.
Samo one ustanove pojedinih pokrajina i zemaljskih kotara imaju
mo zakona, koje zakonotvorac poslije oglasa ovog zakonika izrijekom
potvrdi.
c) sudake izreke
lan. 12.
Naredbe izdane u pojedinim sluajevima i presude izreene po
sudovima u osobitim parnicama nemaju nikad moi zakona, i ne mogu se
protegnuti na druge sluajeve ili na druge osobe. d) povlastice
lan. 13.
Povlastice i osoboenja dana pojedinim osobama ili cijelim
zborovima prosuuju se kao svako drugo pravo, ukoliko uredbe
politike ne sadravaju osobitog odreenja u tom. Glavno razdjeljenje
prava graanskoga
lan. 14.
-
http://www.advokatprnjavorac.com
Propisi zakonika graanskoga obuhvaaju pravo osoba, pravo na
stvari i ustanovljenja, koja su ovim pravima opa. DIO PRVI O PRAVU
OSOBA
Poglavlje prvo O pravima, koja se tiu osobnih vlastitosti
(svojstava) i odnoenja
Prava osoba
lan. 15.
Neka prava osoba licu se osobnih vlastitosti i odnoenja, a neka
imaju temelj u odnoenju porodice.
I. Iz znaaja osobnosti - prava priroena
lan. 16.
Svaki ovjek ima priroenih prava, koja se poznaju samim razumom,
i zato se on kao osoba ima smatrati. Ropstvo ili nevoljnitvo i
izvravanje kakve vlasti, koja se na to odnosi, nije doputeno u ovim
dravama.
Pravna predmjeva o njima
lan. 17.
to se slae sa priroenim naravnim pravima, dri se, da postoji
dotle, dok se ne dokae zakonito ogranienje tih prava. Prava
steciva
lan. 18.
Svatko je pod uvjetima, koje zakoni propisuju, sposoban stei
prava. Traenje prava
lan. 19.
Tko misli, da je uvrijeen u svom pravu, prosto mu je tuiti se
oblasti po zakonima ustanovljenoj. Tko mimoiavi oblast sam sebi
sudi ili tko prijee granice pravedne obrane, taj je za to
odgovoran. lan. 20.
I takve pravne poslove, koji se tiu dravnog vladara, a spadaju
na njegovu vlasnost posebniku, ili
-
http://www.advokatprnjavorac.com
na naine steenja utemeljene u pravu graanskom, sudit e sudovi po
zakonima. II. Prava osoba po godinama ili nedostatku razuma
lan. 21.
Oni, koji nemajui potpunih godina, ili ne budui u svoj pameti,
ili radi drugih uzroka nisu sposobni skrbiti se sami kao to treba o
svojim poslovima, stoje pod osobitom zatitom zakona. To su: djeca,
koja sedmu; nedorasli, koji etrnaestu; maloljetnici, koji
dvadesetetvrtu godinu ivota svojega nisu navrili; dalje bijesni,
koji su sasvim lieni razuma, ili bar ne mogu poznati posljedice
svojih djelanja; i oni takoer, kojima je sudac kao proglaenima
razmetnicima zabranio, da upravljaju nadalje svojom imovinom
(imetkom); najposlije nepritomni i opine. lan. 22.
I sama neroena djeca imaju od asa, kad su se zaela, pravo na
zatitu zakona. Ukoliko se radi o njihovim vlastitim pravima, a ne o
pravima treega, smatraju se ona kao roena; dijete pak roeno mrtvo
dri se, glede prava, koja su mu priuzdrana za sluaj smrti kao da
nikad nije bilo zaeto. lan. 23.
Kada je dvojba, da li se dijete rodilo ivo ili mrtvo, uzima se
prvo. Tko protivno tvrdi, mora to dokazati.
III. Po nepritomnosti
lan. 24.
Van snage zbog bespredmetnosti.
lan. 25.
Kada je dvojba, koja je od dvije ili vie pokojnih osoba prije
preminula, mora onaj, koji tvrdi da se smrt jednoga prije dogodila
nego drugoga, to dokazati; ako on to dokazati ne moe, uzima se da
su svi u isto doba umrli, i o prenosu prava s jednoga na drugoga
govoriti se ne moe.
IV. Po moralnoj osobi
lan. 26.
Prava lanova kojeg doputenog drutva meu sobom ustanovljuju se
pogodbom ili svrhom i osobitim propisima, koji postoje za ta
drutva. Prema drugim osobama uivaju doputena drutva redovito ista
prava, koja uiva pojedina osoba. Drutva nedoputena kao takva nemaju
nikakva prava ni prema lanovima ni prema drugima i nisu sposobna
stei prava. A drutva nedoputena jesu ona, koja su po zakonima
politikim posebno zabranjena, ili koja se oito opiru sigurnosti,
javnom redu ili dobrim obiajima.
-
http://www.advokatprnjavorac.com
lan. 27.
Ukoliko su opine za svoja prava podlone osobitom staranju javne
uprave, sadrava se u zakonima politikim. V. Po dravljanstvu
28-32. Izostavljeni kao bespredmetni.
Prava tuinaca
lan. 33.
Tuinci imaju uope jednaka graanska prava i obveze kao i tuzemci
ako se za uivanje tih prava ne trai izrijekom vlastitost
dravljanina. Takoer moraju tuinci, ako e jednako pravo da uivaju s
tuzemcima, dokazati u dvojbenim sluajevima, da i drava u koju
spadaju, postupa u pravu, o kojem je govor, s dravljanima
austrijanskim kao sa svojima vlastitima.
lan. 34.
Sposobnost osobna tuinca poduzimati pravne poslove prosuuje se
uope po zakonima mjesta, po kojima tuinac po svojem prebivalitu,
ili ako nema pravog prebivalita, po svojem roenju kao podanik
stoji; samo ako za pojedine sluajeve u zakonu nije drugo to
nareeno. lan. 35.
Ako inozemac poduzme u ovoj dravi kakav posao, kojim on daje
prava drugim osobama, a ove zamjenito ne obvezuje, ovakav posao
sudi se ili po ovom zakonu, ili pak po zakonu, pod kojim tuinac
stoji kao podanik; u koliko jedan ili drugi zakon valjanost posla
najvema potpomae. lan. 36.
Ako inozemac u ovoj dravi sklopi s kojim dravljaninom posao,
koji zamjenito obvezuje obadvije strane, ima se prosuditi bez
iznimke po ovom zakoniku: ako li ga uini s inozemcem, prosudit e se
po istom zakoniku samo onda, ako se ne dokae, da se pri sklapanju
posla gledalo na drugo pravo.
lan. 37.
Ako inozemci u zemlji inostranoj poduzimaju pravne poslove s
inozemcima ili s podanicima ove drave, imaju se poslovi ti
prosuivati po zakonima onog mjesta, gdje je posao sklopljen, samo
ako pri sklapanju nije bilo oito uzeto za temelj drugo pravo i da
se ne opire propis sadran u l. 4. lan. 38.
Propis izostavljen kao bespredmetan.
Pravo osoba po bogotovju
-
http://www.advokatprnjavorac.com
lan. 39.
Razlika bogotovja nema nikakva upliva na prava posebnika, ve
ukoliko to zakoni za neke predmete osobito nareuju. VII. Po
porodici, rodbini i tazbini (prijateljstvu)
lan. 40.
Pod porodicom razumijevaju se praroditelji sa svim svojim
potomcima. Veza meu ovim osobama zove se rodbina (rod); a veza koja
postoji meu jednim zakonitim drugom i srodnicima drugog zakonitog
druga, imenuje se tazbina (prijateljstvo).
lan. 41.
Koljena rodbine meu dvije osobe odreuju se po broju poroda, po
kojima u pravoj lozi jedna izlazi iz druge, a u pobonoj lozi
obadvije ishode od najblieg svoga zajednikoga stabla. U kojoj lozi
i u kojem koljenu je tko s jednim zakonitim drugom u rodbini, u
istoj je lozi i u istom koljenu s drugim zakonitim drugom u
tazbini.
lan. 42.
Pod imenom roditelja razumijevaju se redovito bez razlike
koljena svi srodnici u lozi uzlaznoj; a pod imenom djece svi
srodnici u nizlaznoj lozi.
lan. 43.
Zbog bespredmetnosti propis je izostavljen.
VIII. Zatita imena
lan. 43.
Ako se kome osporava pravo da se slui svojim imenom ili da mu se
nanosi teta neovlatenom upotrebom njegovog imena (posebnog imena),
moe on tubom traiti proputanje, a ako postoji krivnja, naknadu
tete.
Poglavlje drugo O enidbenom pravu
44 - 136. Stavljeni van snage radi bespredmetnosti. Pravila o
branim odnosima izdvojena su iz podruja graanskog prava.
Poglavlje tree O pravima roditelja i djece
-
http://www.advokatprnjavorac.com
137 - 186. Propisi stavljeni van snage. Izdvojeni iz podruja
graanskog prava. Poglavlje etvrto O tutorstvu i skrbnitvu
187 - 284. Propisi stavljeni van snage. Pravila o starateljstvu
izdvojena su iz podruja graanskog prava. DIO DRUGI O PRAVU NA
STVARI
O stvarima i njihovom pravnom razdjeljenju
Pojam o stvarima u pravnom smislu
lan. 285.
togod je razlino od osobe i ljudima slui za porabu, zove se
stvar u smislu pravnom. Razdjeljenje stvari po razlinosti onoga ije
su
lan. 286.
Stvari, koje se nalaze u okruju drave, ili su dobro dravno ili
dobro posebniko. Posljednje je pojedinih ili moralnih osoba, manjih
drutava ili cijelih opina. Stvari niije, javno dobro i dravna
imovina
lan. 287.
Stvari niije zovu se one koje svi dravljani mogu prisvojiti. One
stvari pak, koje su im dozvoljene samo na porabu kao: ceste, velike
i male rijeke, luke i obale morske zovu se openo ili javno dobro.
to je odreeno da se zadovolji potrebama drave kao: pravo kovati
novce, pravo potarsko i druga prava kraljevska, dobra komorska,
rudnici, solane, danci (porezi) i carine, imenuju se dravna
imovina.
Dobro opine; imovina opine
lan. 288.
Na isti nain dobro opine ine one stvari koje po ustavu
zemaljskom slue na porabu svakome lanu kakve opine; a imovinu opine
ine one stvari od kojih su dohoci odreeni, da se namiruju trokovi
opinski. lan. 289.
-
http://www.advokatprnjavorac.com
Pravilo iz ovog propisa ostalo je bespredmetno.
Opi propis u obziru tih razliitih vrsta dobara
lan. 290.
Pravila iz ovog propisa su bespredmetna.
Razdjeljenje stvari po razlici njihove kakvoe
lan. 291.
Stvari po njihovoj razlinoj kakvoi razdjeljuju se: na tjelesne i
netjelesne; na pokretne i nepokretne; na potrone i nepotrone; na
procjenjive i neprocjenjive.
Stvari tjelesne i netjelesne
lan. 292.
Stvari tjelesne jesu one koje u osjetila spadaju; inae zovu se
netjelesne; na pr. pravo lov loviti, ribu loviti i sva ina
prava.
Pokretne i nepokretne
lan. 293.
Stvari koje se mogu premjestiti s jednoga mjesta na drugo, a da
im se ne pokvari supstanca jesu pokretne; inae su nepokretne .
Stvari koje su po sebi pokretne, dre se u smislu pravnom da su
nepokretne, ako su po zakonu ili po odreenju vlasnika pripadnost
kakve stvari nepokretne. Pripadnost uope
lan. 294.
Pod pripadnou se razumijeva ono to se sa stvari stavlja u
neposredni savez. Amo spada ne samo prirataj stvari, dok se god ne
rastavi od nje; nego i stvari pobone, bez kojih se glavna stvar
upotrijebiti ne moe, ili koje su po zakonu ili vlasniku odreene na
stalnu porabu stvari glavne. Osobito kod zemljita i ribnjaka
lan. 295.
Trava, stabla, plodovi i sve stvari porabne, koje zemlja raa na
svojem povrju, ostaju dotle nepokretna imovina, dok nisu
rastavljena od zemljita i poda. I same ribe u ribnjaku, i divlja u
umi, postaju onda tekar dobro pokretno, kad su ribe ulovljene i
divlja uhvaena ili ubijena.
-
http://www.advokatprnjavorac.com
lan. 296.
ito, drva, krma, i svi ostali premda ve sabrani proizvodi, kao i
sva ivina, i svi teaki alati (orua) i sve sprave spadajue na
zemljite, dre se utoliko da su stvari nepokretne, ukoliko su
potrebne da se produi uredno opravljanje gospodarstva.
I kod zgrada
lan. 297.
Tako isto spadaju meu stvari nepokretne one stvari koje se grade
na zemljitu i podu u toj mjeri, da na njemu svagda ostanu, kao: kue
i druge zgrade s prostorom od zraka, koji je nad zemljitem u potezu
(liniji) okomitog pravca: dalje, ne samo to je u zemlju sabijeno,
uzidano, priudareno i pribijeno sa avlima, kao: kotlovi pivarski i
rakidinski, i uzdane spreme, nego i one stvari, koje su odreene za
stalnu porabu kakve cjelosti, kao vedrice bunarske, konopi, lanci,
sprave, im se gasi vatra, i time spodobne.
Maine
lan. 297a.
Kad se sa nepokretnom stvari poveu maine, ne smatraju se one za
pripadnost, ako se pristankom vlasnika nepokretnosti zabiljei u
javnoj knjizi, da su maine vlasnitvo drugoga.
Ako se one namjeste kao zamjena umjesto takvih maina, koje su se
imale smatrati kao pripadnost, potreban je i za ovu zabiljebu
pristanak knjinih ovlatenika, upisanih od prije. Zabiljeba gubi
uinak po isteku 5 godina od upisa; steajnim ili pri nudnodrabenim
postupkom teenje roka se zaustavlja.
Prava imaju se smatrati kao stvari pokretne
lan. 298.
Prava broje se meu stvari pokretne, ako nisu skopana s posjedom
stvari nepokretne, ili ako nisu ustavom pokrajinskim proglaene za
stvar nepokretnu.
I potraivanja predbiljeena
lan. 299.
Potraivanja ne pretvaraju se u nepokretnu imovinu radi toga, to
su osigurana na dobro nepokretno.
Po kojima zakonima prosuuju se stvari nepokretne, a po kojima
stvari pokretne
lan. 300.
-
http://www.advokatprnjavorac.com
Stvari nepokretne podlone su zakonima onoga kotara, u koojem
lee; a sve ostale stvari stoje sa osobom svojega vlasnika pod
jednakim zakonima.
Stvari potrone i nepotrone
lan. 301.
Stvari potrone zovu se one, koje donose obiajnu korist samo kada
se razrue ili potroe; a one, koje su protivne naravi, zovu se
nepotrone.
Ukupnost stvari (universitas rerum)
lan. 302.
Skup vie posebnih stvari, koje se obiavaju smatrati kao jedna
stvar, i znamenovati imenom zajednikim, ini jednu ukupnu stvar, i
smatra se kao cijelost. Procjenjive i neprocjenjive
lan. 303.
Stvari procjenjive jesu one, kojih se vrijednost moe ustanoviti
u prometu prispodabljajui ih s inim stvarima; amo spadaju i slube,
radnje, koje se ine rukama i glavom. Stvari nasuprot, kojih se
vrijednost ne moe ustanoviti po nikakvu prispodabljanju s inim
stvarima, koje su u prometu, zovu se neprocjenjive.
Mjerilo procjene sudske
lan. 304.
Vrijednost odreena kakve stvari, zove se cijena njezina. Ako
koju stvar sud ima cijeniti, procjena ima se uiniti po odreenoj
nekoj sumi novca. Cijena uredna i izvanredna
lan. 305.
Ako se stvar procjenjuje po koristi, koju ona gledajui na
vrijeme i na mjesto, obiajno i openito donosi, cijena je uredna
(redovna) i obiajna; ali ako se gleda na osobita odnoenja, i na
posebnu u sluajnim svojstvima stvari utemeljenu naklonost one
osobe, kojoj se vrijednost ima naknaditi, tad nastaje cijena
izvanredna.
Kad se cijena u sudskim procjenama ima uzeti za pravilo
lan. 306.
-
http://www.advokatprnjavorac.com
U svim sluajevima, gdje nita drugo nije ugovoreno, niti zakonom
nareeno; uzima se, kada se procjenjuje koja stvar, za pravilo
cijena obiajna. Pojmovi o pravima stvarnim i osobnim na stvari
lan. 307.
Prava, koja osobi kakvoj pripadaju na koju stvar, ne gledajui na
nekoje osobe, zovu se prava stvarna. Prava, koja na kakvu stvar
samo suprot nekojim osobama ishode neposredno iz zakona, ili iz
kojega obveznog djelanja, zovu se prava osobna na stvari.
lan. 308.
Prava stvarna na stvari jesu: pravo posjeda, vlasnosti, zaloga,
slunosti i pravo nasljedstva.
PRVI RAZDIO PRAVA NA STVARI O STVARNIM PRAVIMA
Poglavlje prvo O POSJEDU
Dralac. Posjednik
lan. 309.
Tko stvar kakvu ima u svojoj vlasti ili dranju, zove se njezin
dralac. Ako dralac koje stvari ima volju zadrat je kao svoju, tad
je njezin posjednik.
Steenje posjeda
lan. 310.
Osobe liene pameti, nisu po sebi sposobne zadobiti posjed. Takve
osobe zastupa tutor ili skrbnik. Nedorasli, koji su navrili godine
djetinjstva, mogu sami sobom posjesti stvar (u posjed uzeti).
Predmeti posjeda
lan. 311.
Mogu se posjesti sve tjelesne i netjelesne stvari, koje su
predmet prometa pravnog.
Naini zadobiti posjed
lan. 312.
Tjelesne pokretne stvari uzimaju se u posjed fizikim uzeem,
odnoenjem ili uvanjem a
-
http://www.advokatprnjavorac.com
nepokretne nastupom, omeaenjem, ograenjem, obiljeenjem ili
obraenjem. U posjed stvari netjelesnih ili prava dolazi se, kada se
tko slui njima u svoje ime.
Osobito o pravu tvrdeem, nijekajuem ili zabranjujuem
lan. 313.
Slui se tko pravom, ako on od drugoga ite to kao dunost, i ovaj
mu to ini; dalje, ako se tko slui na svoju korist tuom stvari s
doputenjem onoga ija je: najposlije, ako tko po tuoj zabrani
propusti to, to bi inae uiniti imao pravo. Neposredni i posredni
nain zadobiti posjed
lan. 314.
Posjed prava i stvari tjelesnih zadobiva se ili neposredno, kada
se zauzmu prava i stvari koje nisu niije: ili posredno kada se
zauzme kakvo pravo ili tua kakva stvar. Opseg steenja
lan. 315.
Neposrednim i posrednim samovlasnim uzeem posjeda, uzima se u
posjed samo toliko, koliko se doista uzelo, nastupilo, upotrebilo,
obiljeilo ili sauvalo; a posrednim uzeem posjeda, ako dralac u
svoje ili tue ime ustupa koje pravo ili stvar, zadobiva se sve ono
to je prijanji dralac imao i predao s razgovjetnim znacima, bez da
je potrebno, da se svaki dio cijele stvari primi napose.
Posjed zakonit i nezakonit
lan. 316.
Posjed stvari jest zakonit, ako se osniva na tvrdom naslovu
(Titel): to jest, na pravnom kakvom temelju, po kojem se to stei
moe. Inae zove se nezakonit. Glavni naslov posjeda zakonitog
lan. 317.
Kod stvari, koje nisu niije, naslov se osniva u priroenoj
slobodi raditi ono, ime se ne vrijeaju tua prava: kod inih stvari
naslov se osniva u volji prijanjeg posjednika, ili u izreci suevoj,
ili najposlije u zakonu, kojim se daje kome pravo na posjed.
Dralac nema jo nikakva naslova
lan. 318.
Tko stvar kakvu ne dri u svoje nego tue ime, taj nema jo nikakva
naslova, da stvar uzme u
-
http://www.advokatprnjavorac.com
posjed.
Ne moe ga zadobiti samovlasno
lan. 319.
Dralac koje stvari nema prava promijeniti samovlasno temelj, po
kojem dri istu stvar i time prisvajati sebi naslov: ali tko je
dotada stvar u vlastito ime zakonito posjedovao, moe pravo posjeda
ustupiti drugome i u budue drati je u njegovo ime Uinak samoga
naslova
lan. 320.
Naslovom valjanim zadobiva se samo pravo na posjed stvari, a ne
posjed istih Tko ima samo pravo na posjed ne smije u sluaju, da bi
mu tko htio uskratiti posjed, posaditi se na nj samovlasno: nego
duan ga je traiti po putu zakonitom od urednog suca oitovanjem
naslova svojeg. to se ite za istinito pravo posjeda
lan. 321.
Gdje su uvedene tako zvane zemske table (gospotinjske knjige),
mjesne ili zemljine knjige (zemljinice), ili ini takvi javni
registri, zadobiva se posjed zakoniti stvarnoga prava na nepokretne
stvari, samo urednim upisom u ove javne knjige.
lan. 322.
Ako je kakva pokretna stvar bila predana nekolicini osoba jedno
za drugim, pravo posjeda pristoji onoj osobi, koja reenu stvar ima
u svojoj vlasti. Ali ako je stvar nepokretna, a uvedene su javne
knjige, pravo posjeda pripada iskljuivo onomu, koji je upisan kao
posjednik njezin. Posjednik ne moe biti pozvan da pokae naslov
svoj
lan. 323.
O posjedniku kakve stvari dri se po zakonu, da ima tvrd naslov,
on ne moe dakle bili pozvan da pokae naslov taj.
lan. 324.
Ovomu pozivu ni tada nema mjesta, ako iko utvrdi, da posjed
privatnika njegovog ne moe se sjediniti s inim predmjevama
zakonitim, na pr. sa slobodom vlasnosti. U takvim sluajevima mora
tvrdei protivnik tuiti pred urednim sucem, i dokazati svoje miljeno
jae pravo. U dvojbi posjednik ima prvenstvo.
Iznimka:
-
http://www.advokatprnjavorac.com
lan. 325.
Glede stvari, koja je zabranjena u prometu, ili koja se ini da
je ukradena, propisuju zakoni kazneni i politiki, ukoliko je
obvezan posjednik pokazati naslov posjeda svojeg. Posjednik poteni
i nepoteni
lan. 326.
Tko dri iz uzroka vjerojatnih, da je njegova stvar koju
posjeduje, jest poteni posjednik. Posjednik nepoteni jesi onaj,
koji zna ili iz okolnosti mora misliti, da je tua stvar koju
posjeduje. S toga, to se tko prevario u samom djelu, ili to nezna
propisa zakonitih, takav moe biti nezakonit (316) a pri svem tom
poten posjednik.
Kako suposjednik postaje posjednikom nepotenim ili
nezakonitim
lan. 327.
Ako koja osoba posjeduje samu stvar, a druga pravo na sve ili na
neke koristi iste stvari: moe jedna i ista osoba, ako prekorai
granice prava svojeg, u razliitim obzirima biti posjednik poteni i
nepoteni, zakoniti i nezakoniti.
Rjeenje o tom, da li je posjed poten
lan. 328.
Da li je nain posjeda poten ili nepoten, presuuje sudac u sluaju
pravne raspre. U dvojbi uzima se da je posjed poten.
Trajanje posjeda. Pravu posjeda potenoga: a) glede
supstancije
lan. 329.
Poteni posjednik moe iz jedinog uzroka, to posjeduje potenim
nainom, po volji upotrebiti, potroiti i unititi stvar koju
posjeduje, a da nikomu za to ne odgovara.
b) koristi
lan. 330.
Potenom posjedniku pripadaju svi plodovi, koji iz stvari
proizlaze, im su rastavljeni od stvari; njegove su takoer i sve ine
jur sabrane koristi, ukoliko su za mirnog posjeda jur dospjele. c)
troka
lan. 331.
-
http://www.advokatprnjavorac.com
Ako je poteni posjednik uinio troak, koji je ili potrebit, da se
supstanca stvari postojano sauva ili koristan, da se jo trajue
koristi umnoe; pristoji mu naknada po sadanjoj vrijednosti, ukoliko
vrijednost ta ne prelazi troka doista uinjenog. lan. 332.
Troak uinjen samo radi zabave i poljepanja, naknauje se samo
toliko, koliko je time stvar po opoj vrijednosti doista dobila; ali
prijanjem posjedniku slobodno je da sve za se odnese, to se ne
kvarei supstancu odnijeti moe. Pravo na naknadu cijene
lan. 333.
Ni sam poteni posjednik ne moe iskati cijene, koju je on za
ustupljenu mu stvar dao predniku svojemu. Tko je pak potenim nainom
pribavio tuu stvar, koju bi vlasnik inae bio teko opet zadobio, i
time vlasniku nabavio korist dokazljivu, moe iskati primjerenu
naknadu.
lan. 334.
Da li draocu potenom pripada pravo, radi iskanja svojeg zadrati
stvar, ustanovljuje se u poglavlju o pravu zaloga.
Obveza posjednika nepotenoga
lan. 335.
Posjednik nepoteni obvezan je povratiti ne samo sve koristi koje
je zadobio posjedom tue stvari nego i one koristi, koje bi
prikraeni bio zadobio i naknaditi svukoliku tetu postavi s posjeda
svojeg. Ako je nepoteni posjednik zadobio posjed po kakvom djelanju
zabranjenom u zakoniku kaznenom, naknada se protee do vrijednosti
od osobite naklonosti.
lan. 336.
Ako je nepoteni posjednik uinio na stvar kakav troak, ima se na
to uporaviti ono, io je nareeno u poglavlju o opunovlatenju glede
troka, uinjenoga po poslovoi bez naloga. Prosuenje o potenju
posjeda kakve opine
lan. 337.
Posjed opine prosuuje se po potenju ili nepotenju punovlasnka,
koji rade u ime lanova. Ali svagda lanovi nepoteni moraju naknaditi
tetu kako lanovima potenim, tako i vlasniku. Ukoliko tubom posjed
postaje nepoten
-
http://www.advokatprnjavorac.com
lan. 338.
I s posjednikom potenim, ako je osuen po sudskoj izreci da
povrati stvar, ima se postupati glede koristi i tete i glede troka,
od asa kada mu je dostavljena tuba, isto kao s posjednikom
nepotenim: ali za nenadani sluaj, koji stvar kod vlasnika ne bi
postigao bio, odgovara on samo onda, ako je samovoljno vodei
parnicu stvar povratiti zakasnio. Pravno sredstvo posjednika kada
je smetan u posjedu svojem
lan. 339.
Bio posjed kakav mu drago, nitko nema prava samovlasno smetati
ga. Smetani ima pravo iskati od suda, da se zabrani zadijevanje i
naknadi dokazljiva teta.
osobito graenjem
lan. 340.
Ako se ima graditi nova kakva zgrada, ili graevina na vodi, ili
ina koja graevina po kojoj bi posjednik nepokretne stvari ili
stvarnoga prava mogao bili oteen u svojim pravima, a gradilac nije
se zatitio po propisu sudskog postupka suprot reenom posjedniku,
ovaj ima pravo iskati u sudu, da se ta novost zabrani, i sud je
obvezan presuditi stvar to skorije.
lan. 341.
Dok se stvar ne presudi, sud redovito ne e dopustiti da se
nastavi graenje Ovaj nastavak moe se meutim dopustili samo ako je
pogibelj blizu i ako je oevidna, ili ako gradilac daje primjerenu
sigurnost, da e postaviti stvar u prijanje stanje i naknaditi tetu,
a zabranilac nasuprot ne daje u posljednjem sluaju nikakve spodobne
sigurnosti za posljedice svoje zabrane. lan. 342.
to se u prethodnim lancima nareuje o novom graenju, ima se
uporavljati takoer na poruenje stare zgrade, ili ine graevine. ili
kada je pogibao od kakve zarade opstojee
lan. 343.
Ako posjednik kojeg prava stvarnoga moe dokazati da stojea tua
zgrada ili ina koja tua stvar jest gotova sruiti se, i da mu
prijeti oevidna teta, ima pravo iskati po sudu osiguranje, ako
oblast politika nije se jur dovoljno postarala za javnu sigurnost.
Pravno sredstvo, da se uzdri stanje posjeda: a) kada je skrajnja
pogibao
lan. 344.
-
http://www.advokatprnjavorac.com
Meu prava posjeda spada i pravo braniti se u posjedu svojem, i u
sluaju da bi sudska pomo stigla posve kasno, odbiti silu s
primjerenom silom (19).
Uostalom vlast politika ima se starati, da se uzdri javni mir, a
kazneni sud, da se kazne javna nasilja.
b) suprot posjedniku neistinitom
lan. 345.
Ako tko ulazi silom u posjed, ili se uvlai potajno s lukavstvom
ili molbom, i nastoji pretvoriti u stalno pravo ono, to mu je
doputeno od jedne uslunosti, bez obveze istu uslugu dalje mu initi,
posjed po sebi nezakonit i nepoten postaje suvie neistinit, inae
smatra se kao istinit. lan. 346.
Suprot svakom posjedniku neistinitom moe se podignuti tuba, kako
za povrat u prijanje stanje, tako i za naknadu tete. Oboje e sud,
poslije pravne rasprave, narediti, i ne gledajui na jae pravo, koje
bi tuenik na stvar mogao imati.
c) kad se dvoji da li je posjed istinit
lan. 347.
Ako se odmah ne moe poznati, tko se nalazi u posjedu istinitom i
ukoliko jedna ili druga strana ima pravo na potporu sudsku, ima se
stvar, o kojoj se vodi rasprava povjeriti sudu ili treemu komu, da
je dotle priuva, dok se rasprava o posjedu ne raspravi i ne
presudi. Tko je parnicu izgubio, moe i poslije te presude ponovili
tubu po jaem pravu, to misli da mu pripada na stvar. Obranjiva
sredstva draoca suprot vie stiuih se trailaca posjeda
lan. 348.
Ako vie trailaca kojeg posjeda itu zajedno da im stvar preda
onaj koji je samo dri, pa je meu njima jedan, u kojeg ime stvar
bijae uvana, ima se stvar predati navlastito ovome, i predaja
javiti ostalima. Ako okolnost ova ne bi za nikoga od njih imala
mjesta, stvar e se povjeriti sudu ili treemu kome, da je uva. Sudac
duan je razviditi pravne razloge trailaca posjeda, i o tome izrei
presudu.
Prestanak posjeda: a) stvari tjelesnih
lan. 349.
Posjed stvari tjelesne gubi se uope, kad je nje nestalo, a nema
nade da e se opet nai; kad je svojevoljno ostavljena; ili kad pree
u tui posjed. b) prava, upisanih u javnim knjigama
-
http://www.advokatprnjavorac.com
lan. 350.
Posjed onih prava i stvari nepokretnih, koje su predmet javnih
knjiga, prestaje, kad su izbrisane iz knjiga zemskih, mjesnih ili
zemljinih; ili kad su upisane na ime drugoga.
c) inih prava
lan. 351.
to se tie inih prava, prestaje njihov posjed, ako protivna
strana oituje, da ne e vie initi, to je inae inila; ako ona dalje
ne trpi da se izvruje pravo tue; ili ako ne pazi vie na zabranu da
to propusti, a posjednik u svim ovim sluajevima ne protivi se tome,
i ne podigne tube da bi odrao posjed. to se tko ne slui pravom
kakvim, ne gubi zato posjed, osim sluajeva zastarjelosti, koji su
ustanovljeni u zakonu.
lan. 352.
Dok je god nade, da e se zadobiti stvar izgubljena, moe se tko
po samoj volji odrati u posjedu njezinom. Ba da je posjednik
nepritoman, ili da kasnije postane nesposoban stei posjed, tim se
ne rui posjed, to ga je jur zadobio.
Poglavlje drugo O PRAVU VLASNOSTI
Pojam vlasnosti. Vlasnost u smislu predmetnom (objektivnom)
lan. 353.
Sve to je osobe kakve, sve tjelesne i netjelesne njezine stvari,
zovu se vlasnost njezina.
U podmetnom (subjektivnom) smislu
lan. 354.
Vlasnost smatrana kao pravo, jest vlast, raditi po volji
supstancom i koristima stvari kakve, i svakog inoga iskljuiti od
toga. Predmetna i podmetna mogunost steenja vlasnosti
lan. 355.
Sve stvari jesu uope predmeti prava vlasnosti, i svak, kojega
zakoni naroito ne iskljuuju, moe stei pravo to sam sobom ili po
drugom u svoje ime. lan. 356.
-
http://www.advokatprnjavorac.com
Tko dakle tvrdi, da osobi, koja hoe to da stee, smeta kakva
zakonita zapreka glede osobne njezine sposobnosti, ili glede stvari
koja se ima stei mora to dokazati. Razdjeljenje vlasnosti na
potpunu i nepotpunu
357 - 360. Propisima ureena feudalna doktrina o vlasnitvu. Zbog
bespredmetnosti ti su propisi izostavljeni. Suvlasnost
lan. 361.
Ako stvar kakva, koja je jo razdijeljena prinadlei u isto
vrijeme nekolicini osoba, tad postaje vlasnost zajednika. Glede
svekolike stvari suvlasnici smatraju se kao jedna jedina osoba; ali
ako su svakome od njih odreeni nekoji stanoviti, premda nerazlueni
dijelovi, tad svaki suvlasnik ima potpunu vlasnost dijela
svojeg.
Prava vlasnikova
lan. 362.
Prema pravu razreivati slobodno svojom vlasnou, moe potpuni
vlasnik redovito svojom stvari sluili se ili ne sluiti se; moe je
zatrti, prenijeti svukoliku ili stranom na druge, ili odrei je se
bezuvjetno, to jest ostaviti je.
lan. 363.
Kako su u propisu sadrana pravila koja su relikt feudalnog
poretka (razgranienje izmeu vrhovnog i koristovnog vlasnitva) isti
je kao bespredmetan izostavljen.
lan. 364.
Uope izvravanju prava vlasnosti ima samo utoliko mjesta, ukoliko
se time ne vrijeaju prava treega, niti se prestupaju granice
propisane u zakonima, da se uzdri i unaprijedi ope dobro. III
novela:
lan. 364.
Uope izvravanju prava vlasnosti ima samo utoliko mjesta, ukoliko
se time ne vrijeaju prava treega, niti se prestupaju granice
propisane u zakonima, da se uzdri i unaprijedi ope dobro. Vlasnik
zemljita moe susjedu utoliko zabraniti utjecaje, koji dolaze od
njegovog zemljita vodom u oticanju, dimom, plinovima, toplinom,
mirisom, bukom, trenjom i slinim, ukoliko oni prema mjesnim
prilikama prelaze obinu mjeru i bitno skuuju koritenje zemljita,
uobiajeno u mjestu. Neposredno dovoenje bez posebnog pravnog
naslova nije doputeno ni pod kojim uvjetom. lan. 364a.
-
http://www.advokatprnjavorac.com
No ako je skuavanje na susjednom zemljitu uzrokovano rudnikim
postrojenjem ili postrojenjem odobrenim od vlasti, ali na nain koji
prelazi tu mjeru, ovlaten je posjednik zemllljita samo da putem
suda zahtijeva naknadu nanijete tete, ma bila teta uzrokovana i
okolnostima koje nisu bile uzete u obzir kod rasprave pred vlau.
lan. 364b.
Zemljite se ne smije na taj nain izdubiti, da susjedovo tlo ili
zgrada izgube potrebno uporite, osim ako se posjednik zemljita
pobrine za kakvo drugo dovoljno uvrenje. lan. 364c.
Zabrana otuenja ili optereenja ugovorom ili posljednjom voljom u
pogledu stvari ili stvarnog prava, obvezuje samo prvog vlasnika,
ali ne i njegove nasljednike, ili druge pravne sljednike. Protiv
treih djeluje ona samo onda, ako je osnovana meu branim drugovima,
roditeljima i djecom, usvojenicima ili branjenicima ili njihovim
branim drugovima i ako je unijeta u javnu knjigu. lan. 365.
Kad ite ope dobro, mora lan drave ustupiti uz primjerenu naknadu
i samu potpunu vlasnost stvari kakve.
Tuba iz prava vlasnosti
a) prava tuba o vlasnosti, komu i suprot komu pristoji
lan. 366.
S pravom, koje ima vlasnik, da iskljui svakoga inoga od posjeda
stvari svoje, skopano je takoer pravo, da je ite sudski od svakoga
draoca tubom o vlasnosti. Ali ovo pravo nema onaj, koji je otuio
stvar u svoje ime, kad jo ne bijae njegova, a zatim je zadobio
vlasnost njezinu. lan. 367.
Tubi o vlasnosti nema mjesta suprot potenom posjedniku stvari
pokretne, ako on dokae, da je tu stvar pribavio ili na javnoj drabi
ili od kojeg obrtnika, ovlatenog voditi takav promet, ili za plau
od onoga, kome je povjeri isti tuitelj da se njom slui, da je uva
ili na koju mu drago inu svrhu. U ovim sluajevima poteni posjednik
zadobiva vlasnost; a prijanji vlasnik ima pravo na naknadu tete
samo protiv onih koji su mu za to odgovorni.
lan. 368.
Ali ako se dokae, da je posjednik mogao temeljito posumnjati o
nainu potenom svojega posjeda, po samoj naravi prisvojene stvari,
ili po njezinoj oitoj niskoj cijeni, ili po poznatim osobnim
vlastitostima svojega prednika, po obrtu njegovom, ili po drugim
okolnostima, duan je kao nepoteni posjednik ustupiti stvar
vlasniku.
-
http://www.advokatprnjavorac.com
to ima tuitelj dokazati
lan. 369.
Tko preduzme tubu o vlasnosti, mora dokazati, da tuenik ima u
svojoj vlasti stvar iskanu putem pravice, i da je stvar njegova
(tuiteljeva) vlasnost.
lan. 370.
Tko stvar pokretnu sudski natrag ite, mora je opisati s
biljezima po kojima se razlikuje od svih spodobnih stvari jednake
vrste.
lan. 371.
Tubom o vlasnosti ne mogu se dakle redovito traiti stvari koje
se na gore spomenuti nain ne mogu razlikovati, kao gotov novac
pomijean s drugim gotovim novcem, ili na donosnika glasee zadunice,
ako ne nastanu takve okolnosti, iz kojih tuitelj moe dokazati svoje
pravo vlasnosti i iz kojih je tuenik morao znati, da mu nije
slobodno stvar sebi prisvojiti.
b) tuba o vlasnosti iz pravno predmijevane vlasnosti
tuitelja
Suprot kojemu posjedniku nastaje ova predmjeva
lan. 372.
Ako tuitelj ne moe dovoljno da dokae da je stekao vlasnost
stvari, koja mu je zaustavljena, ali dokae tvrdi naslov i istinit
nain, po kojem je doao do posjeda njezinog; ima se on ipak drati za
pravog vlasnika prema svakom posjedniku, koji ne moe pokazati
nikakva naslova ili samo slabiji naslov posjeda svojeg.
lan. 373.
Ako dakle tuenik posjeduje stvar na nepoten ili nezakonit nain;
ako ne uzmogne pokazati nikakvog prednika ili samo sumnjivoga; ili
ako je zadobio stvar bez plae, a tuitelj uz plau; tad mora da
ustupi tuitelju.
lan. 374.
Ako tuenik i tuitelj imadu jednak naslov svojeg istinitog
posjeda; pristoji tueniku prvenstvo radi toga, to posjeduje
stvar.
lan. 375.
Tko posjeduje kakvu stvar u tue ime, moe se protiv tube o
vlasnosti time braniti, da imenuje svojeg prednika i da dokae da je
stvar primio od njega.
Posljedica zakonska: a) kada tko taji posjed
-
http://www.advokatprnjavorac.com
lan. 376.
Tko taji pred sudom da posjeduje kakvu stvar, pa se dokae da je
posjeduje mora radi toga samo da ustupi posjed tuitelju, ali
zadrava pravo iznijeti kasnije svoju tubu o vlasnosti.
b) kada tko govori da posjeduje to
lan. 377.
Tko, ne posjedujui kakvu stvar, govori da je posjeduje i time
vara tuitelja, odgovara za svukoliku tetu, koja otuda izlazi.
c) kada tko ostavlja posjed preporne stvari
lan. 378.
Tko je stvar posjedovao, pa ju ostavio poto mu je dostavljena
tuba, treba da je o svojeme troku povrati tuitelju, ako ovaj ne bi
htio traiti pravog draoca, ili da naknadi izvanrednu vrijednost
stvari.
to posjednik naknauje vlasniku
lan. 379.
to je poteni i nepoteni posjednik duan naknaditi vlasniku za
korist izmaklu ili za tetu, koju je ovaj imao, ustanovljeno je u
prednjem poglavlju.
Poglavlje tree O STEENJU VLASNOSTI PRISVOJENJEM
Pravne potrebitosti steenja
lan. 380.
Bez naslova i bez pravnog naina steenja ne moe se zadobiti
nikakva vlasnost. Naslov i nain neposrednog steenja
Prisvojenje
lan. 381.
Za stvari, koje nisu niije, naslov sastoji u priroenoj slobodi
posjesti ih. Nain steenja jest prisvojenje, po kojem se zauzima
stvar, koja nije niija, s odlukom drati je kao svoju. lan. 382.
-
http://www.advokatprnjavorac.com
Svaki lan drave moe prisvojenjem stei stvari, koje nisu niije,
ako pravo to nije ogranieno po zakonima politikim, ili ako nekojim
lanovima ne pristoji pree pravo prisvojiti ih. 1. Lovom
zvjeradi
lan. 383.
Ovo valja vrh svega o lovu zvjeradi. Zakoni politiki
ustanovljuju, kome pristoji pravo loviti zvjerad i ribe.
Napomena: Ostatak norme, u kojoj su sadrana pravila o okupaciji
divljai i riba, kao ravnopravna pravila danas je bespredmetan.
lan. 384.
Rojevi domaih pela i ina pitoma ili pripitomljena zvjerad ne
mogu se slobodno loviti, dapae vlasnik ima pravo vijati ili na tuem
zemljitu, ali tako da naknadi posjedinku zemljita tetu, koja mu je
moebit uzrokovana. Ako vlasnik ulita u dva dana nije pognao roj:
ili ako pripitomljena zvijer izostane sama od sebe 42 dana; moe ih
na opem zemljitu svatko, a na svojem vlasnik zemljita za se uzeti i
zadrati.
2. Nahoenjem stvari koje nisu niije
lan. 385.
Nijedna privatna osoba nema prava prisvajati sebi proizvode,
koji su po naredbama politikim ostavljeni za dravu.
lan. 386.
Stvari pokretne, koje vlasnik za svoje ne e vie da dri, te ih
ostavlja, moe svaki lan drave sebi prisvojiti.
lan. 387.
Pravilo je zbog bespredmetnosti izostavljeno.
Propisi o nalasku: a) stvari izgubljenih
lan. 388.
U dvojbi ne moe se misliti, da tkogod svoju vlasnost hoe da
ostavi, zato tko nae koju stvar, ne moe je smatrati da je
ostavljena, i sebi je prisvojiti. Jo manje moe tko prisvajali sebi
pravo na stvari izbaene vodom na obalu (pravo obale). 389 - 392.
Pravila izostavljena zbog bespredmetnosti.
-
http://www.advokatprnjavorac.com
lan. 393.
Tko ne pazi na propise navedene u l. 388 -392. odgovara za sve
tetne posljedice. Ako ih zanemari nalaznik, gubi takoer naljebu i
potpada uslijed zakonika kaznenog jo vrh toga prema okolnostima pod
krivinu prevare.
lan. 394.
Ako vie osoba nadu zajedno koju stvar, pripadaju im glede te
stvari, jednake obveze i jednaka prava. Meu nalaznike broji se i
onaj, koji je najprije otkrio stvar i za nju se maio, premda ju je
drugi koji prije posvojio.
b) stvari sakrivenih
lan. 395.
Ako se otkriju stvari nepoznatog vlasnika zakopane, uzidane ili
inae sakrivene; ima se to javiti na isti nain, kao to je nareeno
pri nalasku uope. 396 - 397. Ovi se propisi pozivaju na l. 390-392
koji su postali bespredmetni, pa su i ovi izostavljeni zbog istog
razloga.
c) blaga
lan. 398.
Ako stvari otkrivene sastoje u novcu, nakitu ili inim
dragocjenostima, koje su tako dugo leale sakrivene, da se njihov
prijanji vlasnik vie saznati ne moe, tad se one zovu blago.
399 - 401. Izostavljeni kao bespredmetni obzirom na propise
novog poretka.
O plijenu
lan. 402.
Izostavljen kao bespredmetan obzirom na na haake konvencije o
kopnenom ratu.
O pravu iz izbavljanja tue pokretne stvari
lan. 403.
Tko tuu pokretnu stvar sauva od neizbjeivog gubitka ili
propasti, ima pravo zahtijevati od vlasnika, koji stvar natrag ite,
da mu naknadi troak, i da mu da razmjernu nagradu od najvie deset
na sto.
Poglavlje etvrto O STEENJU VLASNOSTI PRIRATEJEM
-
http://www.advokatprnjavorac.com
Prirataj
lan. 404.
Prirataj zove se to god ishodi iz stvari, ili k njoj novo
dolazi, a nije vlasniku nitko drugi predao. Prirataj biva naravlju,
umjetnou ili obojim zajedno. I. Prirataj naravni: a) u proizvodima
naravnim; b) u kotenju ivine
lan. 405.
Plodovi naravni kakvog zemljita, to jest takve koristi, koje raa
zemljite bez radnje, kao: trave, gljive i tim spodobna, pripadaju
vlasniku zemljita: kao to sve koristi, izlazee iz kakvog ivineta,
pripadaju vlasniku ivineta. lan. 406.
Vlasnik ivineta, oploenog po tuem ivinetu, nije duan dati
vlasniku posljednjega nikakve nagrade, ako nije bila ugovorena.
c) u otocima
lan. 407.
Ako usred kakve vode postane otok; vlasnici ovih zemljita, koja
du toga otoka lee na obadvije obale, imaju iskljuivo pravo
prisvojiti postavi otok u dva jednaka dijela i meu se podijeliti ga
po duini svojih zemljita. Ako je otok postao na jednoj poli vode,
vlasnik blie obale ima sam pravo na nj. Otoci na rijekama
ladonosnim ostaju za dravu.
lan. 408.
Ako koja voda presui ili se rascijepi na vie rukava, i kroz to
naine se otoci, ili se poplave zemljita; prava prijanje vlasnosti
ostaju itava. d) u koritu ostavljenom
lan. 409.
Ako voda ostavi svoje korito, prije svega posjednici zemljita,
koji su oteeni novim tokom vode, imaju pravo, da se naknade iz
korita ostavljenog ili iz vrijednosti njegove.
lan. 410.
Osim sluaja takvog naknaenja, korito ostavljeno pripada graninim
posjednicima obale isto kao to je nareeno za postali otok.
-
http://www.advokatprnjavorac.com
e) u naplavu
lan. 411.
Zemlja, koju voda nanosi neprimjetno na obalu, jest vlasnika
obale.
f) u otkinuu zemlje
lan. 412.
Ali ako se veliki dio zemlje snagom rijeke poloi na tuu obalu;
prijanji posjednik gubi svoje pravo vlasnosti na reeni dio zemlje
onda samo, ako to pravo nije izvravao za godinu dana. lan. 413.
Svaki posjednik zemljita ima vlast utvrivati svoju obalu proti
uronu rijeke. Ali nitko ne smije podizati takvih zgrada ili initi
takve nasade koji preinauju uredni tok rijeke, ili koji bi mogli
donijeti tete brodarenju, mlinovima, ribolovu ili inim tuim
pravima. Uope spodobne zgrade i nasadi mogu se dizati samo s
doputenjem oblasti politike. II. Prirataj umjetni preraenjem ili
sjedinjenjem uope
lan. 414.
Tko tue stvari preradi, tko ih sa svojima sjedinjuje, mijea, ili
smijea, ne dobiva time jo nikakva prava na tuu vlasnost. lan.
415.
Ako se ovakve preraene stvari mogu u prijanje stanje povratiti;
a stvari sjedinjene, mijeane ili smijeane ako se mogu opet
rastaviti, tad se svakome vlasniku svoje vraa i naknauje se teta
onome, kome pristoji. Ako povrat u prijanje stanje, ili rastava
nije mogua, stvar postaje opena meu dionicima; ali vlasniku stvari,
koja je po krivnji drugoga bila sjedinjena, ostavlja se na volju,
da zadri za sebe svukoliku stvar naknadivi trokove za poboljanje
njezino, ili da je ustupi drugome takoer uz naknadu. S dionikom,
koji je kriv, postupa se po njegovoj potenoj ili nepotenoj namisli.
Ako pak nijedna strana ne moe biti okrivljena, izbor ostaje onome,
iji dio vie vrijedi. lan. 416.
Ako tko tuu grau upotrebi samo na popravak koje stvari, tua
grada pripada vlasniku glavne stvari; i ovaj je obvezan po svojem
potenom ili nepotenom postupku, platiti prijanjem vlasniku potroene
grae vrijednost njezinu. Osobito pri graenju
lan. 417.
Ako tko na svojoj zemlji podie kakvu zgradu, i tuu grau je na to
upotrebio, zgrada ostaje vlasnost
-
http://www.advokatprnjavorac.com
njegova; ali i sam poteni gradilac, ako grau nije nabavio po
kojemgod od naina navedenih u l. 367. duan je platiti oteeniku
vrijednost grae po openoj cijeni; a nepoteni gradilac platit e mu
je po najvioj cijeni, i vrh toga naknadit e mu svaku inu tetu. lan.
418.
Nasuprot, ako je tko gradio od svoje grae na tuem zemljitu, bez
znanja i protiv volje vlasnika, zgrada pripada vlasniku zemljita.
Poteni gradilac moe iskati naknadu trokova potrebnih i korisnih; a
s gradiocem nepotenim postupa se kao s onim koji bez naloga obavlja
tue poslove. Ako je vlasnik zemljita znao za graenje, pa ga nije
odmah zabranio gradiocu potenomu, ne moe on iskati za zemljite nego
openu cijenu. lan. 419.
Ako je zgrada podignula na tuem zemljitu i s tuom graom,
vlasnost zgrade pripada i u ovom sluaju vlasniku zemljita. Meu ovim
i gradiocem nastaju ista prava i obveze, koje su ustanovljene u
prednjem paragrafu; i gradilac po kakvoi svoje potene ili nepotene
namisli, ima naknaditi prijanjem vlasniku grae openu ili najviu
cijenu njezinu. III. Prirataj pomijeani
lan. 420.
to je do sada ustanovljeno za zgrade podignute tuom graom, slui
i u sluajevima, ako je polje tuim sjemenom posijano, ili tuim raem
zasaeno. Ovakav prirataj jest vlasnika zemljita, ako je rae jur ile
pustilo. lan. 421.
Vlasnost stabla ne oznauje se po ilama, koje se rairuju u
graninom zemljitu nego po trupu, koji se iz zemljita u vis die. Ako
je trup na granicama od vie vlasnika, stablo je openo meu njima.
lan. 422.
Svaki vlasnik zemljita moe iz svoje zemlje istrgnuti ile tueg
stabla, ili odsjei grane koje vise nad njegovim prostorom zranim,
ili ih upotrebiti na ini nain. Poglavlje peto O STEENJU VLASNOSTI
PREDAJOM
Steenje posredno
lan. 423.
Stvari, koje jur imadu vlasnika teku se posredno, kada po nainu
pravnom prelaze s vlasnika na inoga kojega.
-
http://www.advokatprnjavorac.com
Naslov steenja
lan. 424.
Naslov posrednog steenja osniva se u pogodbi, u naredbi za sluaj
smrti, u izreci suevoj, ili u naredbi zakona.
Nain steenja posrednoga
lan. 425.
Sam naslov ne daje jo nikakve vlasnosti. Izvan sluajeva
naznaenih u zakonu, vlasnosti i uope sva prava stvarna mogu se samo
stei, kada se po zakonu predadu i prime. Naini predaje: 1) Kod
stvari pokretnih a) predaja u naturi
lan. 426.
Stvari pokretne mogu se redovito prenijeti na inoga samo po
predaji tjelesnoj iz ruke u ruku.
b) predaja po znacima
lan. 427.
Ali to se tie takvih stvari pokretnih, koje se ne mogu predati
iz ruke u ruku, kao to su iskanja, povozni tovari, skladita robe,
ili ina kakva ukupna stvar, zakon doputa da se predadu kakvim
znacima, koje biva, kada vlasnik predaje primaocu isprave, koje
dokazuju vlasnost ili orua, kojima primalac postavlja se u stanje,
da iskljuivo uzme posjed stvari: ili kad se sa stvari skopa takav
biljeg, po kojem svatko moe razgovijetno poznati, da je stvar
ostavljena inomu komu.
c) predaja oitovanjem
lan. 428.
Oitovanjem, predaje se stvar, ako onaj, koji otuuje stvar,
izjavljuje na nain dokazljiv svoju volju, da e unaprijed drati
stvar u ime primaoca; ili da primalac moe ubudue posjedovati po
pravu stvarnom stvar, koju je prije drao bez prava takvog.
Posljedice glede stvari poslanih
lan. 429.
Stvari poslane dre se redovito da su predane onda, kad ih je
primalac primio; ve ako je on isti naznaio ili odobrio nain, kako
da se poalju. ili stvari otuenih nekolicini osoba
-
http://www.advokatprnjavorac.com
lan. 430.
Ako je vlasnik otuio istu pokretnu stvar dvjema razliitim
osobama, jednoj predajom, a drugoj bez predaje; stvar pristoji onoj
osobi, kojoj je najprije bila predana; ali vlasnik treba da
odgovara strani oteenoj. 2. Predaja stvari nepokretnih upisom u
javne knjige
lan. 431.
Da se prenese vlasnost stvari nepokretnih, treba da je steenje
upisano u javne knjige na to odreene. Ovo upisanje zove se uknjiba
(intabulacija). III novela:
Kod nepokretnih stvari i graevina
lan. 431.
Za prenos vlasnitva na nepokretnim stvarima mora se posao
steenja upisati u javne knjige za to odreene. Ovaj upis zove se
uknjiba (intabulacija). lan. 432.
Pravilo postalo bespredmetno obzirom na odredbe Zakona o
zemljinim knjigama od 18.05.1930. godine.
lan. 433.
Ovaj propis koji govori o seljakim dobrima postao je
bespredmetan obzirom na novi poredak. III novela:
lan. 433.
Isprava mora sadravati tone podatke o osobama, koje predaju i
primaju vlasnitvo, o nepokretnosti koju treba predati sa njenim
pripadnostima, o pravnom osnovu predaje; dalje o mjestu i vremenu
zakljuenja ugovora; i predavalac mora u ovoj ili u posebnoj ispravi
dati izrinu izjavu, da pristaje na uknjibu.
lan. 434.
Propis je postao bespredmetan s obzirom na pravila Zakona o
zemljinim knjigama i Zakona o unutranjem uruenju zemljinih knjiga,
pa je kao takav izostavljen. III novela:
-
http://www.advokatprnjavorac.com
lan. 434.
Za prenos vlasnitva na nepokretnostima, koje nisu upisane u
zemljinu knjigu, mora se kod suda poloiti isprava, koja odgovara
zahtjevima iz paragrafa 432. i 433.
Umjesto odobrenja za uknjibu dolazi ovdje izjava o pristanku na
polaganje isparave.
lan. 435.
U takvu ispravu imadu se tono naznaiti osobe, koje predaju i
primaju vlasnost; stvar koja se ima predati, s granicama njezinim;
naslov steenja; zatim mjesto i vrijeme sklapanja pogodbe, i u istoj
ili u inoj osobitoj ispravi dopustit e prodavalac, da primalac kao
vlasnik uknjien biti moe. III novela:
lan. 435.
Isto vai i za prijenos vlasnitva na graevinama, koje su
podignute na tuem zemljitu u namjeri, da na njemu ne ostanu stalno,
ukoliko nisu pripadnost nekog prava graenja. b) presudom i inim
ispravama sudskim
lan. 436.
Ako se vlasnost stvari nepokretnih ima prenijeti na drugoga
uslijed pravomone presude, sudskog diobnog pisma, ili uslijed
sudskog izruenja kojeg nasljedstva; tad je od potrebe i uknjienje
ovih isprava.
III novela:
lan. 436.
Ako se ima prenijeti vlasnitvo na nepokretnim stvarima ili
graevini po pravomonoj presudi, sudskoj diobi ili uruenju
nasljedstva, takoer je potrebna uknjiba (paragrafi 431 - 413) ili
polaganje isprave (paragrafi 434., 435).
ili c) zapisom
lan. 437.
Tako isto, da se stee vlasnost kojega zapisanog dobra
nepokretnoga, nije dosta, da je naredba oporuiteljeva uope upisana
u javne knjige. Tko ima iskanje od ove vrste, duan je uz to
izmoliti u nadlene vlasti, da se zapis posebno uknjii.
III novela:
-
http://www.advokatprnjavorac.com
lan. 437.
Isto tako da se stekne vlasnitvo zapisanog dobra nepokretnog ili
graevine, nuno je da stvar bude legataru predana po paragrafima 431
do 435.
Upis uvjetni u javnu knjigu ili predbiljeenje
lan. 438.
Ako tko govori, da je vlasnik kakve stvari nepokretne, i ima
vjerovnu ispravu o tome, ali nemajui svih potrebitosti, koje su za
uknjibu propisane u paragrafima 434 i 435. moe sa svim tim, da ga
nitko ne pretee u pravu, izmolili uvjetni upis u javnu knjigu, to
se zove predbiljeenje (prenotacija). Time zadobiva on uvjetno pravo
vlasnosti, i im je ozakonio predbiljeenje izrekom sudskom, dri se
da je pravi vlasnik jo od asa onoga, kad je po redu zakonskom
pronju radi predbiljeenja predao.
lan. 439.
Uinjeno predbiljeenje ima se objaviti kako onomu, koji ga je
izmolio, tako i protivniku njegovom dostavkom u vlastite ruke.
Iskalac predbiljeenja duan je u 14 dana, brojei od dana primljene
dostavke, predati urednu tubu za dokazanje prava vlasnosti; inae
izmoljeno predbiljeenje ima se izbrisati na molbu protivnika.
Propis kada se sukobe upisi
lan. 440.
Ako je vlasnik istu nepokretnu stvar ostavio dvjema razliitim
osobama; stvar pripada onoj, koja je ranije zaiskala uknjibu.
Posljedice steenja: a) glede posjeda
lan. 441.
im je isprava o pravu vlasnosti upisana u javnu knjigu, novi
vlasnik ulazi u posjed zakoniti. b) glede prava s njom skopanih
lan. 442.
Tko stee vlasnost kakve stvari, zadobiva time i prava koja su
skopana s njom. Ali ne moe predati prava, koja su ograniena na
osobu prodavaoca. Uope, nitko ne moe drugomu ustupiti vie prava,
nego sam ima.
c) tereta
-
http://www.advokatprnjavorac.com
lan. 443.
Sa vlasnou stvari nepokretnih primaju se takoer tereti njihovi,
koji su zabiljeeni u javnim knjigama. Tko u ove knjige ne zagleda,
trpi u svim sluajevima za svoju nemarnost. Ina iskanja i ina prava,
koja tkogod ima suprot prijanjem vlasniku, ne prelaze na novog
stecioca.
Prestanak prava vlasnosti
lan. 444.
Vlasnost se uope moe izgubili po volji vlasnikovoj, po zakonu,
ili po izreci suevoj. Ali vlasnost stvari nepokretnih prestaje onda
samo, kad je izbrisana iz javnih knjiga.
Pruanje ovih propisa na ina prava stvarna
lan. 445.
Po propisima ustanovljenim u ovom poglavlju o nainu, kako se
stie i kako prestaje pravo vlasnosti stvari nepokretnih, treba se
ravnati i glede ostalih prava stvarnih, koja se odnose na stvari
nepokretne.
Nain i opazi pri uknjibama
lan. 446.
Na koji nain i s kojim opazima treba uope postupati pri
uknjienju prava stvarnih, sadrava se u osobitim naredbama opstojeim
vrhu ureenja tabla zemskih i knjiga zemljinih. Poglavlje esto O
PRAVU ZALOGA
Pojam o pravu zaloga i zalogu
lan. 447.
Pravo zaloga jest pravo stvarno, koje ustupa vjerovniku, da se
namiri iz stvari, ako obveza ne bi bila ispunjena u vrijeme
ustanovljeno. Stvar, na koju pristoji vjerovniku pravo to, zove se
uope zalog. Vrste zaloga
lan. 448.
Kao zalog moe sluiti svaka stvar, koja je u prometu. Ako je
stvar pokretna, zove se pokretni zalog, ili zalog u uem smislu; ako
li je nepokretna, zove se hipoteka ili zalog nepokretni.
Naslov prava od zaloga
-
http://www.advokatprnjavorac.com
lan. 449.
Pravo zaloga odnosi se, istina, svagda na tvrdo iskanje ali
svako iskanje ne daje naslova, da se stee pravo zaloga. Ovaj naslov
osniva se u zakonu, u izreci suevoj, u pogodbi, ili u posljednjoj
volji vlasnika.
lan. 450.
Sluajevi, u kojima zakon ustupa komu pravo zaloga, naznaeni su
na mjestu nadlenom ovoga zakonika, i u postupku u steajima. Ukoliko
sud moe dati pravo zaloga, ustanovljuje sudovnik. Ako se pravo
zaloga ima stei po privoljenju dunikovu ili tree kakve osobe, koja
svoju stvar za nj zalae; tad slue za pravilo propisi o pogodbama i
zapisima.
Nain stei pravo zaloga: a) predajom u naturi; b) upisom u javne
knjige
lan. 451.
Da se doista stee pravo zaloga, duan je vjerovnik, koji ima
naslov, uzeti u sahranu stvar zaloenu, ako je pokretna; ako li je
nepokretna, treba da upie svoje iskanje po nainu propisanom, da se
stee vlasnost stvari nepokretnih. Sam naslov daje tek pravo osobno
k stvari, ali ne daje nikakva stvarnoga prava na stvar.
III novela:
Nain stei pravo zaloga: a) predajom u naturi: b) uknjienjem ili
polaganjem isprave u sud
lan. 451.
Zalono pravo na nepokretnostima, koje nisu upisane u zemljinu
knjigu (paragraf 434) ili na graevinama (paragraf 435) stjee se
polaganjem ovjerene isprave o zalaganju u sud. Isprava mora
sadravati tonu oznaku zaloenog predmeta i trabine s nova-nim
iznosom odreenim u brojkama, a kod ukamaene trabine i visinu
kamata; zatim izrinu privolu zalagaoca na polaganje u sud.
e) predajom simbolinom
lan. 452.
Kada se zalau one stvari pokretne, koje se fizino ne mogu
predati iz ruke u ruku, treba isto kao i kada se prenosi vlasnost
(paragraf 427), sluiti se takvim znacima, iz kojih svatko moe lako
poznati, da je stvar zaloena Tko propusti ovaj opaz, odgovara za
tetne posljedice.
d) predbiljeenjem
lan. 453.
-
http://www.advokatprnjavorac.com
Ako upisu kojega iskanja u javne knjige nema mjesta radi toga,
to isprava nema formalnosti po zakonu, tad vjerovnik moe iskati da
se predbiljei. Ovim predbiljeenjem zadobiva on uvjetno pravo
zaloga, koje, ako je iskanje ozakonjeno na nain naveden u
paragrafima 438. i 439., prelazi u pravo bezuvjetno jo od asa, kada
je po redu zakonitom predana pronja radi predbiljeenja. Steenje
podzaloga
lan. 454.
Dralac zaloga moe svoj zalog, ukoliko ima pravo na nj, treemu
komu opet zaloiti, i zalog taj postaje podzalogom onda, ako ga je u
isto vrijeme reeni trei po predaji primio, ili ako je podzalog dao
upisati na pravo zaloga u javne knjige.
lan. 455.
Ako je vlasnik obavijeten, da je stvar dalje zaloena: moe
namiriti svoj dug vjerovniku samo ako pristane onaj, koji ima
podzalog, ili mora dug poloiti u sud; inae zalog ostaje zaloen za
draoca podzaloga.
Zalaganje stvari tue
lan. 456.
Ako je zaloena tua pokretna stvar, bez vlasnikova privoljenja;
ovaj redovito ima pravo natrag iskati je; ali u takvim sluajevima,
u kojima nema mjesta tubi o vlasnosti suprot posjedniku potenomu
(paragraf 367), treba isti vlasnik ili da naknadi tetu onomu koji
dri poteno zalog, ili da ostavi zalog; a da se zadovolji pravom
naknade suprot zaloitelju.
Opseg objektivni prava od zaloga
lan. 457.
Pravo zaloga protee se na sve dijelove, koji spadaju na slobodnu
vlasnost zaloitelja, na prirataj i pripadnost zaloga, dakle i na
plodove, dok jo nisu razlueni ili sabrani. Ako dakle dunik zaloi
jednom vjerovniku svoje dobro, a kasnije zaloi inomu njegove
plodove; posljednji zalog valja samo za plodove, koji su jur
razlueni i sabrani. Prava i obvezne zalonog vjerovnika
a) kad se pronae da zalog ne dostaje
lan. 458.
Ako se nae, da vrijednost zaloga nije dovoljna osigurati dug, a
to po krivini zaloitelja, ili po kojem nedostatku stvari, kojemu se
kasnije u trag ulo; vjerovnik ima pravo iskati od zaloitelja ini
primjereni zalog.
-
http://www.advokatprnjavorac.com
b) prije nego rok mine
lan. 459.
Bez doputenja zaloiteljeva ne smije se vjerovnik sluiti zalogom:
nogo je jo duan dobro ga uvati i za nj odgovarati, ako bi se
izgubio po krivnji njegovoj. Ako se zalog izgubi, a vjerovnik nije
tomu kriv, ne gubi on zato iskanja svojeg.
lan. 460.
Ako je vjerovnik zalog dalje zaloio; odgovara on i za takav
sluaj nenadani, po kojem zalog ne bi bio propao, ili se ne bi
pokvario, da je bio ostao u njegovim rukama.
c) po dospjetku iskanja
lan. 461.
Ako zaloni vjerovnik, poto proe ustanovljeno vrijeme, ne bi bio
namiren, ima vlast iskati od suda, da se proda zalog. Sud e
postupati u tome po propisu sudovnika. lan. 462.
Prije nego se proda dobro, prosto je svakomu vjerovniku, koji je
upisan na isto dobro, isplatiti iskanje, radi kojeg se traila
prodaja.
lan. 463.
Dunici nemaju nikakva prava, da udionitvuju u drabi stvari, koju
su zaloili.
lan. 464.
Ako se od prodaje zaloga ne izvadi onoliko, koliko iznosi dug,
ima dunik naknaditi to ne dostaje; ali s druge strane njemu pripada
i onaj suviak, koji se izvadi od prodaje.
lan. 465.
Sudovnik ustanovljuje, ukoliko zaloni vjerovnik treba da se dri
svojeg zaloga., ili ukoliko ima pravo dirati i u inu imovinu dunika
svojeg.
lan. 466.
Ako dunik u vrijeme trajuega zaloga prenese na inoga koga
vlasnost stvari zaloene, prosio je vjerovniku traiti najprije svoje
osobno pravo suprot duniku, a zatim potpuno namirenje iz stvari
zaloene.
Kako prestaje pravo zaloga
-
http://www.advokatprnjavorac.com
lan. 467.
Ako zaloena stvar propadne; ako se vjerovnik svojeg prava na nju
odree po zakonu, ili ako ju bezuvjetno povrati duniku; pravo zaloga
prestaje, ali dug ostaje i nadalje.
lan. 468.
Pravo zaloga prestaje takoer, kad proe vrijeme, na koje pravo to
bijae ogranieno, dakle prestaje i s prestankom zaloiteljevog prava
vremenita na stvar zaloenu, samo ako je vjerovnik znao za ovu
okolnost, ili ako je za nju znati mogao iz javnih knjiga.
lan. 469.
Kad se dug isplati, prestaje pravo zaloga. Ali zaloitelj je
obvezan platiti dug samo onda, ako mu se zajedno povrati zalog. Da
se digne hipoteka, nije dosta isplatiti samo dug. Dobro dano u
hipoteku ostaje dotle obvezano, dok se zaduna isprava ne izbrie iz
javnih knjiga.
III novela:
lan. 469.
Isplatom duga prestaje zalono pravo. No zalogodavac je obvezan
da isplati dug samo onda, ako mu se ujedno vrati zalog. Za
prestanak hipoteke nije dovoljna samo isplata duga. Hipotekarno
dobro ostaje tako dugo zaloeno, dok se dug ne izbrie iz javnih
knjiga. Vlasnik dobra moe dotle na temelju priznanice ili druge
isprave, koja iskazuje prestanak zalonog duga, prenijeti zalono
pravo na novu trabinu, koja ne prelazi iznos upisane zalone
trabine.
lan. 469a.
Ovog prava raspolaganje ne moe se nitko odrei kod osnivanja
zalonog prava. Obvee li se vlasnik naprama nekome drugome, da e
izvjesnu hipoteku brisati, ne moe on raspolagati ovom hipotekom,
ako je njegova obveza zabiljeena u javnoj knjizi kod hipoteke.
O pravu prvenstva zalonih vjeronika
lan. 470.
Prava prvenstva vjerovnika, kada se otvori steaj, ustanovljuje
postupak u sluajevima steajnim. III novela:
lan. 470.
Ako se poslije isplate duga (paragraf 469) ili nastupjelog
sjedinjenja (paragraf 1446) hipotekarno dobro proda prinudno na
drabi ili se odobri njegova prinudna uprava, a prije nego se zalono
pravo zemljinoknjino izbrie ili nepokretnost ili zalono pravo
prenese, ne e se zalono pravo kod razdiobe kupovnine uzeti u obzir.
Vlasniku dodijelili e se pripadajui dio samo onda, ako
-
http://www.advokatprnjavorac.com
postoji trabina protiv tree osobe, osigurana zalonim pravom ili
ukoliko pripada vlasniku naknada za njeno izmirenje (paragraf
1358).
O pravu zadranja
lan. 471.
Ni zalogoprimac, ni koji mu drago ini dralac tue stvari, ne moe
zadrati istu stvar radi kojeg inog iskanja, poto je jednom prestalo
pravo ustupljeno mu. Ali ako nastanu potrebitosti naznaene u
sudovniku, a stvar je pokretna, moe je predati u sudsku sahranu i
staviti na nju zabranu, ili ako je nepokretna, iskati da se
uzapti.
III novela:
lan. 471.
Tko je duan izdati neku stvar, moe je zbog osiguranja svojih
dospjelih trabina, zbog izdatka uinjenog na stvar ili zbog tete,
koja mu je tom prilikom prouzrokovana, zadrati s tim uinkom, da se
moe presuditi na izdavanje stvari samo na taj nain, to bi se
izvrilo davanje iz ruke u ruku. Vrenje prava zadranja moe se
otkloniti davanjem sigurnosti: iskljueno je davanje sigurnosti
porocima.
Poglavlje sedmo O SLUNOSTIMA (SERVITUTIMA)
Pojam prava slunosti
lan. 472.
Po pravu slunosti obvezuje se vlasnik, da e u obziru svoje
stvari togod trpiti ili propustili na korist inoga. Ovo je pravo
stvarno i s uinkom suprot svakomu posjedniku stvari slune.
Razdjeljenje slunosti u slunosti zemljine i osobne
lan. 473.
Ako je pravo slunosti skopano s posjedom zemljita, da se ovo
korisnije i udobnije moe upotrebiti, tad postaje slunost zemljina;
inae je slunost osobna. U slunosti poljske i kune
lan. 474.
Glede slunosti zemljinih, uzima se, da su dva posjednika
zemljita: jednoga od tih posjednika kao obvezanoga jest dobro
sluno, a drugoga kao povlatenoga jest dobro gospodujue. Zemljite
gospodujue ili je odreeno na gospodarstvo poljsko, ili na inu koju
porabu; zato se i razlikuju
-
http://www.advokatprnjavorac.com
slunosti poljske i kune. Vrste obinije: a) kunih slunosti
lan. 475.
Slunosti kune jesu obiajno: 1. Pravo nasloniti teret svoje
zgrade na tuu zgradu; 2. Umetnuti gredu ili ronik u tui zid; 3.
Otvoriti prozoru tuem zidu, bilo to za svjetlost ili radi vida; 4.
Graditi krov ili nastrenicu (balkon) nad zranim prostorom
susjedovim; 5. Provoditi dim kroz dimnjak susjedov; 6. Navoditi
kapnicu sa svoje strehe na tue zemljite. 7. Polivati ili proputati
tekuine na zemljite susjedovo.
Ove i spodobne slunosti kune, daju pravo posjedniku kue, da im
na zemljitu susjeda svojeg takvo to, to ovaj trpiti mora.
lan. 476.
Ine slunosti kune obvezuju posjednika slunog zemljita da
propusti to, to bi inae imao pravo initi. Takve su: 8. Ne uzdizati
kue svoje; 9. Ne praviti je niu; 10. Ne oduzimati zgradi
gospodujuoj svjetlost i zrak: 11. Ili ne oduzimati joj vid: 12. Ne
odvraati kapnicu svoje kue sa zemljita susjedovog, kome moe bili
korisna za polivanje njegovog vrta, ili za naliti cisternu, ili za
ini koji nain. b) slunosti poljskih
lan. 477.
Poglavito slunosti poljske jesu: 1. Pravo ii pjeice, goniti
ivinu i voziti se u kolima na tuem zemljitu: 2. Crpsti vodu, ivinu
pojiti, vodu odvraati ili dovoditi; 3. uvati i pasti ivinu; 4. Sjei
drva, suho granje i granice sabirali, ir kupiti, i lie grabljama
kupiti; 5 Divlja loviti, ribu loviti, plie hvatati; 6. Kamenje
vaditi, pijesak kopati, vapno paliti. Vrste osobnih slunosti
lan. 478.
Slunosti osobne jesu: potrebna poraba (upotrebljenje) kakve
stvari, uivanje i stan.
Slunosti nepravilne i prividne
lan. 479.
Ali i slunosti, koje su po sebi slunosti zemljine, mogu se dati
samoj osobi: ili dozvoljenja, koja su obiajno slunosti, mogu se
davati samo pod uvjetom da se poreknu. Ali odstupci od naravi kakve
slunosti ne predmijevaju se; tko to tvrdi, mora dokazati.
Steenje prava slunosti. Naslov da se stee
-
http://www.advokatprnjavorac.com
lan. 480.
Naslov k slunosti kakvoj osniva se u pogodbi; u oitovanju
posljednje volje, u izreci suevoj, izuenoj povodom razdjeljenja
kojega zajednikoga zemljita: ili najposlije u zastarjelosti. lan.
481.
Stvarno pravo slunosti na stvari nepokretne i uope na takve
predmete, koji su upisani u javne knjige, moe se stei samo upisom u
iste knjige; a na ine stvari zadobiva se pravo to po nainima
predaje, naznaenim u paragrafima 426 - 428. III novela:
lan. 481.
Stvarno pravo slunosti na predmetima, koji su upisani u javne
knjige, moe se stei samo upisom u te knjige.
Na nekretninama, koje nisu opisane (paragraf 434) ili na
graevinama (paragraf 43?) stjee se stvarno pravo polaganjem u sud
ovjerene isprave o doputenju slunosti; na druge pak stvari stjee se
onim vrstama predaje, koje su gore oznaene (paragrafi 426 do 428).
Odnos pravni pri slunostima. Opi propis o pravu slunosti lan.
482.
Sve slunosti slau se u tom, da posjednik stvari slune, redovito,
nije obvezan initi to: nego samo dopustiti, da se drugi slui pravom
kojim, ili uzdrati se od onoga, to bi inae kao vlasnik imao pravo
initi. lan. 483.
Zato i troak za uzdravanje i opravljanje stvari, koja je odreena
da slui, ima redovito nositi ovlatenik Ali ako ovu stvar uiva i
obvezanik, ima priloiti razmjerno na troak, i moe se oslobodili od
prinosa toga samo, ako bi stvar ustupio ovlateniku, ba da ovaj na
to i ne pristane.
lan. 484.
Posjednik dobra gospodujuega moe, istina, izvravati svoje pravo,
kako mu se najbolje vidi; ali slunosti ne mogu se rairivati, dapae
treba ih stezati, na koliko duputa narav njihova, i svrha, radi
koje su ustanovljene.
lan. 485.
Nijedna slunost ne moe se samovlasno razluiti od stvari slune,
niti prenijeti na inu stvar ili osobu. Uz to svaka slunost dri se
utoliko da je nerazdjelna, ukoliko pravo, koje je na zemljitu,
ne
-
http://www.advokatprnjavorac.com
moe biti preinaeno niti razdijeljeno po poveanju, umanjenju ili
po raskomadanju zemljita. III novela:
lan. 485.
Nijedna slunost ne moe se samovlasno odvojiti od slune stvari
niti prenijeti na drugu stvar ili osobu. Svaka slunost smatra se i
nerazdjeljivom utoliko, ukoliko se pravo, kojim je zemljite
optereeno. ne moe poveanjem, umanjenjem ili komadanjem zemljita
niti promijeniti niti razdijeliti, izuzevi sluaj naznaen u
paragrafu 847. lan. 486.
Jedno zemljite moe u isto vrijeme sluiti nekolicini osoba, samo
ako time ne bi trpila tete starija prava treega kojega.
Uporavljivanje na slunosti zemljine; osobito na pravo drati teret,
gredu na tuoj zgradi ili provoditi dim
lan. 487.
Po naelima ovdje postavljenim imadu se ustanoviti pravna
odnoenja pri razlinim vrstama slunosti. Tko je dakle duan trpiti
teret susjedne zgrade; umetak tue grede u svoj zid, ili prolaz tueg
dima kroz svoj dimnjak; taj treba razmjerno da prilae na uzdravanje
odreenoga na to zida, stupa, stijene ili dimnjaka. Ali ne moe se
iskati od njega, da podupire dobro gospodujue, ili da popravlja
susjedov dimnjak.
Pravo prozora
lan. 488.
Pravo prozora daje samo pravo na svjetlost i na zrak: vid mora
biti posebno doputen. Tko nema pravo na vid, moe biti natjeran da
stavi reetku na prozor. S pravom prozora skopana je dunost uvati
otvor; tko zanemari ovu dunost, odgovara za tetu, koja bi otuda
izala. Pravo kapnice
lan. 489.
Tko ima pravo kapnice, moe proputati kinicu na tui krov slobodno
tako kao to pada ili na ljebove, on moe i uzdii krov svoj, ali mora
uiniti takve priprave, da tim slunost ne bude tegotnija. Tako isto
duan je za vremena poistili obilno popadavi snijeg, i drati u
dobrom slanju ljebove koji su odreeni da otie voda. Pravo odvoditi
kinicu
lan. 490.
-
http://www.advokatprnjavorac.com
Tko ima pravo dovesti sa susjednog krova kinicu na svoje
zemljite, duan je sam troiti za ljebove, kade, i za ostale sprave,
koje na to spadaju.
lan. 491.
Ako su za odvoditi tekuine potrebni prokopi i kanali, vlasnik
zemljita gospodujueg mora ih sagraditi; ima ih takoer drati dobro
pokrivene i iste, i time olakati teret slunog zemljita. Pravo
staze. Pravo progona ivine i kolnika
lan. 492.
Pravo staze sadrava u sebi pravo hodati po toj stazi, dati se po
njoj nositi od ljudi, i ine ljude tuda k sebi putati. S progonom
ivine skopano je pravo sluiti se kolicima, a s kolnikom skopano je
pravo, voziti se s jednim ili vie zaprega.
lan. 493.
Nasuprot pravo ii pjeice ne moe se bez osobitog doputenja
raspruiti na pravo jahati ili na pravo dati se nositi od ivine,
niti pravo progona ivine na pravo vui terete preko slunog zemljita,
kao ni pravo voziti se, na pravo nevezanu ivinu tuda
protjerivati.
lan. 494.
Na uzdravanje puta, mostova i brvi, prilau razmjerno sve osobe,
ili posjednici zemlje, koji imaju pravo njima se sluili; dakle i
posjednik zemljita slunog, ukoliko vue otuda korist. Prostor k
tomu
lan. 495.
Prostor za ove tri slunosti treba da bude primjeren potrebnoj
porabi njihovoj i okolnostima mjesta. Ako bi se putevi i staze
poplavom ili inim kojim sluajem nenadanim tako pokvarile, da se vie
ne mogu upotrebiti: ima se odrediti novi prostor, dok se ne postave
u prijanje stanje, ako politika vlast nije jur naredila to je od
potrebe.
Pravo crpsti vodu
lan. 496.
Tko ima pravo crpsti tuu vodu, tomu je doputeno pristupati k
njoj. Pravo vodovoda
lan. 497.
Tko ima pravo navraati vodu s tueg zemljita na svoje, ili nju sa
svoje zemlje odvraati na tuu
-
http://www.advokatprnjavorac.com
zemlju, ima vlast takoer namjetati o svojem troku potrebne k
tomu cijevi, ljebove i ustave. Mjera, koja se nema prei u
izvravanju tih naprava, ustanovljuje se po potrebi zemljita
gospodujueg. Pravo pae
lan. 498.
Ako u vrijeme, kada se steklo pravo pae, nije bila naznaena
vrsta i broj ivine od progona, niti vrijeme i mjera uivanja pae:
ima se braniti mirni posjed od 30 godine. U sluajevima dvojbenim
slue za upravu slijedei propisi. Propisi zakonski: a) o vrsti ivine
koja se goni na pau
lan. 499.
Ukoliko se ne opiru zakoni politiki i naredbe o umama, pravo pae
protee se na svaku vrst teglee ivine, goveda i ovaca, ali ne na
svinje i na ivad; a u umskim stranama ni na koze. ivina neista,
nezdrava i luda svagda se iskljuuje od pae. b) o broju njezinom
lan. 500.
Ako se u najposljednjih 30 godina mijenjao broj ivine, koja
bijae odagnana na pau: tad iz izgona od prve 3 godine uzima se
srednji broj. Ako ni taj broj ne izlazi, ima se uzeli pravian obzir
na to, kolika je i kakva je paa; povlatenomu pako nije nikako
doputeno, da na tuoj pai dri vie ivine, nego je moe ishraniti za
jednu zimu s krmom dobivenom sa zemljita gospodujueg. ivina, koja
jo sisa, ne spada u broj odreeni. c) o vremenu pae
lan. 501.
Vrijeme pae ustanovljuje se uope po obiaju uvedenom u svakom
potesu, i kojemu se nitko nije protivio; ali radi pae ne moe nigda
biti smetano ili otegoeno poljsko obraivanje, ureeno po osobitim
naredbama politikim. d) dokle se protee uivanje
lan. 502.
Uivanje prava pae ne protee se ni na kakvu inu korist. Tko ima
pravo, ne moe trave kositi ni redovito iskljuiti vlasnika zemljita,
da i njegova ivina skupa ne pase, a tim manje moe kvarili
supstanciju pae. Ako bi bio uzrok bojati se kakve tete, ima
narediti da ivinu uva pastir. Uporavljivanje ovih ustanova na ine
slunosti
-
http://www.advokatprnjavorac.com
lan. 503.
togod je dosad propisano glede prava pae, ima se uporavljivati
razmjerno i na pravo hvatati zvjerinje, sjei drva, vaditi kamenje i
na ostale slunosti. Ako tko misli da moe ta prava osnivati na
suvlasnosti; raspre, koje bi nastale o tome, imaju se presuivati po
naelima sadranim u poglavlju o zajednici vlasnosti. Osobne
slunosti; osobito: 1. pravo porabe
lan. 504.
Izvrivanje osobnih slunosti, ako to drugo nije ugovoreno,
ustanovljuje se po slijedeim naelima. Slunost porabe sastoji se u
tom, da tkogod ima vlast sluiti se tuom stvari samo za svoju
potrebu, ne kvarei supstancije njezine. Osobite slunosti; osobito:
1. pravo porabe
lan. 505.
Tko dakle ima pravo sluiti se kakvom stvari, takav moe bez
obzira na svoju ostalu imovinu, vaditi otuda onu korist, koja je
prema njegovom staleu, njegovom gospodarstvu i prema njegovoj
domaoj potrebi. lan. 506.
Da se moe ustanoviti, na kakvu potrebu ima sluiti pravo porabe,
treba paziti na ono vrijeme, kad je poraba dozvoljena. Potonje
preinake u staleu ili u obrtu porabovnika ne daju mu nikakva prava
na prostraniju porabu.
Supstancije
lan. 507.
Porabovnik ne moe preinaiti supstancije stvari dane na porabu,
niti moe svoje pravo prenijeti na inoga kojega.
Tereta
lan. 508.
Sve koristi, koje se mogu vaditi iz stvari bez tete porabovnika,
pripadaju vlasniku iste stvari. Ovaj je pak obvezan nositi sve
terete uredne i izvanredne koji su na stvari, i nju o svojem troku
drati u dobrom stanju. Samo kada trokovi nadilaze korist, koja
ostaje vlasniku, mora porabovnik nositi suviak, ili ostavili se
porabe.
2. pravo uivanja
-
http://www.advokatprnjavorac.com
lan. 509.
Uivanje jest pravo, upotrebljavali tuu stvar bez svakoga
ogranienja, ali uvajui supstanciju njezinu.
Ukoliko se pravo to moe protegnuti na stvari potrone
lan. 510.
Stvari potrone nisu same po sebi predmet porabe ili uivanja,
nego samo vrijednost njihova. Tko ima pravo uivanja moe gotovim
novcem po volji razraivati. Ali ako je dana na uivanje ili porabu
kakva glavnica jur uloena, tko ima takvo pravo, moe samo iskati
kamate.
Prava i obveze uivaoca
lan. 511.
Uivalac ima pravo na vaskolik obiajni i izvanobiajni dohodak,
njemu dakle pripada i isti dobitak iz rudnikih dijelova, kakvi se
po opstojeem redu rudokopnom izvaditi moe, kao i dna sjeena po
propisu umarskom. Ali nema nikakva prava na blago naeno u zemljitu
odreenom na uivanje. Osobito: a) u obziru tereta koji su na
stvari
lan. 512.
Kao ist dohodak moe se smatrati samo ono, to pretee po odbijanju
svih potrebnih trokova. Uivalac prima dakle na se sve terete, koji
su bili skopani sa slunom stvari u vrijeme, kad mu je bilo
dozvoljeno uivanje, a tako i kamete od glavnica upisanih na
spomenutoj stvari. Na nj spadaju sve uredne i izvanredne dunosti
skopane sa stvari, ukoliko mogu biti naplaene iz koristi izvaenih
za vrijeme, dok se stvar uiva: on nosi i trokove, bez kojih se
plodovi ne bi mogli imali.
b) sadranja stvari
lan. 513.
Uivalac obvezan je drati slunu stvar kao dobar domain u stanju,
u kojem ju je primio, i iz dohotka je popravljati, ponainjati i
ponavljati. Akko bi se sa svim tim umanjila vrijednost stvari slune
samo po uivanju zakonitom bez krivine uivaoca; ovaj nema za to
odgovarati.
c) graenja
lan. 514.
Ako vlasnik, poto mu je javio uivalac, preduzima o svojem troku
takva graenja, koja su postala potreban po starini zgrade, ili po
kojem inom sluaju; uivalac ima mu naknaditi kamate od uloene
glavnice po poboljanom time uivanju.
-
http://www.advokatprnjavorac.com
lan. 515.
Ako bi po sluaju nuno bilo, novo zdanje podii, ili staro opalo
sasvim obnoviti, to e zavisiti od osobite pogodbe izmeu uivaoca i
gospodara zemlje; jer niti je ovaj duan tune (badava) graditi, niti
je onom, ako samovlasno takvo podigne, duan ovaj bezuslovno naknadu
uiniti. Nuda i potreba k opredjeljenom uivanju u ovom sluaju sluie
za osnov presuivanja. lan. 516.
Uivalac nije obvezan dopustili bez potpune naknade graenja koja
nisu potrebna, ba da bi na umnoenje dohotka i korisna bila.
d) trokova popravnih
lan. 517.
Uivalac moe uzeti natrag togod je bez privoljenja vlasnikova
uloio na umnoenje koristi jednako trajuih, ali glede koristi, koje
se jo nalaze od popravka, moe samo utoliko iskati naknadu, ukoliko
je poslovoa bez naloga ima pravo iskati. Sredstva to dokazati
lan. 518.
Da se lake dokau iskanja zamjenita meu vlasnikom i uivaocem,
treba ovi da vjerodostojno opiu sve slune stvari. Ako to nije
uinjeno, uzima se, da je uivalac primio stvar u stanju
upotrebljivom srednje vrste sa svima pripadnostima, koje su
potrebne, da se ona uredno uiva.
ije su koristi kad prestane uivanje
lan. 519.
Kada je okonano uivanje, plodovi jo stojei pripadaju vlasniku;
ali je ovaj duan isto kao poteni posjednik naknaditi uivaocu ili
njegovim nasljednicima sve one trokove, koji su uinjeni na raanje
plodova. Na ine koristi ima pravo uivalac ili njegovi nasljednici
po razmjeru vremena, za kojega je trajalo uivanje.
Na koliko je porabovnik ili uivalac obvezan dati osiguranje
lan. 520.
Vlasnik moe redovito samo tad zahtijevati od porabovnika, ili od
uivaoca, da mu osiguraju supstanciju stvari, kad bi se pogibao za
nju pojavila. Ako nije dana sigurnost, stvar se ima ostaviti
vlasniku uz pravinu naplatu ili e se prema okolnostima predati sudu
da njom upravlja. 3. Slunost stana
-
http://www.advokatprnjavorac.com
lan. 521.
Slunost stana jest pravo, sluiti se za svoju potrebu dijelovima
kakve kue, to su za stanovanje. Ona je dakle slunost porabe od kue.
Ali ako su komu ustupljeni svi dijelovi kue, koji su za stanovanje,
da ih, uvajui supstanciju, uiva neogranieno: tad je to uivanje kue.
Prema ovoj razlici imaju se uporavljivati gore spomenuti propisi na
pravno odnoenje meu imajuim pravo slunosti i vlasnikom.
lan. 522.
U svakom sluaju vlasnik zadrava pravo rezreivati svima
dijelovima kue nespadajuima na pravi stan; ne moe mu se takoer
otegotiti potrebno nadgledanje kue svoje. Pravo tube glede
slunosti
lan. 523.
Glede slunosti dvojako je pravo tubeno. Moe se podii tuba protiv
vlasnika na obranu prava slunosti: ili vlasnik se moe tuiti proti
onomu, koji prisvaja sebi slunost kakvu. U prvom sluaju tuitelj
treba da dokae, da je zadobio slunost ili bar posjed njezin kao
stvarnoga prava; u drugom dokazati e vlasnik nepravedno prisvajanje
slunosti u stvari svojoj. Prestanak slunosti. Uope
lan. 524.
Slunosti prestaju uope na iste naine, po kojima se prema treem i
etvrtom poglavlju treega dijela ukidaju uope prava i obveze.
Osobita naredba kad prestaju slunosti
a) propau zemljita slunog ili gospodujueg
lan. 525.
Slunost istina prestaje, ako propadne zemljite sluno ili
gospodujue: ali im je zemljite ili zgrada povraena u prijanje
stanje, slunost zadobiva opet svoju prijanju snagu. u)
sjedinjenjem
lan. 526.
Ako se vlasnost zemljita slunog i gospodujueg sjedini u jednoj
osobi, slunost prestaje sama od sebe. Ako li kasnije bude opet
otueno jedno od tih zemljita sjedinjenih, a meutim slunost nije
izbrisana iz javnih knjiga: novi posjednik zemljita gospodujueg ima
pravo izvravati slunost.
-
http://www.advokatprnjavorac.com
c) isteenjem vremena
lan. 527.
Ako je posjednik slunosti mogao poznati iz javnih knjiga, ili na
ini nain, da je pravo onoga, koji mu je dozvolio slunost, bilo samo
vremenito, ili da je trajanje slunosti bilo ogranieno na neko
vrijeme; im to vrijeme proe, prestaje i slunost sama od sebe lan.
528.
Ako je dana komu slunost, dok trea koja osoba dostigne neke
stanovite godine, slunost prestaje tek u vrijeme ustanovljeno,
premda je trei umro pn tih godina. Prestanak slunosti osobnih
napose
lan. 529.
Slunosti osobne prestaju smru. Ako su na nasljednike izrijekom
bile raspruene, tad, ako bi nastala dvojba, razumijevaju se pod tim
nazvanjem samo prvi zakonski nasljednici. Pravo pak dano kojoj
porodici, prelazi na sve lanove njezine. Ako je koja opina ili ma
kakva moralna osoba zadobila slunost osobnu, ova traje dotle, dok
opstoji reena osoba moralna. Gornji propis ne uporavljiva se na
stalne prihode (rente)
lan. 530.
Stalni godinji prihodi nisu nikakve slunosti osobne, i zato mogu
se prema svojoj naravi prenijeti na sve nastupnike.
531 - 824. Propisi o pravu nasljedstva izostavljeni (ureeni
odredbama Zakona o nasljeivanju od 23.04.1955. g.) Poglavlje
esnaesto O ZAJEDNICI VLASNOSTI I O INIM PRAVIMA STVARNIM
Prestanak zajednice
lan. 825.
Kad vlasnost iste stvari, ili jedno i isto pravo pristoji
nekolicini osoba nerazdjelno, postaje zajednica. Zajednica se
osniva na kakvom sluajnom dogaaju; na zakonu; na potovanju
posljednje volje ili na pogodbi.
lan. 826.
Po razlinosti izvora (naslova), iz kojih izlazi zajednica,
ustanovljuju se poblie prava i dunosti dionika. Posebni propisi o
zajednici dobara ishodeoj od pogodbe, sadravju se u poglavlju
-
http://www.advokatprnjavorac.com
dvadesetsedmom.
lan. 827.
Tko ite dio kakve stvari zajednike, duan je dokazati svoje
pravo, ako bi se ostali dionici protivili pravu tome.
Zajednika prava dionika
lan. 828.
Dok su svi dionici suglasni, dotle predstavljaju oni samo jednu
osobu, i imaju pravo razreivati po volji stvarju zajednikom. Ali im
su nesloni, nijedan dionik ne moe initi u stvari zajednikoj takve
preinake, kojom bi se razreivalo o dijelu inoga dionika. Prava
dionika na svoj dio
lan. 829.
Svaki dionik jest potpuni vlasnik dijela svojeg. Ukoliko ne
vrijea prava svojih sudionika, moe on svoj dio, ili koristi njegove
samovoljno i nezavisno zaloili, zapisati ili inae otuiti (paragraf
361). lan. 830.
Svaki dionik ima pravo iskati, da se poloe rauni, i podijeli
dohodak. Redovito moe i zahtijevali da se ukine zajednica; ali ne u
nevrijeme, ili na tetu ostalih. Zato mora on pristati na odgaanje
primjereno okolnostima, i koje se lako ne moe izbjei. lan. 831.
Ako se koji dionik obvezao, da e ostati i nadalje u zajednici;
ne moe istina izii iz nje prije nego proe vrijeme ustanovljeno; ali
obveza ta prestaje kao i ine obveze, i ne protee se na nasljednike,
ako ovi samo nisu pristali na to.
lan. 832.
I razredbu treega kojeg, kojom se odreuje kakva stvar da je
zajednika, imaju ispuniti prvi dionici, ali ne i njihovi
nasljednici. Obveza na vazdanju zajednicu ne moe opstojali.
Prava dionika u stvari zajednikoj
a) u obziru glavne stvari
lan. 833.
Posjed i upravljanje zajednikom stvari pripada svim dionicima
skupa. U poslovima tiuim se samo urednog upravljanja i uivanja
zajednike glavnice, odluuje veina glasova, koji se ne broje po
-
http://www.advokatprnjavorac.com
osobama, nego po razmjeni dijelova dionikovih.
lan. 834.
Ako se predloe vane preinake, da se sauva ili to bolje uiva
zajednika glavnica, dionici, koji su veinom glasova bili
nadvladani, mogu iskati osiguranje za buduu tetu, ili ako im se
uskrati osiguranje to, mogu zahtijevati da istupe iz zajednice.
lan. 835.
Ako ne e da iziu, ili ako izlazak biva u nevrijeme, tad odluuje
rijeb, odabranik, ili ako se ne bi svi o tome mogli sloiti,
presuuje sudac, da li se preinaka bezuvjetno ili uz osiguranje
dopustiti ima ili ne. Ovi naini odluke imaju mjesta i kad je
jednaki broj glasova od lanova. lan. 836.
Ako se ima postaviti upravitelj stvari zajednikih, takav se
izabire po veini glasova a ako ne bi bilo veine glasova, odabire ga
sudac. lan. 837.
Upravitelj kojega dobra zajednikog smatra se kao punovlasnik. S
jedne strane obvezan je polagati uredan rauna; a s druge strane ima
pravo odbiti sve trokove korisno uinjene. To valja i onda, kad koji
dionik upravlja dobrom zajednikim bez naloga ostalih dionika. lan.
838.
Ako je upravljanje ostavljeno nekolici; tad i meu njima odluuje
veina glasova. b) koristi i tereta
lan. 839.
Zajednike koristi i tereti odreuju se po razmjeni dijelova. U
dvojbi dri se da su dijelovi jednaki; tko protivno tvrdi, mora to
dokazati.
lan. 840.
Koristi proizvedene imadu se obiajno razdijeliti u naturi. Ali
ako se takvo razdjeljenje ne moe uiniti; svaki dionik ima pravo
iskati, da se stvari prodadu na javnoj drabi. Vrijednost izvaena
otuda razdjeljuje se razmjerno meu dionike. c) diobe
lan. 841.
U diobi stvari zajednike, poto je ukinuta zajednica, ne valja
veina glasova. Dioba ima se preduzeti
-
http://www.advokatprnjavorac.com
tako, da svaki dionik bude zadovoljan. Ako se dionici ne mogu da
sloe: odluuje rijeb ili odabranik, ili ako svi jednoglasno ne
pristaju na kojigod od ta dva naina odluke, presuuje sudac. lan.
842.
Odabranik ili sudac odluuje takoer, da li je u diobi zemljita
ili zgrada dioniku potrebna kakva slunost, da svoj dio moe uivati,
i pod kojim uvjetom ima mu se dozvolili slunost takva.
lan. 843.
Ako je koja zajednika stvar nerazdjeljiva, ili ako se bar
razdijeliti ne moe, a da se znatno ne umanji vrijednost njezina;
ima se ona, ako i jedan samo dionik uzite, prodati na javnoj drabi,
i cijena podijeliti meu dionike. lan. 844.
Slunosti, granini biljezi, i isprave potrebne za zajedniku
porabu nisu razdjeljive. Slunosti zemljine od koristi su svim
dionicima. Isprave, ako inae nita ne smeta, uvati se kod najst