-
Pag. 121-136 Vol.8(2000), No.2(20) PROSTOR
121
Saetak Abstract
Kljune rijei Key words arhitektarhitektonski crtearhitektura
starog vijekaEtrurijaRim
architectarchitectural designancient world
architectureEtruriaRome
Arhitekt i njegov nacrt u starom vijekuIII. Etrurija, Rim*
The Architect and his Design in the Ancient WorldIII. Etruria,
Rome*
U tekstu se obrauje iznimno zanimljiv i vaan medij arhitektonske
kulture -arhitektonski nacrt, koji se vee za osobe umjetnika
arhitekata. Rad je rezultatiznimnog napora za sintezom informacija
i znanja o tom mediju rasutih u mnotvuposebnih djela, studija i
prikaza arhitektonske kulture svjetske i hrvatske litera-ture. U
treem nastavku obraena je etrurska i rimska antika arhitektura.
The text deals with a very interesting and important medium of
architectural cul-ture, the architectural design, which is linked
with the person of the architect. It isan outstanding effort to
synthesise information and knowledge about the architec-tural
design scattered in many books, papers and reviews on architecture
in worldand Croatian literature. The third instalment treats
Etruscan and Roman classicalarchitecture.
Melita Vilii
Sveuilite u ZagrebuArhitektonski fakultetHR - 10000 Zagreb,
Kaieva 26
Izvorni znanstveni lanak Original Scientific PaperUDK UDC
721.021.22
72.036.76.77Znanstvena klasifikacija Scientific
ClassificationPodruje: Tehnike znanosti Section: Technical
SciencesPolje: Arhitektura i urbanizam Field: Architecture and
Urban PlanningGrana Branch: 2.01.04 - Razvoj arh. i urb. Architect.
and Urban Development
Rukopis primljen Manuscript Received: 20.09. 1999.lanak prihvaen
Article Accepted: 29.03. 2000.
* lanak je dio cjelovitog teksta koji je prof. dr. sc. Melita
Vilii pripremila za knjigu Arhitekt i njegov nacrt kroz vjekove
(ukoautorstvu s prof. emeritus dr. sc. Senom Sekuli-Gvozdanovi koja
je obradila druga poglavlja). S obzirom da je rukopisdo danas ostao
nepubliciran, urednitvo PROSTORA je, cijenei njegovu vrijednost,
integralni tekst odluilo objaviti u nekolikonastavaka, kao
separatne lanke koji e biti odvojeno autorski potpisani. Rukopis je
dovren 1980. godine, pa u bibliografskompopisu i u nekim tumaenjima
nije uzeta u obzir novija literatura.
* The article is part of a text written by Professor Melita
Vilii for the book The Architect and his Design Through the
Centuries(co-author Professor Emeritus Sena Sekuli-Gvozdanovi, who
wrote the other chapters). Since this important paper was
neverpublished, the editorial board of PROSTOR decided to publish
the entire text in several instalments as offprints to be
separatelysigned by the author. The manuscript was complited in
1980, so the list of references and some interpretations do not
includemore recent writing on the subject.
-
M. Vilii: Arhitekt i njegov nacrt... III. Pag.
121-136Vol.8(2000), No.2(20)PROSTOR
122
1. Etrurija / EtruriaJo se uvijek malo zna o tajanstvenom narodu
Etrurcima. Kadasu u VIII. stoljeu pr. Krista helenski Dorani
kolonizirali Siciliju i junidio Apeninskog poluotoka, srednji
njegov dio - izmeu rijeka Arnai Tibera, do Apenina - nastanjivali
su Etrurci (na latinskom jezikuTusci, odakle naziv Toskana, ili
Tirenci, kako su ih nazivali Grci,odakle naziv Tirensko more, ili
pak Raseni, kako su sami sebe nazi-vali).Podrijetlo tog naroda nije
pouzdano utvreno. Arhitektonske kon-strukcije i strukture govore u
prilog grkoj tezi o njihovu dolaskuiz Male Azije, iz Lidije.
Nepoznat im je i jezik. Za nas je osobitozanimljiv najdulji sauvani
tekst na etrurskom jeziku, ispisan nakomadu platna kojim je, moda
sluajno, omotana egipatska mu-mija iz Aleksandrije, a nalazi se u
zagrebakome Arheolokome mu-zeju. Taj je tekst poznat znanosti kao
liber linteus Zagrabiensis.Ostao je nerazumljiv premda je pismo
proitano. Jo je uvijek tajnakojoj skupini jezika pripada. Tako o
njima, kao i o mnogim drugimnestalim kulturama, saznajemo samo iz
preostalih umjetnina, iakosu sredinom VII. stoljea pr. Krista imali
pismo, to se vidi iz umjet-nina to su ih izvozili ili koje su
ostale in situ, iz arhitektonskihspomenika, veinom grobnog
karaktera, i iz ostataka njihovih gra-dova.Ekspanzijom su se najvie
proirili u VI. stoljeu pr. Krista, u V.stoljeu mo im ve slabi, a u
sljedeim stoljeima Rim proirujevlast nad svim etrurskim i drugim
podrujima poluotoka.Uloga Etruraca nije osobito bitna ni za opi
razvoj europske kulturei umjetnosti, ali je od presudnog znaenja za
razvoj arhitekture.Rimljanima su dali, ili prenijeli, elemente
konstrukcija po kojima jerimska arhitektura postala velikom.
Njihovom je primjenom moglarazviti grandiozne strukture, oblikovati
velebne prostore. Bili su to:luk, svod i kupola.Te elemente
nalazimo u etrurskim grobnicama. Ponavljaju obliknastambe, to je
est sluaj u ranih kultura, u kojoj se oituje eljada pokojnik i u
prekogrobnom ivotu uiva blagodati zemaljskogsvijeta. Istog su
karaktera i urne s pepelom umrlih (ali tijela poka-paju i u
sarkofazima), pa one, poput modela, prikazuju hram ilinastambu.
Poznati su elementi njihove religije, proroanstva, ritualipri
planiranju gradova. Sve je to od njih preuzela rimska kultura.
SL.SL.SL.SL.SL. 1. Urna u obliku kueFG.FG.FG.FG.FG. 1. Urn
shaped like a house
SL.SL.SL.SL.SL. 2. Urna u obliku hramaFG.FG.FG.FG.FG. 2. Urn
shaped like atemple
SL. 3. Urna romanizirane obitelji PublijaVolumnija u obliku
hramaFG.FG.FG.FG.FG. 3. Urn of the Romanised family PubliaVolumnia
shaped like a temple
-
Pag. 121-136 Vol.8(2000), No.2(20) PROSTOR
123
M. Vilii: Arhitekt i njegov nacrt... III.
2. Rim / RomeU I. tisuljeu pr. Krista razliiti su narodi
naseljavali Apeninskipoluotok. U sredinjem su dijelu najbrojniji
Etrurci, a na jugu polu-otoka i na Siciliji kolonije imaju Grci.
Latini to podruje nazivajuGraecia magna. Godine 753. pr. Krista
Latini osnivaju grad Rim.Poetni oblik vladavine nalikovao je na
vladavinu u Grkoj. Gradovisu bili povezani u saveze. U legendarno
doba do 509. pr. KristaRimom vladaju izborni kraljevi, zatim on
postaje republikom. Pob-jeuje u mnogim ratovima, najprije etrurske
gradove, a do 270. pr.Krista osvaja i ostali dio poluotoka. Taj
goroviti poluotok ne stvara,kao u Grkoj, izolirane doline. Malo je
prirodnih luka, pa ojaaniRimljani ne postaju, poput Grka, pomorci,
ne ire utjecaj koloni-ziranjem, nego izgrauju imperij ratovima. U
osvojenim krajevimavladaju rimski zakoni, uvode vlastitu
civilizaciju, znanost i umjet-nost. Ubrzo nakon osvajanja poluotoka
slijede Punski ratovi. U III.stoljeu pr. Krista osvajaju Siciliju,
u II. stoljeu pr. Krista fenikaKartaga u sjevernoj Africi postaje
rimskom provincijom. Istodobnoosvajanje Makedonije i Grke (168. i
146. g. pr. Krista) stimulirauvoz grke umjetnosti i grkih umjetnika
u Rim. U istom stoljeu- osvajanjem Sirije i panjolske - rimski
imperij obuhvaa podrujeod Eufrata do Atlantika, a u I. st. pr.
Krista i Egipat postaje rimskomprovincijom, pa i Britanija.To je
doba kada nakon Cezarova ubojstva i vladavine trijumviratakao
imperator zavlada Caius Octavius i 27. godine poslije Kristapostaje
Augustus.Era Augusta najvanije je razdoblje u povijesti Rima. Tada
ivepjesnici Virgil, Horacije, Ovidije, povjesniar Livije, arhitekt
VitruVitruVitruVitruVitru-vijevijevijevijevije. Cezar August vlada
od 30. g. pr. Krista do 14. g. Osniva jejulijevsko-klaudijevske
dinastije (vlada do 68. g.), zatim do 98. g.vladaju Flavijevci,
kada za Vespazijana, Tita i Domicijana imperijdoivljava vrhunac
moi. Osim Augusta, ponosnoga to je Rimnaao kao grad opeka, a
ostavio ga je kao grad mramora, Nerona(54 - 96. g.) i Vespazijana
(69 - 79. g.), i imena kasnijih vladara poveza-na su s velikim
arhitektonskim djelima. Meu ostalima, to su Trajan(98 - 117. g.),
Hadrijan (117 - 138. g.), Septimije Sever (192 - 211. g.),Karakala
(211 - 217. g.) i Dioklecijan (284 - 305. g.).Socijalne suprotnosti
robovlasnikoga drutvenog ureenja tolikosu se razvile da izbijaju
este pobune. Socijalni kaos slabi snaguimperija, koji mora braniti
vrlo duge granice od napadaja barbarskihplemena. Unutranji sukobi,
graanski ratovi i veliina imperijadoveli su do diobe na istoni i
zapadni dio poto Konstantin 330. g.prenosi sjedite Carstva u
novoosnovanu Romu Novu, kasnije Kon-stantinopol. U to je vrijeme
kranstvo ve slubena religija. Rimpada, nije vie politiko sredite
Carstva, ali postaje i ostaje duhov-no sredite nove religije -
kranstva.U arhitekturi se jasno odraava socijalni ivot
robovlasnikogadrutvenog ureenja, ije se bogatstvo temelji na
osvajanjima iporobljavanju golemog dijela svijeta. Uz domove za
obiteljski ivot- temelj dravnog ureenja, izgrauju se trgovi -
forumi kao sreditajavnog ivota i trgovine, bazilike - za sudstvo i
trgovinu, teatri - zaprikazivanje drama, amfiteatri - za borbe
gladijatora, cirkusi - zautrke, terme - za sport, kupanje i
drutveni ivot, slavoluci - za veli-anje ratnih uspjeha, kao i niz
opekorisnih graevina: cesta, mos-tova, akvadukta, utvrda, vojnih
logora - castruma. Za vjerske potrebe
-
M. Vilii: Arhitekt i njegov nacrt... III. Pag.
121-136Vol.8(2000), No.2(20)PROSTOR
124
eklektikog karaktera izgrauju se dravni hramovi, jer je vjera
diodravnog ureenja, dio dravne politike. Poloaj vladara kao
pon-tifexa maximusa, kao glave Panteona - nije znak glorifikacije
vjerenego Carstva. Zbog toga hramovi nemaju vanost kao u Grka.
Javnesu graevine materijalni odraz rimske imperijalne snage.Uz
lokalne modifikacije jasno je naglaen rimski biljeg arhitekton-skog
izraza diljem Carstva - od Britanije do Sjeverne Afrike,
odpanjolske do Eufrata. Daju ga isti osnovni graevni
materijali,jednak sustav izgradnje, jednake konstrukcije, jednaki
prostornisadraji uz jednake tenje monumentalnosti kao odrazu
veliine imoi.Uz osnovni graevni materijal - mramor, kamen, opeku i
drvo kaopomoni materijal primjenjuje se novi rimski beton, to je
omo-guilo izvedbu konstrukcija velikih lukova, svodova i kupola
diljemCarstva. Te su elemente preuzeli od Etruraca i izvanredno ih
uspje-no dalje razvili.Uz etrurske uzore, Rim se ve u doba
Republike upoznaje s grkomumjetnou, najprije u dodiru s Magnom
Graeciom, u kasno dobaRepublike preko osvojenih podruja upoznaju
helenizam, a nakonpobjede nad Grkom Horacije zakljuuje da je
svladana Grkapobijedila napadaa. Za kasnorepublikog razdoblja
razvijaju sebitna obiljeja arhitekture, ali puni razvoj doivljava
nakon uteme-ljenja Carstva.Zacijelo je glavno obiljeje arhitekture
tog vremena iroka primjenabetona. Svodovi utemeljeni na
konstrukciji luka, osobito krini svods dovoljne etiri uporine toke,
oblikuje prostore razliitih oblika,razvedenih u sve tri dimenzije.
To naelo ima veliku vanost, nanjemu je zasnovan gotovo sav razvoj
arhitekture tijekom daljnjihtisuu godina. Kulminirao je
velianstvenim gotikim katedralama.Rimskim prostorima velikih
raspona kao to su Karakaline terme(raspon 24 m), Maksencijeva
bazilika (25 m raspona) ili kupolaPanteona (43,5 m raspona) nije
bilo ravnih sve do XIX. stoljea, dokse nisu poele primjenjivati
eljezne konstrukcije.
2.1. Arhitekti / ArchitectsKakav je bio poloaj arhitekata,
graditelja tih izvanrednih zdanjakoja zrcale i glorificiraju
imperijalnu mo? Premda svi nisu anonim-ni, veinom ostaju nepoznati
usprkos velikom znaenju to su gaimperatori i cijelo vladajue drutvo
pridavali grandioznoj izgradnji.Klasa graditelja nije bila
cijenjena kao u Egiptu, gdje su bili visokidostojanstvenici i
miljenici vladara. Gradnja se openito pripisujerimskim carevima.
Nisu samo trijumfalni lukovi, slavoluci, stupovipobjeda i grobnice
kao arhitektonski spomenici posveeni slavipojedinog imperatora nego
i svaka javna graevina nosi ime vladaraza ije je vladavine
podignuta: slavoluk Konstantina, Titov slavoluk,Trajanov stup i
stup Marka Aurelija, Augustov i Hadrijanov mauzo-lej, bazilike
Julija i Maksencija, Karakaline i Dioklecijanove
terme,Dioklecijanova i Domicijanova palaa, Hadrijanova vila.Ipak
ima nekih zapisa i o rimskim arhitektima. Nekima se znade zaime, a
drugima se ak zna poneto o ivotu i radu.Prema izvjetajima rimskih
pisaca, arhitekti su izraivali modeleza gradnju (Ciceron) ili su
crtali planove na pergamentu. AulusGellius pie o sastanku nekoliko
arhitekata pozvanih radi izgradnjekupalita. Tumaili su nacrte na
pergamentu za raznovrsna kupa-
SL.SL.SL.SL.SL. 4. Tlocrt rimskoga grobai kueFG.FG.FG.FG.FG. 4.
Ground plan of aRoman grave and house
-
Pag. 121-136 Vol.8(2000), No.2(20) PROSTOR
125
M. Vilii: Arhitekt i njegov nacrt... III.
lita. Prema piscu Lucanu pojedini su se arhitekti
specijalizirali zaodreene tipove graevina, pa se, primjerice,
Hippias Hippias Hippias Hippias Hippias spominje kaostrunjak za
terme.Arhitekti su u specifinim rimskim prilikama bili osobe
ugledna rodai dobrog odgoja (jedan je postao konzul, drugi
senator), no bilo jei robova - arhitekata iz osvojenih krajeva.
Rimske bi legije dovodileu Rim sve uporabivo pokoreno stanovnitvo.
Vladar, kao i svakidrugi Rimljanin, mogao je na tritu robova kupiti
sve to mu treba:kuhara ili slikara, kipara ili arhitekta. Robovi su
bili osobito traeninakon pobjede nad Grkom. Ciceron je kupio tri
ili etiri grka arhi-tekta - roba. Izgraivali su mu vile na mjestima
za ladanje poput oneu Tusculumu, sinonima ugodnog doma. Gradili su
vlasnicima i kueza iznajmljivanje u Rimu - insulae, ije su
stanarine donosile visokeprihode. U nekom svom traktatu Ciceron
navodi da mu se svianacrt to ga je arhitekt Cluatius izradio za
spomenik Tuli.Plutarh u djelu o Krasu izvjetava o estim poarima u
Rimu zbogtijesnih gradnja kua. Stoga je poeo kupovati arhitekte i
graditeljerobove, a zatim jeftino kupovati izgorene kue i jeftine
susjednekue, sve dok veliki dio Rima nije doao u njegov posjed. Na
tim jemjestima onda znanjem robova arhitekata izgraivao
stambenekue.Tacit spominje arhitekte Severusa Severusa Severusa
Severusa Severusa i CeleraCeleraCeleraCeleraCelera. Za vladavine
Nerona iu njegovoj slubi izveli su razliite graevine. Najpoznatije
su Mace-llum Augusti, Neronove terme i Domus Aurea. Neposredno
nakonvelikog poara Neron je zapoeo izgradnju svoje velebne
palaeusred Rima, na podruju breuljaka Palatina i Celiusa. Zapravo
jeto bio kompleks palaa, vrtova, bazena, polja i jezera. Nakon
Nero-nove smrti Trajan je zasuo nedovrenu palau i na tome
mjestupodigao terme. Vespazijan kasnije na mjestu jezera Neronove
pa-lae gradi amfiteatar.U blizini Neronove palae dizao se Neronov
kolos, visok 120 stopa.Spartian spominje kako je Hadrijanov
arhitekt Decrianus Decrianus Decrianus Decrianus Decrianus
maknuoNeronov kolos i proveo zamisao svog vladara. Graevina je
danasu ruevnom stanju jer je tijekom renesanse bila kamenolom,
izvorgraevnog materijala za renesansne graevine. U srednjem
vijekudobila je naziv Koloseum, prema negdanjem kolosu. Smatra se
daje arhitekt tog velianstvenog zdanja, zapoetoga za
Vespazijana,bio GaudencijeGaudencijeGaudencijeGaudencijeGaudencije,
moda rob.Martial pak govori o arhitektu
RabiriusuRabiriusuRabiriusuRabiriusuRabiriusu. Osim drugih radova,
naj-poznatiji je po osnovi Domicijanove palae na Palatinu.Rimska
nastamba razvijala se u tri smjera:- kao viekatna stambena zgrada
unutar otoka - insule, i ulica koje
su se po pravilu sjekle pod pravim kutom- kao domus ili privatna
obiteljska kua- kao vila ili ladanjska kua, bogato oblikovana, esto
blia specifi-
nom tipu vladarske palae.Kako se vladarska nastamba uvijek
gradila na Palatinu, jednomeod sedam rimskih breuljaka, naziv palaa
nastao je prema imenutog breuljka iznad foruma. Poevi od Augusta,
tu su svoje domoveizgradili brojni rimski vladari. Sauvani su
tragovi samo nekih. Potemeljima se osobito istie sauvana, neko
raskona Domicijanovapalaa - poznata kao palaa Flavijevaca, s nizom
otvorenih i zat-vorenih prostora. Arhitekt je spomenuti
Rabirius.
-
M. Vilii: Arhitekt i njegov nacrt... III. Pag.
121-136Vol.8(2000), No.2(20)PROSTOR
126
Poznati su i opisi Plinija Mlaeg u kojima s oduevljenjem
detaljnoopisuje razliite vile, zbog ega ga mnogi smatraju jednim od
prvihpoznavatelja arhitekture, gotovo arhitektom. U profesionalne
arhi-tekte esto ubrajaju i cara
HadrijanaHadrijanaHadrijanaHadrijanaHadrijana. Vjerojatno je bar
djelominobio projektant velikih graevina iz vremena svoje
vladavine.Arhitektu u dravnoj slubi bilo je zabranjeno stavljati
ime na svojegraevine iako su se arhitektonska djela slavila i
arhitekti visokocijenili. Ipak postoji mnotvo inskripcija s imenima
arhitekata. Plini-je Stariji spominje grke arhitekte Saurosa
Saurosa Saurosa Saurosa Saurosa i
BatrachosaBatrachosaBatrachosaBatrachosaBatrachosa: nisu
smjelistaviti svoje ime na izgraeni hram, ali su u kamen graevine
ukle-sali gutera i abu, simbole njihovih imena.Punim je imenom
naznaen Julius LacerJulius LacerJulius LacerJulius LacerJulius
Lacer, graditelj mosta kod Alcan-tara u panjolskoj; na ploniku
foruma u Terracini stoji: C. PostuC. PostuC. PostuC. PostuC.
Postu-----mius C.mius C.mius C.mius C.mius C. F. Pollio
ArchitectusF. Pollio ArchitectusF. Pollio ArchitectusF. Pollio
ArchitectusF. Pollio Architectus. Jesu li grka imena Filot Filot
Filot Filot Filot i ZotikosZotikosZotikosZotikosZotikos,uklesana na
bazi stupa mauzolejskog periptera, odnosno na zidusjevernih vrata
Dioklecijanove palae u Splitu, imena arhitekatapalae ili barem
suradnika u izgradnji?Postoji natpis i na teatru u Pompejima,
rimsko-helenistikom graduzatrpanome zajedno s Herkulaneumom 79. g.
erupcijom Vezuva,katastrofom koju je Plinije u pismima opisao
Tacitu. Veliki je teatarbio vjerojatno izgraen u V. stoljeu pr.
Krista po uzoru na grkiteatar, ali je u Augustovo doba obnovljen na
raun M. HolconiusaRufusa i M. Holconiusa Celera. Na junom dijelu
istonog krila,izmeu dvaju izlaza, stoji ploa s imenom arhitekta
obnovitelja: M.M.M.M.M.Artorius M.Artorius M.Artorius M.Artorius
M.Artorius M. L. Primus ArchitectusL. Primus ArchitectusL. Primus
ArchitectusL. Primus ArchitectusL. Primus Architectus.Poznat je i
arhitekt teatra u Ahaerkulaneumu: Publije NumizijePublije
NumizijePublije NumizijePublije NumizijePublije Numizije.Teatar je
otkopan kao i mnoge druge graevine Herkulaneuma iPompeja.Na naem
podruju - u Solinu, drevnoj Saloni, sreditu rimske pro-vincije,
pronaen je na podu u termama ostatak imena, modaarhitektova: D M
IVLIAE SO... IVLIATERTL... B MOstalo je sauvano i ime osobe kojoj
tradicija pripisuje pronalazaksvojevrsnoga centralnoga grijanja
prostorija toplim zrakom u kana-lima poda i zidova (hipokaustum),
to je omoguilo izgradnju gole-mih terma. Taj se sustav poeo
upotrebljavati oko 80. g. pr. Krista.Prema tradiciji, autor mu je
G. SergG. SergG. SergG. SergG. Sergijeijeijeijeije Orati Orati
Orati Orati Orati.
SL. 5. Ulomci mramornogplanaFG.FG.FG.FG.FG. 5. Fragments of
aMarble Plan
-
Pag. 121-136 Vol.8(2000), No.2(20) PROSTOR
127
M. Vilii: Arhitekt i njegov nacrt... III.
2.2. Planovi / PlansOsim imena arhitekata, sauvani su
arhitektonski nacrti, tlocrtigrobova i kua, tlocrti cijelih
gradskih etvrti Rima. Ovjekovjeujuirimske ratne pobjede, vjerske
ceremonijale ili svagdanji ivot, slike,mozaici i reljefi realistino
prikazuju individualnost, a ne tip kao uGrka. esto su im pozadina
pojedinana arhitektonska djela i pro-elja koja se mogu
identificirati.Gotovo u duhu dananjih nacrta, realistino je
prikazan tlocrt grob-nog spomenika i pokraj njega uvarova kua,
zacijelo iz druge polo-vice I. st. Gore u sredini prikazan je
tlocrt prvog kata iste kue. Nainnacrta odgovara nainu drugih
sauvanih rimskih tlocrta, a dimen-zije prostorija naznaene su
brojkama.U to davno doba jedinstven je primjer tono izmjeren grad
Rim. UAugustovo vrijeme, tj. u I. st., narisani su tlocrti
(prizemlja?) cijelogagrada na buci zidova Vipsanijeva portikusa na
Martovu polju. Taje jedinstvena arhitektonska snimka cijeloga grada
- urbanistikasnimka, bila unitena vatrom. Pod vladavinom
Vespazijana izvedenje drugi plan na zidovima hrama Sacrae Urbis. I
taj je u II. stoljeuunitila vatra, koja je esto harala Rimom, pa je
plan ponovno nacr-tan za Septimija Severa i Karakale, ovaj put na
mramornim ploamas vanjske strane hrama. Plan je poznat kao Forma
urbis Romae ilimramorni plan, izveden u priblinom mjerilu 1: 250.
Iako snimkanije potpuno vjerna, izvanredno je vana po zamisli i
tehnikomdostignuu, s nizom tlocrta prosjenoga stambenog tipa,
tlocrtaostalih otvorenih i zatvorenih prostora te foruma. Popratni
opis idanas je djelomino itljiv. Na mjestu kasnije podignutog
Panteona,uz najstarije Agripine terme iz 20. g. pr. Krista, vidi se
dvoranakrunog tlocrta pokraj koje pie:(th) ERMAE (Agrip) PAESauvani
su ulomci plana i djelomino su rekonstruirani premapodacima iz doba
Konstantina Velikog (Notitia urbis Regionum).Vei je dio pronaen u
XVI. stoljeu, ostatak u XIX. i XX. stoljeu.Trajanov stup podignut
je u ast careve pobjede nad Deanima.Visok 38 m, ovijen isklesanim
reljefima u stotinu zavoja oko 200 mdugih, poput stripa prikazuje
pohod na Deane. Prikazano je, prim-jerice, daansko selo u
Sedmogradskoj, te pokoreni i osvojen teritorij.Selo se sastoji od
niza sojenica, koliba krunog tlocrta i iljatihkrovova,
prapovijesnog stambenog tipa. Na taj se tip u Europi pot-puno
zaboravilo, dok 1853./54. nije istraeno naselje na Zrikomjezeru,
zatim i druge sojenike nastambe te tako ponovno upoznatprapovijesni
tip nastambi izgraivan na vodi u obrambene svrhe.Sav je prikaz
potpuno realistian, sa svrhom to krae i jasnije prie.Pozadina -
arhitektura, jednako je vaan dio prie.Na istom je reljefu prikazan
most preko Dunava. Prolazi podrujemkod Kladova u duini veoj od
kilometra, podignut je istodobno scestom uz erdapski klanac, upravo
radi pokoravanja susjednihdaanskih plemena. Kao i Trajanov stup,
podigao ga je Trajanovarhitekt o kojemu e biti rijei kasnije.
Velike raspone mosta svladaoje drvenim lukovima na dvadeset kamenih
stupova visokih preko15 m. Most je obnovio 328. g. Konstantin, i
nazvan je Tabula Traiana1.Taj je most prikazan na jo nekim rimskim
umjetnikim djelima.Stiliziran i shematski prikazan luk nalazimo na
novcu tog doba, kaoi brojna arhitektonska djela (architectura
numismatica).
SL.SL.SL.SL.SL. 6. rtve Marka Aurelijapred Jupiterovim hramomna
Kapitolu _ reljefFG.FG.FG.FG.FG. 6. Marcus Aureliusperforming
sacrifices infront of Jupiters Temple onthe Capitol _ relief
SL.SL.SL.SL.SL. 7. Trijumf MarkaAurelija _ reljefFG.FG.FG.FG.FG.
7 Marcus Aureliusstriumph _ relief
1 Tabula Traiana, duga-ka 3,60 , visoka 1,75 m ulitici
isklesana, svjedo-anstvo je tog pothvata.Kako se na tom terenu
po-digla hidroelektrana, a za-vretkom brane nastaloakumulacijsko
jezero, ta bise tabula nala duboko uvodi. Da se povijesni doku-ment
spasi, isjekao se bloks tabulom teine 200 tonai zajedno sa oko 7 m
rim-skog puta podigao oko 25m iznad leita.
-
M. Vilii: Arhitekt i njegov nacrt... III. Pag.
121-136Vol.8(2000), No.2(20)PROSTOR
128
Izgled nestalih hramova takoer je sauvan na reljefima. Na
reljefuslavoluka Marka Aurelija jasno se ocrtava hram Jupitera
Kapitolij-skog, jasnije prikazan nego na novcu i jasnije opisan
nego to jeto uinio Vitruvije.Nisu sauvani samo arhitektonski
planovi, meu kojima je svakakonajzanimljiviji mramorni plan cijelog
Rima, ve je taj grad zaranadobio i svoje graevne propise, i to za
Augusta i nakon njega, zakasnijih nasljednika Nerona i Trajana.
Kada je uz drevni forumizgraivao prvi novi forum (Iulium) ve je
Cezar donio zakon ourbanistikom razvoju grada i regulaciji Tibera
Lex de urbe augen-da. Preuzeli su ga i proirili kasniji spomenuti
vladari.Odreena je visina izgradnje insula i debljina zia od opeke
ovisnoo visini graevine. Propisi nisu bili jednaki za cijelo
podruje. Bilisu manje strogi za provincije, no u Utici (sjeverna
Afrika, grad blizuKartage) sudac je morao posvjedoiti da su opeke
nainjene petgodina prije upotrebe tako da su dovoljno suhe.O
rimskoj arhitekturi i urbanizmu najvie saznajemo od jednoga
oddvojice najpoznatijih rimskih arhitekata - ve spomenutog
VitruvijaVitruvijaVitruvijaVitruvijaVitruvija.
2.3. Vitruvije, Apolodor, Hadrijan / Vitruvius, Apollodorus,
HadrianMarcus Vitruvius Pollio Marcus Vitruvius Pollio Marcus
Vitruvius Pollio Marcus Vitruvius Pollio Marcus Vitruvius Pollio
nije poznat po profesionalnom radu (osimdetaljno opisane bazilike
za Fano, danas nepoznate), nego po jedi-nome i jedinstvenom
sauvanom djelu iz antike, pisanom od stru-njaka, koje govori o
arhitekturi kao umjetnosti, a opisuje i njezinutehniku sastavnicu.U
djelu De architectura libri decem 2 pod utjecajem je naela
helenis-tikog arhitekta kasnog III. stoljea pr. Krista. Ponegdje
spominjekonstrukcijske elemente luka i svoda, preuzete od Etruraca,
a uVitruvijevo su se vrijeme uglavnom primjenjivali za
openamjenskegraevine i kasnije omoguili rimskoj arhitekturi puni
razvoj.Vitruvije ivi u vrijeme Cezara i Augusta. Potonjemu i
posveujesvoje djelo, pisano vjerojatno oko 15. g. pr. Krista. U
djelu spominjesva imena klasike, veinom grka i helenistika.
SL. SL. SL. SL. SL. 9. Most na Dunavu -reljef s Trajanova
stupaFG.FG.FG.FG.FG. 9. The bridge across theDanube - relief on
TrajansColumn
SL.SL.SL.SL.SL. 8. Dio Trajanova mostana Dunavu - prikaz
narimskom novcuFG.FG.FG.FG.FG. 8. Part of TrajansBridge on the
Danube -shown on a Roman coin
2 Vitruvije, 1951.
TihomirHighlight
-
Pag. 121-136 Vol.8(2000), No.2(20) PROSTOR
129
M. Vilii: Arhitekt i njegov nacrt... III.
Navodimo sadraje pojedinih knjiga.I. Odgoj arhitekata, temelji
arhitekture, planovi koji se sastoje
od tlocrta, vertikalne projekcije - prikaza proelja ili presjeka
-i perspektivne slike (upravo kao i danas), euritmija,
simetrija,situirana graevina s obzirom na osunanost,
ekonominostgraenja, podjela arhitekture koja je u Vitruvijevo
vrijeme obuh-vaala graenja satova i strojeva, uz izgradnju
privatnih i javnihgraevina, fortifikacijskih i religijskih,
urbanistiki smjetaj poje-dinih graevina s obzirom na izloenost
suncu i vjetrovima, izborgradilita za javne radove...
II. Razvoj stambene arhitekture od prapovijesti, graevni
mate-rijali: opeka, pijesak, kre i posebna vrsta pijeska koji
neobinodjeluje, ima ga kod Baja i na gradskim poljima oko Vezuva, a
...skreom i zidnim kamenom ne samo da prua vrstou grad-njama, nego
otvrdnu i nasipi pod vodom, kada se gradi u moru(to je graevni
materijal koji je omoguio kasnijoj rimskoj arhi-tekturi primjenu
enormno velikih konstrukcija), kamen i kame-nolomi, tipovi zia,
drvena graa...
III. Simetrija i osnovni tipovi hramova, njihova izgradnja,
stupovniredovi...
IV. Postanak stupovnih redova, ornamenti, modul - pod
grkimnazivom embates, strane svijeta pri gradnji hramova, neki
po-sebni arhitektonski detalji, etrurski tip hrama i razlike
premagrkome...
V. Projektiranje javnih prostora - foruma, bazilika, vijenica,
kaza-lita, trijemovi i etalita, terme s detaljnim opisom
podnogagrijanja toplim zrakom (hipokaustum), palestre i luke...
VI. Gradnja privatnih kua, njihov poloaj...VII. Izvedba,
priprema i upotreba graevnog materijala...VIII. Voda, vodovodi,
cisterne, zdenci...IX. Zvijezde, Mjesec i Sunce, astronomija i
astrologija, sunani i
drugi satovi...X. Razliiti strojevi: za dizanje, crpljenje vode,
crpke i ratne sprave
za napad i obranu...Veina knjiga, njih sedam, govore iskljuivo o
arhitekturi, osma jeposveena hidraulici, deveta izradbi satova, a
deseta izradbi stroje-va, iz ega se jasno vidi dijapazon djelovanja
rimskog arhitekta.Za razliku od teoretiara Vitruvija, drugi je
najpoznatiji rimski arhi-tekt poznat po arhitektonskim ostvarenjima
iako je i on pisao onekim svojim radovima.Apolodor iz
DamaskaApolodor iz DamaskaApolodor iz DamaskaApolodor iz
DamaskaApolodor iz Damaska, arhitekt imperatora Trajana,
najpoznatiji jearhitekt ne samo carskog vremena nego i rimskog
razdoblja uope.Trajan dolazi na vlast nakon dinastije Flavijevaca,
u doba najveegprocvata Rimskog Carstva. Kao izvanredan organizator
Trajan jeza dvadesetak godina vladavine uvrstio granice pobijedivi
Daanei Parte, koji su ugroavali granice sjeverno od Dunava i
istonogdijela Carstva.Od cara nekoliko godina mlai Apolodor (60 -
oko 130. g.) postaoje ve u poetku Trajanove vladavine ne samo
njegov arhitekt vepratilac i savjetnik za sve tehnike pothvate to
ih je Trajan podu-zimao u miru i ratu - sve je to bila, prema
Vitruviju, zadaa arhitekta.
TihomirHighlight
TihomirHighlight
-
M. Vilii: Arhitekt i njegov nacrt... III. Pag.
121-136Vol.8(2000), No.2(20)PROSTOR
130
Apolodor je podrijetlom iz zemlje bogate kulturne batine -
Sirije.Tu su se od davnine ukrtavali utjecaji, dodirivali umjetniki
pravciIstoka, Zapada i Juga. Bio je tipian arhitekt helenizma, s
razvijenim,gotovo grkim osjeajem za mjeru.Poetkom II. stoljea
Apolodor prati Trajana u sastavu njegovihlegija u borbu protiv
Daana, sjeverno od Dunava. Tom prilikomprolazi naim dananjim
podrujem. Apolodor odreuje lokacijenaselja uzdu Dunava, probija put
kroz erdap i podie spomenutimost (101 - 102. g.), o emu svjedoi
navedena Trajanova tabula.O tome mostu kod eljeznih vrata napisao
je, naalost izgubljen,spis. Djelomino je sauvan njegov drugi spis o
spravama za opsje-danje, koje je predlagao kao bre i pokretljivije
od prijanjih. Spiso umijeu opsjedanja - Poliorketika napisao je
Trajanova nasljedni-ka Hadrijana. Jo za Trajana poboljao je
vatrogasne sprave. Naime,usporedno s izgradnjom vodovoda do Rima
unapreivala se i vatro-gasna sluba.Trajanov stup podigao je 114.
godine usred Trajanova foruma,svoga najveeg djela.Na stupu je
prikazan - kako je ve spomenuto - cijeli ratni pohod naDaane.Forum
Romanum bio je najstariji sredinji rimski trg, mjesto gdjesu
putujui trgovci prodavali robu, noili te hranili i napajali
konje.Postao je to glavni reprezentativni prostor Rima, s javnim
zgrada-ma, hramovima, bazilikama, kurijama, rostrama... a trgovanje
sepremjeta u sporedne ulice. Cezar uz taj najstariji trg podie
noviForum Iulium, jo prostraniji forum podie August, pa
Vespazijan(Forum mira), te Nerva. Poetkom Trajanove vladavine inilo
seda je izgraen sav sredinji dio grada jer su carski forumi
dopiraligotovo do padina visokog breuljka Kvirinala. Niz tih
carskih forumavelianstvenom je koncepcijom nadmaio Trajanov forum,
Apolo-dorovo djelo na terenu veliine 210 x 160 m, zadirui velikim
dijelomu breuljak. Bio je to i veliki inenjerski zahvat u teren,
iskopan do38 m dubine, i niveliran. Tako se najvei i najraskoniji
Trajanovforum smjestio u produetku carskih foruma kao majestetini
nizotvorenih i zatvorenih prostora, sa stupom pobjede, te kao
helenis-tiki forum u oitoj kontradikciji sa starim, prostorno
neorganizira-nim Forumom Romanumom.Apolodoru se takoer pripisuje
izgradnja Trajanovih terma, trijum-falnoga Trajanova luka u Anconi,
Odeona i Gimnaziona u Rimu, avjerojatno je sudjelovao i u izgradnji
rimske luke Ostije.Pripisuju mu se i neke graevine iz vremena
vladavine Hadrijana:Hadrijanov cirk i neki drugi. To ba nije
vjerojatno jer je poznatoda je pao u nemilost Trajanova posinka i
nasljednika Hadrijana.
SL. SL. SL. SL. SL. 10. Reljefi s TrajanovastupaFG.FG.FG.FG.FG.
10. Reliefs on TrajansColumn
-
Pag. 121-136 Vol.8(2000), No.2(20) PROSTOR
131
M. Vilii: Arhitekt i njegov nacrt... III.
Rimski povjesniar Dion Cassius izvjetava da je Apolodor
pov-ri-jedio slikarsku ambiciju i tatinu budueg vladara jer se u
Trajano-voj prisutnosti okomio na Hadrijana rekavi mu da ode
slikati svojebundeve. Jo ga je vie povrijedio drugom prilikom, kada
mu jeHadrijan poslao nacrt (to, uostalom, potvruje da se
Hadrijandoista aktivno bavio projektiranjem) za hram Venere i Rome.
Tomje prilikom Apolodor primijetio kako je prevelikima predvidio
ki-pove unutar hrama, jer kad bi se oni uspravili, probili bi
krov.Zbog tih uvreda Hadrijanovih likovnih ambicija, obavjetava
nasDiodor, nekoliko godina kasnije car je dao ubiti Apolodora.
Premadrugim izvorima, Apolodor je bio samo prognan i opet je 129.
godineaktivan u Rimu. Taj je veliki arhitekt zacrtao liniju
izgradnje kasnijerimske arhitekture, koja se velikim dijelom
realizira u duhu njegovihradova.Velikog vladara i velikog putnika
koji je obiao sav svoj imperij,poznavatelja i oboavatelja
umjetnosti i velikoga graditelja Hadri-jana mnogi uvrtavaju u
arhitekte i pripisuju mu gotovo sva djelanjegova razdoblja:
mauzolej (danas Castel Angelo) i most koji vodido njega; grandioznu
vilu u Tivoliju, pa ak i najpoznatije i najsau-vanije djelo rimske
arhitekture - Panteon. Dvadesete godine pr.Krista na tom je mjestu
Agripa izgradio prve rimske terme, izgorjeleoko 100. g. Preostali
se dio terma - portik dananjeg Panteona,zadrava, mijenja mu se
orijentacija i dograuje rotonda te velikakupola na krunom tlocrtu,
ija je visina jednaka promjeru tlocrta.Bio je to golemi sredinji
prostor, iji raspon kupole nisu premailaostvarenja ni Bizanta ni
renesanse - sve do XIX. stoljea. Premanekim izvorima, osnovu
Panteona izradio je arhitekt Valerije izValerije izValerije
izValerije izValerije izOstijeOstijeOstijeOstijeOstije.Zna se ime
jo jednoga Hadrijanova arhitekta:
DekrijanaDekrijanaDekrijanaDekrijanaDekrijana, navodnosreivaa
projekta Hadrijanova mauzoleja.Svi suvremenici i ostali stari
autoriteti opisuju Hadrijana kao osobupotpuno upuenu u znanost i
umjetnost. Sa svojih putovanja dono-sio je umjetnika djela, divio
se grkoj umjetnosti i otpremao mnogemlade umjetnike na studij u
Atenu. U tom je gradu podigao nekolikograevina. Bio je jedan od
najsvestranijih i najzanimljivijih likovarimske povijesti.Poznata
su i druga imena rimskih arhitekata. Vitruvije spominjesuvremenika
poznatog vojskovoe Marija (155 - 86. pr. Krista)
G.G.G.G.G.MucijaMucijaMucijaMucijaMucija i neke svoje suvremenike:
M. AurelijaM. AurelijaM. AurelijaM. AurelijaM. Aurelija, P.
MinidijaP. MinidijaP. MinidijaP. MinidijaP. Minidija i G. KorG.
KorG. KorG. KorG. Kor-----nelijanelijanelijanelijanelija.Iz drugih
izvora saznajemo da je na pregraenom Augustovu hramu- gradu
Puteolisu (danas katedrala S. Procula) upisano ime arhi-tekta L.
Cocceiusa AuctusaL. Cocceiusa AuctusaL. Cocceiusa AuctusaL.
Cocceiusa AuctusaL. Cocceiusa Auctusa.
SL.SL.SL.SL.SL. 11. Ploa s natpisom nazidu kazalita u
Pompejima:M ARTORIUS M L PRIMUSM ARTORIUS M L PRIMUSM ARTORIUS M L
PRIMUSM ARTORIUS M L PRIMUSM ARTORIUS M L
PRIMUSARCHITECTUSARCHITECTUSARCHITECTUSARCHITECTUSARCHITECTUSFG.FG.FG.FG.FG.
11. Plaque withinscription on the wall ofthe theatre in Pompei:M
ARTORIUS M L PRIMUSARCHITECTUS
-
M. Vilii: Arhitekt i njegov nacrt... III. Pag.
121-136Vol.8(2000), No.2(20)PROSTOR
132
U Augustovo doba graditelj Kokcej Kokcej Kokcej Kokcej Kokcej
pretvorio je Lukrinsko jezero uzaljev; Monije Dat bio je graditelj
vodovoda u Cherchellu, a FrontinFrontinFrontinFrontinFrontinje bio
graditelj vodovoda u I. stoljeu.Poznata su imena rimskih graditelja
koji djeluju u Ateni, prije
svihKosucijevoKosucijevoKosucijevoKosucijevoKosucijevo. Za
PiziPiziPiziPiziPizissssstrata trata trata trata trata je 530. g.
zapoet dorski hram Zeusa Olim-pijskog ispod Akropole, 400 godina
kasnije izgraen je kao prvihram na tlu Grke, s vanjskom kolonadom
korintskih stupova (nika-da potpuno dovren).Marko Marko Marko Marko
Marko i Gaj StalijeGaj StalijeGaj StalijeGaj StalijeGaj Stalije
obnovili su atenski Odeon, poruen tijekomMitridatova rata.Kao to
rimski arhitekti grade u Ateni, tako i grki arhitekti grade uRimu.
Treba istaknuti grkog arhitekta Hermodora Hermodora Hermodora
Hermodora Hermodora s otoka Salami-ne, koji je u II. stoljeu pr.
Krista, nakon zauzea Grke, izgraivaoRim u mramoru: Jupiterov hram,
Junonin i Mrtov hram, djela kojasu uzor heleniziranja rimske
arhitekture.
3. O rimskim arhitektima / On Roman architectsto o radu rimskih
arhitekata saznajemo iz starih izvora? Najviesaznajemo od
Vitruvija, ali i od drugih pisaca. Oni nam priopavajuda su osim
osnovnih arhitektonskih zadataka - projektiranja i izved-be
otvorenih i zatvorenih prostora foruma, bazilika, kurija, hra-mova,
teatara, amfiteatara, terma, palestara, cirkusa,
stambenearhitekture ... izraivali planove opsada, projekte ratnih
sprava,vojnih logora, cesta, mostova, vodovoda, drenae... radove iz
djelo-kruga dananjih graevnih i vojnih inenjera.Drava bi za javne
zgrade naruila od arhitekta izradbu projektnogelaborata: nacrta ili
modela, s tehnikim opisom i predraunom.Graenje je izvodio
poduzetnik, koji bi pola svote honorara dobiounaprijed, ali je za
posao morao dati materijalno jamstvo. Tijekomradova nadzor nad
gradnjom vodili su mensores aedificium, a na-kon zavretka radova
dravna bi komisija preuzela graevinu.O odgoju arhitekata najvie
saznajemo od VitruvijaVitruvijaVitruvijaVitruvijaVitruvija. U prvoj
knjizinavodi:...Obrazovanje arhitekata mora se sastojati od vie
nauka i razliitih znanja jerarhitekt treba ocjenjivati i vrijednost
djela koja potiu iz drugih vjetina. Arhi-tektura se sastoji od
prakse i teorije. Praksa je sposobnost steena trajnomvjebom. Njome
se, prema priloenom nacrtu rukama gradi djelo od ma kakvegradnje.
Teorija je onaj dio koji na osnovi zakona proporcije umije dokazati
irastumaiti zakone izgraena djela. Zato oni arhitekti koji su
nastojali bez znan-stvenih studija postati vjeti samo u runom radu
nisu mogli postii priznanjeza svoje napore... Prema tome, arhitekt
mora biti i nadaren i prijemljiv za nauk.Ni talent bez nauka, ni
nauk bez talenta ne mogu stvoriti savrena umjetnika...
Vitruvije zatim nabraja koja su sve znanja potrebna arhitektu.
Tosu pismenost, vjetina crtanja, poznavanje geometrije,
povijesti,filozofije i glazbe, a ne smije biti neznalica ni u
medicini, pravu,astrologiji. Primjerice, on kae i ovo:...Filozofija
oplemenjuje arhitekta i ne doputa mu biti uobraen, naprotiv, onaod
njega zahtijeva da bude skroman, poten i bez pohlepe za novcem. To
je vrlovano jer se doista ne moe stvoriti nijedno djelo bez potenja
i savjesnosti...... kad je, dakle, taj nauk bogat i pun tolikih
razliitih i mnogostrukih znanja,mislim da se arhitektima s pravom
mogu priznati samo oni koji su se od dje-tinjstva penjali
stepenicama razliitih disciplina, hranili se znanjima vie naukai
vjetina dok se nisu popeli do najvieg hrama - do arhitekture...Ipak
ne saznajemo na koji su se nain u Vitruvijevo vrijeme obra-zovali
arhitekti. Jesu li postojale kole ili se naukovanje
provodiloegrtovanjem u arhitektonskim radionicama? Prema
Lampridiju,rimskom povjesniaru iz IV. stoljea, saznajemo da je
vladar Alek-
SL.SL.SL.SL.SL. 12. Marcus VitruviusPollioFG. FG. FG. FG. FG.
12. Marcus VitruviusPollio
SL. SL. SL. SL. SL. 13. Apolodor izDamaskaFG.FG.FG.FG.FG. 13.
Apollodorus ofDamascus
SL.SL.SL.SL.SL. 14. Car HadrijanFG.FG.FG.FG.FG. 14. Emperor
Hadrian
-
Pag. 121-136 Vol.8(2000), No.2(20) PROSTOR
133
M. Vilii: Arhitekt i njegov nacrt... III.
sandar Severus poetkom III. stoljea ustanovio neku vrstu kolaza
mnoge struke, pa tako i za arhitekturu. U njima su uitelji
biliplaeni u naravi. Stoga su u te kole djecu mogli slati i
siromanipuani.Prema jednom Dioklecijanovu ediktu iz 301. g. uitelji
arhitektureplaeni su, dodue, malo manje od uitelja jezika, retorike
i prava,ali vie od uitelja itanja i aritmetike. Napokon,
Konstantinov edikt(306 - 337) opisuje tog vladara kao velikog
planera izgradnje, za tonije imao dovoljno strunjaka, pa tim
ediktom nareuje da se i unajudaljenijim provincijama osnuju
arhitektonske kole u kojimabi se putem prakse izobraavali studenti
oko 22. godine ivota. Nastudij bi ih privukli izgledi za nagrade i
povlastice.O istom problemu govore i dva kasnija edikta, onaj iz
337. i drugi iz344. g. Vegecije, rimski pisac iz IV./V. stoljea
navodi da u Rimu nje-gova vremena djeluje mnotvo arhitekata, to je
rezultat mjera kojeje uveo Konstantin.Opsene izgradnje u Carstvu
nema - barem ne u Rimu. S razvojemuvjeta pojavljuju se novi
nositelji povijesti, kulture i umjetnosti,nastaju novi drutveni
odnosi. Kao to je helenizam izbrisao gra-nice nacionalnih kultura,
umjetnosti i arhitekture te utro put rim-skome univerzalnom izrazu
- tako sada rimski izraz ne poznajenacionalnih granica i u Europi
stvara podlogu za razvoj jedinstveneumjetnosti srednjeg vijeka.
-
M. Vilii: Arhitekt i njegov nacrt... III. Pag.
121-136Vol.8(2000), No.2(20)PROSTOR
134
Literatura Bibliography
1. Anderson, W. J. - Spiers, R. Ph.Anderson, W. J. - Spiers, R.
Ph.Anderson, W. J. - Spiers, R. Ph.Anderson, W. J. - Spiers, R.
Ph.Anderson, W. J. - Spiers, R. Ph. (1905), Architektur von
Griechenland undRom, Leipzig
2. Babi, Lj.Babi, Lj.Babi, Lj.Babi, Lj.Babi, Lj. (1944), Oblici
umijea, Zagreb3. Bossert, H. T.Bossert, H. T.Bossert, H. T.Bossert,
H. T.Bossert, H. T. (1922), Architektur - Zeichnungen, Berlin4.
Briggs, M. S.Briggs, M. S.Briggs, M. S.Briggs, M. S.Briggs, M. S.
(1927), The Architect in History, Oxford5. Burchardt, J.Burchardt,
J.Burchardt, J.Burchardt, J.Burchardt, J. (1878), Geschichte der
Renaissance in Italien, Stuttgart6. Choisy, A.Choisy, A.Choisy,
A.Choisy, A.Choisy, A. (1899), Historie de larchitecture 1, Paris7.
Deroko, A.Deroko, A.Deroko, A.Deroko, A.Deroko, A. (1962),
Arhitektura starog veka, Beograd8. Dobrovi, L. N.Dobrovi, L.
N.Dobrovi, L. N.Dobrovi, L. N.Dobrovi, L. N. (1951), Urbanizam kroz
vekove, Stari vek, Beograd9. Durm, J.Durm, J.Durm, J.Durm, J.Durm,
J. (1910), Die Baustile: Etrusker-Rmer, Leipzig
10. *************** (1959 - 1966), Enciklopedija likovnih
umjetnosti, Zagreb11. Flecher, B.Flecher, B.Flecher, B.Flecher,
B.Flecher, B. (1946), A History of Architecture, London12.
Giglioli, P. Q.Giglioli, P. Q.Giglioli, P. Q.Giglioli, P.
Q.Giglioli, P. Q. (1935), LArte Etrusca, Milano13. Grubii,
S.Grubii, S.Grubii, S.Grubii, S.Grubii, S. (1968), Biblija,
Zagreb14. Gurlitt, C.Gurlitt, C.Gurlitt, C.Gurlitt, C.Gurlitt, C.
(1902), Geschichte der Kunst I., Stuttgart15. Hamlin, T.Hamlin,
T.Hamlin, T.Hamlin, T.Hamlin, T. (1953), Architecture through the
Ages, New York16. Hauser, A.Hauser, A.Hauser, A.Hauser, A.Hauser,
A. (1962), Socijalna istorija umetnosti i knjievnosti, Beograd17.
*************** (1959), Herodotova istorija, Novi Sad (prev. M.
Arseni)18. Hoernes, M.Hoernes, M.Hoernes, M.Hoernes, M.Hoernes, M.
(1890), Urgeschichte der Bilden Kunst in Europa, Wien19.
JungJungJungJungJung (1883), Leben und Sitten der Rmer, Prag20.
Lbke, W. - SemrauLbke, W. - SemrauLbke, W. - SemrauLbke, W. -
SemrauLbke, W. - Semrau, Die Kunst der Altertums21. Maiuri,
A.Maiuri, A.Maiuri, A.Maiuri, A.Maiuri, A. (1960), Pompeji,
Novara22. Marasovi, J. - Marasovi, T.Marasovi, J. - Marasovi,
T.Marasovi, J. - Marasovi, T.Marasovi, J. - Marasovi, T.Marasovi,
J. - Marasovi, T. (1968), Dioklecijanova palaa, Zagreb23. Mauduit,
J. A.Mauduit, J. A.Mauduit, J. A.Mauduit, J. A.Mauduit, J. A.
(1961), 40.000 godina moderne umjetnosti (Paris, 1954),
Zagreb24. Neuburger, A.Neuburger, A.Neuburger, A.Neuburger,
A.Neuburger, A. (1919), Technik des Altertums, Leipzig25. Perrot,
G. - Chipiez, Ch.Perrot, G. - Chipiez, Ch.Perrot, G. - Chipiez,
Ch.Perrot, G. - Chipiez, Ch.Perrot, G. - Chipiez, Ch. (1877),
Historie de lart dans lantiquuite, Paris26. Petrovi, .Petrovi,
.Petrovi, .Petrovi, .Petrovi, . (1967), Teoretiari proporcija,
Beograd27. *************** (1931), Propylaen Weltgeschichte I.,
Berlin28. Robb, D. M. - Garrison, J. J.Robb, D. M. - Garrison, J.
J.Robb, D. M. - Garrison, J. J.Robb, D. M. - Garrison, J. J.Robb,
D. M. - Garrison, J. J. (1953), Art in the Western World, New
York29. Schuchardt, C.Schuchardt, C.Schuchardt, C.Schuchardt,
C.Schuchardt, C. (1919), Alteuropa, Strassburg - Berlin30. Sewall,
J. I.Sewall, J. I.Sewall, J. I.Sewall, J. I.Sewall, J. I. (1953), A
History of Western Art, New York31. Springer, A.Springer,
A.Springer, A.Springer, A.Springer, A. (1929), Kunstgeschichte I.,
Leipzig32. Tarchi, U.Tarchi, U.Tarchi, U.Tarchi, U.Tarchi, U.
(1936), LArte Etrusco-Romana, Milano33. Vitruvije, M. P.Vitruvije,
M. P.Vitruvije, M. P.Vitruvije, M. P.Vitruvije, M. P. (1951), Deset
knjiga o arhitekturi, Sarajevo (prev. M. Lopac)34. ***************
(1929 - 1937), Wasmuths Lexicon der Bukunst, Berlin35. Watterson,
J.Watterson, J.Watterson, J.Watterson, J.Watterson, J. (1950),
Architecture, New York36. Woermann, K.Woermann, K.Woermann,
K.Woermann, K.Woermann, K. (1929), Geschichte der Kunst, I.,
Leipzig37. Wooley, C. L.Wooley, C. L.Wooley, C. L.Wooley, C.
L.Wooley, C. L. (1966), Poeci civilizacije, (London, 1963),
Zagreb
TihomirHighlight
TihomirHighlight
TihomirHighlight
-
Pag. 121-136 Vol.8(2000), No.2(20) PROSTOR
135
M. Vilii: Arhitekt i njegov nacrt... III.
We do not know the origin of the mysterious people - the
Etruscans, but ar-chitectural structures and forms support the
hypothesis that they came fromAsia Minor.Their language is unknown,
although their script has been read. The longestpreserved text in
Etruscan is on a cloth wrapped around an Egyptian mummyfrom
Alexandria, today in the Archaeological Museum in Zagreb. This
text, liberlinteus Zagrabiensis, cannot be understood although the
script has been read.No one knows which group of languages it
belongs to.We can therefore learn about the Etruscans - as about
many other past cultures- from remaining monuments and artworks,
most of them sepulchral, and fromthe remains of their cities.The
Etruscans played an important role in the development of
architecturalstructures because they used the arch, vault and dome,
which their successorson the Apennine Peninsula - the Romans -
advanced in their splendid feats ofengineering.These elements can
be found in Etruscan tombs, which repeated the shape oftheir
houses. The urns in which they kept the ashes of their dead were
alsomade to show - like models - their temples or houses. We know
elements ofEtruscan religion, prophecies and rituals during
planning cities.
The second part of the paper gives us a brief history of the
development ofRome with emphasis on how architecture with a Roman
stamp developedthroughout the Empire, from Britain to North Africa,
from Spain to the Euphrates.There was a prevalent use of the same
basic building material, the same systemof construction, the same
structures, the same kinds of buildings - all of thembuilt on a
monumental scale to reflect the greatness and might of Rome.The
basic construction material was marble; stone, bricks and wood
weresupplementary building materials - and there was also a broad
use of the newRoman concrete that enabled the construction of
immense arches, vaults anddomes throughout the Empire. Vaults based
on the structure of the arch, espe-cially the groin vault that was
supported on only four points, were used toshape various kinds of
structures that stretched in all three dimensions. Al-most all
architectural development in the next thousand years was based
onthat principle.Most of the text is about architects, many of them
already very well known,their work, their social position,
education, preserved designs and town plan-ning.We learn most about
Roman architecture and town planning from the mostfamous Roman
architects - Vitruvius, Apollodorus and Hadrian. Vitruvius wroteDe
architectura libri decem, a unique book from the period of
Antiquity by anexpert who wrote about architecture as an art, but
also described its technicalside. He wrote about educating
architects, the foundations of architecture, plans,development of
residential architecture, building materials, types of
buildings,about columns, orders and ornamentation, designing public
spaces, buildingmanagement, astronomy and astrology, building
machines.In addition to basic architectural tasks architects also
designed war machinesfor use in sieges, military camps, roads,
bridges, aqueducts, drainage. Vitruviusalso emphasised the need for
literacy, drawing skills, knowledge of geometry,history,
philosophy, music, and said that the architect must not be ignorant
ofmedicine, law and astrology.Constantines (310-337) Edict shows
that this Roman emperor was a great de-velopmental planner. He did
not have enough experts to bring about his ideas,so he commanded in
this edict that architectural schools were to be opened ineven the
remotest provinces to educate students of about 22 years old.
Theywere to be attracted to studies by the promise of prizes and
privileges. He spokeabout this problem later, too. The Roman writer
Vegetius, at the turn of the 4thinto the 5th century, said that
Rome had many educated architects as a resultof the measures
started by Emperor Constantine.
Melita Vilii
Summary Saetak
The Architect and his Design in the Ancient WorldIII. Etruria,
Rome
-
136
M. Vilii: Arhitekt i njegov nacrt... III. Pag. 121-136
PROSTORISSN 1330-0652CODEN PORREVUDK UDC 71/72GOD. VOL.
8(2000)BR. NO. 2(20)STR. PAG. 121-288ZAGREB, 2000.srpanj-prosinac
July-December
Prof. dr. sc. Melita Vilii,Melita Vilii,Melita Vilii,Melita
Vilii,Melita Vilii, dipl. ing. arh. dugogodinja je redovita
profesoricaArhitektonskog fakulteta u Zagrebu, predavaica i
pedagoginja, konzervatorica iprojektantica, lanica - suradnica
HAZU; umirovljena 1978. godine. U strunimasopisima i zbornicima
objavila je niz znanstvenih i strunih lanaka, suraivalaje u
Enciklopediji likovnih umjetnosti. Autorica je desetak
arhitektonskih projekatai dobitnica pet nagrada za svoje natjeajne
radove. Velik dio znanstvenog interesaposvetila je izvaneuropskim
kulturama. U sklopu hrvatskog graditeljskog naslijeaosobitu je
pozornost pridala gradu Senju i obnovi kule Nehaj.
Prof. Melita Vilii,Melita Vilii,Melita Vilii,Melita Vilii,Melita
Vilii, Ph. D., Arch. Eng., has for many years been professor at
theFaculty of Architecture in Zagreb. She is a lecturer and
teacher, an architect-conservationalist, a writer and designer,
associate member of the Croatian Aca-demy of Sciences and Arts. She
retired in 1978. She has published many researchand professional
papers in professional journals and collections and is a
contri-butor to the Encyclopaedia of Fine Arts. She made several
architectural designesand won five competition works. She has
devoted much of her scholarly interestto non-European cultures. In
the Croatian architectural heritage she devotedspecial attention to
the town of Senj and renewal of Nehaj Castle.
Biografija Biography