-
PR
O
S
T
O
R
ZNANSTVENI ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAMA SCHOLARLY JOURNAL
OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING
19 [2011] 1 [41]
ISSN 1330-0652CODEN PORREVUDK | UDC 71/7219 [2011] 1
[41]1-2801-6 [2011]
SVEUILITE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTETUNIVERSITY OF ZAGREB,
FACULTY OF ARCHITECTURE
POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT
146-157 Nikolina Vezili StrmoAndrej UchytilKarin erman
Znanstveni prilozi Scientific Papers
Stvaralaka metoda arhitekta Borisa Krstulovia na primjeru
stambene zgrade na Petretievu trgu u Zagrebu
Prethodno priopenjeUDK 72.011 (497.5 Zagreb) Krstulovi,
Boris
Architect Boris Krstulovis Design Method as Applied on his
Residential Building on Petreti Square in Zagreb
Preliminary CommunicationUDC 72.011 (497.5 Zagreb) Krstulovi,
Boris
-
Sl. 1. B. Krstulovi: Stambena etverokatnica, Petretiev trg 2,
1960., pogled s jugozapadaFig. 1 B. Krstulovi: Residential
four-storey building, 2 Petreti Square, 1960, southwest view
-
Znanstveni prilozi | Scientific Papers 19[2011] 1[41] PROSTOR
147
Nikolina Vezili Strmo1, Andrej Uchytil2, Karin erman2
Stvaralaka metoda arhitekta Borisa Krstulovia na primjeru
stambene zgrade na Petretievu trgu u Zagrebu
Architect Boris Krstulovis Design Method as Appliedon his
Residential Building on Petreti Square in Zagreb
hrvatska poslijeratna arhitekturaKrstulovi, BorisPetretiev trg,
Zagrebstambena arhitekturastvaralaka metoda
lanak prikazuje stvaralaku metodu arhitekta Borisa Krstulovia,
koja se, premda karakteristina za cjelokupan njegov opus, analizira
u radu na primjeru stambene zgrade na Petretievu trgu u Zagrebu iz
1960. godine. Zgrada se situi-ra unutar hrvatskih i svjetskih
arhitektonskih tokova, pri emu se uoava linija zagrebake kole
arhitekture, kao i kritika asimilacija svjetskih gibanja, a to
rezultira otklonom od tadanje produkcije i nastankom antologijskog
djela.
Although characteristic for his entire oeuvre, Boris Krstulovis
design method is analyzed in this paper in relation to the 1960
residential building on Petreti Square in Zagreb. Placed within
Croatian and international architectural trends the building
reveals features of the Zagreb school of architecture. It shows the
architects critical assimilation of world trends, distance from the
current pro-duction and the creation of an anthological work.
Croatian post-war architectureKrstulovi, BorisPetreti Square,
Zagrebresidential architecturedesign method
1 Sveuilite u ZagrebuGraevinski fakultetHR - 10000 Zagreb,
Kaieva 262 Sveuilite u ZagrebuArhitektonski fakultetHR - 10000
Zagreb, Kaieva 26
Prethodno priopenjeUDK 72.011 (497.5 Zagreb) Krstulovi,
BorisTehnike znanosti / Arhitektura i urbanizam2.01.04 - Povijest i
teorija arhitekture
i zatita graditeljskog naslijealanak primljen / prihvaen: 11. 4.
2011. / 9. 6. 2011.
1 University of ZagrebFaculty of Civil EngineeringHR - 10000
Zagreb, Kaieva 262 University of ZagrebFaculty of ArchitectureHR -
10000 Zagreb, Kaieva 26
Preliminary CommunicationUDC 72.011 (497.5 Zagreb) Krstulovi,
BorisTechnical Sciences / Architecture and Urban Planning2.01.04 -
History and Theory of Architecture
and Preservation of the Built HeritageArticle Received /
Accepted: 11. 4. 2011. / 9. 6. 2011.
-
148 PROSTOR 1[41] 19[2011] 146-157 N. VEZILI STRMO, A. UCHYTIL,
K. ERMAN Stvaralaka metoda arhitekta Znanstveni prilozi |
Scientific Papers
UVODINTRODUCTION
Graenje nije samo gomilanje materija-la i novih oblika, ono je
profinjeni posao misli i senzibiliteta, ljubavi i osjeaja, te
marljivog istraivanja svega to je prethodilo.1
Ove su rijei najbolji uvod za sagledavanje arhitektonskog opusa
i stvaralake metode arhitekta Borisa Krstulovia. Svako
Krstulo-vievo djelo savren je funkcionalni sklop, ali pritom i
neosporan estetski domet i doivljaj koji ne gubi na snazi i
uvjerljivosti ni nakon niza godina. Rezultat je to autorove
specifine stvaralake metode prema kojoj istom stu-dioznou pristupa
svakom aspektu djela, svakoj temi i zadatku, pri emu se otkriva
ja-sna linija logike zagrebake kole arhitek-ture. U svome
dugogodinjem radu Boris Krstulovi nije se ustruavao prihvatiti
nijed-nog zadatka, bez obzira na njegov sadraj, teinu, veliinu,
lokaciju, funkciju ili svrhu. Njegova tenzija pozitivnog odnosa
prema projektu proizlazi iz uvjerenja da nije bitno to arhitekt
radi, nego kako radi, te da pro-fesionalac ne bira sadraj, nego
treba da od-govori na istoj razini svim potrebama koje, jasno,
spadaju unutar njegova poziva.2 Sli-jedom ovakvog razmiljanja autor
ostvaruje bogat i iznimno raznolik opus: od stolca do tvornice, od
kioska do crkve ili kazalita. Osim zgrada za Elektru u Osijeku i
Varadinu, po kojima je Boris Krstulovi najpoznatiji strunoj i iroj
javnosti i za koje je dobitnik velikog broja strukovnih nagrada i
priznanja3 - vrlo je zanimljiv i njegov stambeni opus, po-sebice
onaj nastao krajem pedesetih i poet-
kom ezdesetih godina 20. stoljea. Upravo tom razdoblju, ujedno i
dobu poetka auto-rove profesionalne karijere, pripada i stam-bena
etverokatnica na Petretievu trgu u Zagrebu, na kojoj se mogu
plastino sagleda-ti i prezentirati glavni momenti i karakteri-stike
njegove stvaralake metode.
ARHITEKTONSKO DJELO - KREATIVAN ODRAZ SVOGA VREMENA
A WORK OF ARCHITECTURE - CREATIVE REFLECTION OF ITS TIME
Oblici arhitekture podvrgnuti strogoj estet-skoj analizi
pokazuju da pojedina faza razvo-ja ljudskog drutva kreira pod
specifinim uvjetima naroite oblike, koji su funkcionalni odraz
ivotnog sadraja, tj. odraz osnovnih odnosa u strukturi ljudskog
drutva.4
Kako Mohorovii u svojoj teoriji 1947. godi-ne istie,
arhitektonsko je djelo odraz doba u kojem nastaje. Kreativan odraz,
naravno, ak-tivan, pa moda ak i kritian, no svojim vre-menom
zasigurno duboko informiran i defini-ran. Kako bi se ispravno
razumjelo i valo-riziralo djelo, potrebno je stoga poznavati
drutvene prilike, financijske mogunosti i tehnoloka dostignua
vremena u kojem ono nastaje. Danas, s odmakom od vie od pola
stoljea od nastanka Krstulovieve stambene etverokatnice, treba se
prisjetiti ozraja i okolnosti poslijeratnog vremena na prostoru
Hrvatske te sagledati kako su se one postup-no mijenjale, dovodei
do prilika u kojima nastaje promatrana Krstulovieva zgrada.
1 Premerl, 1986: 152 Krstulovi, 1984: 63 Arhitekt Boris
Krstulovi dobitnik je Republike na-grade Borbe (1972.) i nagrade
Vladimir Nazor (1972.) za sklop Elektro Slavonija u Osijeku;
nagrade Viktor Kovai (1978.) za zgradu Elektre u Varadinu, kao i
na-grade Zagrebakog salona (1979.) za njenu realizaciju; Republike
nagrade Borbe (1979.) za Raunsko dispe-erski centar u Osijeku;
nagrade za stambenu arhitekturu 1985. za stambenu etverokatnicu u
Varadinu (1986.); nagrade Viktor Kovai za ivotno djelo (1999.), te
na-grade Vladimir Nazor za ivotno djelo (2009.).4 Mohorovii, 1947:
595 Ivaniin, 1998: 236 Finci, 1954: 17 egvi, 1986: 1208 Definicija
poslijeratne arhitektonske produkcije, ovi-sno o autoru, varira u
rasponu od kasna moderna [Pre-merl], sazrijevanje moderne [Odak]
ili kulminacija mo-derne prakse [Polak].9 Neke od glavnih ideja
koje dominiraju poslije rata, a koje su zakljuci i postulati
prijeratnog CIAM-a, jesu: ko-lektivna i metodina zemljina politika
(Deklaracija u La Sarrazu, 1928.); urbano stanovanje kao visoki,
iroko po-zicionirani stambeni blok gdje god postoji potreba za
viso-kom gustoom populacije (Atenska povelja, 1933.). [Po-lak,
1998: 52-65]10 Odak, 1986: 3711 erman, 2005: 29. Kao odgovor naime
na kritike ofi-cijelne partijske politike da se hrvatska
poslijeratna funkcionalna arhitektura pribliila mehanikom i
ispraz-nom funkcionalizmu dekadentnoga buroaskog Zapada,u obranu
hrvatskog modernizma Mohorovii teorijski vjeto konstruira pojam
modificiranog, proirenog, poop-
-
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Stvaralaka metoda
arhitekta N. VEZILI STRMO, A. UCHYTIL, K. ERMAN 146-157 19[2011]
1[41] PROSTOR 149
Neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, u poruenoj i
iscrpljenoj zemlji potie se duh zajednitva i elja za izgradnjom
novoga doba i novoga drutva, pri emu se kao jedno od glavnih orua
ostvarenja toga cilja istie up-ravo arhitektura. Kao kljuan
preduvjet name-e se pritom potreba stvaranja idejne osno-ve nove
arhitekture koja za poeljne odred-nice ima besklasni i nacionalni
karakter.5 Zbog ratnih razaranja, nagle urbanizacije i potrebe za
industrijalizacijom drave glavni je izazov bila akutna nestaica
stanova. U tom trenutku jedini je investitor drava, a glavni
imperativi sveopa tednja, ekono-minost i racionalnost. Rjeenje se
vidi u ma-sovnoj gradnji stanova i nastojanju da se iskoriste
potencijali tipizacije, standardiza-cije i serijske proizvodnje.
Arhitektura je zbog toga dovedena u stanje mahom numerikog
zadovoljavanja graevinskih planskih progra-ma, a arhitekti dobivaju
nedvosmislen i jasan zadatak: u granicama raspoloivih sredsta-va
stvoriti lanovima drutva najbolje uvjete stanovanja, a to znai
graditi to bre i to jeftinije, s najmanje utroka materijala, radne
snage i financijskih sredstava.6 Arhitekt je tako postao dio
drutvene mainerije, a nje-gova djelatnost ovisna o opem planiranju.
Njegov osobni interes, stvaralaki zanos, po-dvrgnut je uredskim
principima.7
A poetkom pedesetih, nakon raskida jugosla-venskih veza sa
SSSR-om te nakon jenjavanja poetnog zanosa i naglaeno ideolo kog
tret-mana arhitekture, postupno dolazi do reorga-nizacije
projektantske slube i razbijanja do-
tad mahom uniformne arhitektonske slike. Dolazi i do otvaranja
utjecajima sa Zapada pa sve to zajedno stvara mogunosti za
profili-ranje pojedinanih arhitektonskih opu sa i for-miranje
stvaralakih individualnosti.
Premda tumaenje i valoriziranje hrvatske po-slijeratne
arhitekture u odreenoj mjeri vari-ra, ovisno o pristupima i
kriterijima pojedinih kritiara i teoretiara, ono to je svim
pristupi-ma zajedniko jest da se poslijeratna pro-dukcija treba
sagledati, interpretirati i po-kuati razumjeti u odnosu na
prijeratnu tradi-ciju moderne arhitekture.8 U svijetu naime, pa
tako i u Hrvatskoj, rat i korjenite dru tvene promjene stvorile su
potrebne pred uvjete za konanu primjenu, implementiranje i
testi-ranje prethodno definiranih ideja i postulata, meu ostalim i
onih funkcionalizma i CIAM-a.9 Naslijeeni postulati funkcionalizma,
prilago-eni ideologiji novoga drutva, na hrvatskim prostorima tako
dobivaju svoje novo ruho u popularnoj teoriji Andre Moho roviia o
po-openom funkcionalizmu, poznatom i kao domesticirani
funkcionalizam10 ili humani funkcionalizam, odnosno funkcionalizam
s ljudskim licem.11 Hrvatski arhitekti poslijerat-nog doba, drugim
rijeima, ba kao i oni po-vijesnih razdoblja, ponovno su iskoristili
spe-cifinu kreativnu slobodu koju im je pruao poloaj na periferiji
svjetskih zbivanja, daleko od jaih kulturnih centara,12 da stvore i
nado-grade onu karakteristinu, njima u odreenom
enog funkcionalizma. Funkcionalizam, drugim rijeima, i dalje
opstaje kao ideja, u pogledu promiljanja neizostav-nih aspekata
tehnike, funkcije, konstrukcije i ekonomije, ali on u hrvatskoj
verziji istodobno obuhvaa, kako Mo-horovii uvjereno zastupa, i
promiljanje mnogo irih aspekata: razinu estetike i oblikovanja,
eksperimenta i istraivanja, ba kao i itav niz historijskih,
morfolokih, socijalnih, politikih, psiholokih i kulturolokih
slojeva. Na taj se nain hrvatski poopeni funkcionalizam - premda se
inspirira na recentnim istraivanjima interna-cionalnih modernista -
osvijeteno odmie od pukih ap-straktnih, mehanikih dimenzija i
postaje svojevrstan hu-mani funkcionalizam, funkcionalizam s
ljudskim licem, posve u skladu sa irokim socijalnim aspiracijama i
uvje-renjima mladoga socijalistikog drutva. U svom antolo-gijskom
teorijskom djelu Teoretska analiza arhitekton-skog oblikovanja
Mohorovii tako zakljuuje: ... u analizi arhitektonskog oblikovanja
ne moemo poi s pretpostavke analize funkcionalizma u uem tehnikom
smislu, ve moramo provesti dijalektiku analizu um-jetnikog
oblikovanja, koja razmatra vrijednost koja u sebi ukljuuje tehniki
funkcionalizam, ali nije identina s njim. [Mohorovii, 1947: 59]12
Teza Ljube Karamana o periferiji kao prostoru koji omoguava
umjetniku veu slobodu stvaranja. Karaman naime 1930. godine, u
pokuaju tumaenja slobodnih oblika starohrvatskih predromanikih
crkava i njihove kreativne igre s oblikovnim elementima rimskih i
bizant-skih utjecaja, razvija tezu o slobodi periferije.
Perife-rijska sredina, smatra Karaman, za razliku od one
pro-vincijske koja tek kopira stilske modele iz dominantnoga
kulturnog centra, u svojoj fizikoj distanci od jakoga cen-tra
ostvaruje markantnu kreativnu slobodu kroz neinhibi-ranu i
inovativnu igru s utjecajima koji pristiu iz takvih udaljenih
sredita.
Sl. 2. B. Krstulovi: Upravno-poslovni objekt, Slavonski Brod,
1972., detalj tzv. aktivnog zabataFig. 2 B. Krstulovi:
Administrative and commercial building, Slavonski Brod, 1972,
detail of the so called active gable
Sl. 3. B. Krstulovi: Interijer staroga dijela hotela Argentina,
Dubrovnik, 1972.Fig. 3 B. Krstulovi: Old part of the Argentina
Hotel, Dubrovnik, interior, 1972
-
150 PROSTOR 1[41] 19[2011] 146-157 N. VEZILI STRMO, A. UCHYTIL,
K. ERMAN Stvaralaka metoda arhitekta Znanstveni prilozi |
Scientific Papers
smislu inherentnu i prepoznatljivu sintezu kulturnog naslijea,
autohtonosti ambijenta i zahtjeva suvremenosti.13
Sve ove odrednice utjeu i na generaciju arhi-tekata koja u tome
razdoblju, sredinom pede-setih godina, poinje s radom. Jedan je od
njih i arhitekt Boris Krstulovi.
BORIS KRSTULOVI - ARHITEKT DRUGE GENERACIJE HRVATSKIH
POSLIJERATNIH ARHITEKATA
BORIS KRSTULOVI - ARCHITECTOF THE SECOND GENERATION OF CROATIAN
POST-WAR ARCHITECTS
Formira se tih 60-ih godina naa druga ge-neracija arhitekata,
koja je podnijela svu te-inu sudara sa svjetskom arhitekturom, jer
su se tada i otvorili putovi naim arhitektima od Amerike do
Japana.14
Toj drugoj generaciji hrvatskih poslijerat-nih arhitekata, kako
egvi periodizira, pripa-da i Boris Krstulovi. Roeni Splianin, koji
gotovo itav svoj ivotni vijek provodi u Za-grebu,15 zapoinje
karijeru nakon diplome na Arhitektonskom odsjeku
Arhitektonsko-gra-evinsko-geodetskog fakulteta 1956. godine radei
kao suradnik brojnih renomiranih arhi-tekata onoga doba.16
Istovremeno sudjeluje i u nastavnoj djelatnosti na AGG fakultetu
kao asistent profesora Alfreda Albinija i Zvonimi-ra Vrkljana. Od
1963. Krstulovi radi na Gra-evinskom fakultetu u Zagrebu kao
asistent profesora Radovana Nikia te 1988. ondje postaje redoviti
profesor. Upravo to kontinui-rano isprepletanje strunoga i
nastavnoga rada bitno je utjecalo na formiranje profesio-nalnog
profila Borisa Krstulovia. Nastavna aktivnost poticala ga je na
studioznije pristu-panje problemu, a struna aktivnost davala mu je
priliku za testiranje teorijskog znanja u praksi.17
U svome radu Krstulovi tako postupno raz-vija i svoju specifinu
stvaralaku metodu. Za
njeno formiranje, ba kao i za cjelokupan opus, od velike je
vanosti utjecaj njegova mentora, Alfreda Albinija. Sloboda koju je
Al-bini pruao svojim studentima - mogunost da prema vlastitu
afinitetu odaberu svoj put, bez nametanja miljenja i gotovih
rjeenja18 - duboko je utjecala na formiranje Krstulo-vieva
stvaralakog pristupa.
Za Krstulovia poziv projektanta znai u prvom redu iznai vlastitu
metodu stvaranja, a ne tek primjenu nekog apriornog znanja, te
sto-ga on svakom zadatku pristupa - kako sam naglaava - ab ovo i po
principu tabula rasa.19 Arhitektonsko djelo pritom, smatra
Krstulovi, nije samo obian metodoloki re-zultat, ve zaustavljeni
proces: neto i-votno - ivi organizam, koji se odraava kao djelo u
permanentnoj interfunkcionalnoj akciji konstituanti svoje
strukture.20 Krstu-lovi pritom zagovara tezu o dva ravnopravna
vanjska izvora iz kojih se arhitektonsko djelo napaja tijekom svoga
nastajanja: po-vijest arhitekture i, kako on to definira,
sa-danjost epicentra zasnivanja djela.21 Nje-govu stvaralaku metodu
karakterizira upra-vo umijee balansiranja izmeu ova dva izvora.
Odlazak u bilo koju od tih krajnosti vodi u opasnost - bilo zbog
prisvajanja goto-
13 Teza o trijadi kreativne sinteze koju zastupa Neven egvi.14
egvi, 1986: 12415 Boris Krstulovi roen je 1932. godine u Splitu,
gdje zapoinje pohaati osnovnu kolu. Godine 1941. seli se s obitelji
u Zagreb, gdje zavrava osnovnu i srednju kolu te Arhitektonski
odsjek na Arhitektonsko-graevinsko-geo-detskom fakultetu 1956.
godine.16 Krstulovi radi kao suradnik Albinija, Iblera, egvia,
Nikia, Dragomanovia, Ivania, Petrovia i dr.17 Krstulovi smatra da
kao nastavnik ima mogunost i obvezu da svemu pristupa studioznije
jer ima dva izvora prihoda, za razliku od arhitekta-praktiara koji
ima samo jedan.18 Uchytil, 1990: 8919 Beli i dr., 1999: 1420
Krstulovi, 1984: 463
Sl. 6. B. Krstulovi: Radna studija 108, kupola, 1968.Fig. 6 B.
Krstulovi: Working sketch 108, dome, 1968
Sl. 4. B. Krstulovi: Radna studija 110, foteljaiz ekspandiranog
poliuretanaFig. 4 B. Krstulovi: Working sketch 110, armchairin
expanded polyurethane
Sl. 5. B. Krstulovi: Radna studija 112, metalna lampa u
varijacijamaFig. 5 B. Krstulovi: Working sketch 112, variations of
a metal lamp
-
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Stvaralaka metoda
arhitekta N. VEZILI STRMO, A. UCHYTIL, K. ERMAN 146-157 19[2011]
1[41] PROSTOR 151
vih omota, tj. skretanja stvaralakog ina s kreativnog u
reproduktivni, bilo zbog podi-laenja zahtjevima neposredne okoline
te time gubitka mogunosti kompariranja sa su-vremenim svjetskim
trendovima. Dodue, kako Krstulovi unaprijed upozorava, nemo-gue je
postii idealnu ravnoteu ovih dvaju parametara pa je uvijek prisutan
svojevrstan pomak k jednom od izvora. Prema vlastitu priznanju,
njegov opus nastao je u pomaku prema izvoru koji se nalazi u
epicentru na-stajanja djela. Kod njega je to, kako istie,
posljedica stalnog nagona za propitivanjem, analiziranjem i
neprihvaanjem niega una-prijed, pa ak ni pozitivnog iskustva
steenog ranijim radom. Pritom je kod njega razvidna potreba za
susretom s autentinim, onim bit-nim, bez obzira na veliinu,
lokaciju, poziciju ili vanost teme zadatka; bez obzira na njenu
izloenost, zaklonjenost, reprezentativnost, korisnost, isplativost,
aurnost, originalnost, doprinos ili sadraj.22
Krstulovieva stvaralaka metoda rezultirala je uistinu bogatim
projektantskim opusom - velikim brojem projekata i realizacija,
razno-vrsnim temama, zaokruenim fazama i ciklu-sima, ali i nekim
prepoznatljivim zajednikim karakteristikama. Krstulovieve zgrade
tako
su uvijek relativno male visine, uz objanjenje da nebodere
nikako ne moe shvatiti kao nunu potrebu nae sredine. Takoer je oito
i njegovo sustavno ukidanje zatvorenih, sli-jepih zabata graevina
upravo njihovim akti-viranjem - najee postavljanjem ulaza u zgradu
ili nekim drugim funkcionalnim rjee-njem (Sl. 2.).
U oblikovanju pak interijera, Krstulovi - kao Albinijev ak, a
time ujedno i na tragu Ko-vaia i Loosa - daje uvijek prednost
funkcio-nalnom pred puko dekorativnim, te pritom ne trai rasko,
nego radije ugoaj.23 Za po-trebe ureenja svojih interijera
Krstulovi zato vrlo esto dizajnira i namjetaj i opremu (Sl. 3.).24
Skladan odnos detalja i cjeline po-sljedica je podvrgavanja detalja
istoj logici procesa koja oblikuje i cjelokupno djelo. U elji da
zadovolji sve bitne imbenike i ponu-di optimalno rjeenje, Krstulovi
esto uvodi nove elemente koje zatim ponavlja, postup-no usavrava i
pretvara u tip (Sl. 4.-6.).25 A Krstuloviev uroeni kiparski
senzibilitet i afinitet26 oituju se u rafiniranom i promi-ljenom
odnosu prema materijalu; u svojim radovima on pomno vodi rauna o
mjerilu, proporciji i formi kao rezultatu razumijevanja logike
upotrijebljenog materijala.
Najznaajnija karakteristika stvaranja Borisa Krstulovia meutim
jest upornost kojom razrauje svoja djela do konanog rjeenja, kao i
briga koju poklanja zgradi tijekom iz-vedbe, ali i nakon njezina
zavretka. Ova pot-puna predanost arhitekturi oituje se u nje-govoj
izjavi:Izrazito kiparski afinitet i povjerenje prema materijalu -
uz prostor, po mom uvjerenju, odlunom konstitutivnom elementu
arhitek-tonske forme - stvorilo je kod mene potrebu za permanentnom
avanturom graenja. To mi je oduzelo svo raspoloivo vrijeme i
sred-stva, udaljilo od niza drutvenih i obiteljskih obveza, i
pretvorilo u osobnu tragediju, jer nita ne nalazim tome
adekvatno.27
21 U izvor povijesti arhitekture Krstulovi, zanimljivo, ubraja i
suvremene trendove, a u sadanjost epicentra zasnivanja djela ubraja
cjelokupno lokalno naslijee, po-trebe ivota za vanjskim i
unutarnjim prostorom, kao i mogunosti lokalne sredine za njihovo
realiziranje.22 Krstulovi, 1984: 46423 Uchytil, 1990: 9724
Naprimjer, unutranje ureenje hotela Argentina u Dubrovniku,
unutranje ureenje Zavoda za zgradarstvo Graevinskoga fakulteta u
Zagrebu i dr.25 Primjerice, kupole za krovno osvjetljenje
fleksibilnih hala; komplet metalnih lampi u varijacijama: visea,
lu-ster, zidna i stojea; fotelja Boris i polufotelja Hrvoje za
tvornicu Tapo u Ljubljani i dr.26 Nakon zavrene srednje kole
Krstulovi je elio upi-sati studij kiparstva na Umjetnikoj
akademiji, ali zbog naglaenog afiniteta prema matematici i fizici
ipak se opredijelio za studij arhitekture na Tehnikom fakultetu.27
Krstulovi, 1984: 465
Sl. 8. B. Krstulovi: Stambena etverokatnica, Petretiev trg 2,
Zagreb, 1960., situacijaFig. 8 B. Krstulovi: Residential
four-storey building, 2 Petreti Square, 1960, site plan
Sl. 7. B. Krstulovi: Stambena etverokatnica, Petretiev trg 2,
Zagreb, 1960., razliite vizure (sadanje stanje)Fig. 7 B. Krstulovi:
Residential four-storey building, 2 Petreti Square, 1960, various
views (present state)
Sl. 9. B. Krstulovi: Stambena etverokatnica, Petretiev trg 2,
Zagreb, 1960., tlocrtFig. 9 B. Krstulovi: Residential four-storey
building, 2 Petreti Square, 1960, ground floor plan
-
152 PROSTOR 1[41] 19[2011] 146-157 N. VEZILI STRMO, A. UCHYTIL,
K. ERMAN Stvaralaka metoda arhitekta Znanstveni prilozi |
Scientific Papers
STAMBENA ETVEROKATNICANA PETRETIEVU TRGU 2 U ZAGREBU- MODERNA
ARHITEKTURANA HRVATSKI NAIN
RESIDENTIAL FOUR-STOREY BUILDING AT 2 PETRETI SQUARE IN ZAGREB-
MODERN ARCHITECTUREIN THE CROATIAN WAY
Upoznavi se s glavnim momentima stvara-lake metode Borisa
Krstulovia i prilikama u kojima nastaju njegove prve zgrade,
daljnja analiza pokuat e prikazati slojeve intencije projektanta,
kao i mogue vanjske utjecaje, pri stvaranju stambene etverokatnice
na Petretievu trgu u Zagrebu. Zgrada nastaje 1960. godine, na
poetku autorove profesio-nalne karijere, te pripada u njegov
stambeni opus koji nije previe poznat strunoj i iroj javnosti.
Neposredno prije nje nastaju Krstu-lovieve viekatnice u Vukovievoj
ulici 1 (ugao Vukovieve i Ilice, 1958.) i u Vukovievoj ulici 3
(1959.) u Zagrebu. Zgrada na Petre-tievu trgu meutim posebno je
karakteris-tina za Krstulovievu stvaralaku metodu i svojevrsna je
potvrda njegove teorije o napa-janju arhitekture iz dva izvora.
Primjer je to vjetog baratanja elementima moderne arhi-tekture, kao
i uvaavanja zadanoga kontek-sta. U toj igri modernog i
tradicionalnog, pra-
vila i iznimki, nastaje kreativna sinteza karak-teristina za
hrvatsku modernu arhitekturu.
Pri razvoju koncepta zgrade na Petretievu trgu Krstulovi polazi
od analize irega urba-nistiko-prostornog konteksta (Sl. 7.),
anti-cipi rajui potencijal lokacije na ulazu u vanu gradsku ulicu.
To je znaenje prepoznao i po-tvrdio i arhitekt Branko Kincl,
dvadeset godi-na poslije, u realizaciji stambene zgrade na
suprotnoj strani ulice, takoer antologijske zgrade kojom je
zaokruen ovaj suptilni mikrourbanistiki portal Petrove ulice u
Za-grebu.28 Za Krstulovievo zrelo sagledavanje prostornog konteksta
zasigurno je zasluno i iskustvo steeno u suradnji s Albinijem, koji
se sa slinim zadatkom stvaranja zaokrue-ne
arhitektonsko-urbanistike cjeline susre-e na projektima za stambenu
zgradu u Zadru (1954.) i zgradu Tehnolokoga fakulteta u
Pierottijevoj ulici u Zagrebu (1956.-1963.), na kojoj Krstulovi
surauje.
Krstulovieva zgrada nalazi se na spoju Pe-trove ulice i
Petretieva trga pa joj se samim time namee dvostruka uloga. Kao dio
ulice naime zgrada podrava i interpretira funkciju kretanja, a kao
dio trga sugerira zaustavljanje i mirovanje. Slijedom toga zgrada
obuhvaa oba ova elementa, oba od iznimnog znaenja za oblikovanje
moderne arhitekture: temu kretanja i temu mirovanja.29
Krstulovi ovaj sloeni dvojaki zadatak rjea-va ponajprije izborom
oblika volumena zgra-de. Ulini dio zgrade rjeava kao
nepreten-ciozan niz koji se nastavlja na susjedne zgra-de te ga
onda zglobno povezuje s dijelom zgrade u formi kocke - kao oblikom
adekvat-nom mirovanju. Ili, kako bi uinke ovih geo-metrijskih
tijela jo 1933. objasnio arhitek-tonski teoretiar Petar Knoll:
Elementu mi-rovanja s druge strane pripada sva arhitek-tura
centralnog tipa koja se pribliuje kocki, niskoj piramidi i
poligonalnim oblicima cen-tralnog sistema. Ovamo spada konano i
valjak kao i sva ostala centralna tjelesa s oblim stjenkama kojima
se moderna arhitek-tura slui.30 Kocka naime predstavlja neu-tralnu
formu koja ne mora nuno biti poveza-na s drugim elementima, nego
suvereno op-staje i kao samostalna. U Krstulovievu sluaju, kocka
tako ima zadatak zaustavljanja ulinoga niza zgrada iz Petrove
ulice, a s namjerom da u isti mah s trga djeluje kao sa-mostalna i
samostojea zgrada. Na taj se nain formira zgrada s vie razliitih
lica, ovi-sno iz koje se vizure promatra (Sl. 8.).
Oblik kocke (ili onaj koji se njoj pribliava) u modernoj
arhitekturi nije rijedak, ali se ug-lavnom koristi za zgrade javne
namjene, sa zadaom skupljanja i sastajanja ljudi. Na pro-storu
Hrvatske vrlo je esto susreemo u rjeenjima hotelskih zgrada ili
zgrada na-glaenoga drutvenog znaenja. Neki od poz-
Sl. 10. N. egvi: Proirenje hotela Excelsior, Dubrovnik,
1958.-1965.Fig. 10 N. egvi: Extension of the Excelsior Hotel,
Dubrovnik, 1958-65
Sl. 11. L. Perkovi: Hotel Marjan, Split, 1961.-1963.Fig. 11 L.
Perkovi: Marjan Hotel, Split, 1961-63
Sl. 12. I. Viti: Zgrada drutveno-politikih organizacija na
Prisavlju, Zagreb, 1961.-1968.Fig. 12 I. Viti: Building of
socio-political organizations, Prisavlje St., Zagreb, 1961-68
-
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Stvaralaka metoda
arhitekta N. VEZILI STRMO, A. UCHYTIL, K. ERMAN 146-157 19[2011]
1[41] PROSTOR 153
natih primjera jesu proirenje hotela Excel-sior u Dubrovniku
arhitekta Nevena egvia, hotel Marjan u Splitu arhitekta Lovre
Per-kovia ili Zgrada drutveno-politikih organi-zacija na Prisavlju
u Zagrebu arhitekta Ivana Vitia (Sl. 9.-11.).Nakon kontekstom
opravdanog odabira i-stih stereometrijskih oblika, ujedno
karak-teristinih i za modernu arhitekturu, Krstulovi poinje
balansiranje izmeu svoja dva izvo-ra, a to je posebno vidljivo u
oblikovanju proelja - u odabiru materijala i vrste otvo-ra. I dok
je ulino proelje zgrade tipian pri-mjer primjene postulata moderne,
proelje zgrade okrenuto trgu predstavlja svojevrstan zaokret prema
tradicionalnom, tj. izvornosti temeljenoj na graditeljskom
naslijeu.Ulino proelje naime glatka je obukana bijela ploha, izuzev
prizemlja koje je u potpu-nosti ostakljeno. Postavljanjem prozora
na vanjsku isturenu plohu proelja postie se napetost povrine koja
podraava i istie istu, apstraktnu formu. Usto, prozor tako ujedno
postaje i aktivan jer itavim svojim potezom zrcali zateenu okolinu.
Primjena aktivnog prozora esta je i u ostalim Krs-tulovievim
radovima, tako da ga susreemo i kod stambene zgrade na uglu Ilice i
Vuko-vieve ulice iz 1958. godine, kao i trideset go-dina poslije,
na primjeru stambene viekat-nice u Demanovu prolazu (Sl. 13. i
15.). Po-tenciranje dojma istih stereometrijskih ob-lika postavom
prozora na vanjsku ravninu proelja pronalazimo i u Albinijevim
radovi-ma, i to ve u onim ranim, npr. kua erjavi, 1928.-1930.
godine (Krnjavoga 25/Jukieva 36), a to e kulminirati na ve
spomenutoj zgradi Tehnolokoga fakulteta u Zagrebu iz 1956.-1963.,
na kojega je projektu suraivao i Krstulovi (Sl. 16.).31
Proelje zgrade okrenuto trgu, tj. zapadno proelje zgrade, od
sjeverne se razlikuje i odabirom materijala, kao i oblikovanjem
otvora. Glavni korpus toga dijela - kocka - postavljen je na
svojevrsno postolje, speci-fian postament. Postament je formiran
pri-zemljem zgrade, koje je uvueno u odnosu na katne etae, i za
razliku od gornjeg volume-na, obloeno samoborskim kamenom malih
dimenzija. Koncept masivne rustikalne baze nad kojom se die ist
geometrijski volumen nije rijedak sluaj u tradiciji moderne
arhitek-ture i moemo ga pratiti unatrag preko Albi-nija i Kovaia pa
sve do Adolfa Loosa i njego-ve kue za Tristana Tzaru u Parizu iz
1926.
godine. Kao izuzetno narativan element, ka-men odraava snaan
utjecaj graditeljske tra-dicije, a sline primjere moderne
arhitekture nalazimo po itavoj Hrvatskoj (Sl. 14. i 17.).
Iako je upotreba autohtonih graditeljskih ele-menata i
materijala obiljeje karakteristino za tada formirajui pristup
kritikog regio-nalizma, Krstulovi porie poznavanje spo-menutog
pravca. Za sebe tvrdi da je kao arhi-tekt polupismen, budui da
dobro poznaje samo ranu modernu.32 No, objanjenje ovoga
indikativnog poklapanja Krstulovieva pro-jektantskog prosedea s
novim arhitekton-skim smjerovima moe leati u injenici da
arhitektura razvijana na tragu Mohorovii-eve teze o poopenom
funkcionalizmu, ba kao i ideja kasnije formiranog pristupa kritikog
regionalizma, nastaju na slinom principu asimilacije i
reinterpretacije utjecaja
28 Uchytil, erman, 2010: 429 Knoll, 1933: 2330 Knoll, 1933: 2431
Uchytil, erman, Barii Mareni, 2010: 8432 Beli i dr., 1999: 14
Sl. 15. B. Krstulovi: Stambena zgrada, Demanov prolaz, Zagreb,
1984.-1997., perspektivaFig. 15 B. Krstulovi: Residential building,
Demanov prolaz St., Zagreb, 1984-97, perspective view
Sl. 13. B. Krstulovi: Stambena zgrada, Vukovieva 1, Zagreb,
1958.Fig. 13 B. Krstulovi: Residential building,1 Vukovi St.,
Zagreb, 1958
Sl. 14. N. egvi: Stambeno-poslovna zgrada Lloyds Register of
Shipping, Split, 1962.-1965.Fig. 14 N. egvi: Lloyds Register of
Shipping, residential and commercial building, Split, 1962-65
-
154 PROSTOR 1[41] 19[2011] 146-157 N. VEZILI STRMO, A. UCHYTIL,
K. ERMAN Stvaralaka metoda arhitekta Znanstveni prilozi |
Scientific Papers
Sl. 18. J. A. Coderch i M. Valls: Stambeni blok ISM-a,
Barcelona, 1951.Fig. 18 J. A. Coderch and M. Valls: ISM residential
block, Barcelona, 1951
Sl. 16. A. Albini: Tehnoloki fakultet, Pierottijeva ulica,
Zagreb, 1956.-1963.Fig. 16 A. Albini: Faculty of Technology,
Zagreb, Pierotti St., Zagreb, 1956-63
Sl. 17. A. Albini: Vila Meixner, Mallinova 14, Zagreb, 1933.Fig.
17 A. Albini: Meixner Villa, 14 Mallin St., Zagreb, 1933
internacionalnog stila oslanjanjem na lokal-nu graditeljsku
tradiciju.
Estetski je funkcionalizam bio sinonim za kri-tiki regionalizam,
jer su bile prihvaene sve intelektualne pretpostavke i stilistiki
vokabu-lar moderne, ali je samo graditeljska batina bila osnova na
kojoj je arhitekt stvarao.33
Svjetski poznat primjer takvoga produktiv-nog kombiniranja
modernog i tradicionalnog pronalazimo, izmeu ostalog, i u djelima
bar-celonskog arhitekta Josepa Antonija Coder-cha. Njegov opus,
tipino regionalistiki, na-stao je kombiniranjem mediteranskog stila
opeke i avangardistike kompozicije neo pla-sticistiko-miesovskog
izraaja (Sl. 18.). Osim
po uporabi autohtonih materijala, Coderch je prepoznatljiv po jo
jednom autohtonom funkcionalno-oblikovnom elementu - grilja-ma. Taj
za kontinent netipini element Krstu-lovi primjenjuje i na svojoj
zgradi na Petre-tievu trgu pa tako jo jednom usvaja prepo-znatljivo
obiljeje kritikoga regionalizma.Premda se protivi sentimentalnoj
simulaciji lokalnih oblika, kritiki regionalizam ipak, povremeno,
ubacuje reinterpretirane ele-mente lokalnog kao epizode
razgranienja. Koji put e ak takve elemente izvoditi iz stra-nih
izvora.34
Primijenjene grilje, koje dominiraju zapadnim proeljem
Krstulovieve zgrade, formiraju jednolinu reetkastu membranu koja
zatvara konzolno izbaen potez loa, bono uokviren punim plohama.
Grilje se mogu djelomino otvarati u horizontalnim potezima i tako
stva-rati stalno novu sliku. Taj rasni mediteranski element, zain
juga u maglovitom spleenu Za-greba35 slui kao zatita loa od
zapadnog sunca, a u slinom ga obliku susreemo i na Krstulovievoj
zgradi u Vukovievoj ulici 3 (Sl. 19.). U sluaju te zgrade rije je o
elementu koji je bio naknadno dodan zbog pritubi stanara na
pretjerano zapadno osunanje. A budui da je na zgradi na Petretievu
trgu takoer rije o bogato ostakljenoj zapadnoj fasadi, Krstulovi tu
oito koristi iskustvo steeno u prethodnom projektu i u poneto
izmijenjenom izdanju oblikuje zatitnu membranu.
Horizontalno posmine grilje takoer susre-emo i na Albinijevu
projektu iz 1954. godine za stambenu zgradu u Zadru, gdje one,
na-alost, pri realizaciji nisu izvedene zbog ta-danje ograniene
tehnologije (Sl. 20.).36 No, potencijal kliznih grilja prepoznali
su jo neki Krstulovievi suvremenici te ih poput Ive Ra-dia ili
Ivana Vitia pretvorili u svoj prepo-znatljiv arhitektonski izriaj.
Konanu gestu potovanja prema zateenom prostornom kontekstu
Krstulovi odaje i postavom uskog vrta i eljezne ograde ispred
zgrade. Zanimlji-vo je da u doba kada se potencira drutveno
vlasnitvo, ograda ispred viestambene zgra-de moe biti asocijacija
na privatno vlasnitvo. No autor u ovom sluaju tvrdi da ograda
proizlazi iskljuivo iz same lokacije, istiui da je to obiljeje
prilagoeno upravo onom specifinom urbanistikom tretmanu postoje-ih
objekata koje susreemo na Petretievom trgu, na cijelom potezu Jur
kovieve ulice i dijelom u Petrovoj ulici: samostalni ili dvojni
objekt okruen uskim vrtom i relativno viso-kom ogradom.37
Analiza tlocrta pokazuje kako se zateena urbanistika
kompleksnost vjeto iskoristila i odrazila i na unutranju
organizaciju zgrade. Iz tlocrtne je dispozicije vidljivo kako se na
mjestu sudara ulinog dijela zgrade i volume-na kocke okrenutog trgu
formira elegantno dvokrako stubite. Stubite je dodatno na-
-
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Stvaralaka metoda
arhitekta N. VEZILI STRMO, A. UCHYTIL, K. ERMAN 146-157 19[2011]
1[41] PROSTOR 155
glaeno zenitalnim osvjetljenjem iz krovne kupole (Sl. 9.). To
tlocrtom neobino i fino oblikovano stubite vodi do tri stana na
sva-koj etai: jedan jednosobni (32 m2), dvosobni (49 m2) i trosobni
(70 m2) stan. Svi su stanovi dvostrano ili trostrano orijentirani
te posje-duju odgovarajue vanjske prostore. Naj-manji stan
orijentiran je u potpunosti na dvorinu stranu, dok reprezentativne
poteze proelja prema Petrovoj ulici i Petretievu trgu zauzimaju
dvosobni i trosobni stanovi. Zapadni potez prema Petretievu trgu
isko-riten je za smjetaj bogato ostakljenih pro-storija dnevnih
boravaka i plitkih loa s re-etkastom membranom kao zatitom od
sun-ca, kie i vjetra. Ovako zatieni, vanjski prostori stana
omoguavaju raznovrsnije i ugodnije koritenje te u velikoj mjeri
prido-nose kvaliteti stanovanja.U organizaciji stanova oituje se
prepoznat-ljiva Krstulovieva projektantska vjetina, u dobro
dimenzioniranim i logino raspore-enim segmentima stana,
racionalnosti u iskoritavanju svakoga raspoloivog centi-metra
njihovih povrina te u sveukupnom pomnom i predanom promiljanju
interijera.
ZAKLJUAK
CONCLUSION
Primjenjujui specifinu i vrlo osobnu stva-ralaku metodu,
postavljenu na temeljima zagrebake kole arhitekture te
racionalnosti koju je nalagalo poslijeratno razdoblje, Boris
Krstulovi stvara i usavrava svoja djela. Pre-danost kojom pristupa
svakomu pojedinom zadatku oituje se i na primjeru stambene
etverokatnice na Petretievu trgu u Zagre-bu. Nastala 1960. godine,
u doba masovne izgradnje stanova, ova zgrada, iako malena
Sl. 20. A. Albini: Stambena zgrada, Pavlinovieva ulica, Zadar,
1954.Fig. 20 A. Albini: Residential building, Pavlinovi St., Zadar,
1954
Sl. 19. B. Krstulovi: Stambena zgrada, Vukovieva 3, Zagreb,
1959., nacrt izmijenjenog proeljaFig. 19 B. Krstulovi: Residential
building, 3 Vukovi St., Zagreb, 1959, redesigned facade,
elevation
po povrini, neupitno pripada u ona djela koja dokazuju
kontinuitet kvalitete hrvatske moderne arhitekture. Na tragu
principa i teo-rija poopenog funkcionalizma i kritiko-ga
regionalizma, Krstulovi balansira izme-u svoja dva istaknuta izvora
arhitekture te uspjeno asimilira i reinterpretira elemente
suvremene arhitekture sukladno sredini i kontekstu u kojem djelo
nastaje. Iako prepu-no suprotnosti, proizalih iz konkretnih
obi-ljeja urbanistiko-prostornoga konteksta te potenciranih igrom
tradicionalnog i moder-nog u odabiru oblika, materijala i vrste
otvora - ovo djelo predstavlja harmoninu cjelinu koja u sebi nosi
potrebnu vremensku dubinu. Kao posljedica svih obuhvaenih i
promi-ljenih slojeva, Krstulovieva stambena etve-rokatnica na
Petretievu trgu u Zagrebu do-see status antologijskog djela
poslijeratne arhitekture, koje mlaim generacijama moe sluiti kao
pouka o kreativnoj sintezi karak-teristinoj ne samo za Krstulovievu
stvara-laku metodu ve i za cjelokupnu hrvatsku modernu
arhitekturu.
33 Juras, 1996: 20634 Frampton, 1992: 35235 erman, 2005: 4036
Uchytil, 1990: 15637 Krstulovi, 1984: 33
-
156 PROSTOR 1[41] 19[2011] 146-157 N. VEZILI STRMO, A. UCHYTIL,
K. ERMAN Stvaralaka metoda arhitekta Znanstveni prilozi |
Scientific PapersLiteratura
Bibliography
1. Beli, T.; Galovi, K.; Mucko, I.; Penezi, V.; Rogina, K.
(1999.), Boris Krstulovi: Prvo sam sagradio kue, a zatim o njima
napisao dokto-rat, ovjek i prostor, 46 (5-8 /540-543/): 12-16,
Zagreb
2. Domljan, . (1969.), Poslijeratna arhitektura u Hrvatskoj, u:
Odabir eseja, polemika, studijai napisa o naoj arhitekturi [ur.
tulhofer,A.; Uchytil, A.], Arhitektonski fakultet: 74-82,
Zagreb
3. Finci, J. (1954.), O stambenom problemu, ov-jek i prostor, 1
(11), Zagreb
4. Frampton, K. (1992.), Kritiki regionalizam: su-vremena
arhitektura i kulturni identitet, u: Mo-derna arhitektura: kritika
povijest, Globus nak-ladni zavod: 338-352, Zagreb
5. Ivaniin, K. (1998.), O nekim teoretskim po-stavkama iznesenim
na stranicama asopisa Arhitektura od 1947. do danas, Arhitektura, 1
(214): 23-32, Zagreb
6. Juras, I. (1996.), Od regionalnog do univerzalnog i natrag,
Prostor, x (2 /12/): 201-218, Zagreb
7. Knoll, P. (1933.), Ideologija moderne arhitektu-re, u: Odabir
eseja, polemika, studija i napisa o naoj arhitekturi [ur. tulhofer,
A.; Uchytil, A.], Arhitektonski fakultet: 21-29, Zagreb
8. Krstulovi, B. (1984.), Monografija radova 1954.-1984.
9. Mohorovii, A. (1947.), Teoretska analiza ar-hitektonskog
oblikovanja, u: Odabir eseja, po-lemika, studija i napisa o naoj
arhitekturi [ur. tulhofer, A.; Uchytil, A.], Arhitektonski
fakul-tet: 57-59, Zagreb
10. Odak, T. (1986.), Hrvatska arhitektonska alter-nativa
1945.-1985., Arhitektura, 196-199: 31-117, Zagreb
11. Polak, N. (1998.), Strogost moderniteta, hrvat-ska
arhitektura 50-ih i 60-ih godina, Arhitektu-ra, 1 (214): 52-65,
Zagreb
12. Ponti, G. (1955.), Casa a Barcelona, Domus, 5 (306): 8-11,
Milano
13. Premerl, T. (1986.), Tragovi moderne u poslije-ratnoj
arhitekturi Hrvatske, Arhitektura, 196-199: 14-21, Zagreb
14. egvi, N. (1986.), Stanje stvari, jedno vienje, 1945.-1985.,
Arhitektura, 196-199: 118-280, Zagreb
15. erman, K. (2005.), Kontekst, igra, znak: Stam-bena zgrada
Laginjina 7-9, Zagreb, 1957.-1962., Arhitektura - Ivan Viti, 1
(217): 27-47, Zagreb
16. Uchytil, A. (1990.), Arhitekt Alfred Albini, magi-starski
rad (svezak I, II i III), Arhitektonski fakul-tet, Zagreb
17. Uchytil, A.; Barii Mareni, Z.; Kahrovi, E. (2009.), Leksikon
arhitekata atlasa hrvatske arhitekture XX. stoljea, Arhitektonski
fakultet, Zagreb
18. Uchytil, A.; erman, K.; Barii Mareni, Z. (2010.), Arhitekt
Alfred Albini - rani radovi, Prostor, 1 (39): 80-91, Zagreb
19. Uchytil, A.; erman, K. (2010.), Nominacija za dodjelu
Nagrade Vladimir Nazor za 2009. go-dinu: Obrazloenje nagrade za
ivotno djelo arhitektu Borisu Krstuloviu, Udruenje hrvat-skih
arhitekata, arhiv Atlasa hrvatske arhitek-ture XX. stoljea,
Arhitektonski fakultet, Ka-ieva 26, Zagreb
20. Vukovi, G. (1995.), Hotel Excelsior, u: Neven egvi,
Arhitektura, 1 (211): 134-139, Zagreb
IzvoriSources
Arhivski izvori
Archive Sources
1. Osobni arhiv Borisa Krstulovia [BK]2. Arhiv Atlasa hrvatske
arhitekture XX. stolje-
a, Arhitektonski fakultet, Kaieva 26, Zagreb [AHA]
Izvori ilustracija
Illustration Sources
Sl. 1. Krstulovi, 1984: 35Sl. 2. Krstulovi, 1984: 164Sl. 3.
Krstulovi, 1984: 147, 153Sl. 4. Krstulovi, 1984: 417Sl. 5.
Krstulovi, 1984: 423Sl. 6. Krstulovi, 1984: 395, 396Sl. 7. Foto: N.
VeziliSl. 8. Crtala: N. VeziliSl. 9. Krstulovi, 1984: 34Sl. 10.
Vukovi, 1995: 135Sl. 11. Uchytil, Barii Mareni, Kahrovi, 2009:
161Sl. 12. Uchytil, Barii Mareni, Kahrovi, 2009:
237Sl. 13. Foto: N. VeziliSl. 14. Uchytil, Barii Mareni,
Kahrovi, 2009:
209Sl. 15. BKSl. 16. Uchytil, 1990 (sv. II): 146Sl. 17. AHASl.
18. Ponti, 1955: 9, 10Sl. 19. Krstulovi, 1984: 31Sl. 20. Uchytil,
1990 (sv. II): 97
-
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Stvaralaka metoda
arhitekta N. VEZILI STRMO, A. UCHYTIL, K. ERMAN 146-157 19[2011]
1[41] PROSTOR 157Saetak
Summary
Architect Boris Krstulovis Design Method as Appliedon his
Residential Building on Petreti Square in Zagreb
Boris Krstulovi is a prominent architect of the se-cond
generation of Croatian post-war architects. Born in Split in 1932,
he moved to Zagreb in 1941, where he spent almost his entire life.
After gradu-ating in 1956 from the Faculty of Architecture, Civil
Engineering and Geodesy in Zagreb, Krstulovi started his
professional career as an associate to numerous respected
architects of the period. He soon started teaching at the Faculty
of Architec-ture, Civil Engineering and Geodesy in Zagreb, and from
1963 at the Faculty of Civil Engineering, where he became full
professor in 1988. It was exactly this overlapping of professional
and academic work that strongly influenced his architectural
profile. He soon developed a specific design method by which he
approached diverse project assignments, with equal devotion
regardless of their form, size, location or purpose. He thus
achieved a rich and extremely varied oeuvre. Each of his works
forms a perfectly functional complex, but also an indisput-able
aesthetic achievement, which has not lost its power through years.
The most notable of his works are the buildings for Elektra
(electrical com-pany) in Osijek and Varadin, which made him well
known to the wider public and which earned him a great many
professional awards. Not less interest-ing, however, are also his
residential buildings, created in the beginning of the 1960s, which
inclu-de the four-storey apartment building on Petreti Square in
Zagreb.In this building we can clearly follow Krstulovis specific
design method. What characterizes it pri-marily is his particular
understanding of the role of the architect. For him, the task of
the architect means searching for a personal method of creation,
instead of just applying some previously received knowledge. He
insisted on approaching each as-signment ab ovo and according to
the tabula
NIKOLINA VEZILI STRMOANDREJ UCHYTILKARIN ERMAN
[Translation by Karin erman]
rasa principle. By considering architectural work as an arrested
process rather than a direct meth-odological result, Krstulovi
advocated the exis-tence of two equally important sources from
which architecture derives its tools, meaning and rele-vance, and
which inform the work in its creation: architectural history on the
one hand, and the epicenter of the works conception, on the other.
Interestingly, in his architectural history Krstu-lovi includes
even contemporary trends, whereas in his epicenter of the works
conception he in-cludes local situation, local needs, settings and
heritage.The four-story apartment building on Petreti Square in
Zagreb might be viewed as a clear mani-festation of his complex
design method. The build-ing is an example of skilful treatment of
familiar forms of modern architecture and contemporary
in-ternational trends, as well as a vivid sign of high respect for
the existing local context. Krstulovi, namely, begins to develop
this work through the close analysis of the immediate urban setting
- the encounter of the Petrova Street and Petreti Square, which
gave the building its powerful dual role. As part of the street,
namely, the building expresses the idea of movement, whereas as a
part of the square it suggests slowing down and immobility. This
combined dual effect Krstulovi sought to ac-complish by the forms
of the building volumes. Therefore, the part of the building that
faces the street was designed so as to continue the existing rhythm
of the neighboring row of buildings, where-as the part that faces
the square acquires the form of a pure cube. Not only does the cube
provoke the effect of halt and immobility, but it also makes the
building, when viewed from the square, appear as a separate,
individual volume. After selecting such pure, elementary
stereometric forms - suitable to
the immediate local context yet at once characteris-tic of
modern architecture - Krs tulovi continued with creating balance
between his two sources, which is particularly visible in the
design of facades. While the part of the faade facing the street
repre-sents a typical adoption of modern postulates, the faade
facing the square represents a turn towards the traditional -
authenticity grounded in architec-tural heritage. The first is
dominated by a plain white plastered wall, with the ground floor
fully en-closed in glass. The windows are placed resolutely on the
exterior surface of the wall, flushed with the faade, a detail that
adds to the impression of a pure abstract form. The faade
overlooking the square, on the other hand, is dominated by a
uni-form perforated membrane which screens the whole surface, as a
variation of Mediterranean shutters, and by the use of vernacular
materials - local Samobor stone, which coats the ground floor
wall.The comparison of the apartment house on Petreti Square with
contemporary international and Croa-tian examples reveals
recognizable features of the Zagreb school of architecture, among
which are the critical assimilation of current international
trends. Although abundant in formal dualities, justified by the
concrete physical context and manifested in the play between modern
and traditional forms, this building nevertheless forms a
harmonious whole. As a consequence of numerous layers which
Krstulovi here managed to successfully comprise, the apartment
house on Petreti Square represents a marked accomplishment, and
rightfully deserves its position in the anthology of Croatian
architec-ture. In its careful elaboration, it can productively
serve as a valuable lesson on the specific creative synthesis, so
typical not only of Krstulovis de-sign method but also of great
part of Croatian mod-ern architecture.
BiografijeBiographies
NIKOLINA VEZILI STRMO, dipl.ing.arh., znanstveni je
novak-asistent u Zavodu za zgradarstvo Grae-vinskog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu. Studij ar-hitekture zavrila je 2002. godine na
Arhitekton-skom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, gdje trenut-no pohaa
doktorski studij.Dr.sc. ANDREJ UCHYTIL, dipl.ing.arh., izvanredni
je profesor na Katedri za arhitektonsko projektiranje i Katedri za
teoriju i povijest arhitekture Arhitekton-skog fakulteta Sveuilita
u Zagrebu. Voditelj je projekta Atlas hrvatske arhitekture XX.
stoljea. Magistrirao je 1990., a doktorirao 2002. godine, na
Arhitektonskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu.Dr.sc. KARIN ERMAN,
dipl.ing.arh., docentica je na Katedri za teoriju i povijest
arhitekture Arhitekton-skog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.
Magisterij znanosti stekla je na Sve uilitu Harvard 1996., a
doktorat znanosti na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 2000.
godine.
NIKOLINA VEZILI STRMO, Dipl.Eng.Arch., is a re-search assistant
at the Faculty of Civil Engineering, University of Zagreb. She
graduated in architecture from the Faculty of Architecture,
University of Zagreb in 2002, where she is currently a doctoral
candidate.ANDREJ UCHYTIL, Dipl.Eng.Arch., MSc, PhD, is an
As-sociate Professor of Architecture at the Faculty of
Architecture, University of Zagreb. He heads the research project
Atlas of 20th Century Croatian Ar-chitecture. He received his MSc
degree in 1990 and his PhD in 2002, both from the Faculty of
Archi-tecture, University of Zagreb.KARIN ERMAN, Dipl.Eng.Arch.,
MDesS, PhD, is an Assistant Professor of Architectural Theory at
the Faculty of Architecture, University of Zagreb. She received her
MDesS degree from Harvard Univer-sity in 1996 and her PhD from the
Faculty of Archi-tecture University of Zagreb in 2000.
-
PR
O
S
T
O
R
ZNANSTVENI ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAMA SCHOLARLY JOURNAL
OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING
19 [2011] 1 [41]
ISSN 1330-0652CODEN PORREVUDK | UDC 71/7219 [2011] 1
[41]1-2801-6 [2011]
SVEUILITE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTETUNIVERSITY OF ZAGREB,
FACULTY OF ARCHITECTURE
POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT
2-17 Nenad Lipovac The Beginning of Prehistoric Settlements of
the American Southwest
Original Scientific PaperUDC 711.423:903.3 (73)
Poetak nastanka prapovijesnih naselja amerikog jugozapada
Izvorni znanstveni lanakUDK 711.423:903.3 (73)
Znanstveni prilozi Scientific Papers