Analiza usoješnosti poslovanja hoelskih poduzeća

SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET

DIPLOMSKI RAD

STATISTIČKA ANALIZA USPJEŠNOSTI POSLOVANJA ODABRANIH HOTELSKIH

PODUZEĆA S CJELOGODIŠNJIM POSLOVANJEM U REPUBLICI HRVATSKOJ

Mentorica: Studentica: Prof. dr. sc. Snježana Pivac Doris Mravak bacc.oec. Br. indeksa: 2092174

Split lipanj, 2012.

I

Predgovor

Uspješnost poslovanja hotelskih poduzeća u Republici Hrvatskoj unatrag dvadesetak i više

godina ne iskazuje očekivanu izvrsnost, iako je procesom privatizacije trebalo doći do

pomaka. Cilj ovoga rada je istražiti okolnosti koje doprinose višoj učinkovitosti i poslovnoj

izvrsnosti hotelskog poduzeća, a zadatak je ispitati učinak financijske krize na poslovni

rezultat izabranih hotelskih poduzeća. S obzirom na multidisciplinaranost problematike,

ishodište statističke analize su financijska izvješća odabranih poslovnih subjekata uz

testiranje hipoteza statističkim metodama. Rad je koncipiran kroz pet dijelova. U uvodnom

dijelu dat je kratak osvrt na problem, predmet, ciljeve i metodologiju istraživanja. U

drugom dijelu rada pojašnjeni su i definirani pojmovi ugostiteljstvo i hotelijerstvo,

objašnjene su klasifikacije i kategorizacija smještajnih objekata, te su navedene

specifičnosti poslovanja hotela s naglaskom na probleme hrvatskoga hotelijerstva.

Obrađena je i problematika turističke potražnje za razdoblje od 2006. do 2010. godine.

Ovdje su pojašnjeni činitelji turističke potražnje i prikupljanje podataka o turističkom

kretanju ciljano na prepoznavanje trendova u potražnji i prilagodbi turističke ponude. U

ovom dijelu rada prezentirani su turistički kapaciteti u Republici Hrvatskoj ciljano na

prepoznavanje udjela hotelske industrije u ukupnom profilu stacionarnog ugostiteljstva. U

trećem dijelu rada težište je na formalnom poslovnom izvještavanju o učinkovitosti

poslovanja poslovnoga subjekta. Ovdje su pojašnjena temeljna financijska izvješća te su

objašnjeni pristupi fundamentalnoj poslovnoj analizi. U četvrtom dijelu rada težište je na

preglednom i skraćenom prikazu uspješnosti poslovanja izabranih hotela. Na dobivenim

podacima provedena je statistička analiza uspješnosti poslovanja odabranih hotelskih

poduzeća s cjelogodišnjim poslovanjem u Republici Hrvatskoj. Peti dio rada obuhvaća

glavne nalaze u vidu zaključaka uz osvrt na postavljene istraživačke hipoteze.

Istraživanje i komparacija poslovanja odabranih hotelskih poduzeća (hotela) u Republici

Hrvatskoj ima teorijski i aplikativni doprinos. Teorijski doprinos očituje se u

sistematiziranom pregledu analize financijskog poslovanja hotelskih poduzeća i hotela te

izvedbeno i prikazom izračuna pokazatelja uspješnosti poslovanja iz financijskih izvještaja

te drugih podataka o poslovnom subjektu. Aplikativan doprinos istraživanja može biti u

dijelu prepoznavanja doprinosa srednje velikih i velikih hotelskih poduzeća za lokalni

turizam te eventualno i prepoznavanje teškoća s kojima se ovi hoteli suočavaju ciljano na

postizanje višeg stupnja dinamike turističke potražnje u odredištima u kojima djeluju, s

II

naglaskom na afirmaciju turizma kao cjelogodišnje djelatnosti u užoj i široj okolini.

Doprinos istraživanja može biti i u vidu poticaja ekonomskim analitičarima kao i

menadžerima pri donošenju poslovnih odluka posebno u području turizma.

III

SADRŽAJ

Predgovor .......................................................................................................................... I

1. UVOD .......................................................................................................................... 1

1.1. Problem, predmet i ciljevi istraživanja ................................................................. 1

1.2. Istraživačke hipoteze ............................................................................................ 3

1.3. Izvori i metode prikupljanja podataka .................................................................. 4

2. UGOSTITELJSTVO I HOTELIJERSTVO ................................................................ 6

2.1. Definicije i pojmovi.............................................................................................. 7

2.2. Klasifikacija i kategorizacija objekata iz skupine hoteli ...................................... 9

2.3. Specifičnosti poslovanja hotela ......................................................................... 11

2.4. Problemi hrvatskoga hotelijerstva ...................................................................... 13

2.5. Turistička potražnja u Republici Hrvatskoj od 2006. do 2010. godine .............. 14

2.6. Determinante turističke potražnje ...................................................................... 15

2.7. Prikupljanje podataka i analiza turističke potražnje ........................................... 16

2.8. Segmentacija turističke potražnje i funkcija turističke ponude .......................... 23

2.9. Smještajni turistički kapaciteti u Republici Hrvatskoj ....................................... 25

3. FINANCIJSKA IZVJEŠĆA I POKAZATELJI USPJEŠNOSTI POSLOVANJA ... 29

3.1. Temeljna financijska izvješća i financijska analiza ........................................... 29

3.1.1. Bilanca kao izvor podataka o stanju poslovnog subjekta ........................ 30

3.1.2. Račun dobiti i gubitka kao izvor podataka o poslovnoj dinamici ........... 31

3.2. Pokazatelji uspješnosti poslovanja .................................................................... 32

4. ANALIZA POSLOVANJA HOTELSKIH PODUZEĆA U REPUBLICI HRVATSKOJ ...................................................................................... 37

4.1. Odabrana hotelska poduzeća i analiza financijskih izvještaja od 2006. do 2010. g. ........................................................................................... 37

4.1.1. Hotel Dubrovnik Palace d.o.o. (Lapad) ................................................... 39

4.1.2. Hotel Miramar d.o.o. (Opatija) ................................................................ 43

4.1.3. Hotel Petka d.o.o. (Dubrovnik) ............................................................... 46

4.1.4. Grand Hotel Lav d.o.o. (Podstrana – Split) ............................................. 49

4.1.5. Park Hotel Makarska d.o.o. (Makarska) .................................................. 52

4.1.6. Hotel Turist Varaždin d.o.o. (Varaždin) .................................................. 55

4.1.7. Hotel Punta Skala d.o.o. (Zadar) ............................................................. 58

4.1.8. Hotel Sunčana staza d.o.o. (Pula) ............................................................ 61

IV

4.1.9. Hotel Esplanade Oleander d.o.o. (Zagreb) .............................................. 65

4.1.10. Hotel TOP-Terme d.o.o. (Topusko) ........................................................ 68

4.2. Komparativna analiza pokazatelja uspješnosti poslovanja ............................... 71

4.2.1. Likvidnost hotelskih poduzeća ............................................................... 71

4.2.2. Solventnost hotelskih poduzeća............................................................... 72

4.2.3. Pokazatelji financijske uspješnosti .......................................................... 74

4.2.4. Profitabilnost hotelskih poduzeća ............................................................ 75

4.2.5. Ekonomičnost hotelskih poduzeća .......................................................... 79

4.2.6. Pokazatelji zaposlenih u hotelskim poduzećima ..................................... 80

4.3. Klasifikacija hotelskih poduzeća prema pokazateljima uspješnosti ................... 82

4.4. Usporedba realizacije s turističkim kretanjima u Republici Hrvatskoj .............. 92

5. ZAKLJUČAK ............................................................................................................ 98

LITERATURA .............................................................................................................. 101

Popis grafikona .............................................................................................................. 104

Popis slika ...................................................................................................................... 105

Popis tablica ................................................................................................................... 106

Sažetak/Summary .......................................................................................................... 109

1

1. UVOD

Unatoč uspjesima hrvatskog turizma u posljednja dva desetljeća, njega još uvijek

karakterizira izrazita geografska koncentracija potražnje u uskom priobalnom pojasu, niska

stopa iskorištenosti smještajnih kapaciteta te nedovoljno razvijena paleta proizvoda i

usluga, uglavnom fokusirana na odmor sunca i mora, što ima za posljedicu i vrlo izraženu

sezonalnost potražnje.1 Rezultat je da smještajni kapaciteti u cijeloj zemlji bilježe nisku

stopu iskorištenosti.2 U kontinentalnom dijelu Hrvatske to je rezultat uglavnom niske stope

turističke aktivnosti, dok u priobalju tome doprinosi izražena sezonalnost.3

1.1. Problem, predmet i ciljevi istraživanja

Hotelsko poduzeće je pravna osoba koja obavlja ugostiteljsko-hotelijersku djelatnost na

tržištu, radi stjecanja profita i realizacije vlastitih postavljenih ciljeva.4 Hotelska poduzeća

djeluju kroz hotele i srodne objekte u funkciji smještajnoga ugostiteljstva. Svjetska

turistička organizacija (UNWTO) prilikom definiranja hotela koncentrira se na veličinu

samoga objekta, usluge koje nudi i provedenost postupka kategorizacije. Osim

navedenoga, hotel predstavlja i poslovnu organizaciju u vlasništvu (pravnih i fizičkih)

osoba koje su uložile svoja novčana sredstva i koji od hotelskog poslovanja očekuju povrat

ulaganja i određene materijalne koristi.

Objektivno, hotelska poduzeća ovise o trendovima na turističkom tržištu, odnosno

poslovanje ovih subjekata ovisi o turističkoj potražnji. Turistička potražnja odraz je

sveukupnih promjena koje su se zbile (i zbivaju se) u svjetskom okruženju. Strukturne

promjene proizlaze iz kretanja u društvu, gospodarstvu, tehnološkom okruženju, ali i

preferencijama turista glede izbora smještaja za turističkoga boravka. Stoga je hotelska

industrija u današnje vrijeme suočena s izrazito konkurentnim okruženjem: destinacijskim

1 Ministarstvo turizma Republike Hrvatske: Glavni plan i strategija razvoja turizma Republike Hrvatske, Institut za turizam, 2011., str. 5. 2 U 2009. godini iskorištenost smještajnih kapaciteta na godišnjoj razini bila je oko 17%, pri čemu su hoteli imalo 36% iskorištenosti. Izvor: Institut za turizam: Hrvatski turizam u brojkama, Zagreb, 4, 2009. 3 U 2010. godini noćenja ostvarena u komercijalnim smještajnim kapacitetima od lipnja do rujna činila su 88%, a ona ostvarena u srpnju i kolovozu 66% ukupnih noćenja primorskih županija u komercijalnim smještajnim kapacitetima te godine. Državni zavod za statistiku RH, 2011. 4 Ministarstvo turizma Republike Hrvatske: Glavni plan i strategija razvoja turizma Republike Hrvatske, Institut za turizam, 2011., str. 8.

2

konkurentima, te unutar destinacija i s lokalnim konkurentima, među kojima se ističu

privatni smještaj, odnosno smještaj koji turistima pružaju kućanstva.

Za Republiku Hrvatsku specifično je da se turizam pretežito odvija sezonski te da hotelska

poduzeća u sezonskim turističkim odredištima imaju nisku godišnju prosječnu

iskorištenost kapaciteta uz istovremeno opterećenje fiksnim troškovima. Aktivno poslovno

razdoblje za hotelijere je, na razini Republike Hrvatske, različito za pojedine objekte i to

prvenstveno ovisno o profilu destinacije te profilu turista kojima pružaju usluge smještaja i

prehrane, odnosno specijalizirane (selektivne) usluge. Tako, primjerice, tranzitni hoteli u

gradovima imaju pretežito cjelogodišnju dinamiku popunjenosti, dok sezonski hoteli to ne

mogu ostvariti zbog objektivnih okolnosti. Iz navedenoga proizlaze poteškoće usporedbe

uspješnosti poslovanja pojedinih hotelskih poduzeća ili hotela kao organizacijske cjeline.

Usporedbu je, međutim, moguće provesti ukoliko se financijskom analizom iskažu

pokazatelji uspješnosti poslovanja po vremenskim serijama te se kvantitativni nalazi

usporede kao relativne veličine. U tom slučaju bi se moglo utvrditi je li financijska kriza

utjecala na turističku potražnju te posljedično i na hotelsku industriju u Republici

Hrvatskoj.

Problem istraživanja odnosi se na uspješnost srednjih i velikih hotelskih poduzeća sa

cjelogodišnjim poslovanjem pod opterećenjem globalne financijske krize. S obzirom da se

ugostiteljsko-hotelski poslovni subjekti razlikuju po brojnim obilježjima, istraživanje je

usmjereno na hotele koji ispunjavaju sljedeće pretpostavke. Prva pretpostavka je da

hotelska poduzeća objavljuju financijska izvješća o poslovanju pri agenciji FINA za jedan

hotel (objekt). Drugi uvjet je da se subjekti ubrajaju u velika ili srednje velika poduzeća

prema broju zaposlenih. Treći uvjet je da djeluju cjelogodišnje. Dodatan uvjet je da

izabrani uzorak prema sjedištu objekta zadovolji kriterij zemljopisne disperzije (priobalna i

kontinentalna Hrvatska).

Predmet istraživanja su financijska izvješća i konkretni podaci o odabranim hotelskim

poduzećima u Republici Hrvatskoj, počevši od 2006. godine pa do 2010. godine. Cilj je

pronaći međuovisnost između pada potražnje na domaćem turističkom tržištu (dolazak i

noćenja turista na godišnjoj razini) s financijskim učinkom poslovanja izabranih hotela,

odnosno hotelskih poduzeća. Predmet istraživanja su srednje veliki do vrlo veliki hoteli

3

(hotelska poduzeća) koja zadovoljavaju turističku potražnju za hotelskim smještajem

tijekom cijele poslovne godine s izraženim sezonskim učinkom ljetnoga turizma.

S obzirom na problem i predmet, ciljevi istraživanja su sljedeći:

1. Istražiti i statistički obraditi podatke o kretanju turističke potražnje (noćenja i

dolasci turista u Republiku Hrvatsku) od 2006. do 2010. godine,

2. Objasniti temeljna financijska izvješća i pokazatelje pri analizi likvidnosti,

solventnosti, aktivnosti, profitabilnosti i pokazatelja zaposlenih,

3. Analizirati temeljna financijska izvješća hotelskih poduzeća (hotela),

4. Usporediti nalaz financijskih izvještaja (pokazatelje) s nalazom o kretanju turističke

potražnje u Republici Hrvatskoj te prema odredištima, odnosno sjedištima

izabranih hotela (hotelskih poduzeća),

5. Napraviti komparativnu analizu pokazatelja uspješnosti poslovanja odabranih

hotelskih poduzeća (hotela) te njihovu klasifikaciju,

6. Analizirati rezultate i oblikovati zaključke.

1.2. Istraživačke hipoteze

Polazište ovoga istraživačkog rada jest da su hotelska poduzeća, bez obzira na njihov

cjelogodišnji rad (uposlenost), broj zaposlenih, lokaciju te smještajne kapacitete, osjetljivi

na oscilacije turističke potražnje te posljedično i sveukupno iskazuju različite poslovne

rezultate u odnosu na razdoblja koja nisu bila pod pritiskom globalne financijske krize.

Stoga se postavlja pitanje: koliko su hotelska poduzeća osjetljiva na poremećaje (pad)

turističke potražnje te je li financijska kriza razlog poslovnog podbačaja ili su razlozi

unutarnji (privatizacija, loša uprava, državno vlasništvo ili neki drugi razlog), odnosno

vanjski (porezno opterećenje, sjedište hotela, i slično.)

Iz navedenoga predlaže se polazna hipoteza:

H1: Srednje veliki do vrlo veliki hoteli i hotelska poduzeća postižu značajno slabije

pokazatelje uspješnosti poslovanja s padom turističke potražnje uzrokovane globalnom

financijskom krizom.

H1a: Broj zaposlenih (prosječno godišnje) u odabranim hotelskim poduzećima s

cjelogodišnjim poslovanjem je tijekom financijske krize značajno manji u odnosu

na razdoblja prije financijske krize;

4

H1b: Profitabilnost odabranih hotelskih poduzeća i hotela s cjelogodišnjim

poslovanjem je tijekom financijske krize značajno manja nego u razdoblju prije

financijske krize;

H1c: Aktivnost odabranih hotelskih poduzeća i hotela s cjelogodišnjim poslovanjem

je tijekom financijske krize značajno manja nego u razdoblju prije financijske krize;

H1d: Solventnost odabranih hotelskih poduzeća i hotela s cjelogodišnjim

poslovanjem je tijekom financijske krize značajno lošija nego u razdoblju prije

financijske krize;

H1e: Likvidnost odabranih hotelskih poduzeća i hotela s cjelogodišnjim

poslovanjem je tijekom financijske krize značajno otežana nego u razdoblju prije

financijske krize.

H2: Hoteli i hotelska poduzeća s približno jednakom veličinom organizacije iskazuju

različite poslovne rezultate kako za vrijeme financijske krize tako i u vrijeme prije,

odnosno nakon financijske krize.

1.3. Izvori i metode prikupljanja podataka

Prema zadanim kriterijima odabrani su poslovni subjekti (hotelska poduzeća i hoteli) koji

su obuhvaćeni i prate se kroz bazu podataka poslovna.hr, i to prema sljedećim kriterijima

selekcije: (a) ključna riječ "hotel", (b) aktivnost "aktivni", (c) NKD "hoteli" (d) NKD2007

"hoteli" (e) tip društva "društvo s ograničenom odgovornošću" (f) veličina: "srednje veliki"

i "veliki". Temeljem pretrage od ukupno 23 hotela odabrano je njih deset uvažavajući i

zemljopisnu disperziju (priobalna i kontinentalna Hrvatska): Hotel Dubrovnik Palace d.o.o.

(Lapad), Hotel Miramar d.o.o. (Opatija), Hotel Petka d.o.o. (Dubrovnik), Grand Hotel Lav

d.o.o. (Podstrana – Split), Park Hotel Makarska d.o.o. (Makarska), Hotel Turist Varaždin

d.o.o. (Varaždin), Hotel Punta Skala d.o.o. (Zadar), Hotel Sunčana staza d.o.o. (Pula),

Hotel Esplanade Oleander d.o.o. (Zagreb) i Hotel TOP-Terme d.o.o. (Topusko).

Informacije i podaci bit će prikupljani istraživanjem za stolom (eng. desk research),

pregledom stručne literature iz područja problema i predmeta istraživanja, pregledom

dostupnih baza podataka mrežnih stranica financijskih institucija te baza znanja stručnih i

znanstvenih radova. Primarno istraživanje bit će provedeno internom metodom

popunjavanjem tablice s prethodno definiranim elementima koji će biti vrednovani za

5

svako hotelsko poduzeće, odnosno hotel, a prema analizi sadržaja financijskih izvještaja te

drugih podataka o poslovanju poslovnoga subjekta. Dobiveni nalazi biti će obrađeni

relevantnim statističkim i matematičkim metodama uz tablične i grafičke prezentacije

rezultata.

Uz pokazatelje centralne tendencije, disperzije i asimetrije u svrhu dokazivanja

postavljenih hipoteza koristit će se t-test, hi-kvadrat i odabrani neparametrijski testovi

prvenstveno za ordinarne podatke. Da bi se odabrani hotelski subjekti klasificirali po

promatranim pokazateljima istovremeno primijenit će se multivarijantna cluster analiza uz

odgovarajuće testiranje analize varijance. Da bi se ispitao utjecaj krize na poslovanje

hotela koristit će se numeričke dummy varijable pri kreiranju odgovarajućih modela.

6

2. UGOSTITELJSTVO I HOTELIJERSTVO

Ugostiteljstvo i hotelijerstvo usko su povezane djelatnosti, pa suvremenici nerijetko koriste

naziv turističko ugostiteljstvo. Nastanak ugostiteljstva i hotelijerstva povjesničari i

antropolozi povezuju s čovjekovom potrebom da putuje i otkriva nova područja, da migrira

ili istražuje prostore izvan svoga domicila. Radi potrebe za skloništem i odmorom tijekom

putovanja, zaštitom od vremenskih nepogoda, razvijali su se razni vidovi usluga za putnike

na njihovim putovanjima, a svratišta uz (ondašnje) ceste spominju se unatrag 3000 godina

prije Krista u Egiptu, Babilonu i Perziji.5 Potreba (ili želja) za putovanjem tijekom

sljedećih tisućljeća ne jenjava, a do današnjih dana putovanje i turizam isprepliću se do

razine globalnog pokreta, ili životnog stila suvremenih nomada. Ugostiteljstvo i

hotelijerstvo, kao gospodarske djelatnosti, preuzimaju ulogu prihvata i servisiranja

temeljnih ili specifičnih potreba ljudi koji zbog nekog razloga borave izvan svoga

domicila.

Hotelska industrija, odnosno hoteli, predstavljaju zaseban segment ugostiteljstva jer

iziskuje značajne infrastrukturne investicije, a usluge koje hoteli nude najčešće su

kombinirane s drugim djelatnostima, dok eksploatacija ovisi o stupnju atraktivnosti za koju

se vezuju. Stoga hoteli najčešće koriste strategiju diferencijacije i specijalizacije u ponudi,

što stvara problem klasifikacije prema njihovim obilježjima. S druge strane, varijabilnost

obilježja smještajnih objekata, kao i varijabilnost ponude (sadržaja), ima pozitivan učinak

na dinamiku i intenzitet turističke potražnje, pa je uloga i značaj hotelijerstva u kreiranju

turističkog proizvoda destinacije prepoznat kao svojevrsna atrakcijska osnova sa

specifičnim rizicima s kojima se poslovni subjekt suočava u obavljanju gospodarske

ugostiteljske djelatnosti.

Ugostiteljska djelatnost prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti6 obuhvaća pripremanje

hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića i napitaka te pružanje

smještajnih usluga. Širina ugostiteljskih usluga utjecala je na specijalizaciju objekata u

pružanju ugostiteljskih, odnosno smještajno-ugostiteljskih usluga. S toga stajališta

ugostiteljski subjekti mogu biti orijentirani na jednu ugostiteljsku djelatnost (npr.

pripremanje hrane), kombinaciju ugostiteljskih djelatnosti (npr. pružanje usluge prehrane i

5 Usporediti: Vukonić, B.: Turističke agencije, Školska knjiga, Zagreb, 1993., str. 3-5. 6 Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti "Narodne novine" br. 138/06.

7

usluživanje pića), odnosno kombinirano s drugim djelatnostima (npr. ugostiteljstvo u

sklopu putničkog transporta). Ugostiteljstvo je, prvenstveno, sastavni dio ponude

lokaliteta. Međutim, u određenom kontekstu ugostiteljstvo poprima šire razmjere i

promatra se kroz učinke na zapošljavanje i ostvarenje prihoda, pa se vezuje uz turizam. U

tom kontekstu svekoliki potencijal ugostiteljstva prožima i podupire objektivne

pretpostavke značajne za afirmaciju lokaliteta na turističkom tržištu.

Ugostiteljstvo i hotelijerstvo se prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007.7, svrstava

u područje "I" ili Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića

(osim djelatnosti studentskih i učeničkih domova i ostalog neturističkog smještaja, koji se

također razvrstavaju u područje "I"). U skladu s definicijom ugostiteljske djelatnosti

obuhvaćene su i djelatnosti pružanja smještajnih usluga turistima koje se obavljaju u

kupališnim i klimatskim lječilištima (koja su razvrstana u razred 86.10 prema NKD-u

2007.).

2.1. Definicije i pojmovi

Hotelijerstvo i ugostiteljstvo zajedno kreiraju dodanu vrijednost u sklopu turizma. Jednu od

prvih definicija turizma dali su 1954. godine poznati teoretičari turizma, Švicarci W.

Hunziker i K. Krapf, koja glasi: "Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz

putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno

prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova djelatnost."8 Turist,

kao pokretač turizma definiran je kao "dobrovoljni i povremeni putnik koji putuje u

očekivanju zadovoljstva koja mu mogu pružiti novosti i promjene doživljene na relativno

dugom i neučestalom kružnom putovanju."9 Razlog putovanja i boravka u odredištu može

biti: liječenje ili oporavak, sudjelovanje u sportskom natjecanju, posjet rođaku ili prijatelju,

iskustvo, kupovina, viđenje prirodnoga fenomena, sklapanje posla, i tako dalje. Boravak u

odredištu može biti kraći ili dulji, sadržajno prethodno isplaniran, ili prepušten spontanom

iskustvu i avanturističkom stilu. Stoga je teško razaznati tko je zaista i – turist. Primjerice,

UNWTO (eng. World Tourism Organization UN) prihvaća statističku definiciju pojma

turizam i turist, te određene oblike putovanja klasificira prema motivu na turističke i na

putovanja koja se ne uvrštavaju u statistički obuhvat turizma. Prema UNWTO klasifikaciji 7 Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007., "Narodne novine" br. 58/07., 102/07. i 123/08. 8 Weber, S, Mikačić, V.: Osnove turizma, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 14. 9 Weber, S, Mikačić, V.: Osnove turizma, op.cit., str. 14.

8

dva su osnovna pristupa: prvi pristup govori o potrebi za distinkcijom između pojmova

putnik, posjetitelj, turist i izletnik. Ovo pojmovno razgraničenje proizlazi iz osnovnih

motiva napuštanja domicilnog mjesta. Drugi pristup objašnjava svrhu putovanja pa se s tog

stajališta, prema klasifikaciji UNWTO-a, javljaju tri osnovne skupine: prva je skupina

motiva i svrhe putovanja kojom se obuhvaćaju putovanja iz osobnog zadovoljstva (godišnji

odmor, aktivno bavljenje sportom, posjeta rođacima, posjeta kulturnoj i povijesnoj baštini

odredišta i sl.); druga je skupina putnika koja zbog profesionalnog poziva putuje u neko

odredište i u sklopu obavljanja svojih specifičnih profesionalnih zadaća koriste turističke

usluge smještaja, prehrane i općenito turističke usluge odredišta. Treća skupina obuhvaća

sve ostale motive putovanja u koje se ubrajaju studijska putovanja, putovanja u svrhu

rehabilitacije ili slična putovanja u preventivne i zdravstvene svrhe.

Prema definiciji Državnog zavoda za statistiku, turist je svaka osoba koja u mjestu izvan

svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za

smještaj gostiju radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice,

poslova, javnih misija i skupova. Turist je registriran u svakom mjestu ili objektu u kojem

boravi i zbog toga u slučaju promjene mjesta ili objekta dolazi do njegova ponovnog

iskazivanja, a time i do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj

dolazaka turista, a ne broj turista. Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u

Hrvatskoj koja u nekom mjestu u Hrvatskoj izvan mjesta svog prebivališta provede

najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju. Strani turist

jest svaka osoba s prebivalištem izvan Hrvatske koja privremeno boravi u Hrvatskoj i

provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju.10

U danom kontekstu turizma, turista i praćenja turističke statistike, potrebno je ponuditi

definiciju, odnosno objasniti pojam hotelsko poduzeće. Hotelsko poduzeće, kao poslovna i

organizacijska cjelina je vrlo kompleksno okruženje s brojnim posebnostima. Prema

Ceroviću "hotelsko poduzeće je pravna osoba, koja obavlja ugostiteljsko-hotelijersku

djelatnost, na tržištu, radi stjecanja profita i realizacije postavljenih ciljeva."11 Prema ovoj

definiciji hotelsko poduzeće može se promatrati kao bilo koje drugo poduzeće jer je u

funkciji kreiranja dodane vrijednosti za brojne interesente: kupce i korisnike hotelskih

usluga, dobavljače, zaposlenike, vlasnike kapitala (investitore), vjerovnike, zakonodavca, 10 Preuzete definicije iz Statističkog ljetopisa Republike Hrvatske, Državni zavod za statistiku, 2010. 11 Cerović, Z.: Hotelski menadžment, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za hotelski i turistički menadžment Opatija, 2003., str. 105.

9

državu i druge sudionike koji imaju izravnoga ili neizravnoga interesa – kao što to može

biti lokalna zajednica i društvo u cjelini s općim ili specifičnim očekivanjima (korporativna

odgovornost hotelskog poduzeća, očuvanje okoliša, održivi razvoj i slično).

2.2. Klasifikacija i kategorizacija objekata iz skupine hoteli

Područje djelatnosti "Smještaj" prema NKD 2007. definirano je kao pružanje smještaja te

pripreme i usluživanje hrane uključuje pružanje usluga smještaja za kraći boravak za

posjetitelje i ostale putnike te pružanje usluga pripremanja obroka hrane i pića koja se

mogu odmah konzumirati. Količina i vrsta dopunskih usluga koje se mogu osigurati unutar

ovog područja dosta varira. NKD 2007. kategoriju "Hoteli i sličan smještaj" definira kroz

pružanje usluga smještaja u pravilu na dnevnoj ili tjednoj osnovi, uglavnom za kraći

boravak posjetitelja. Jedinice koje su ovdje razvrstane, pružaju smještaj u namještenim

sobama i apartmanima, katkad s čajnom kuhinjom, osiguravaju dnevno čišćenje i

spremanje postelja te nude gostima dopunske usluge kao što su usluge hrane i pića,

parkiranje, usluge pranja rublja, bazeni za plivanje i dvorane za vježbanje, oprema za

rekreaciju te oprema za konferencije i sastanke. Ovaj razred uključuje smještaj u: hotelima,

hotelskim naseljima, apartmanskim hotelima i motelima.

Kategorizacija hotela se vrši prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim

standardima ugostiteljskih objekata.12 Hoteli visokih kategorija moraju zadovoljiti

određene vrlo visoke standarde. Prema hrvatskim standardima hoteli mogu biti

nižekategornici i imati jednu, dvije ili tri zvjezdice, te višekategornici i imati četiri ili pet

zvjezdica. Ovakav način kategorizacije važi za postojeće hotele, dok novoizgrađeni hoteli

mogu biti katgorizirani sa tri, četiri ili pet zvjezdica. Pravilnik o kategorizaciji se, osim

zahtjeva po pitanju ugostiteljske profesije, odnosi i na tehničke i sigurnosne uvjete (slika

1.).

12 Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli, "Narodne novine" br. 88/07., 58/08., 62/09.

10

Slika 1. Izvadak iz Pravilnika o kategorizaciji hotela: Prilog I. – elementi za kategorizaciju hotela –

postojeći objekti

Tamnija polja znače obveznu primjenu

… (stranica 1 od 22 - Pravilnika o kategorizaciji hotela). Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, URL: http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/pravilnik-

hoteli-prilog1.pdf

Na svekolike i stroge zahtjeve koje hotelsko poduzeće mora ispuniti ukoliko želi određeni

broj zvjezdica za hotel (objekt), reakcija javnosti je da se time smanjuje konkurentnost

Hrvatske na turističkom tržištu, pozivajući se na činjenicu da sustav kategorizacije u

Europi nije ujednačen, dok su istovremeno za hrvatske hotelijere predviđeni nepovoljniji

kriteriji u odnosu na hotele u EU. Zagovornici tvrde da, primjerice, oprema kupaonica,

kvadratura soba i druge pretpostavke, imaju izravan i nepovoljan učinak na izvedbu

gradnje novih hotela, budući da se prema ukupnoj kvadraturi smanjuje rentabilnost

investicije, odnosno kreiraju se pretpostavke nekonkurentnih cijena.13

13 Crnjak, M.: Prestroga i preskupa kategorizacija hotela, Poslovni dnevnik, objavljeno 10. svibanj, 2010., URL: http://www.poslovni.hr/vijesti/prestroga-i-preskupa-kategorizacija-hotela---147122.aspx (20.01.2012.)

11

2.3. Specifičnosti poslovanja hotela

Konkurentnost ili nekonkurentnost hotelskog poduzeća (hotela) ovisi o mnogobrojnim

činiteljima, a jedan od brojnih odnosi se i na kategoriju hotela. Kategorizacijom hotel

preuzima obilježja (percipirane/očekivane) kvalitete usluge. Ovo obilježje utječe na

unutarnju (internu) kvalitetu poslovanja, a težište je na menadžmentu, organizaciji procesa

i ljudskim potencijalima.

U širem kontekstu, specifičnosti hotelskoga poslovanja proizlaze iz karakteristika turističke

djelatnosti. U hotelskom poslovanju najvećim su dijelom naglašene sljedeće okolnosti:14

− ne postojanje kontinuiranog tijeka radnih procesa,

− kratak period trajanja proizvodnih i uslužnih procesa,

− korištenje materijala relativno visoke vrijednosti (skupe živežne namirnice i pića),

− nužnost praćenja suvremene tehnologije,

− nemogućnost precizna planiranja,

− neprenosivost usluga i ugostiteljskih proizvoda,

− visok udio fiksnih troškova,

− krutost opsega i strukture sredstava,

− visoko zahtjevni prinosi na kapital zbog visoko propulzivne djelatnosti,

− potreba diferenciranja prodajnih cijena hotelskih usluga,

− promjenjivost ulaznih cijena i

− promjenjivost novčanog tijeka i zarada.

Specifičnosti hotelskog poslovanja ogledaju se i u "stalnoj pripravnosti radnika i sredstava

za proizvodnju i obavljanje usluga koje tek počinju u trenutku dolaska gosta-potrošača, tj.

njegovom narudžbom, raznovrsnosti usluga, neposrednom komuniciranju s gostima i

potrebi stalnog prilagođavanja njihovim zahtjevima, specifičnim uvjetima rada (dugo

stajanje, dugo hodanje, visoke temperature, određena živčana napetost i sl.), nemogućnosti

precizna planiranja i raspodjele proizvodnje te obavljanja usluga u vremenu, krutosti

opsega i strukture sredstava koja uvjetuje dominantno sudjelovanje fiksnih troškova u

ukupnim troškovima hotela, nemogućnosti potpuno stalnoga usklađivanja broja radnika i

14 Prema Avelini Holjevac, I.: Upravljanje kvalitetom u turizmu i hotelskoj industriji, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za turistički menadžment, Opatija, 2002., str. 178.

12

razine zaposlenosti kapaciteta, elastičnog radnog vremena, sezonskom radu, potrebi

diferenciranja prodajnih cijena hotelskih usluga, tj. stalno prilagođavanje potrošnje."15

Specifičnosti hotelskog poslovanja idu u smjeru atraktivne osnove koja služi kao temeljna

diferencijacija u poslovanju i ponudi. S toga stajališta hoteli s različitom učinkovitošću

pravdaju poslovni uspjeh tijekom obračunskog razdoblja. Primjerice, hoteli smješteni u

zoni sezonskog (ljetnog ili zimskog) turizma, posluju s manjom prosječnom iskorištenosti

kapaciteta, budući da su tijekom godine izvan funkcije zbog objektivnih razloga. Neki

hoteli smješteni su u gradovima i orijentirani su na tranzitne goste, pa je njihova lokacija

pretpostavka njihove prosječne popunjenosti (blizina putničkih čvorišta: luka, željezničkih

kolodvora, zrakoplovnih luka), odnosno ukoliko gravitiraju središtu grada, njihova

popunjenost ovisi o turističkoj, najčešće selektivnoj ponudi turističkih sadržaja

mikrolokacije ili destinacije.

Osim navedenoga, hoteli diferencijaciju postižu brandiranjem ili robnom markom koja

podržava franšizno hotelijerstvo na način ujednačavanja kvalitete usluge i zajedničkog

marketinškog nastupa, koje povoljnosti pojedinačni hoteli (hotelska poduzeća) ne mogu

maksimizirati. Svekolike razlike između pojedinih hotela kreiraju nehomogenu skupinu

poslovnih subjekata povezanih isključivo zajedničkom djelatnosti, što kreira dodatnu

okolnost, a to je konkuriranje na međunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Ukoliko se uzme u obzir kontinuirani deficit specijaliziranih kadrova iz ugostiteljske struke

(glavni kuhari, menadžeri, proizvodno osoblje), poslovne jedinice smještene u specifičnom

okruženju (otoci, planinski predjeli, slabo razvijena područja, i sl.), snose dodatne poslovne

i organizacijske rizike. Ipak, zajednički izričaj svih poslovnih subjekata – hotelskih

poduzeća i hotela, predvođen je jednakim kriterijima. To su poslovni rezultati iskazani u

poslovnim izvještajima poslovnoga subjekta.

Određeni broj hotelskih poduzeća usluge pruža cijele godine, a orijentirani su na specifične

tržišne segmente: tranzitne turiste, turiste koji borave izvan domicila zbog liječenja,

kongresa, sportskih ili kulturnih manifestacija, poslovnih aktivnosti, sportskih treninga

reprezentacija i slično. Hoteli s cjelogodišnjim radom smješteni su u gradovima, odnosno

15 Avelini Holjevac, I.: Kontroling – upravljanje poslovnim rezultatom, Hotelijerski fakultet, Opatija, 1998., str. 43.

13

ako su izvan gradskih središta, tada je najčešće riječ o hotelu s razvijenom ponudom

sadržaja kako bi udovoljio općim i specifičnim zahtjevima korisnika.

2.4. Problemi hrvatskoga hotelijerstva

Problemi hrvatskoga hotelijerstva prepoznati su upravo kroz analizu poslovnih izvještaja

hotelskih poduzeća, što je utjecalo i na proces privatizacije hotelskih tvrtki kako bi se

prijenosom vlasništva potaknuo viši stupanj učinkovitosti poslovanja. Studija o učinku

privatizacije na poslovnu izvrsnost hrvatskih hotela (hotelskih poduzeća) u Republici

Hrvatskoj ukazuje da privatizacija, nakon vremenskog odmaka, nije imala većega učinka

na poboljšanje hotelske industrije u Hrvatskoj. Razlozi su navedeni u nastavku.

Autorica Jasmina Lončar u članku "Financijska obilježja hrvatskog hotelijerstva tijekom

privatizacije"16 ističe da je hotelsko poduzeće kao i svako drugo potrebno sagledati ne

samo s pravnog i ekonomskog aspekta već i onog organizacijskog i sociološkog.

Prožimanjem ova četiri aspekta samostalni gospodarski subjekt može opstati na tržištu.17

Navedenom studijom obuhvaćeno je stanje tijekom i nakon djelomične privatizacije

hotelskih poduzeća, a kao nalaz ističu se financijski pokazatelji poslovanja hrvatskoga

hotelijerstva u razdoblju od 1996. do 2001. godine:

− pokazatelji likvidnosti hotela za ubrzanu likvidnost kreću se u rasponu od 0,03 do

0,05 dok je optimalan pokazatelj koeficijenta ubrzane likvidnosti 1, pa je stanje

izrazito loše;

− odnos dugoročne imovine i obaveza kreće se u rasponu od 1,01 do 1,03 što ukazuje

da ukupni dugotrajni kapital vezan uz dugotrajnu imovinu te ne preostaje

dugoročnih izvora za financiranje kratkotrajne imovine;

− koeficijent zaduženosti hotelskih poduzeća (hotela) i koeficijent vlastitog

financiranja ukazuje da su hotelska poduzeća imala visok udio obveza prema

kreditnim institucijama u strukturi dugoročnih obveza, pa su hotelijeri morali

izdvajati velika novčana sredstva za troškove kamata.

− rentabilnost vlastitog kapitala raste s povećanjem stupnja zaduženosti poduzeća tj.

smanjenjem vlastitog kapitala. Taj se rast usporava zbog reagiranja kamatne stope

16 Lončar, J.: Financijska obilježja hrvatskog hotelijerstva tijekom privatizacije, Zbornik radova Sveučilišta u Rijeci, Ekonomski fakultet, 22, 1, 2004., str. 87-103. 17 Isto, str. 88.

14

na stupanj zaduženosti. U promatranom razdoblju, profitna stopa manja je od

kamatnjaka, pa se može zaključiti da veći koeficijent financijske poluge u

hotelijerstvu nije rezultirao većim prinosom na kapital (equity). Zbog reagiranja

kamatne stope na stupanj zaduženosti u hotelijerstvu rentabilnost vlastitog kapitala

pada. Pozitivna stopa rasta ukupne imovine financirana je dugovima koji su

dramatično rasli.

− Pokazatelj povrat na kapital - ROE (eng. return on equity) prenizak je u usporedbi s

iznosom vlasničkog kapitala investiranog u hotelske tvrtke. Ne može se govoriti o

optimalnoj financijskoj poluzi. Zaduživanjem je rapidno smanjivana rentabilnost

vlastitog kapitala i rentabilnost imovine tj. vrijednost poduzeća.

Preporuke (ili načela) hrvatskim hotelijerima ciljano na poboljšavanje bilančnih pozicija su

sljedeće:18

− Načelo 1. Minimizirati prosječne troškove kapitala.

− Načelo 2. Zadržavati adekvatnu likvidnost.

− Načelo 3. Osigurati adekvatnu fleksibilnost financijske vrijednosti u smislu

investiranja zahtijevanih od strane korporativne strategije hotela.

− Načelo 4. Zahtijevati najveću pažnju uprave.

− Načelo 5. Kreirati rizik kapitala koji je u skladu sa strategijom društva.

− Načelo 6. Točka u kojoj je trošak na posuđena sredstva što je više moguće

nadoknađen zaradama upućuje menadžera na optimalnu podešenost kapitalne

strukture.

− Načelo 7. U obzir pri slaganju adekvatne kapitalne strukture treba uzeti u obzir tijek

poslovanja i potencijal tvrtke prije nego se donesu bilo kakvi zaključci.

2.5. Turistička potražnja u Republici Hrvatskoj od 2006. do 2010. godine

Potražnja, u najopćenitijem smislu, podrazumijeva "količinu nekog dobra koju je netko

voljan i sposoban kupiti na nekom tržištu tijekom nekog vremena po svakoj mogućoj cijeni

toga dobra."19 Iz definicije potražnje razvidno je da je potražnja determinirana tržišnom

ponudom, kupovnom moći potrošača, vremenom i cjenovno. Stoga pojam "potražnja" u

18 Prilagođeno prema: Williamson, M., Francis, S.: The importance of optimal Capital structure, Dynamic Balance Sheet Management, California University, Los Angeles, 1997., str. 2-3. 19 Pavić, I., Benič, Đ. I Hashi, I.: Mikroekonomija, Ekonomski fakultet, Split, 2006., str. 33.

15

općem smislu valja razlikovati od pojma "količina potražnje". Količina potražnje je

"količina nekog dobra koju je netko voljan i sposoban kupiti na nekom tržištu tijekom

nekog vremena pri točno određenoj cijeni toga dobra."20

Funkcija potražnje ima padajuću krivulju jer će potrošači, s padom cijene, nastojati

pribaviti veću količinu, odnosno s povećanjem cijene potražnja će se za određenom

ponudom smanjiti. Međutim, cijena nije izolirani element koji utječe na potražnju.

Funkciju tržišne potražnje predstavlja sveukupnost individualnih potražnji, a one su odraz

mogućnosti, preferencija, trendova, te specifičnosti potreba koje se zadovoljavaju.

2.6. Determinante turističke potražnje

Turistička potražnja, u duljem vremenskom odmaku, je odraz sveukupnih promjena koje

su se zbile u svjetskom gospodarstvu. Strukturne promjene proizašle iz kretanja u društvu,

izrazito su djelovale na kvalitativne promjene u turističkoj ponudi i potražnji, a na temelju

njih slijedile su daljnje transformacije turizma. Povećanje slobodnog vremena (skraćivanje

radnog tjedna i produženje slobodnih dana za glavni godišnji odmor), utjecalo je na porast

intenziteta putovanja tijekom godine, te je kao posljedica mogućnosti korištenja nekoliko

odmora tijekom godine, došlo do produženja glavne turističke sezone. 21Došlo je do

povećanja broja, i vrsta aktivnosti turista i to ne samo u dijelu koji se odnosi na njihov

odmor i zabavu, već i na ostalim područjima, kao što su npr.: kultura, umjetnost, sport, i

slično. Došlo je do uočavanja novih segmenata u turističkoj potražnji: starijeg stanovništva

i zaposlenih žena.

Faktori turističke potražnje, općenito uzevši, ovise o standardu, navikama, slobodnim

sredstvima i raspoloživom vremenu. Ove dimenzije mogu se pratiti i analizirati te

predviđati. Međutim, subjektivni faktori turističke potražnje ostaju u domeni individualno

percipiranih utjecaja na racionalnoj i iracionalnoj razini: moda, oponašanje, prestiž, vjera,

itd. Iracionalni se faktori turističke potražnje obično koriste prilikom oblikovanja

marketinške komunikacije ponude prema ciljanom segmentu potražnje. Predstavljanje

ponude kao: užitak, doživljaj, izazov, unaprjeđenje zdravlja i psihofizičkih sposobnosti,

samo su neki od okvira prepoznatih kao motivatori turističke potražnje (tablica 1.)

20 Isto, str. 33. 21 Bartuloci, M. i Čavlek, N.: Turizam i sport – razvojni aspekti, Školska knjiga, Zagreb, 2007., str. 86.

16

Tablica 1. Faktori razvoja turizma, sporta i rekreacije

FAKTORI RAZVOJA TURIZMA I. FAKTORI TURISTIČKE POTRAŽNJE

1) Objektivni - standard - životna i

radna okolina

- slobodna sredstva

- slobodno vrijeme

2) Subjektivni - racionalni i iracionalni faktori - moda - oponašanje - prestiž - vjera

II. POSREDNIČKI FAKTORI - turoperatori - turističke agencije - društva i sustav turističkih zajednica

III. FAKTORI TURISTIČKE PONUDE 1) Atraktivni faktori – prirodni i društveni resursi 2) Komunikativni faktori – promet i ostala infrastruktura 3) Receptivni faktori – ugostiteljski i drugi receptivni faktori

Izvor: Bartuloci, M. i Čavlek, N.: Turizam i sport – razvojni aspekti, Školska knjiga, Zagreb, 2007., str. 86.

Uspješnost približavanja turističke usluge (koja se ne može probati, iskušati ili testirati,

prije nego što se dođe u odredište), očituje se kroz realizaciju turističke potrošnje u

odredištu.

Turistička potrošnja je kompleksna za praćenje, jer turizam uključuje čitav niz subjekata na

strani turističke ponude, a oni pojedinačno, iskazanim poslovnim rezultatom, daju uvid u

ukupan učinak (doprinos) turizma. Problematika praćenja turističke potražnje zadovoljava

se standardiziranim postupcima – prikupljanjem, sređivanjem i obradom statističkih

podataka o turističkim pojavama.

2.7. Prikupljanje podataka i analiza turističke potražnje

Prikupljanje podataka, analiza te zaključci (informacije) o (svjetskoj) turističkoj potražnji,

može se sagledati na način kao da se nastoji snimiti stanje i predvidjeti potencijal

globalnoga društva da zadovolji svoju potrebu za turizmom.22 Varijabilnosti potreba imaju

obilježje beskonačnosti, pa se u pristupu mjerenja turističke potražnje na globalnoj razini

postupa jednako kao i na lokalnoj razini. Preduvjet su usklađenost u korištenju

22 Dobre, R., Župan Rusković, P., Čivljak, M.: Menadžment turističke destinacije, (skripta), Visoka škola za turistički menadžment, Šibenik, 2004., str. 86.

17

instrumentarija, procesiranje i postupci u obradi prikupljenih podataka te prikazivanja

skupnih zaključaka. Ovi se nalazi potom sjedinjuju i prikazuju sveukupno stanje turizma

po regijama i u svijetu. Izvješća koja daju sveobuhvatnu sliku o turizmu, spadaju u domenu

rada Svjetske turističke organizacije – UNWTO/OMT (eng. United Nations The World

Tourism Organization).

Internacionalni turizam prati se u kontinuitetu kako bi se prepoznali trendovi i veze između

različitih utjecaja (povoljnih ili nepovoljnih) na turistička kretanja. Primjerice, u prvom

kvartalu 2011. godine u svijetu je zabilježeno 268 milijuna internacionalnih turističkih

dolazaka. U Europi je uočen rast u odnosu na prethodno razdoblje za 6%, a u Aziji i

Pacifku za 5%. Povećanje se bilježi i u Americi (5%), dok na Srednjem Istoku turistički

dolasci ukazuju na pad od -7% u odnosu na prethodnu godinu i kvartal. U Sjevernoj Africi

pad je dosegao –11%. 23

Ipak, na temelju ovih podataka (skupnih informacija), ne otkriva se mnogo o strukturi

turističke potražnje, niti o trendovima u potražnji za turizmom na svjetskoj razini. Stoga je

potrebno istražiti statistike i utvrditi što se zaista događa s turističkom potražnjom te kakvi

su trendovi i kretanja u turizmu.

Prikupljanje podataka i njihova obrada spada u domenu statistike. Statistika je znanost ili

skup metoda kojima se prikupljaju, grupiraju i obrađuju podaci o određenoj pojavi.

Turizam je kompleksna pojava i nemoguće je odrediti parametre koji se tiču isključivo

turizma iz perspektive potrošača (potražnja), no ponuda se može mjeriti na više načina.

Prvenstveno ponuda u turizmu determinirana je smještajnim kapacitetima u objektima koji

pružaju uslugu turističkog smještaja. Kao nezaobilazan činitelj turističke ponude je i

ugostiteljstvo, ili uslužna djelatnost usmjerena na zadovoljavanje potreba turista za

prehranom i točenjem pića. Ova dva segmenta (smještaj i pružanje usluga prehrane i

točenja pića) ne može dati uvida u turističku potražnju bez praćenja turističkih kretanja u

prostoru, pa se bilježi broj ulazaka i izlazaka u zemlju. Lokalni turizam u ovom slučaju ne

udovoljava graničnoj statistici, pa je na razini svake jedinice koja pruža usluge turističkoga

23 UNWTO: International tourism maintains momentum despite callenges, lipanj, 2011. preuzeto: http://media.unwto.org/en/press-release/2011-06-30/international-tourism-maintains-momentum-despite-challenges

18

ugostiteljstva predviđen postupak registracije gostiju, koji se podaci potom objedinjuju i

statistički prikazuju skupno i prema usvojenim standardima.24

Da bi se osigurao kontinuitet prikupljanja podataka o turističkim kretanjima, na

nacionalnoj, međunarodnoj i globalnoj razini razvijena je organizacijska infrastruktura

prilagođena upravo ovom zadatku.

Svjetska turistička organizacija UNWTO/OMT je specijalizirana agencija Ujedinjenih

naroda i vodeća je međunarodna organizacija na području turizma. Djeluje kao globalni

forum za turističku politiku i pružanje savjetodavnih usluga iz područja turizma (know

how). Početak djelovanja UNWTO/OMT bilježi 1925. godine kao WTO (eng. The World

Tourism Organization) početkom The International Congress of Official Tourism

Associations.

Od 2003. WTO je transformirana u specijaliziranu agenciju UN-a čime je potvrđena njena

vodeća uloga u vođenju međunarodnog turizma. UNWTO do današnjih dana okuplja više

od 400 članova iz 154 zemlje iz regije Afrike, Amerika, Istočne Azije i Pacifika, Europe,

Bliskog Istoka i Južne Azije.25

Budući da je turistička potražnja usmjerena prema konkretnim turističkim odredištima,

nametnula se potreba organizacije lokalnog i nacionalnog praćenja turizma putem

jedinstvenog sustava organizacija koja će predstavljati odredište i turistički proizvod u

cjelini, informirati javnost i stvarati zaštitni znak (branding) destinacije, kako bi bila što

poznatija na svjetskoj karti i tako privukla što više turista. Takve organizacije na nivou

države se nazivaju nacionalnim turističkim organizacijama, kao što su:26 Switzerland

Tourism, The British Tourism Authority (BTA), Die Deutsche Zentrale fur Tourismus

(DZT), The Australien Tourism Commision (ATC), itd.

Organizacija ovisi o vrsti destinacije i financijskim sredstvima kojima raspolaže, zadacima,

ovlastima i ciljevima. Na nivou regija ili provincija, formiraju se regionalne turističke

organizacije. Takvi primjeri u inozemstvu, su:27 Tourism British Columbia (provincija u

Kanadi), New York State Division of Tourism, Tirol Tourist Board, Edinburgh & Lothians

24 Vidjeti Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, "Narodne novine" br. 138/06. 25 UNWTO: About UNWTO, prilagođeno prema: http://unwto.org/en/about/unwto 26 Dobre, R., Župan Rusković, P., Čivljak, M: Menadžment turističke destinacije, (skripta), Visoka škola za turistički menadžment, Šibenik, 2004., str. 142 27 Isto, str. 142.

19

Tourist Board, Turismo Andaluz (Andaluzija Španjolska). U Hrvatskoj je to Hrvatska

turistička zajednica (HTZ).

Na nivou gradova i mjesta djeluju lokalne turističke organizacije koje se obično nazivaju

gradskim turističkim uredima, turističkim zajednicama ili društvima i sl.28 (Convention and

Visitor Bureau (CVB)). Primjeri su: Turisme de Barcelona, Berlin Tourismus Marketing

GMBH, Vienna Tourist Board, London Tourist Bord, itd.

U pravilu, države osnivaju svoje nacionalne turističke organizacije same ili u suradnji s

privatnim sektorom i to kao nekomercijalne - neprofitne organizacije. Ovisno o

vlasniku/osnivaču, menadžment turističke organizacije odgovara javnom administrativnom

tijelu, izabranom od predstavnika turističke industrije ili administrativnom tijelu izabranom

od strane države odnosno administrativnom tijelu izabranom od države i industrije zajedno

(izvršnom odboru).

Nacionalne turističke organizacije financiraju se najvećim dijelom iz državnog proračuna,

a u potpunosti zadaća nacionalnih turističkih organizacija je promocija, zaštita turističkih

resursa te koordinacija subjekata turizma. Nacionalna turistička organizacija naplaćuje

boravišnu pristojbu od turista kao i članarinu koju plaćaju razni davatelji usluga u

odredištu. Sve više je prisutna činjenica da države smanjuju svoj dio financiranja ove

organizacije te su nacionalne organizacije prisiljene tražiti financiranje od privatnog

sektora ili (ponegdje) iz svojih vlastitih komercijalnih prihoda.

Republika Hrvatska je Zakonom o turističkim zajednicama (ZTZ)29 definirala i uredila

sustav turističkih zajednica, ustrojstvo, zadaće i način rada turističkih zajednica, te osnovna

načela njihova financiranja i gospodarenja (članak 1. ZTZ ). Članak 2. ZTZ-a definira da

se Turističke zajednice osnivaju radi promicanja i unapređenja turizma Republike Hrvatske

i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske i druge turističke

usluge ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom na način da

upravljaju destinacijom na razini za koju su osnovane. Člankom 2. ZTZ-a definiran je

sustav turističkih zajednica. To su: turističke zajednice mjesta, turističke zajednice općina,

turističke zajednice gradova, turističke zajednice područja, turističke zajednice županije,

Turistička zajednica Grada Zagreba i Hrvatska turistička zajednica.

28 Isto, str. 142. 29 Zakon o turističkim zajednicama, "Narodne novine" br. 152/08.

20

Zadaća nacionalne turističke organizacije je i da redovno prati i analizira rezultate kroz

fizički broj dolazaka (turista) i broj noćenja, te prihod od naplaćene boravišne pristojbe i

članarina, kao i drugih vrsta prihoda. Također, samostalno ili u suradnji s kvalificiranim

agencijama, provodi razna istraživanja koja su osnova za strategiju daljnjeg razvoja

turizma. U tom dijelu posebno se koriste vlastiti uredi na emitivnim tržištima koji

prikupljaju sve relevantne informacije sa tih tržišta. Iako je u nekim zemljama promotivna

aktivnost jedina zadaća nacionalnih organizacija, većina ih se danas bavi i razvojem,

edukacijom, turističkim zakonima, uređenjem i održavanjem infrastrukturnih objekata i

upravljanjem destinacijom.30

Kod statističkog praćenja ugostiteljstva i turizma, u svijetu, pa tako i kod nas, uobičajeno

je da se jednom godišnje objavljuje Statistički ljetopis, sveobuhvatni prikaz najvažnijih

službenih statističkih podataka o gospodarskom, demografskom, društvenom i stanju

okoliša zemlje u protekloj godini. U Republici Hrvatskoj Statistički ljetopis izrađuje

Državni zavod za statistiku.31 Podaci se prikupljaju i obrađuju prema Programu statističkih

istraživanja Republike Hrvatske. Statistički ljetopis Republike Hrvatske sadrži, osim

podataka Državnog zavoda za statistiku, i podatke drugih državnih institucija koje su

ovlaštene za obavljanje statističkih istraživanja u svojem djelokrugu.

Program statističkih istraživanja u Republici Hrvatskoj usklađuje se sa standardima

Europske unije i Ujedinjenih naroda. Od 1999. Republika Hrvatska uključena je u

aktivnosti EUROSTAT-a, a od 2001. Republika Hrvatska službeno je uključena u CARDS

program, program tehničke pomoći Europske unije zemljama jugoistočne Europe.32

Turistička potrošnja statički se dijeli na tri grupe podataka. To su:33

1. smještajna statistika, koja promatra turiste s gledišta boravka u smještajnim

objektima u kojima ostvaruju noćenja,

2. statistika na granici, koja snima sve ulaske i izlaske putnika koji prelaze granicu, a

u to su uključeni i turisti, te

3. statistika potrošnje, koja snima efekte turizma kroz potrošnju koju turisti ostvaruju

u mjestima posjete.

30 Op.cit. Dobre, R., Župan Rusković, P., Čivljak, M.: Menadžment turističke organizacije, , str. 160. 31 Državni zavod za statistiku, www.dsz.hr 32 Bilten Europske unije, URL: http://delhrv.ec.europa.eu/uploads/dokumenti/85d19bedb24418ec2fc14363923e2295.pdf 33 Perkov, D.: Trendovi i statistika hrvatskog turizma, URL: http://www.perkov.info/hrv_turizam.asp

21

Kod prikupljanja podataka o turističkoj potrošnji, valja pojasniti da se turistička potrošnja

ne odnosi isključivo na turizam, jer turizam po definiciji ne odgovara djelatnosti, već on

okuplja proizvodnju i usluge iz različitih gospodarskih grana: transporta, trgovine,

poljoprivrede, ugostiteljstva, zabave, sporta, itd., i plasira ih kako bi se zadovoljila

turistička potrošnja. Turizam je, kvantitativno gledano, skup varijabli koje se prate u

sklopu turističkog posredovanja kako bi se zadovoljile specifične turističke potrebe.

Na svjetskoj razini utvrđeno je da u svijetu postoje razlike u prosjecima te da turističke

regije, destinacije i odredišta imaju svoj životni ciklus. Pozicioniranje na svjetskom

turističkom tržištu nije nimalo jednostavan posao, budući da je u informacijskom i

informatičkom okruženju publika globalna, kako na strani ponude, tako i na strani

potražnje. Međutim, informatizacija nije jednako usvojen kanal komunikacije u svijetu, pa

je nejednakost pozicioniranja turističkih odredišta na sveukupnom turističkom tržištu

popratni efekt.

Svekolika slika potražnje za turizmom u Europi sažeto je prikazana u tablici 2. za 2008.

2009. i 2010. godinu. Vidljivo je da su pojedine zemlje (destinacije) posljednjih godina

postigle značajne stope rasta turističkih posjeta, a neke su ostvarile negativne pokazatelje.

Primjerice, otkrivene su nove destinacije u Europi: Albanija iskazuje 25,6% porast

potražnje u 2010. u odnosu na 2009. godinu, Georgija 35,5% rasta, a Izrael 20,8% rasta

turističkih posjeta.

22

Tablica 2. Regionalni turizam - Europa

* 2010. procjena

Izvor: UNWTO Tourism Higlights, 2011 Edition, str. 6., preuzeto: URL: www.unwto.org/facts

Međutim, i dalje određene destinacije zauzimaju lidersko mjesto u Europi. Primjerice:

Francuska ostvaruje 16,1% svih dolazaka turista u Europi, a Španjolska 11%. Više od 5%

udjela u svim turističkim posjetima ostvaruje još samo Turska (5,7%) i Velika Britanija

(5,9%). Ostale destinacije u Europi ostvaruju manje od 5% učešća u ukupnim turističkim

dolascima u Europu.

23

2.8. Segmentacija turističke potražnje i funkcija turističke ponude

Prikupljanje i analiza podataka o turizmu (kvalitativno i kvantitativno) omogućava

informacije za kreiranje nacionalne strategije razvoja turizma, odnosno, mogu se

prepoznati činitelji koji utječu na ponašanje potrošača turističkih usluga u danom kontekstu

i okruženju. Ovaj zahtjev nameće se s razlogom. Naime, turistička potrošnja utječe na

strukturu ponude, koja pak, kreira okruženje u danim okvirima dugoročno. Primjerice, u

vrijeme (i još uvijek pretežito) masovnog turizma, izgrađeni su hoteli i turistički

kompleksi, kojima danas konkurira sektor kućanstava s pojedinačnim ponudama soba (i

postelja), apartmana, manjih obiteljskih hotela, ruralni turizam, itd. Prikupljanjem podataka

o smještajnim kapacitetima i njihovom stupnju iskorištenosti, kao i bilježenje broja gostiju

(turista), omogućava se uvid u preferencije turista. Primjerice, ukoliko se prvo

popunjavaju kapaciteti u privatnom smještaju, a potom i hoteli, može se zaključiti da su

preferencije turista takve da izabiru manje smještajne jedinice i kontakt s domicilnim

stanovništvom, a ne standardiziranu hotelsku ponudu smještaja.

Segmentacija se u marketingu provodi putem demografskih, ekonomskih i drugih kriterija.

Međutim, u modernom turizmu i individualnom izboru odredišta, turističko tržište više nije

homogeno, pa se dovodi u pitanje usklađenosti funkcija turističke ponude s modalitetima

na strani potražnje. Na tržištu turizma danas se nude spektakularne ponude, ali i one vrlo

jednostavne. U širokom rasponu potreba turista naziru se određene konstante. To je:

upoznavanje novih kultura, gradovi i spektakularni događaji, ili netaknuta priroda,

psihofizička aktivnost te poboljšanje kvalitete života.

Motivi turističkog putovanja nose obilježja glavnih grupa prema kojima su turisti

klasificirani prema definiciji UNWTO-a. S toga stajališta razlikuju se turisti i ostvarenje

turizma kroz:34

− domaći turizam (engl. domestic tourism) – uključuje turistička putovanja (i

boravak) domicilnog stanovništva (rezidenata) u različite destinacije unutar granica

vlastite zemlje,

− receptivni turizam (engl. inbound tourism) – uključuje turiste ne-rezidente koji

borave u promatranoj zemlji,

34 World Tourism Organization, UNWTO, URL: http://www2.unwto.org/en/content/what-we-do

24

− emitivni turizam (engl. outbound tourism) – uključuje turistička putovanja

rezidenata u druge zemlje,

− interni (unutrašnji) turizam (engl. internal tourism)– predstavlja kombinaciju,

ukupnost domaćeg i receptivnog turizma,

− nacionalni turizam – (engl. national tourism) uključuje sva turistička putovanja

domicilnog stanovništva (rezidenata) u zemlji i inozemstvu,

− međunarodni turizam – (engl. international tourism) uključuje kombinaciju,

ukupnost receptivnog i emitivnog turizma,

− intraregionalni turizam – podrazumijeva sva turistička putovanja stanovnika jedne

zemlje određene regije u drugu zemlju te iste regije (npr. turistička putovanja

Europljana unutar Europe),

− interregionalni turizam – podrazumijeva turistička putovanja stanovnika jedne

zemlje određene regije u drugu zemlju, ali izvan te regije (npr. turistička putovanja

Europljana izvan Europe).

Osim prema podjeli turista s obzirom na smjer kretanja u prostoru, za turistički razvoj

važna je spoznaja o motivu turističkoga putovanja. Na svjetskoj razini turistička putovanja

predvođena su sljedećim motivima: slobodno vrijeme, rekreacija, praznici, posjeta rodbini

i prijateljima, znanstveni i religijski motivi. Grupiranjem motiva u kategorije, došlo se do

nalaza da na svjetskoj razini turisti u više od 50% slučajeva na turistička putovanja odlaze

radi raspoloživog slobodnog vremena, radi rekreacije i radi praznika – raspoloživih

neradnih dana.35

Statistički podaci, regionalni i lokalni, pa tako i globalni, bilježe se u kontinuitetu, a

predviđanjima i projekcijama ukazuju na smjer i dinamiku razvoja svjetskog turizma –

regionalno. Ukoliko se analiza stanja prikaže od 1950. godine, pa do 2020. godine, vidljivo

je da u ukupnim turističkim dolascima, Europa ima značajan udio u projekcijama (slika 2).

Sljedeća dimenzija po snazi je ona na području Amerika te Azije i Pacifika. Novi segmenti

u turističkoj ponudi prepoznati su u Africi te Srednjem Istoku (slika 2.).

35 UNWTO Tourism Higlights, 2011 Edition, str. 11., preuzeto: URL: www.unwto.org/facts

25

Slika 2. Dugoročna perspektiva svjetskog turizma prema svjetskim regijama

Izvor: UNWTO Tourism Higlights, 2011 Edition, str. 11., preuzeto: URL: www.unwto.org/facts

Uzimajući u obzir perspektive svjetskog turizma, statističke pokazatelje i sveukupni uvid u

zbirne podatke, općenito se može predviđati povoljna situacija Republike Hrvatske na

tržištu turističke potražnje zbog opće orijentacije turista na Srednju i Istočnu Europu.

2.9. Smještajni turistički kapaciteti u Republici Hrvatskoj

Spremnost Republike Hrvatske da odgovori zahtjevima domaće i strane turističke

potražnje ovisi o stupnju razvijenosti turističke infrastrukture. Turistička infrastruktura

podrazumijeva sustav prometnih veza, informacija i energenata, potrošačkih dobara te

ponudu ugostiteljskih kapaciteta u destinacijama s atrakcijskim osnovama. Dinamika i

intenzitet turističke potražnje determiniran je dolascima i noćenjima turista. U tablici 3.

prikazani su dolasci turista u Republiku Hrvatsku, a u tablici 4. ostvarena noćenja u

razdoblju od 2003. do 2010. godine.

26

Tablica 3. Dolasci turista u Republiku Hrvatsku

DOLASCI 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Republika Hrvatska

8.877.978 9.412.176 9.995.070 10.384.921

11.162.406

11.260.807 10.934.474 10.604.000

RH domaći 1.469.388 1.500.402 1.528.184 1.726.045 1.855.715 1.845.702 1.599.652 1.493.000RH strani 7.408.590 7.911.874 8.466.886 8.658.876 9.306.691 9.415.105 9.334.822 9.111.000DOLASCI (%) 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Republika Hrvatska 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% RH domaći 16,6% 15,9% 15,3% 16,6% 16,6% 16,4% 14,6% 14,1%RH strani 83,4% 84,1% 84,7% 83,4% 83,4% 83,6% 85,4% 85,9%

Izvor: Statistički ljetopis RH, razne godine.

Relativni udio domaćih turista u ukupnom broju dolazaka tijekom promatranih godina

ukazuje da domaći turisti imaju udio od 14 do 16,6%, dok strani turisti u ukupnim

dolascima po godinama realiziraju od 83 do 86% svih dolazaka.

U tablici 4. prikazana su noćenja turista od 2003. do 2010. godine.

Tablica 4. Noćenja turista u Republici Hrvatskoj

NOĆENJA 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Republika Hrvatska 46.635.139 47.797.287 51.420.948 53.006.946 56.005.492 57.103.494 56.299.647 56.416.000RH domaći 5.311.991 5.280.962 5.434.431 5.985.002 6.430.862 6.477.972 5.799.030 5.424.000RH strani 41.323.148 42.516.325 45.986.517 47.021.944 49.574.630 50.625.522 50.500.617 50.992.000NOĆENJA (%) 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Republika Hrvatska 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00%RH domaći 11,39% 11,05% 10,57% 11,29% 11,48% 11,34% 10,30% 9,61%RH strani 88,61% 88,95% 89,43% 88,71% 88,52% 88,66% 89,70% 90,39%

Izvor: Statistički ljetopis RH., razne godine

S obzirom na ostvarena noćenja, strani turisti imaju udio od 88 do 90% svih noćenja, dok

domaći turisti ostvaruju od 9 do 11% svih evidentiranih noćenja. Ukoliko se podaci

usporede, na slici 3. je vidljivo da u razdoblju od 2001. godine do 2010. godine broj

noćenja ostvarenih od turizma raste, odnosno se da rast broja noćenja u promatranim

godinama pripisuje više stranim nego domaćim turistima.

27

Slika 3. Noćenja turista u Republici Hrvatskoj od 2001. do 2010. godine

Izvor: Državni zavod za statistiku: Statistički ljetopis 2011., str. 418.

U zadovoljavanju potražnje za smještajnim kapacitetima, vidljiva je i struktura osnovnih

grupa smještajnih kapaciteta, prikazano na slici 4. Naime, Republika Hrvatska udovoljava

turističkoj potražnji pretežito ponudom privatnog smještaja, kampova i hotelskim

smještajem.

Slika 4. Noćenja domaćih i stranih turista prema vrstama ugostiteljskih objekata u 2010. godini

Izvor: Državni zavod za statistiku: Statistički ljetopis 2011., str. 418.

Iskorištenost pojedinog smještajnog kapaciteta prikazana je u tablici 5. Najveći postotak

iskorištenosti smještajnih kapaciteta je u hotelskoj industriji (iznad 35%), dok su privatni

kapaciteti za smještaj turista prosječno iskorišteni manje od 13%.

28

Tablica 5. Iskorištenost osnovnih grupa smještajnih kapaciteta prema turističkim područjima od 2005.

do 2009. (u %)

Iz prikazanih podataka može se zaključiti da je prosječna iskorištenost smještajnih

kapaciteta u Republici Hrvatskoj oko 17% s dominantno zastupljenim hotelskim

smještajem. Hotelska industrija u Republici Hrvatskoj okuplja 759 poduzeća od kojih

unutar djelatnosti s obzirom na veličinu postoji 664 mala, 73 srednja i 22 velika poduzeća.

29

3. FINANCIJSKA IZVJEŠĆA I POKAZATELJI USPJEŠNOSTI POSLOVANJA

Zakonom o računovodstvu36 u članku 15. određeno je da svaki poduzetnik, pa tako i

hotelsko poduzeće, sastavlja godišnja financijska izvješća. Godišnja financijska izvješća

čine:

− bilanca,

− račun dobiti i gubitka,

− izvještaj o novčanom tijeku,

− izvještaj o promjenama kapitala,

− bilješke uz financijske izvještaje.

3.1. Temeljna financijska izvješća i financijska analiza

Bilanca je sustavni pregled imovine, kapitala i obveza na određeni datum. Prikazuje

resurse kojima poduzeće raspolaže: imovinu (aktivu) te obveze i glavnicu (pasivu) na

određeni dan.37

Bilanca se sastavlja na kraju poslovne godine i obuhvaća razdoblje od 01. siječnja do 31.

prosinca. Bilanca može biti i za kraća razdoblja prema zahtjevima upravljačkog

(menadžerskog) računovodstva. Ravnoteža zbrojnih bilančnih pozicija proizlazi iz

jednakosti AKTIVA = PASIVA.38

Za razliku od bilance, račun dobiti ili gubitka prikazuje dinamiku poslovanja kroz zbirne

kategorije prihoda i rashoda. Sučeljavanjem prihoda i rashoda poduzetnik iskazuje dobit ili

gubitak. Ukoliko su ukupni rashodi veći od ukupnih prihoda, poduzetnik iskazuje gubitak

obračunskog razdoblja. Ukoliko su ukupni prihodi veći od ukupnih rashoda, poduzetnik

iskazuje dobitak. Obračun prihoda i obračun rashoda determiniran je računovodstvenim

pravilima te standardiziranim postupcima u skladu s propisima i zakonskim odredbama iz

područja poreza i računovodstva. Temeljna jednakost koja se postiže u ovom financijskom

izvještaju glasi: PRIHODI - RASHODI = FINANCIJSKI REZULTAT39.

36 Zakon o računovodstvu, "Narodne novine" br. 109/07. 37 Belak, V.: Menadžersko računovodstvo, RRiF, Zagreb, 1995., str. 19. 38 Isto, str. 19. 39 Isto., str. 25.

30

3.1.1. Bilanca kao izvor podataka o stanju poslovnog subjekta

Skraćeni oblik bilance prikazan je u tablici 6. Prethodno je istaknuto da se bilanca sastavlja

svake poslovne godine i da pritom pokriva cijelo obračunsko razdoblje. Jednaki pristup u

vremenskom iskazivanju stanja bilančnih pozicija omogućava usporedbu vrijednosti koje

se pritom analiziraju, pa je riječ o horizontalnoj analizi bilančnih pozicija. Horizontalna

analiza će ukazati na povećanje ili smanjenje pojedinih stavki na strani aktive, odnosno

pasive u bilanci. Bez obzira na smanjenje ili povećanje pojedine pozicije kroz promatrane

godine, bilanca pojedinog obračunskog razdoblja uvijek mora biti u ravnoteži, jer imovina

mora biti u potpunosti pokrivena izvorima kapitala, bilo da je riječ o temeljnom kapitalu,

odnosno kapitalu koji je pribavljen zaduživanjem.

Tablica 6. Skraćeni oblik bilance

AKTIVA PASIVAPotraživanja za upisani a neuplaćeni kapital Dugotrajna imovina Nematerijalna imovina Materijalna imovina Financijska imovina Potraživanja Kratkotrajna imovina Zalihe Potraživanja Financijska imovina Novac u banci i blagajni Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda Gubitak iznad visine kapitala UKUPNA AKTIVA Izvanbilančni zapisi

Kapital i rezerve Upisani kapital Premija na emitirane dionice Revalorizacijske rezerve Zadržana dobit ili preneseni gubitak Dobit / gubitak tekuće godine Dugoročna rezerviranja Dugoročne obveze Kratkoročne obveze Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja UKUPNO PASIVA Izvanbilančni zapisi

Izvor: Vidučić, LJ.: Financijski menadžment, RRiF, Zagreb, 2006., str. 367.

Povećanje ili smanjenje pojedine bilančne pozicije otkriva još jednu kategoriju saznanja, a

to je promjena bilančnih pozicija prema kategoriji aktive, odnosno pasive. Naime, aktiva

grupira imovinu prema stupnju likvidnosti, dok pasiva grupira stavke prema dinamici

dospijeća obveza. Ukoliko se u odnos stave kategorija aktive najvišeg stupnja likvidnosti s

kategorijom stavki pasive s najkraćim rokom dospijeća, mogu se utvrditi stupnjevi rizika

podmirivanja obveza u predviđenim rokovima, odnosno može se procijeniti mogućnost

pretvaranja slabije likvidne imovine u likvidnu za podmirivanje obveza. U tom slučaju

riječ je o vertikalnoj analizi bilančnih pozicija u jednom obračunskom razdoblju.

31

Ono što je bitno kod bilance, pa tako i kod drugih financijskih izvještaja, jest da su to

povijesni podaci o već realiziranim menadžerskim odlukama. Stanje u bilanci stoga valja

tumačiti u kontekstu podataka iskazanih u računu dobiti ili gubitka.

3.1.2. Račun dobiti i gubitka kao izvor podataka o poslovnoj dinamici

Račun dobiti i gubitka, u skraćenom obliku, prikazan je u tablici 7. Račun dobiti i gubitka

preuzima stavke sa zbirnih knjigovodstvenih konta i kreira računski slijed, pri čemu u prvi

plan dolaze prihodi i rashodi ostvareni kroz glavnu djelatnost, potom prihodi i rashodi iz

kategorije sporednih (financijskih) aktivnosti, i prihodi i rashodi iz izvanrednih

aktivnosti.40 Različitost u kategorijama proizlazi iz činjenice da se poslovni prihodi i

poslovni rashodi mogu planirati budući da su sastavni dio budžeta za buduće plansko

razdoblje, dok kategorija "ostali" prihodi i rashodi može biti predvidiva djelomično,

odnosno malo predvidiva za kategoriju "izvanredni".

Tablica 7. Skraćeni oblik računa dobiti i gubitka

R. br. POZICIJA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7a. 7b. 8. 9a. 9b.

Prihodi iz osnovne aktivnosti Rashodi iz osnovne aktivnosti Prihodi iz drugih aktivnosti Rashodi iz drugih aktivnosti Izvanredni prihodi Izvanredni rashodi Dobit prije oporezivanja (1+3+5 minus 2+4+6) Gubitak prije oporezivanja (2+4+6 minus 1+3+5) Porez na dobit ili gubitak Dobit financijske godine (7a – 8) Gubitak financijske godine (7b + 8 ili 8 – 7a)

Izvor: Vidučić, LJ.: Financijski menadžment, RRiF, Zagreb, 2006., str. 369.

Račun dobiti i gubitka ukazuje na ekonomičnost poslovanja, jer otkriva koliko se na svaku

novčanu jedinicu troška (rashoda) ostvarilo priljeva (prihoda). Račun dobiti i gubitka

otkriva kolika je neto dobit, odnosno bruto dobit, te koliko je poduzetnik opterećen

(apsolutno) poreznim davanjima.

Račun dobiti ili gubitka i bilanca ne mogu dati potpun uvid u poslovanje poslovnog

subjekta, poglavito za velike poslovne organizacije, odnosno za poduzeća koja obavljaju

djelatnosti za koje je predviđeno da sastavljaju i ostale financijske izvještaje koje dodatno

ocjenjuje revizor. Ukoliko zakon predviđa i ostale financijske izvještaje, analitikom je 40 Vidučić, LJ.: Financijski menadžment, RRiF, Zagreb, 2006., str. 369.

32

moguće provesti analizu svakog pojedinog poslovnog izvješća, a potom provesti i analizu

putem pokazatelja.

3.2. Pokazatelji uspješnosti poslovanja

Sažimanjem opširnih i detaljnih financijskih izvještaja poduzetnika izračunavaju se

pokazatelji poslovanja. Riječ je o koeficijentima, odnosima pojedinih stavki iz financijskih

izvještaja, ali i vrlo sofisticiranim postupcima ocjene razvijenih s ciljem obuhvata

isključivo kvantitativnih veličina, odnosno postupaka koje obuhvaćaju i kvalitativne

značajke poslovnoga subjekta ili njegovoga pojedinog segmenta. Pokazatelji uspješnosti

poslovanja značajno skraćuju proces usporedbe stupnja uspješnosti poslovanja kroz

razdoblja za jedan poslovni subjekt, te olakšavaju usporedbu poslovne uspješnosti grupe

subjekta, odnosno kreiraju razinu uspješnosti poslovanja gospodarske grane (regionalno,

lokalno ili globalno). Zbog svekolikih pristupa u izračunavanju pokazatelja poslovne

uspješnosti, praksa je utvrdila osnovne (temeljne) pokazatelje, iako se svakodnevno

pojavljuju novi (kreativni) pristupi.

Pokazatelji uspješnosti poslovanja, imaju dvojaku ulogu. U poslovnoj (post)analitici oni

ukazuju na podbačaje ili prebačaje u odnosu na normative. U poslovnom planiranju

(izvođenju planova i projekcija za buduća poslovna razdoblja) služe kao detektori, ili kao

mjerila u približavanju željenom stupnju poslovne uspješnosti.

Pokazatelji ekonomičnosti mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda

ostvari po jedinici rashoda. Podrazumijeva se da je bolje da koeficijent ekonomičnosti

bude što je moguće veći (tablica 8).

Tablica 8. Pokazatelji ekonomičnosti

I. POKAZATELJI EKONOMIČNOSTI Ekonomičnost ukupnog poslovanja Ekonomičnost poslovnih aktivnosti Ekonomičnost aktivnosti financiranja Ekonomičnost izvanredne aktivnosti

Izvor: Šišara, J.: Razlozi korištenja i mogući okviri financijske analize, pregledni rad, URL: http://www.vus.hr/uploads/file/Zbornik2/sisara_sladovljev_clanak.pdf

33

Pokazatelji financijske uspješnosti ili pokazatelji aktivnosti upućuju na brzinu cirkulacije

imovine u poslovnom procesu. S aspekta sigurnosti i uspješnosti bolje je da je koeficijent

obrta što veći broj, tj. da je vrijeme vezivanja ukupne i pojedinih vrsta imovine što kraće.

Tablica 9. Pokazatelji financijske uspješnosti

II. POKAZATELJI FINANCIJSKE USPJEŠNOSTI Koeficijent obrta ukupne imovine (Ukupni prihodi/Ukupna aktiva) Koeficijent obrta kratkotrajne imovine (Ukupni prihod / Kratkotrajna imovina) Koeficijent obrta zaliha (Ukupni prihod / Zalihe)


Pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost poduzeća da podmiruje dospjele kratkoročne

obveze. Koeficijent tekuće likvidnosti obično bi trebao biti veći od 2. Koeficijent ubrzane

likvidnosti mora biti minimalno 1, što znači da kratkoročne obveze ne bi smjele biti veće

od zbroja iznosa novca i potraživanja. Koeficijent financijske stabilnosti uvijek mora biti

manji od 1 jer se iz dijela dugoročnih izvora mora financirati kratkotrajna imovina.

Tablica 10. Pokazatelji likvidnosti

III. POKAZATELJI LIKVIDNOSTI Koeficijent tekuće likvidnosti (Kratkotrajna imovina / Kratkoročne obveze) Koeficijent ubrzane likvidnosti (Kratkotr. Imovina - zalihe / Kratkotr. Obveze) Koeficijent financijske stabilnosti (Dugotrajna imovina / Dugotr. obveze + Vl. kapital


Pokazatelji zaduženosti jesu odraz strukture pasive i govore koliko je imovine financirano

iz vlastitog kapitala (glavnice) te koliko je imovine financirano iz tuđeg kapitala (obveza).

Koeficijent vlastitog financiranja je suprotan koeficijentu zaduženosti, pa bi zbrajanjem

ovih dviju vrijednosti za godine promatranja upravo dobili vrijednost jedan.

34

Tablica 11. Pokazatelji zaduženosti

IV: POKAZATELJI ZADUŽENOSTI Koeficijent zaduženosti (Ukupne obveze / Ukupna aktiva) Koeficijent vlastitog financiranja (Vlastiti kapital / Ukupna aktiva) Koeficijent financiranja (Ukupne obveze / Vlastiti kapital)


Uz navedene pokazatelje, praksa je analizirati i pokazatelje zaposlenih, pa se analizira

brojno stanje i struktura zaposlenih, radni fond i troškovi radne snage, usporedba planirane

i ostvarene satnice rada.

Pokazatelj solventnosti Altmanov Z-Score sastoji se od pet financijskih pokazatelja kojima

su statističkim metodama dodijeljeni stupnjevi utjecaja na ukupan rezultat. Osnovni Z-

Score model za prognoziranje budućih rezultata glasi:41

1 2 3 4 51, 2 1,4 3,3 0,6 1,0Z X X X X X= + + + + (1)

Z-Score varijable su:

1Radni kapital

Ukupna aktivaX = 2

Zadržani dobitakUkupna aktiva

X =

3EBIT

Ukupna aktivaX = 4

Tržišna kapitalizacijaUkupna aktiva

X = 5Prihod (Revenue)

Ukupna aktivaX =

Pokazatelji Z-Score:

Z-Score veći od 2,67: kompanija ima dobru budućnost najmanje u kratkoročnom i

srednjoročnom razdoblju;

Z-Score između 1,18 i 2,67: treba pojačano raditi na poboljšanju poslovne izvrsnosti;

Z-Score manji od 1,81: moguća pojava ozbiljnih problema i propasti.

41 Tintor, J.: Poslovna analiza: operativno poslovanje, poslovna načela, financiranje, kreditna sposobnost, proizvodnja, snaga zarađivanja, ljudski potencijali, Masmedia, Zagreb, 2009., str. 326.

35

Specifični pokazatelji u poslovanju hotela prikazani su na slici 5.

Slika 5. Osnovni pokazatelji uspješnosti poslovanja hotela

Izvor: Čizmar, S.: Kontroling u hotelu, URL:

http://web.efzg.hr/dok/TUR/Kontroling%20u%20hotelu_web.pdf

Godišnja zauzetost smještajnih jedinica izračunava se prema sljedećem obrascu:

Godišnji broj prodajnih smještajnih jedinica x 100Godišnja zauzetost smještajnih jedinica (%) =Broj smještajnih jedinica u hotelu x 365

Prosječna ostvarena cijena smještajne jedinice izračunava se prema sljedećoj formuli:

Godišnji prihod smještajaProsječna ostvarena cijena smještajne jedinice (Kn) = Godišnji broj prodanih smještajnih jedinica u hotelu

Godišnji REVPAR (engl. revenue per available room) izračunava se prema:

Godišnji prihod smještajaGodišnji prihod smještaja po raspoloživog smještajnoj jedinici (Kn) = Broj smještajnih jedinica u hotelu

Dnevni REVPAR izračunava se prema sljedećoj formuli:

Dnevni prihod smještaja Prosječna ostvarena Godišnja po raspoloživog smještajnoj = cijena x zauzetostjedinici (Kn) smještajne jedinice smještajne jedinice

36

Među pokazatelje uspješnosti poslovanja hotelskih poduzeća ubraja se i GOP, odnosno

udio bruto operativne dobiti u ukupnom prihodu hotela:

Udio bruto operativne dobiti Ukupna godišnja bruto operativna dobit hotela(GOP-a) u ukupnom =

Ukupni godišnji prihod hotelaprihodu hotela (%)

U financijskim izvještajima hotelskih poduzeća praksa iskazivanja ovih pokazatelja nije

zaživjela u mjeri da bi isti bili javno prezentirani i dostupni za provedbu određenih analiza.

Stoga je za potrebe ovoga rada provedena klasična financijska analiza poslovnih izvještaja

izabranih hotelskih poduzeća.

37

4. ANALIZA POSLOVANJA HOTELSKIH PODUZEĆA U REPUBLICI HRVATSKOJ

4.1. Odabrana hotelska poduzeća i analiza financijskih izvještaja od 2006. do

2010. g.

Pregledom baza podataka o hotelskim poduzećima u Republici Hrvatskoj (Ministarstvo

turizma – kategorizacija objekata42), utvrđeno je da u Republici Hrvatskoj u 2010. godini

posluje 612 objekata – Hotela (grafikon 1.).

Grafikon 1. Hoteli u Republici Hrvatskoj prema kategorizaciji i broju kreveta 2010. godine.

96 315 175 26

8072 23050 18595 45958765

34427

45336

16032

0

2500

5000

7500

10000

12500

15000

17500

20000

22500

25000

2* 3* 4* 5*0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

40000

45000

50000Objekti

Smještajne jedinice

Broj kreveta

Izvor: Ministarstvo turizma: Popis kategoriziranih turističkih objekata, hotela, kampova i marina u Republici

hrvatskoj (08.12.2011.), preuzeto: URL: http://www.mint.hr/UserDocsImages/111208-objekti.xls#_13, obrada autorice.

Na grafikonu 1. vidljivo je da u Republici Hrvatskoj u 2010. godini najveći broj hotela ima

tri zvjezdice (315 objekata), a najmanje ih je sa pet zvjezdica (26 objekata). Najveći broj

smještajnih jedinica i broj kreveta proizlazi iz kategorije hotela sa tri zvjezdice. Ovi hoteli

djeluju kao samostalni poslovni subjekti ili ih nekoliko djeluje u sklopu istoga poduzeća.

Stoga je za potrebe analize poslovanja hotela bilo potrebno izdvojiti samo hotelska 42 Ministarstvo turizma: Popis kategoriziranih turističkih objekata, hotela i marina u Republici Hrvatskoj, preuzeto. URL: http://www.mint.hr/default.aspx?id=371

38

poduzeća koja posluju kao jedan hotel kako bi usporedba poslovne uspješnosti bila

realistična. Prema zadanim kriterijima odabrani su poslovni subjekti (hotelska poduzeća i

hoteli) koji su obuhvaćeni i prate se kroz bazu podataka poslovna.hr, i to prema sljedećim

kriterijima selekcije: (a) ključna riječ "hotel", (b) aktivnost "aktivni", (c) NKD "hoteli" (d)

NKD2007 "hoteli" (e) tip društva "društvo s ograničenom odgovornošću" (f) veličina:

"srednje veliki" i "veliki". Temeljem pretrage od ukupno 23 hotela odabrano je njih deset

uvažavajući i zemljopisnu disperziju (priobalna i kontinentalna Hrvatska). To su:

− Hotel Dubrovnik Palace d.o.o. (Lapad),

− Hotel Miramar d.o.o. (Opatija),

− Hotel Petka d.o.o. (Dubrovnik),

− Grand Hotel Lav d.o.o. (Podstrana – Split),

− Park Hotel Makarska d.o.o. (Makarska),

− Hotel Turist Varaždin d.o.o. (Varaždin),

− Hotel Punta Skala d.o.o. (Zadar),

− Hotel Sunčana staza d.o.o. (Pula),

− Hotel Esplanade Oleander d.o.o. (Zagreb) i

− Hotel TOP-Terme d.o.o. (Topusko).

Razmještaj izabranih hotela prikazan je na karti (naznačeni kvadrati na slici 6.).

Slika 6. Lokacija izabranih hotelskih poduzeća

Izvor: Google, obrada autorice

39

Prema oznakama na karti, izabrana hotelska poduzeća pretežito su orijentirana na priobalni

turizam, dok su tri hotela u unutrašnjosti (panonsko-peripanonskom dijelu zemlje).

Zajedničko obilježje hotelima je da su u funkciji cijele godine.

Svaki od izabranih hotela ističe određene posebnosti u tržišnoj prezentaciji, pa su iste uzete

kao deskriptivni orijentir, nakon čega su prikazani učinci poslovnoga angažmana u

razdoblju od 2006. do 2010. godine.

4.1.1. Hotel Dubrovnik Palace d.o.o. (Lapad)

Slika 7. Hotel Dubrovnik Palace, Lapad

Hotel Dubrovnik Palace

smješten je na poluotoku

Lapad. Hotel Dubrovnik

Palace luksuzni je resort

hotel s pet zvjezdica i

predstavlja dio grupe

Jadranskih luksuznih hotela.

Izvor: Hotel Dubrovnik Palace , URL: http://www.alh.hr/en/hotel-dubrovnik-palace/

Raspolaže s deset katova luksuzno opremljenog interijera unutar kojeg je raspoređeno 308

suvremeno opremljenih soba i apartmana s privatnim balkonom i nezaboravnim pogledom

na more.. Hotel Dubrovnik Palace raspolaže s osam prilagodljivih konferencijskih dvorana

koje mogu primiti od 10 do 750 sudionika (do 1000 sudionika putem videolinka),

prilagođeno za potrebe organizacije manjih poslovnih sastanaka do velikih međunarodnih

konferencija.

U nastavku je prikazana analiza bilance i računa dobiti i gubitka. Horizontalnom analizom

vidljiva su povećanja i smanjenja stavki financijskih izvještaja po promatranim godinama.

Vertikalna analiza upućuje na udio pojedine stavke. Primjerice, u bilanci, baza je ukupna

aktiva, odnosno ukupna pasiva. Kod vertikalne analize računa dobiti i gubitka, baza

usporedbe su ukupni prihodi.

40

Tablica 12. Horizontalna analiza bilance Hotela Dubrovnik Palace, Lapad (u 000)

Bilanca, horizontalna analiza 2007. 2008.

iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja) 2009. 2010.

iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja)AKTIVA Dugotrajna imovina 247.137 692.750 445.613 180,31% 686.631 678.523 -8.108 -1,18%Kratkotrajna imovina 34.707 30.070 -4.637 -13,36% 31.444 38.361 6.917 22,00% Zalihe 2.098 2.170 72 3,43% 1.580 1.400 -180 -11,39% Potraživanja 15.320 16.399 1.079 7,04% 16.675 16.756 81 0,49% Kratkotrajna fin. imovina 2.995 8.414 5.419 180,93% 8.875 14.992 6.117 68,92%Ukupno aktiva 281.941 732.253 450.312 159,72% 718.075 716.884 -1.191 -0,17% PASIVA Kapital i rezerve 2.232 353.795 351.563 15751,03% 340.433 234.917 -105.516 -30,99%Dugoročne obveze 265.116 265.090 -26 -0,01% 343.704 323.794 -19.910 -5,79%Kratkoročne obveze 14.593 13.698 -895 -6,13% 33.938 66.764 32.826 96,72%Ukupna pasiva 281.941 732.253 450.312 159,72% 718.075 716.884 -1.191 -0,17%

Izvor: Obrada autorice prema podacima FINA, URL: www.fina.hr

Tablica 13. Vertikalna analiza bilance Hotela Dubrovnik Palace, Lapad (u 000)

Bilanca, strukturna analiza 2007.

udio (%) 2008. udio (%) 2009.

udio (%) 2010. udio (%)

AKTIVA Dugotrajna imovina 247.137 87,66% 692.750 94,61% 686.631 95,62% 678.523 94,65%Kratkotrajna imovina 34.707 12,31% 30.070 4,11% 31.444 4,38% 38.361 5,35% Zalihe 2.098 0,74% 2.170 0,30% 1.580 0,22% 1.400 0,20% Potraživanja 15.320 5,43% 16.399 2,24% 16.675 2,32% 16.756 2,34% Kratkotrajna fin. imovina 2.995 1,06% 8.414 1,15% 8.875 1,24% 14.992 2,09%Ukupno aktiva 281.941 100,00% 732.253 100,00% 718.075 100,00% 716.884 100,00% PASIVA Kapital i rezerve 2.232 0,79% 353.795 48,32% 340.433 47,41% 234.917 32,77%Dugoročne obveze 265.116 94,03% 265.090 36,20% 343.704 47,86% 323.794 45,17%Kratkoročne obveze 14.593 5,18% 13.698 1,87% 33.938 4,73% 66.764 9,31%Ukupno pasiva 281.941 100,00% 732.253 100,00% 718.075 100,00% 716.884 100,00%


Horizontalna analiza bilance ukazuje da je ukupna aktiva u razdoblju od 2007. godine do

2008. godine povećana u dijelu dugotrajne imovine te kratkotrajne financijske imovine.

Izvori financiranja su u ovom razdoblju bili kapital i rezerve. U 2009. i 2010. godini

struktura aktive djelomično je promijenjena i to u dijelu smanjenja dugotrajne imovine te

posljedično i smanjenju kapitala i rezervi u pasivi, uz istodobno povećanje kratkoročnih

obveza.

41

Vertikalna analiza bilance upućuje da dugotrajna imovina čini 87,66% ukupne aktive

(2007.), odnosno 94,65% aktive 2010. godine. Dugoročne obveze bile su najvećim dijelom

izvor financiranja dugotrajne imovine 2007. godine, no u idućim godinama pokriće

imovine je kapital i rezerve, odnosno dugotrajne obveze u 2010. godini. Struktura kapitala

upućuje da poduzeće ima preveliku zaduženost, odnosno da iz vlastitoga kapital ne može

namiriti dugoročne i kratkoročne obveze.

Tablica 14. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Dubrovnik Palace, Lapad (u 000)

Račun dobiti i gubitka, horizontalna analiza 2007. 2008.

iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja) 2009. 2010.

iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja)Poslovni prihodi 97.292 91.031 -6.261 -6,44% 66.465 66.886 421 0,63%Poslovni rashodi 93.730 83.367 -10.363 -11,06% 68.151 69.295 1.144 1,68%Financijski prihodi 11.900 558 -11.342 -95,31% 1.126 635 -491 -43,61%Financijski rashodi 17.376 19.663 2.287 13,16% 13.180 14.118 938 7,12%Ukupni prihodi 110.176 92.450 -17.726 -16,09% 67.591 67.521 -70 -0,10%Ukupni rashodi 112.793 103.559 -9.234 -8,19% 81.331 83.413 2.082 2,56%Gubitak prije oporezivanja 2.616 11.108 8.492 324,62% 13.740 15.892 2.152 15,66%Dobitak prije oporezivanja


Tablica 15. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Dubrovnik Palace, Lapad (u 000)

Račun dobiti i gubitka, strukturna analiza 2007.

udio (%) 2008. udio (%) 2009.

udio (%) 2010. udio (%)

Poslovni prihodi 97.292 103,80% 91.031 109,19% 66.465 97,53% 66.886 96,52%Poslovni rashodi 93.730 85,07% 83.367 90,18% 68.151 100,83% 69.295 102,63%Financijski prihodi 11.900 10,80% 558 0,60% 1.126 1,67% 635 0,94%Financijski rashodi 17.376 15,77% 19.663 21,27% 13.180 19,50% 14.118 20,91%Ukupni prihodi 110.176 100,00% 92.450 100,00% 67.591 100,00% 67.521 100,00%Ukupni rashodi 112.793 102,38% 103.559 112,02% 81.331 120,33% 83.413 123,54%Gubitak prije oporezivanja 2.616 2,37% 11.108 12,02% 13.740 20,33% 15.892 23,54%Dobitak prije oporezivanja


Račun dobiti i gubitka u dijelu horizontalne analize upućuje na kontinuirano smanjivanje

prihodovnih stavki tijekom promatranih godina. Negativan trend je u 2009. i 2010. godini

blaži, no poduzeće ostvaruje gubitak tijekom cijeloga promatranog razdoblja.

Vertikalna analiza upućuje da poduzeće u kontinuitetu ostvaruje manje prihoda od

ostvarenih rashoda, odnosno da poslovni rashodi u kontinuitetu rastu u odnosu na

42

supstancu ostvarenu redovnim poslovanjem. Nalaz upućuje da poduzeće posluje

neekonomično i ne iskazuje rentabilnost.

Prema podacima u tablici 16. hotel je 2006. godine zapošljavao 232, a 2010. godine 194

djelatnika. U promatranom razdoblju 2008. godine hotel je zapošljavao najviše 257

djelatnika. Prema podacima iskazanim u tablici 16., hotel je poslovao ekonomično samo

2006. godine. Počevši od 2007. godine, hotel posluje s gubitkom (tablica 16.).

Tablica 16. Indikatori uspješnosti poslovanja Hotel Dubrovnik Palace, Lapad

Opći pokazatelji poslovanja 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

1 Broj zaposlenih (prosječan broj na temelju sati rada) 232 243 257 194 194

2 Prosječna neto plaća 4.789 5.120 4.893 5.787 5.6873 Ukupni prihodi 98.536.989 110.176.497 92.450.401 67.591.218 67.520.8354 Ukupni rashodi 95.327.098 112.793.356 103.559.166 81.330.810 83.413.5355 EBITDA43 31.037.400 20.489.127 8.747.376 23.303.6586 EBIT44 14.759.377 8.555.163 -558.522 14.118.2727 EBT45 -2.616.815 -11.108.765 -13.739.592 -5.892.7008 Porez na dobit 0 0 0 -376.540

9 Dobit nakon oporezivanja (Neto dobit) 3.209.800 -2.616.815 -11.108.765 -13.739.592 -15.516.160

10 Novostvorena vrijednost 31.400.398 30.210.899 29.821.396 25.203.764 24.690.05111 Produktivnost 135.348 124.322 116.034 129.919 127.26912 Neto radni kapital (NWC) 9.194.403 20.114.451 16.372.331 -2.493.211 -28.404.52013 Novac 7.338.603 14.383.803 3.086.198 4.313.529 5.213.46714 Potraživanja od kupaca 13.666.897 14.098.599 15.972.901 4.456.971 3.942.30915 Obveze prema dobavljačima 13.947.802 6.201.602 2.532.501 2.497.186 2.526.03216 Ekonomičnost 1,03 0,98 0,89 0,83 0,81

Izvor: www.poslovna.hr

43 EBITDA = Earning before interest, taxes, depreciation and amortization, odnosno dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije 44 EBIT = Earnings before interests and taxes, odnosno dobit prije kamata i poreza. 45 EBT = Earning before tax, odnosno dobit prije poreza

43

4.1.2. Hotel Miramar d.o.o. (Opatija)

Slika 8. Hotel Miramar, Opatija

Hotel Miramar smješten je u tihom

zaljevu s puno mediteranskog raslinja.

Kompleks se sastoji od obnovljene vile

Neptun i tri novoizgrađene vile za goste

koje okružuju prekrasan hotelski vrt.

Kapacitet je 104 smještajne jedinice:

superior soba, de luxe soba i suitova s

pogledom na more. Izvor: Hotel Miramar, URL: www.hotel-miramar.hr

Analizom bilance (horizontalna i vertikalna analiza – tablica 17. i 18.) došlo se do sljedećih

zaključaka. Hotel je smanjivao poslovnu supstancu u razdoblju od 2007. do 2010. godine, s

naglaskom na razdoblje 2009./2010. god. Ukupno gledajući, u bilanci dolazi do promjena u

smislu smanjenja dugotrajne imovine, no istodobno povećavaju se kratkotrajna imovine u

dijelu potraživanja i kratkotrajne financijske imovine.

Tablica 17. Horizontalna analiza bilance Hotela Miramar, Opatija (u 000)


iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja) 2009. 2010.

iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja)AKTIVA Dugotrajna imovina 62.783 55.001 -7.782 -12,40% 47.826 39.940 -7.886 -16,49%Kratkotrajna imovina 8.274 17.696 9.422 113,87% 31.286 17.131 -14.155 -45,24% Zalihe 83 262 179 215,66% 202 75 -127 -62,87% Potraživanja 7.297 15.570 8.273 113,38% 29.986 13.910 -16.076 -53,61% Kratkotrajna fin. imovina 2 1.431 1.429 71450,00% 2 1.661 1.659 82950,00%Ukupno aktiva 80.828 72.725 -8.103 -10,02% 79.171 57.080 -22.091 -27,90% PASIVA Kapital i rezerve 5.947 8.389 2.442 41,06% 12.154 15.098 2.944 24,22%Dugoročne obveze 42.056 36.556 -5.500 -13,08% 51.868 23.825 -28.043 -54,07%Kratkoročne obveze 32.279 27.775 -4.504 -13,95% 14.147 15.813 1.666 11,78%Ukupna pasiva 80.828 72.725 -8.103 -10,02% 79.171 57.080 -22.091 -27,90%


U pasivi povećan je kapital i rezerve te se u kontinuitetu smanjuju dugoročne obveze, a

nešto u manjem opsegu i kratkoročne obveze.

44

Vertikalna analiza bilance ukazuje da potraživanja tijekom razdoblja postaju značajnija

stavka aktive, uz manje značajno smanjivanje dugotrajne imovine. Pasiva ukazuje da su

obveze povećane dugoročnim zaduživanjem, te nešto manjim opsegom i kratkoročnim

zaduživanjem.

Tablica 18. Vertikalna analiza bilance Hotela Miramar, Opatija (u 000)


udio (%) 2008. udio (%) 2009.

udio (%) 2010. udio (%)

AKTIVA Dugotrajna imovina 62.783 77,67% 55.001 75,63% 47.826 60,41% 39.940 69,97%Kratkotrajna imovina 8.274 10,24% 17.696 24,33% 31.286 39,52% 17.131 30,01% Zalihe 83 0,10% 262 0,36% 202 0,26% 75 0,13% Potraživanja 7.297 9,03% 15.570 21,41% 29.986 37,87% 13.910 24,37% Kratkotrajna fin. imovina 2 0,00% 1.431 1,97% 2 0,00% 1.661 2,91%Ukupno aktiva 80.828 100,00% 72.725 100,00% 79.171 100,00% 57.080 100,00% PASIVA Kapital i rezerve 5.947 7,36% 8.389 11,54% 12.154 15,35% 15.098 26,45%Dugoročne obveze 42.056 52,03% 36.556 50,27% 51.868 65,51% 23.825 41,74%Kratkoročne obveze 32.279 39,94% 27.775 38,19% 14.147 17,87% 15.813 27,70%Ukupno pasiva 80.828 100,00% 72.725 100,00% 79.171 100,00% 57.080 100,00%


Račun dobiti i gubitka (tablica 19. i 20.) ukazuje na kontinuirano povećanje prihoda kao i

rashoda poslovanja, no poduzeće posluje rentabilno u promatranim godinama. Sličan nalaz

daje i vertikalna analiza računa dobiti i gubitka.

Tablica 19. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Miramar, Opatija (u 000)


iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja) 2009. 2010.

iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja)Poslovni prihodi 31.643 34.445 2.802 8,86% 36.471 38.636 2.165 5,94%Poslovni rashodi 26.183 30.222 4.039 15,43% 31.437 34.031 2.594 8,25%Financijski prihodi 2.568 581 -1.987 -77,38% 452 952 500 110,62%Financijski rashodi 4.608 2.361 -2.247 -48,76% 1.604 2.386 782 48,75%Ukupni prihodi 34.212 35.026 814 2,38% 36.924 39.587 2.663 7,21%Ukupni rashodi 30.792 32.584 1.792 5,82% 33.042 36.418 3.376 10,22%Gubitak prije oporezivanja Dobitak prije oporezivanja 3.419 2.442 -977 -28,58% 3.882 3.169 -713 -18,37%


45

Tablica 20. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Miramar, Opatija (u 000)


udio (%) 2008. udio (%) 2009.

udio (%) 2010. udio (%)

Poslovni prihodi 31.643 120,85% 34.445 113,97% 36.471 116,01% 38.636 113,53%Poslovni rashodi 26.183 76,53% 30.222 86,28% 31.437 85,14% 34.031 85,97%Financijski prihodi 2.568 7,51% 581 1,66% 452 1,22% 952 2,40%Financijski rashodi 4.608 13,47% 2.361 6,74% 1.604 4,34% 2.386 6,03%Ukupni prihodi 34.212 100,00% 35.026 100,00% 36.924 100,00% 39.587 100,00%Ukupni rashodi 30.792 90,00% 32.584 93,03% 33.042 89,49% 36.418 91,99%Gubitak prije oporezivanja Dobitak prije oporezivanja 3.419 9,99% 2.442 6,97% 3.882 10,51% 3.169 8,01%


Hotel Miramar od 2006. do 2010. u kontinuitetu povećava broj zaposlenih. Uz pozitivan

poslovni rezultat i ekonomično poslovanje, bilježi se pad produktivnosti u 2008. godini u

odnosu na 2007. godinu, što može biti posljedica značajnog povećanja broja kadrova uz

istovremeno uvođenje novih zaposlenika u posao (tablica 21).

Tablica 21. Indikatori uspješnosti poslovanja Hotel Miramar, Opatija



2 Prosječa neto plaća 4.304 4.402 3.482 3.777 4.0623 Ukupni prihodi 31.773.300 34.212.002 35.026.499 36.824.280 39.578.7554 Ukupni rashodi 30.463.202 30.792.316 32.584.292 33.042.029 36.148.3635 EBITDA 17.121.466 14.524.994 14.308.256 14.134.3356 EBIT 8.028.512 4.803.745 5.487.043 5.556.2647 EBT 3.419.693 2.442.161 3.882.251 3.169.3998 Porez na dobit 0 0 117.637 224.960

9 Dobit nakon oporezivanja (Neto dobit) 1.310.362 3.419.693 2.442.161 3.764.614 2.944.439

10 Novostvorena vrijednost 6.108.603 9.236.302 9.602.299 11.972.515 11.767.80811 Produktivnost 109.082 136.233 91.453 110.857 108.96112 Neto radni kapital (NWC) -22.075.097 -24.004.747 -10.079.178 17.139.510 1.317.66313 Novac 177.597 892.201 432.903 1.095.718 1.483.70314 Potraživanja od kupaca 9.474.604 7.022.903 8.953.099 942.675 308.626

15 Obveze prema dobavljačima 14.308.299 10.866.700 11.984.297 1.081.515 1.151.001

16 Ekonomičnost 1,04 1,11 1,07 1,11 1,09Izvor: Poslovna.hr

46

4.1.3. Hotel Petka d.o.o. (Dubrovnik)

Slika 9. Hotel Petka, Dubrovnik

Hotel Petka raspolaže sa

104 udobno opremljene

sobe raspoređene na 4

kata. Od toga je 96 soba

dvokrevetnih te osam

jednokrevetnih soba. Sve

dvokrevetne sobe mogu

biti s odvojenim ili

spojenim krevetima

Izvor: Hotel Petka, URL: www.hotelpetka.hr (mogućnost twina).

Svaka soba s pogledom na Grušku luku ima mogućnost dodatnog ležaja. Hotel Petka ima i

četiri trokrevetne sobe s mogućnošću postavljanja i četvrtog ležaja.

Horizontalna analiza bilance za razdoblje od 2007. do 2010. godine (tablica 22.) ukazuje

da ovo poduzeće u kontinuitetu smanjuje poslovnu supstancu i to u dijelu kratkotrajne

imovine, s naglaskom na potraživanja. Pasiva je smanjivana kroz smanjenje kapitala i

rezervi te kratkoročnih obveza te potom i smanjenjem dugoročnih obveza.

Tablica 22. Horizontalna analiza bilance Hotela Petka, Dubrovnik (u 000)


iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja) 2009. 2010.

iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja)AKTIVA Dugotrajna imovina 41.942 39.365 -2.577 -6,14% 37.593 34.983 -2.610 -6,94%Kratkotrajna imovina 2.195 2.065 -130 -5,92% 3.102 2.528 -574 -18,50% Zalihe 330 284 -46 -13,94% 237 262 25 10,55% Potraživanja 1.809 1.605 -204 -11,28% 2.804 1.934 -870 -31,03% Kratkotrajna fin. imovina 55 175 120 218,18% 1 93 92 9200,00%Ukupno aktiva 44.120 41.430 -2.690 -6,10% 40.695 37.511 -3.184 -7,82% PASIVA Kapital i rezerve 9.745 6.953 -2.792 -28,65% 17.343 16.707 -636 -3,67%Dugoročne obveze 29.324 30.186 862 2,94% 19.093 16.890 -2.203 -11,54%Kratkoročne obveze 5.050 4.290 -760 -15,05% 5.257 3.913 -1.344 -25,57%Ukupna pasiva 44.120 41.430 -2.690 -6,10% 40.695 37.511 -3.184 -7,82%


47

Vertikalna analiza bilance ukazuje da se oko 94% aktive vezuje uz dugotrajnu imovinu. U

pasivi su smanjeni dugoročne obveze, a povećan je udio kapitala i rezervi.

Tablica 23. Vertikalna analiza bilance Hotela Petka, Dubrovnik (u 000)


udio (%) 2008. udio (%) 2009.

udio (%) 2010. udio (%)

AKTIVA Dugotrajna imovina 41.942 95,06% 39.365 95,02% 37.593 92,38% 34.983 93,26%Kratkotrajna imovina 2.195 4,98% 2.065 4,98% 3.102 7,62% 2.528 6,74% Zalihe 330 0,75% 284 0,69% 237 0,58% 262 0,70% Potraživanja 1.809 4,10% 1.605 3,87% 2.804 6,89% 1.934 5,16% Kratkotrajna fin. imovina 55 0,12% 175 0,42% 1 0,00% 93 0,25%Ukupno aktiva 44.120 100,00% 41.430 100,00% 40.695 100,00% 37.511 100,00% PASIVA Kapital i rezerve 9.745 22,09% 6.953 16,78% 17.343 42,62% 16.707 44,54%Dugoročne obveze 29.324 66,46% 30.186 72,86% 19.093 46,92% 16.890 45,03%Kratkoročne obveze 5.050 11,45% 4.290 10,35% 5.257 12,92% 3.913 10,43%Ukupno pasiva 44.120 100,00% 41.430 100,00% 40.695 100,00% 37.511 100,00%


Račun dobiti i gubitka (tablica 24. i 25.) u horizontalnoj analizi pokazuje oscilacije u

poslovnom rezultatu u dijelu poslovnih prihoda i to: povećanje u razdoblju 2007./2008. a

potom pad u sljedeće dvije godine. Rezultat poslovanja u kontinuitetu negativan.

Tablica 24. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Petka, Dubrovnik (u 000)


iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja) 2009. 2010.

iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja)Poslovni prihodi 13.327 14.128 801 6,01% 13.997 13.100 -897 -6,41%Poslovni rashodi 15.192 15.612 420 2,76% 14.314 12.711 -1.603 -11,20%Financijski prihodi Financijski rashodi 1.239 1.357 118 9,52% 1.021 1.054 33 3,23%Ukupni prihodi 13.979 14.224 245 1,75% 14.446 13.197 -1.249 -8,65%Ukupni rashodi 16.612 17.015 403 2,43% 16.054 13.833 -2.221 -13,83%Gubitak prije oporezivanja 2.632 2.791 159 6,04% 1.610 636 -974 -60,50%Dobitak prije oporezivanja


Negativan poslovni rezultat posljedica je kontinuiranog nepovoljnog omjera poslovnih

prihoda i poslovnih rashoda (tablica 25.). Godine 2010. ovaj je omjer nešto bolji u korist

poslovnih prihoda, ipak, uz opterećenje servisiranja obaveza, financijski rashodi čine

stavku koja opterećuje ukupne prihode te su rezultati poslovanja negativni.

48

Tablica 25. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Petka, Dubrovnik (u 000)


udio (%) 2008. udio (%) 2009.

udio (%) 2010. udio (%)

Poslovni prihodi 13.327 87,72% 14.128 90,49% 13.997 97,79% 13.100 103,06%Poslovni rashodi 15.192 108,68% 15.612 109,76% 14.314 99,09% 12.711 96,32%Financijski prihodi Financijski rashodi 1.239 8,86% 1.357 9,54% 1.021 7,07% 1.054 7,99%Ukupni prihodi 13.979 100,00% 14.224 100,00% 14.446 100,00% 13.197 100,00%Ukupni rashodi 16.612 118,84% 17.015 119,62% 16.054 111,13% 13.833 104,82%Gubitak prije oporezivanja 2.632 18,83% 2.791 19,62% 1.610 11,14% 636 4,82%Dobitak prije oporezivanja


U tablici 26. prikazani su indikatori uspješnosti poslovanja. Broj zaposlenih neznatno je

smanjen 2009. godine u odnosu na 2008. godinu. Hotel u promatranim godinama posluje s

gubitkom.

Tablica 26. Indikatori uspješnosti poslovanja Hotel Petka, Dubrovnik


1 Broj zaposlenih (prosječan broj na temelju sati rada 55 51 50 47 47

2 Prosječna neto plaća 4.826 5.186 5.962 5.874 4.9703 Ukupni prihodi 15.560.899 13.979.500 14.223.997 14.446.591 13.197.0534 Ukupni rashodi 16.165.098 16.612.379 17.015.240 16.056.929 13.833.8995 EBITDA 1.634.808 1.687.511 2.356.198 3.060.3576 EBIT -1.393.460 -1.433.544 -589.238 417.8607 EBT -2.632.828 -2.791.243 -1.610.337 -636.8468 Porez na dobit 0 0 0 0

9 Dobit nakon oporezivanja (Neto dobit) -604.500 -2.632.828 -2.791.243 -1.610.337 -636.846

10 Novostvorena vrijednost 5.666.399 5.769.998 6.513.597 6.238.186 5.034.22911 Produktivnost 103.022 113.137 130.272 132.724 107.11512 Neto radni kapital (NWC) -3.180.097 -2.854.904 -2.225.834 -2.155.687 -1.385.47313 Novac 800.702 56.001 175.303 59.575 238.16414 Potraživanja od kupaca 1.472.197 1.340.499 1.397.698 0 015 Obveze prema dobavljačima 1.535.100 1.880.998 1.139.798 1.610.410 1.521.82616 Ekonomičnost 0,96 0,84 0,84 0,90 0,95

Izvor: Poslovna.hr

49

4.1.4. Grand Hotel Lav d.o.o. (Podstrana – Split)

Slika 10. Grand Hotel Lav, Podstrana - Split

Hotel Lav smješten je osam

kilometara južno od Splita, a

otvoren je polovinom prosinca

2006. godine. Lav s površinom

objekata cca 60.000 m2 i

vanjskom površinom sa

šetnicama, zelenim površi-

nama, plažom i velikom

luksuznom marinom sa preko

40.000 m2 nudi bezbroj

sadržaja.

Izvor: Hotel Grand, URL: www.lav.hr

Horizontalna analiza bilance (tablica 27.) ukazuje na značajne oscilacije stavki aktive i

pasive. Ističe se povećanje kratkoročnih obveza u cijelom promatranom razdoblju, kao i

kontinuirano smanjenje kapitala i rezervi. U stavkama aktive ne pronalazi se zakonitost, što

je specifično za nova poduzeća koja u prvim godinama poslovanja prilagodbama uvjetima

teže optimiziranju kratkotrajne imovine.

Tablica 27. Horizontalna analiza bilance Hotel Lav (u 000)


iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja) 2009. 2010.

iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja)AKTIVA Dugotrajna imovina 569.414 524.916 -44.498 -7,81% 507.111 489.759 -17.352 -3,42%Kratkotrajna imovina 20.142 56.732 36.590 181,66% 70.041 52.501 -17.540 -25,04% Zalihe 3.008 2.638 -370 -12,30% 2.512 2.290 -222 -8,84% Potraživanja 13.742 51.617 37.875 275,61% 47.985 49.747 1.762 3,67% Kratkotrajna fin. imovina 147 0 -147 -100,00% 2.004 18.004 16.000 798,40%Ukupno aktiva 589.557 582.025 -7.532 -1,28% 559.612 559.800 188 0,03% PASIVA Kapital i rezerve 84.607 75.356 -9.251 -10,93% 62.134 36.562 -25.572 -41,16%Dugoročne obveze 426.032 423.404 -2.628 -0,62% 426.076 404.800 -21.276 -4,99%Kratkoročne obveze 78.765 82.710 3.945 5,01% 71.402 118.638 47.236 66,16%Ukupna pasiva 589.557 582.025 -7.532 -1,28% 559.612 559.800 188 0,03%


50

Upravo se disharmonija bilančnih stavki očituje u vertikalnoj analizi bilance (tablica 28.).

Naime, zalihe i potraživanja su stavka koja se kreira u skladu s poslovnom politikom, a

prema nalazu vidljivo je kontinuirano smanjenje dugotrajne imovine. U pasivi su kapital i

rezerve značajno smanjene, dok dugoročne obveze čine glavni udio u strukturi kapitala.

Tablica 28. Vertikalna analiza bilance Grand Hotel Lav, Podstrana – Split (u 000)


udio (%) 2008. udio (%) 2009.

udio (%) 2010. udio (%)

AKTIVA Dugotrajna imovina 569.414 96,58% 524.916 90,19% 507.111 90,62% 489.759 87,49%Kratkotrajna imovina 20.142 3,42% 56.732 9,75% 70.041 12,52% 52.501 9,38% Zalihe 3.008 0,51% 2.638 0,45% 2.512 0,45% 2.290 0,41% Potraživanja 13.742 2,33% 51.617 8,87% 47.985 8,57% 49.747 8,89% Kratkotrajna fin. imovina 147 0,02% 0 0,00% 2.004 0,36% 18.004 3,22%Ukupno aktiva 589.557 100,00% 582.025 100,00% 559.612 100,00% 559.800 100,00% PASIVA Kapital i rezerve 84.607 14,35% 75.356 12,95% 62.134 11,10% 36.562 6,53%Dugoročne obveze 426.032 72,26% 423.404 72,75% 426.076 76,14% 404.800 72,31%Kratkoročne obveze 78.765 13,36% 82.710 14,21% 71.402 12,76% 118.638 21,19%Ukupno pasiva 589.557 100,00% 582.025 100,00% 559.612 100,00% 559.800 100,00%


Razlozi prethodnoga nalaza pronalaze se u računu dobiti i gubitka. Horizontalna analiza

ukazuje da su poslovni prihodi u početku promatranih godina ukazivali na značajan rast, no

u daljnjem razdoblju poslovanje nije potvrdilo uspon. Financijski rashodi su značajno u

porastu dok poslovni prihodi ne kreiraju supstancu za njihovo podmirivanje. Poduzeće je u

promatranim godinama ostvarivalo gubitak.

Tablica 29. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Grand Hotel Lav, Podstrana – Split (u 000)


iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja) 2009. 2010.

iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja)Poslovni prihodi 121.003 148.180 27.177 22,46% 105.985 108.603 2.618 2,47%Poslovni rashodi 123.104 119.795 -3.309 -2,69% 114.000 105.897 -8.103 -7,11%Financijski prihodi 577 5.171 4.594 796,19% 5.655 2.258 -3.397 -60,07%Financijski rashodi 32.614 41.559 8.945 27,43% 32.590 30.535 -2.055 -6,31%Ukupni prihodi 121.580 152.352 30.772 25,31% 111.640 110.861 -779 -0,70%Ukupni rashodi 155.718 161.354 5.636 3,62% 146.590 136.433 -10.157 -6,93%Gubitak prije oporezivanja 34.137 8.002 -26.135 -76,56% 34.950 25.572 -9.378 -26,83%Dobitak prije oporezivanja


Vertikalnom analizom računa dobiti i gubitka dolazi se do spoznaje da poslovni rashodi u

ovom poduzeću nisu vođeni u skladu s okolnostima na turističkom tržištu. Pad prihoda uz

51

povećanje rashoda te značajan udio financijskih rashoda, drži poduzeće u nepovoljnom

položaju uz kontinuirano nerentabilno poslovanje.

Tablica 30. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Grand Hotel Lav, Podstrana – Split (u 000)


udio (%) 2008. udio (%) 2009.

udio (%) 2010. udio (%)

Poslovni prihodi 121.003 98,29% 148.180 123,69% 105.985 92,97% 108.603 102,56%Poslovni rashodi 123.104 101,25% 119.795 78,63% 114.000 102,11% 105.897 95,52%Financijski prihodi 577 0,47% 5.171 3,39% 5.655 5,07% 2.258 2,04%Financijski rashodi 32.614 26,83% 41.559 27,28% 32.590 29,19% 30.535 27,54%Ukupni prihodi 121.580 100,00% 152.352 100,00% 111.640 100,00% 110.861 100,00%Ukupni rashodi 155.718 128,08% 161.354 105,91% 146.590 131,31% 136.433 123,07%Gubitak prije oporezivanja 34.137 28,08% 8.002 5,25% 34.950 31,31% 25.572 23,07%Dobitak prije oporezivanja


Nalaz potvrđuju opći pokazatelji poslovanja. Naime, Hotel Lav od početka poslovanja

iskazuje negativan poslovni rezultat uz kontinuitet povećanja broja zaposlenih i pad

produktivnosti (tablica 31.).

Tablica 31. Indikatori uspješnosti poslovanja Hotel Lav, Podstrana

Opći pokazatelji

poslovanja 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

1

Broj zaposlenih(prosječan broj na temeljusati rada 44 363 302 311 311

2 Prosječna neto plaća 6.956 5.245 7.149 5.684 6.4183 Ukupni prihodi 6.219.102 121.580.598 153.352.101 111.640.021 110.860.2284 Ukupni rashodi 24.686.303 155.718.067 161.101.823 148.442.456 136.431.7445 EBITDA 10.438.839 51.107.091 15.020.858 22.307.4546 EBIT -1.523.364 32.923.796 -2.359.961 4.938.5987 EBT -34.137.425 -8.749.692 -36.802.428 -25.571.5238 Porez na dobit 0 0 0 0

9 Dobit nakon oporezivanja(Neto dobit) -18467003 -34.137.425 -8.749.692 -36.802.428 -25.571.523

10 Novostvorena vrijednost 7.249.198 45.677.202 46.843.997 40.388.084 42.519.72011 Produktivnost 164.758 125.831 155.109 129.868 136.72212 Neto radni kapital (NWC) -65.978.600 -58.622.745 -25.850.489 -18.631.575 -45.411.07413 Novac 2.557.498 3.244.403 2.476.000 1.537.860 16.573.16314 Potraživanja od kupaca 865.302 7.517.599 6.617.303 3.708.670 5.128.020

15 Obveze premadobavljačima 71.854.298 38.127.900 19.160.000 29.261.429 19.963.548


52

4.1.5. Park Hotel Makarska d.o.o. (Makarska)

Slika 11. Hotel Park, Makarska

Hotel Park smješten je u

Makarskoj. Raspolaže 77 soba i

dva hotelska apartmana, ukupno

166 postelja. Uz smještaj, nudi

gurmanski doživljaj, dvorane za

sastanke, program zdravlja i

ljepote i sportske sadržaje, a kao

glavna atrakcija nude se

kilometarske plaže te ljepote grada

Makarske tijekom cijele godine. Izvor: Park Hotel, URL: www.hotelpark.hr

Hotel Park je od 2007. do 2010. godine kontinuirano smanjivao poslovnu supstancu: u

aktivi smanjene su stavke kratkotrajne imovine i potraživanja, a u pasivi najvećim dijelom

smanjen je kapital i rezerve te kratkotrajne obveze (tablica 32.).

Tablica 32. Horizontalna analiza bilance Hotela Park, Makarska (u 000)


iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja) 2009. 2010.

iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja)AKTIVA Dugotrajna imovina 105.253 105.677 424 0,40% 101.891 97.641 -4.250 -4,17%Kratkotrajna imovina 43.997 1.626 -42.371 -96,30% 1.419 1.323 -96 -6,77% Zalihe 206 215 9 4,37% 207 224 17 8,21% Potraživanja 40.282 1.262 -39.020 -96,87% 1.197 1.024 -173 -14,45% Kratkotrajna fin. imovina Ukupno aktiva 149.475 107.404 -42.071 -28,15% 103.436 99.065 -4.371 -4,23% PASIVA Kapital i rezerve 28.718 28.541 -177 -0,62% 22.231 14.676 -7.555 -33,98%Dugoročne obveze 75.659 70.165 -5.494 -7,26% 62.838 72.830 9.992 15,90%Kratkoročne obveze 38.395 8.697 -29.698 -77,35% 18.366 11.557 -6.809 -37,07%Ukupna pasiva 149.475 107.404 -42.071 -28,15% 103.436 99.065 -4.371 -4,23%


Vertikalna analiza bilance ukazuje na povećanje udjela dugotrajne imovine u aktivi uz

kontinuirano smanjivanje udjela kapitala. Dugotrajne i kratkotrajne obveze imaju blago

uzlazni trend (tablica 33.).

53

Tablica 33. Vertikalna analiza bilance Hotela Park, Makarska (u 000)


udio (%) 2008. udio (%) 2009.

udio (%) 2010. udio (%)

AKTIVA Dugotrajna imovina 105.253 70,42% 105.677 98,39% 101.891 98,51% 97.641 98,56%Kratkotrajna imovina 43.997 29,43% 1.626 1,51% 1.419 1,37% 1.323 1,34% Zalihe 206 0,14% 215 0,20% 207 0,20% 224 0,23% Potraživanja 40.282 26,95% 1.262 1,18% 1.197 1,16% 1.024 1,03% Kratkotrajna fin. imovina 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00% 0 0,00%Ukupno aktiva 149.475 100,00% 107.404 100,00% 103.436 100,00% 99.065 100,00% PASIVA Kapital i rezerve 28.718 19,21% 28.541 26,57% 22.231 21,49% 14.676 14,81%Dugoročne obveze 75.659 50,62% 70.165 65,33% 62.838 60,75% 72.830 73,52%Kratkoročne obveze 38.395 25,69% 8.697 8,10% 18.366 17,76% 11.557 11,67%Ukupno pasiva 149.475 100,00% 107.404 100,00% 103.436 100,00% 99.065 100,00%


Horizontalna i vertikalna analiza dobiti i gubitka daje sljedeći nalaz. Hotel Park je u 2008.

u odnosu na 2007. imao značajni rast ukupnih prihoda. Ovaj trend nije se ponovio u 2009. i

2010. godini. Poslovni rashodi su, shodno tržišnoj situaciji, smanjeni. Ipak, stavka

financijskih rashoda je značajna, pa je poduzeće poslovnu godinu zaključivalo s

negativnim rezultatom (tablica 34.).

Tablica 34. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Park, Makarska (u 000)


iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja) 2009. 2010.

iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja)Poslovni prihodi 7.797 13.978 6.181 79,27% 12.432 12.584 152 1,22%Poslovni rashodi 12.379 18.036 5.657 45,70% 16.414 14.134 -2.280 -13,89%Financijski prihodi 14 2.081 2.067 14764,29% 72 114 42 58,33%Financijski rashodi 1.785 4.903 3.118 174,68% 3.400 6.098 2.698 79,35%Ukupni prihodi 7.812 22.762 14.950 191,37% 12.505 12.670 165 1,32%Ukupni rashodi 14.506 22.939 8.433 58,13% 18.815 20.233 1.418 7,54%Gubitak prije oporezivanja 6.694 176 -6.518 -97,37% 8.309 7.554 -755 -9,09%Dobitak prije oporezivanja


U tablici 35. prikazana je vertikalna analiza poduzeća Hotel Park. Iz podataka proizlazi da

poslovni subjekt vrlo teško usklađuje poslovne prihode i poslovne rashode, odnosno

poslovnim prihodima ne može podmiriti poslovne rashode. Jednako je tako opterećen

financijskim rashodima te ukupni poslovni rezultat u nizu promatranih godina ima

negativan predznak.

54

Tablica 35. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Park, Makarska (u 000)


udio (%) 2008. udio (%) 2009.

udio (%) 2010. udio (%)

Poslovni prihodi 7.797 62,99% 13.978 77,50% 12.432 75,74% 12.584 89,03%Poslovni rashodi 12.379 158,46% 18.036 79,24% 16.414 131,26% 14.134 111,55%Financijski prihodi 14 0,18% 2.081 9,14% 72 0,58% 114 0,90%Financijski rashodi 1.785 22,85% 4.903 21,54% 3.400 27,19% 6.098 48,13%Ukupni prihodi 7.812 100,00% 22.762 100,00% 12.505 100,00% 12.670 100,00%Ukupni rashodi 14.506 185,69% 22.939 100,78% 18.815 150,46% 20.233 159,69%Gubitak prije oporezivanja 6.694 85,69% 176 0,77% 8.309 66,45% 7.554 59,62%Dobitak prije oporezivanja


U tablici 36. iskazani su izabrani indikatori uspješnosti poslovanja Hotela Park u

Makarskoj. Naime, uz kontinuirano povećanje broja zaposlenih, hotel iskazuje negativni

poslovni rezultat i pad produktivnosti.

Tablica 36. Indikatori uspješnosti poslovanja Hotel Park, Makarska


1 Broj zaposlenih (prosječanbroj na temelju sati rada 1 30 52 51 45

2 Prosječna neto plaća 8.241 5.428 5.999 5.348 5.0003 Ukupni prihodi 103 7.812.303 22.762.299 12.505.429 12.678.8284 Ukupni rashodi 205.200 14.506.624 22.939.169 18.815.420 20.233.2845 EBITDA -2.953.610 8.785.084 1.472.484 2.891.3766 EBIT -4.909.230 4.619.149 -2.909.307 -1.525.9397 EBT -6.694.371 -176.834 -6.309.991 -7.554.4498 Porez na dobit 0 0 0 0

9 Dobit nakon oporezivanja(Neto dobit) -204.928 -6.694.371 -176.834 -6.309.991 -7.554.449

10 Novostvorena vrijednost 168.797 3.461.403 6.613.897 5.750.190 4.770.90311 Produktivnost 168.797 115.378 127.189 112.749 106.02212 Neto radni kapital (NWC) -8.108.602 5.601.923 -7.070.231 -16.946.845 -10.233.30213 Novac 166.902 3.508.599 148.700 14.985 74.98214 Potraživanja od kupaca 0 36.503.098 783.003 1.088.032 993.15115 Obveze prema dobavljačima 9.316.501 1.978.804 3.168.898 3.395.446 2.975.67116 Ekonomičnost 0,00 0,54 0,99 0,66 0,63

Izvor: Poslovna.hr

55

4.1.6. Hotel Turist Varaždin d.o.o. (Varaždin)

Slika 12. Hotel Turist, Varaždin

Hotel Turist Varaždin za

odmor i relaksaciju svojim

gostima nudi 46

jednokrevetnih soba, 58

dvokrevetnih soba i pet

apartmana (ukupno 174

ležaja). Hotel je smješten na

mirnoj lokaciji na nekoliko

minuta šetnje do centra grada i

glavnog trga Korza, brojnih

drugih trgova i ugostiteljskih

terasa, zanimljivih gradskih

dvorišta, muzeja i drugih zna-

Izvor: Hotel Varaždin, URL: www.turist.hr menitosti grada. Uz hotel se

nalazi veliko parkiralište za automobile (100 mjesta) i autobuse (5 mjesta). Gostima hotela

na raspolaganju su i usluge mjenjačnice, a'la carte restorana, internet cornera, bankomata,

souvenir shopa i prostora za smještaj kućnih ljubimaca.

Horizontalna analiza bilance (tablica 37.) ukazuje na svojevrsnu nekonzistentnost u

poslovnim odlukama. Primjerice, poduzeće se u 2007. i 2008. godini zaduživalo uz

smanjenje udjela kapitala i rezervi, da bi u sljedećim godinama nastojalo povećati kapital i

rezerve te smanjiti udio dugoročnih i kratkoročnih obveza. U aktivi je vidljivo

kontinuirano smanjenje zaliha uz oscilacije dugotrajne imovine (povećanje a potom

smanjenje).

56

Tablica 37. Horizontalna analiza bilance Hotela Turist, Varaždin (u 000)


iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja) 2009. 2010.

iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja)AKTIVA Dugotrajna imovina 63.699 70.675 6.976 10,95% 71.572 65.141 -6.431 -8,99%Kratkotrajna imovina 27.294 33.061 5.767 21,13% 27.557 29.503 1.946 7,06% Zalihe 948 706 -242 -25,53% 588 510 -78 -13,27% Potraživanja 11.532 15.306 3.774 32,73% 14.768 15.067 299 2,02% Kratkotrajna fin. imovina 13.417 15.403 1.986 14,80% 11.736 13.265 1.529 13,03%Ukupno aktiva 91.121 103.842 12.721 13,96% 101.213 84.705 -16.508 -16,31% PASIVA Kapital i rezerve 59.333 54.881 -4.452 -7,50% 36.450 36.459 9 0,02%Dugoročne obveze 22.718 29.309 6.591 29,01% 36.697 33.046 -3.651 -9,95%Kratkoročne obveze 8.767 19.308 10.541 120,23% 8.047 7.337 -710 -8,82%Ukupna pasiva 91.121 103.842 12.721 13,96% 101.213 84.705 -16.508 -16,31%


Vertikalna analiza bilance (tablica 38.). ukazuje na značajno smanjenje kapitala i rezervi i

to sa 65,11% ukupne pasive na 63,04%; povećane su dugoročne obveze i simbolično su

smanjene kratkotrajne obveze. U aktivi je dugotrajna imovina dominantna stavka, kao i

kratkotrajna financijska imovina.

Tablica 38. Vertikalna analiza bilance Hotela Turist, Varaždin (u 000)


udio (%) 2008. udio (%) 2009.

udio (%) 2010. udio (%)

AKTIVA Dugotrajna imovina 63.699 69,91% 70.675 68,06% 71.572 70,71% 65.141 76,90%Kratkotrajna imovina 27.294 29,95% 33.061 31,84% 27.557 27,23% 29.503 34,83% Zalihe 948 1,04% 706 0,68% 588 0,58% 510 0,60% Potraživanja 11.532 12,66% 15.306 14,74% 14.768 14,59% 15.067 17,79% Kratkotrajna fin. imovina 13.417 14,72% 15.403 14,83% 11.736 11,60% 13.265 15,66%Ukupno aktiva 91.121 100,00% 103.842 100,00% 101.213 100,00% 84.705 100,00% PASIVA Kapital i rezerve 59.333 65,11% 54.881 52,85% 36.450 36,01% 36.459 43,04%Dugoročne obveze 22.718 24,93% 29.309 28,22% 36.697 36,26% 33.046 39,01%Kratkoročne obveze 8.767 9,62% 19.308 18,59% 8.047 7,95% 7.337 8,66%Ukupno pasiva 91.121 100,00% 103.842 100,00% 101.213 100,00% 84.705 100,00%


Račun dobiti i gubitka ukazuje, primjerice u horizontalnoj analizi, da je menadžment

usklađivao dinamiku poslovnih prihoda i poslovnih rashoda, no istu mogućnost nije mogao

57

iskoristiti i za financijske prihode i financijske rashode. Poduzeće je, bez obzira na

poteškoće, obračunsko razdoblje završavalo s pozitivnim poslovnim rezultatom (tablica

39.).

Tablica 39. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Turist, Varaždin (u 000)


iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja) 2009. 2010.

iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja)Poslovni prihodi 32.476 32.379 -97 -0,30% 32.147 28.672 -3.475 -10,81%Poslovni rashodi 31.490 31.016 -474 -1,51% 31.026 27.665 -3.361 -10,83%Financijski prihodi 1.397 1.347 -50 -3,58% 1.266 813 -453 -35,78%Financijski rashodi 1.923 2.595 672 34,95% 2.352 1.806 -546 -23,21%Ukupni prihodi 33.873 33.727 -146 -0,43% 33.414 29.485 -3.929 -11,76%Ukupni rashodi 33.414 33.611 197 0,59% 33.379 29.471 -3.908 -11,71%Gubitak prije oporezivanja Dobitak prije oporezivanja 459 115 -344 -74,95% 35 13 -22 -62,86%


Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka ukazuje da su poslovni prihodi u svim poslovnim

godinama bili veći u odnosu na poslovne rashode. Iako je u pojedinim godinama poduzeće

poslovalo na granici rentabilnosti (2009.), hotel je poslovao s dobitkom (tablica 40.).

Tablica 40. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Turist, Varaždin (u 000)


udio (%) 2008. udio (%) 2009.

udio (%) 2010. udio (%)

Poslovni prihodi 32.476 103,13% 32.379 104,39% 32.147 103,61% 28.672 103,64%Poslovni rashodi 31.490 92,96% 31.016 91,96% 31.026 92,85% 27.665 93,83%Financijski prihodi 1.397 4,12% 1.347 3,99% 1.266 3,79% 813 2,76%Financijski rashodi 1.923 5,68% 2.595 7,69% 2.352 7,04% 1.806 6,13%Ukupni prihodi 33.873 100,00% 33.727 100,00% 33.414 100,00% 29.485 100,00%Ukupni rashodi 33.414 98,64% 33.611 99,66% 33.379 99,90% 29.471 99,95%Gubitak prije oporezivanja Dobitak prije oporezivanja 459 1,36% 115 0,34% 35 0,10% 13 0,04%


U tablici 41. prikazani su još neki pokazatelji poslovanja. Hotel Turist od 2006. do 2010.

godine smanjio je broj zaposlenih i održao je pozitivan poslovni rezultat uz visoku razinu

produktivnosti rada. Hotel Park posluje na granici ekonomičnosti.

58

Tablica 41. Indikatori poslovne uspješnosti Hotel Turist, Varaždin


1 Broj zaposlenih (prosječan broj na temelju sati rada 140 137 136 113 113

2 Prosječna neto plaća 3.070 3.377 3.684 4.165 4.0623 Ukupni prihodi 31.309.201 33.873.603 33.727.197 33.414.192 29.485.8054 Ukupni rashodi 31.082.803 33.414.076 33.611.962 33.379.108 29.471.9665 EBITDA 6.946.121 6.810.477 7.800.770 6.210.3996 EBIT 2.382.828 2.710.572 2.387.797 1.819.9657 EBT 459.527 115.221 35.077 13.8408 Porez na dobit 0 27.283 27.406 7.828

9 Dobit nakon oporezivanja(Neto dobit) 280.582 459.527 87.944 7.672 6.012

10 Novostvorena vrijednost 9.461.302 10.403.202 11.826.097 9.555.471 9.283.51011 Produktivnost 67.582 75.932 86.956 84.562 82.15312 Neto radni kapital (NWC) 28.653.903 21.688.219 13.752.868 21.509.969 22.166.55213 Novac 908.197 1.398.800 1.645.000 2.462.153 659.62914 Potraživanja od kupaca 3.364.297 2.536.898 3.867.699 3.522.823 3.229.16715 Obveze prema dobavljačima 5.603.100 2.605.300 5.460.703 2.705.434 2.116.35416 Ekonomičnost 1,01 1,01 1,00 1,00 1,00

Izvor: Poslovna.hr

4.1.7. Hotel Punta Skala d.o.o. (Zadar)

Hotel Punta Skala je luksuzni hotel s 5 zvjezdica, smješten na malenom poluotoku, na

samoj obali. U ponudi ima 250 soba i 500 ležaja.

Slika 13. Hotel Punta Skala, Zadar

Izvor: http://www.falkensteiner.com/hr/hotel/punta-skala

Iz analize financijskih izvješća za razdoblje od 2007. do 2009. godine dobiva se sljedeći

uvid. Horizontalna analiza bilance ukazuje kako je ovo hotelsko poduzeće u promatranom

razdoblju udvostručilo vrijednost aktive (tablica 42.).

59

Tablica 42. Horizontalna analiza bilance Hotela Punta Skala, Zadar (u 000)


iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja) 2009.

iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja)AKTIVA Dugotrajna imovina 418.690 761.270 342.580 81,82% 1.010.268 248.998 32,71%Kratkotrajna imovina 34.555 66.900 32.345 93,60% 29.194 -37.706 -56,36% Zalihe 334 334 Potraživanja 23.208 24.297 1.089 4,69% 21.877 -2.420 -9,96% Kratkotrajna fin. imovina 3.286 3.860 574 17,47% 490 -3.370 -87,31%Ukupno aktiva 467.101 831.205 364.104 77,95% 1.141.576 310.371 37,34% 0 PASIVA 0 Kapital i rezerve 140.753 145.424 4.671 3,32% 140.084 -5.340 -3,67%Dugoročne obveze 434.436 791.015 356.579 82,08% 1.084.239 293.224 37,07%Kratkoročne obveze 32.606 34.827 2.221 6,81% 43.939 9.112 26,16%Ukupna pasiva 467.101 831.205 364.104 77,95% 1.141.576 310.371 37,34%


Udvostručenje aktive proizlazi iz povećanja dugotrajne imovine (tablica 43.) za koje

povećanje je poduzeće preuzimalo dugoročne obveze. Dugoročne obveze su prema omjeru

veće od udjela ukupne dugotrajne imovine u aktivi. Kapital i rezerve su u istom razdoblju

smanjene sa 30,13% na 12,27% ukupne pasive.

Tablica 43. Vertikalna analiza bilance Hotela Punta Skala, Zadar (u 000)


udio (%) 2008. udio (%) 2009. udio (%)

AKTIVA Dugotrajna imovina 418.690 89,64% 761.270 91,59% 1.010.268 88,50% Kratkotrajna imovina 34.555 7,40% 66.900 8,05% 29.194 2,56% Zalihe 0 0,00% 0 0,00% 334 0,03% Potraživanja 23.208 4,97% 24.297 2,92% 21.877 1,92% Kratkotrajna fin. imovina 3.286 0,70% 3.860 0,46% 490 0,04% Ukupno aktiva 467.101 100,00% 831.205 100,00% 1.141.576 100,00% PASIVA Kapital i rezerve 140.753 30,13% 145.424 17,50% 140.084 12,27% Dugoročne obveze 434.436 93,01% 791.015 95,16% 1.084.239 94,98% Kratkoročne obveze 32.606 6,98% 34.827 4,19% 43.939 3,85% Ukupno pasiva 467.101 100,00% 831.205 100,00% 1.141.576 100,00%


Račun dobiti i gubitka (tablica 44. i 45.) ukazuje na strukturu i omjere prihodovnih i

rashodovnih stavki. Horizontalna usporedba stavki računa dobiti i gubitka ukazuje

negativni poslovni rezultat u sve tri godine poslovanja. Prijelomno razdoblje bilo je 2009.

60

godine u odnosu na 2008. godinu, budući da su poslovni prihodi značajno smanjeni, kao i

poslovni rashodi. Tvrtka je, usprkos kontinuiranom smanjivanju ukupnih rashoda, uz pad

poslovnih prihoda, poslovala nerentabilno.

Tablica 44. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Punta Skala, Zadar (u 000)


iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja) 2009.

iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja)Poslovni prihodi 299 8.436 8.137 2721,40% 30.670 22.234 -72,49%Poslovni rashodi 8.041 11.863 3.822 47,53% 59.074 47.211 -79,92%Financijski prihodi 1.554 1.073 -481 -30,95% 42.037 40.964 -97,45%Financijski rashodi 25.385 6.512 -18.873 -74,35% 100.228 93.716 -93,50%Ukupni prihodi 1.853 9.509 7.656 413,17% 72.707 63.198 -86,92%Ukupni rashodi 33.426 18.376 -15.050 -45,02% 159.302 140.926 -88,46%Gubitak prije oporezivanja 31.572 8.866 -22.706 -71,92% 86.595 77.729 -89,76%Dobitak prije oporezivanja


Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka (tablica 45.) ukazuje da su poslovni prihodi

ovoga poduzeća u 2007. godini bili simbolična stavka (svega 3,72% ukupnih prihoda). U

sljedećim godinama poslovni prihodi osciliraju (71,11% i 51,92% ukupnih prihoda).

Problem je ovoga poduzeća što su poslovni rashodi veći od poslovnih prihoda, jednako kao

i u kategoriji financijskih prihoda i financijskih rashoda. Gubitak je izražen u svim

promatranim godinama poslovanja.

Tablica 45. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Punta Skala, Zadar (u 000)

Račun dobiti i gubitka, strukturna analiza 2007. udio (%) 2008. udio (%) 2009. udio (%) Poslovni prihodi 299 3,72% 8.436 71,11% 30.670 51,92% Poslovni rashodi 8.041 433,94% 11.863 124,76% 59.074 81,25% Financijski prihodi 1.554 83,86% 1.073 11,28% 42.037 57,82% Financijski rashodi 25.385 1369,94% 6.512 68,48% 100.228 137,85% Ukupni prihodi 1.853 100,00% 9.509 100,00% 72.707 100,00% Ukupni rashodi 33.426 1803,89% 18.376 193,25% 159.302 219,10% Gubitak prije oporezivanja 31.572 1703,83% 8.866 93,24% 86.595 119,10% Dobitak prije oporezivanja


Razlozi se mogu pronaći što je Hotel Punta Skala od 2006. godine do 2010. godine u

kontinuitetu povećavao broj zaposlenih, ostvarujući negativan poslovni rezultat i drastičan

pad produktivnosti (tablica 46).

61

Tablica 46. Indikatori uspješnosti poslovanja, Hotel Punta Skala, Zadar

Opći pokazatelji

poslovanja 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

1

Broj zaposlenih (prosječan broj na temeljusati rada 3 8 8 71 105

2 Prosječna neto plaća 17.327 4.021 7.786 7.255 5.7603 Ukupni prihodi 9.897.401 1.853.698 9.509.696 72.707.435 59.808.5064 Ukupni rashodi 34.429.098 33.426.382 18.376.265 159.302.536 160.070.8485 EBITDA -3.953.615 -505.378 25.859.225 1.661.2136 EBIT -6.211.301 -2.774.683 13.633.389 -24.730.7737 EBT -31.572.662 -8.866.531 -86.595.102 -100.262.3428 Porez na dobit 0 0 0 0

9 Dobit nakon oporezivanja(Neto dobit) -24.531.836 -31.572.662 -8.866.531 -86.595.102 -100.262.342

10 Novostvorena vrijednost 3.054.702 840.302 1.402.898 11.853.877 13.098.13711 Produktivnost 1.018.234 105.035 175.361 166.954 124.74312 Neto radni kapital (NWC) -2.065.297 1.948.807 32.073.642 -14.744.859 2.963.86913 Novac 1.466.798 8.060.999 38.742.400 6.492.464 76.34114 Potraživanja od kupaca 500.002 360.199 8.321.199 12.962.563 9.117.173

15 Obveze premadobavljačima 13.678.098 28.187.697 22.459.397 36.914.410 23.145.753


4.1.8. Hotel Sunčana staza d.o.o. (Pula)

Hotel Sunčana Staza u Puli nudi 172 dvokrevetne sobe i osam apartmana sa dvije spavaće

sobe i jednim dnevnim boravkom, sa ili bez balkona, morska ili park strana. Hotel nudi

prekrasnu plažu, 12 tenis terena, dva nogometna igrališta (trava), atletske staze,

višenamjenski sportski centar i drugo. Okruženje je idealno za treninge i pripreme

sportskih klubova (slika 14.).

62

Slika 14. Hotel Sunčana Staza, Pula

Izvor: Hotel Sunčana Staza, URL: www.suncanastaza.hr

Uvidom u poslovna izvješća te analizu poslovanja, dobiveni su sljedeći nalazi.

Horizontalnom analizom stavki bilance (tablica 47.) vidljivo je da poduzeće u 2007. i

2008. godine održava vrijednost ukupne aktive, te da se 2009. i 2010. poslovna supstanca

smanjuje. Naime, poduzeće je smanjivalo zalihe, potraživanja i kratkotrajnu imovinu, dok

je dugotrajna imovina smanjena za približno 1% vrijednosti.

Tablica 47. Horizontalna analiza bilance Hotela Sunčana Staza, Pula (u 000)


iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja) 2009. 2010.

iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja)AKTIVA Dugotrajna imovina 153.365 152.670 -695 -0,45% 132.949 132.370 -579 -0,44%Kratkotrajna imovina 2.544 3.290 746 29,32% 3.112 2.937 -175 -5,62% Zalihe 144 51 -93 -64,58% 104 84 -20 -19,23% Potraživanja 1.303 1.735 432 33,15% 1.321 1.111 -210 -15,90% Kratkotrajna fin. imovina 481 498 17 3,53% 654 996 342 52,29%Ukupno aktiva 155.909 155.961 52 0,03% 136.061 135.307 -754 -0,55% PASIVA Kapital i rezerve 66.959 67.128 169 0,25% 71.719 71.860 141 0,20%Dugoročne obveze 46.277 49.304 3.027 6,54% 50.242 53.191 2.949 5,87%Kratkoročne obveze 42.673 39.527 -3.146 -7,37% 14.099 10.255 -3.844 -27,26%Ukupna pasiva 155.909 155.961 52 0,03% 136.061 135.307 -754 -0,55%


Vertikalna analiza bilance (tablica 48.). ukazuje na stabilnost udjela dugotrajne imovine u

aktivi, kao i stabilnost udjela kapitala i rezervi u pasivi. Preostale stavke bilance također su

u promatranom razdoblju u ravnoteži.

63

Tablica 48. Vertikalna analiza bilance Hotela Sunčana Staza, Pula (u 000)

Bilanca, strukturna analiza 2007. udio (%) 2008. udio (%) 2009. udio (%) 2010. udio (%)AKTIVA Dugotrajna imovina 153.365 98,37% 152.670 97,89% 132.949 97,71% 132.370 97,83%Kratkotrajna imovina 2.544 1,63% 3.290 2,11% 3.112 2,29% 2.937 2,17% Zalihe 144 0,09% 51 0,03% 104 0,08% 84 0,06% Potraživanja 1.303 0,84% 1.735 1,11% 1.321 0,97% 1.111 0,82% Kratkotrajna fin. imovina 481 0,31% 498 0,32% 654 0,48% 996 0,74%Ukupno aktiva 155.909 100,00% 155.961 100,00% 136.061 100,00% 135.307 100,00%PASIVA Kapital i rezerve 66.959 42,95% 67.128 43,04% 71.719 52,71% 71.860 53,11%Dugoročne obveze 46.277 29,68% 49.304 31,61% 50.242 36,93% 53.191 39,31%Kratkoročne obveze 42.673 27,37% 39.527 25,34% 14.099 10,36% 10.255 7,58%Ukupno pasiva 155.909 100,00% 155.961 100,00% 136.061 100,00% 135.307 100,00%


Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka ukazuje da je poduzeće sa 2007. na 2008.

godinu povećalo ukupne prihode, dok dinamika poslovnih rashoda prati poslovnu

realizaciju te shodno postignutoj ravnoteži poduzeće ostvaruje pozitivan poslovni rezultat

(tablica 49.).

Tablica 49. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Sunčana Staza, Pula (u 000)


iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja) 2009. 2010.

iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja)Poslovni prihodi 15.620 20.765 5.145 32,94% 18.457 17.836 -621 -3,36%Poslovni rashodi 11.960 15.120 3.160 26,42% 13.535 13.375 -160 -1,18%Financijski prihodi 39 267 228 584,62% 159 55 -104 -65,41%Financijski rashodi 3.489 5.686 2.197 62,97% 4.947 4.322 -625 -12,63%Ukupni prihodi 15.660 21.033 5.373 34,31% 18.616 17.891 -725 -3,89%Ukupni rashodi 15.449 20.807 5.358 34,68% 18.483 17.697 -786 -4,25%Gubitak prije oporezivanja Dobitak prije oporezivanja 210 226 16 7,62% 133 193 60 45,11%


U tablici 50. prikazana je vertikalna analiza računa dobiti i gubitka. Poslovni prihodi su

svake poslovne godine značajno visokog udjela u odnosu na udio poslovnih rashoda u

ukupno iskazanim prihodima. Međutim, poduzeće istodobno snosi financijske rashode koji

su rezultat dugoročnog i kratkoročnog zaduživanja. Sveukupni poslovni rezultat je

pozitivan, iako se postavlja pitanje točnosti prikazanih podataka..46

46 Opaska autorice: Ne mora biti isključen subjektivni stav o eventualnom tzv. "friziranju" financijskih izvješća kako bi se javnosti prikazala "uljepšana" slika poslovanja. Poslovni subjekt nije obveznik revizije financijskih izvještaja jer ne kotira na burzi vrijednosnica.

64

Tablica 50. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Sunčana Staza, Pula (u 000)


udio (%) 2008. udio (%) 2009.

udio (%) 2010. udio (%)

Poslovni prihodi 15.620 130,60% 20.765 137,33% 18.457 136,36% 17.836 133,35%Poslovni rashodi 11.960 76,37% 15.120 71,89% 13.535 72,71% 13.375 74,76%Financijski prihodi 39 0,25% 267 1,27% 159 0,85% 55 0,31%Financijski rashodi 3.489 22,28% 5.686 27,03% 4.947 26,57% 4.322 24,16%Ukupni prihodi 15.660 100,00% 21.033 100,00% 18.616 100,00% 17.891 100,00%Ukupni rashodi 15.449 98,65% 20.807 98,93% 18.483 99,29% 17.697 98,92%Gubitak prije oporezivanja Dobitak prije oporezivanja 210 1,34% 226 1,07% 133 0,71% 193 1,08%


Hotel Sunčana staza od 2006. godine do 2010. godine u kontinuitetu posluje s približno

istim brojem djelatnika, ostvarujući pozitivan poslovni rezultat i kontinuirani porast

produktivnosti (tablica 51.).

Tablica 51. Indikatori poslovne uspješnosti Hotel Sunčana Staza, Pula


1 Broj zaposlenih (prosječanbroj na temelju sati rada 61 63 61 60 60

2 Prosječna neto plaća 3.393 3.978 4.417 4.537 4.4463 Ukupni prihodi 16.518.397 15.660.200 21.033.397 18.616.750 17.891.6754 Ukupni rashodi 16.184.497 15.449.873 20.807.183 18.483.354 17.697.8435 EBITDA 3.691.346 6.965.330 5.080.950 5.312.9676 EBIT 3.691.346 5.912.913 5.080.950 4.516.3367 EBT 210.275 226.237 133.397 193.8248 Porez na dobit 47.753 57.065 42.960 47.368

9 Dobit nakon oporezivanja(Neto dobit) 256.343 162.523 169.172 90.436 146.463

10 Novostvorena vrijednost 4.650.700 5.156.204 5.987.901 5.507.837 5.417.13511 Produktivnost 76.242 81.844 98.162 91.795 90.28412 Neto radni kapital (NWC) 13 Novac 1.451.498 614.600 1.004.303 1.040.271 743.74614 Potraživanja od kupaca 1.830.996 1.246.100 1.344.501 789.040 750.93915 Obveze prema dobavljačima 1.625.599 1.283.297 1.007.401 981.157 752.06216 Ekonomičnost 1,02 1,01 1,01 1,01 1,01

Izvor: Poslovna.hr

65

4.1.9. Hotel Esplanade Oleander d.o.o. (Zagreb)

Slika 15. Hotel Esplanade, Zagreb

Hotel Esplanade nalazi se u Zagrebu. Svojim

gostima nudi 209 prostranih i luksuzno uređenih

soba i apartmana. Uz mnoge posebnosti, hotel

gostima nudi i nekoliko jedinstvenih usluga kao što

su Hugo BOSS mobilni butique, razgled grada

Segway-em, osobni stilist i priprema kupki. Za

obitelji s djecom hotel je pripremio posebna

iznenađenja, a za vlasnike pasa jedinstveni paket.

Izvor: Esplanade hotel, URL: www.esplanad

Slika poslovanja hotela Esplanade sadržana je u financijskim izvještajima. Bilanca ukazuje

na kontinuirano povećanje vrijednosti aktive. Horizontalna analiza bilance ukazuje da je

dugotrajna imovina smanjivana, no povećane su zalihe, što u prethodnim slučajevima nije

bila praksa, pa se postavlja pitanje potrebe da se zalihe povećavaju, dok istodobno

potraživanja nisu u porastu.

Tablica 52. Horizontalna analiza bilance Hotela Esplanade, Zagreb (u 000)


iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja) 2009. 2010.

iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja)AKTIVA Dugotrajna imovina 255.396 244.155 -11.241 -4,40% 419.412 405.807 -13.605 -3,24%Kratkotrajna imovina 25.313 21.719 -3.594 -14,20% 17.817 18.072 255 1,43% Zalihe 2.430 2.778 348 14,32% 2.132 2.048 -84 -3,94% Potraživanja 6.465 6.550 85 1,31% 3.989 3.325 -664 -16,65% Kratkotrajna fin. imovina 4.426 1.869 -2.557 -57,77% 34 70 36 105,88%Ukupno aktiva 327.502 328.932 1.430 0,44% 438.219 424.843 -13.376 -3,05% PASIVA Kapital i rezerve 29.677 29.677 0 0,00% 73.730 56.155 -17.575 -23,84%Dugoročne obveze 246.553 306.158 59.605 24,18% 319.003 261.456 -57.547 -18,04%Kratkoročne obveze 76.862 17.820 -59.042 -76,82% 37.530 98.065 60.535 161,30%Ukupna pasiva 327.502 328.932 1.430 0,44% 438.219 424.834 -13.385 -3,05%


66

U tablici 53. prikazana je vertikalna analiza bilance hotela Esplanade. Značajna stavka

aktive je dugotrajna imovina. Značajno povećanje dugoročnih obveza bilo je 2008. godine,

dok kratkotrajne obveze osciliraju (5,42% do 23,08%).

Tablica 53. Vertikalna analiza bilance Hotela Esplanade, Zagreb (u 000)


udio (%) 2008. udio (%) 2009.

udio (%) 2010. udio (%)

AKTIVA Dugotrajna imovina 255.396 77,98% 244.155 74,23% 419.412 95,71% 405.807 95,52%Kratkotrajna imovina 25.313 7,73% 21.719 6,60% 17.817 4,07% 18.072 4,25% Zalihe 2.430 0,74% 2.778 0,84% 2.132 0,49% 2.048 0,48% Potraživanja 6.465 1,97% 6.550 1,99% 3.989 0,91% 3.325 0,78% Kratkotrajna fin. imovina 4.426 1,35% 1.869 0,57% 34 0,01% 70 0,02%Ukupno aktiva 327.502 100,00% 328.932 100,00% 438.219 100,00% 424.843 100,00% PASIVA Kapital i rezerve 29.677 9,06% 29.677 9,02% 73.730 16,82% 56.155 13,22%Dugoročne obveze 246.553 75,28% 306.158 93,08% 319.003 72,80% 261.456 61,54%Kratkoročne obveze 76.862 23,47% 17.820 5,42% 37.530 8,56% 98.065 23,08%Ukupno pasiva 327.502 100,00% 328.932 100,00% 438.219 100,00% 424.834 100,00%


Analizom računa dobiti i gubitka u horizontalnom pregledu stavki (tablica 54.) gubitak

poslovanja se u kontinuitetu povećava, poslovni prihodi u kontinuitetu opadaju, a poslovni

rashodi imaju 2009. i 2010. godine rast. Rezultat je i kontinuirano povećanje rashoda u

dijelu troškova financiranja, što proizlazi iz zaduživanja.

Tablica 54, Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Esplanade, Zagreb (u 000)


iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja) 2009. 2010.

iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja)Poslovni prihodi 84.027 80.738 -3.289 -3,91% 62.586 61.251 -1.335 -2,13%Poslovni rashodi 77.046 75.479 -1.567 -2,03% 64.199 67.887 3.688 5,74%Financijski prihodi 1.236 561 -675 -54,61% 1.019 213 -806 -79,10%Financijski rashodi 18.627 21.463 2.836 15,23% 11.588 12.353 765 6,60%Ukupni prihodi 85.263 81.299 -3.964 -4,65% 63.606 61.464 -2.142 -3,37%Ukupni rashodi 95.674 96.942 1.268 1,33% 75.788 80.240 4.452 5,87%Gubitak prije oporezivanja 10.410 15.634 5.224 50,18% 12.182 18.755 6.573 53,96%Dobitak prije oporezivanja


Račun dobiti i gubitka vertikalnom usporedbom stavku ukazuje da je poslovni subjekt loše

balansirao poslovne prihode i poslovne rashode 2009. i 2010. godine. Značajni stupanj

zaduživanja dodatno narušava stabilnost poslovnog rezultata, pa je ukupno u svim

promatranim godinama ostvarivan gubitak (tablica 55.).

67

Tablica 55. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Esplanade, Zagreb (u 000)


udio (%) 2008. udio (%) 2009.

udio (%) 2010. udio (%)

Poslovni prihodi 84.027 109,06% 80.738 106,97% 62.586 97,49% 61.251 90,22%Poslovni rashodi 77.046 90,36% 75.479 92,84% 64.199 100,93% 67.887 110,45%Financijski prihodi 1.236 1,45% 561 0,69% 1.019 1,60% 213 0,35%Financijski rashodi 18.627 21,85% 21.463 26,40% 11.588 18,22% 12.353 20,10%Ukupni prihodi 85.263 100,00% 81.299 100,00% 63.606 100,00% 61.464 100,00%Ukupni rashodi 95.674 112,21% 96.942 119,24% 75.788 119,15% 80.240 130,55%Gubitak prije oporezivanja 10.410 12,21% 15.634 19,23% 12.182 19,15% 18.755 30,51%Dobitak prije oporezivanja


Iako je hotel Esplanade od 2006. do 2010. godine smanjio broj zaposlenih, povećavao je

troškove plaća po zaposlenome, pa ukupno nema značajnih ušteda. Povećana je

produktivnost po zaposlenome, ali je ekonomičnost ispod vrijednosti 1 (tablica 56.).

Tablica 56. Indikatori poslovne uspješnosti, Hotel Esplanade, Zagreb


1 Broj zaposlenih(prosječan broj natemelju sati rada 152 161 156 138 138

2 Prosječna neto plaća 5.986 6.168 6.599 6.546 6.6843 Ukupni prihodi 82.939.399 85.263.800 81.299.499 6.360.600 61.464.9714 Ukupni rashodi 87.676.300 95.674.671 96.942.705 75.788.327 80.240.5325 EBITDA 20.868.273 18.147.764 9.184.988 7.404.8256 EBIT 8.216.819 5.820.296 -593.746 -6.422.1617 EBT -10.410.886 -15.643.170 -12.182.327 -18.775.5698 Porez na dobit 0 0 0 0

9 Dobit nakon oporezivanja(Neto dobit) -4.736.843 -10.410.886 -15.643.170 -12.182.327 -18.775.569

10 Novostvorena vrijednost 21.922.702 25.335.497 26.123.397 22.125.560 22.675.11011 Produktivnost 144.228 157.366 167.458 160.327 164.313

12 Neto radni kapital(NWC) -49.016.803 -51.548.954 5.510.949 -19.712.841 -79.992.546

13 Novac 13.726.098 11.990.902 10.521.698 11.661.709 12.628.18814 Potraživanja od kupaca 5.027.201 4.760.500 5.727.803 3.408.225 3.150.397



68

4.1.10. Hotel TOP-Terme d.o.o. (Topusko)

Slika 16. TOP-Terme, Topusko

TOP-Terme d.o.o. bave se ugostiteljsko-

turističkom djelatnošću s orijentacijom

na zdravstveni, wellness i kongresni

turizam. Hotel je smješten 100 km južno

od Zagreba, oko srednjeg toka rijeke

Gline, pod obroncima slikovitih

brežuljaka u mjestu Topusko. Hotel u

ponudi ima 220 ležajeva u dvokrevetnim

i jednokrevetnim sobama. Izvor: TOP-Terme, URL: www.topterme.hr

Hotel TOP Terme u bilanci i računu dobiti i gubitka daje sljedeću sliku o poslovanju.

Horizontalna analiza stavki bilance ukazuje da se poduzeće u promatranom razdoblju

predvodilo politikom povećanja vrijednosti dugotrajne imovine, no okolnosti poslovanja

nisu omogućile da se ista politika provede 2009. i 2010. godine. (tablica 57.) Godine 2010.

značajno su smanjene stavka kapitala i rezervi te su smanjene dugoročne obveze.

Tablica 57. Horizontalna analiza bilance Hotela TOP-Terme, Topusko (u 000)


iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja) 2009. 2010.

iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja)AKTIVA Dugotrajna imovina 98.944 171.195 72.251 73,02% 168.771 166.425 -2.346 -1,39%Kratkotrajna imovina 1.813 1.759 -54 -2,98% 1.361 1.624 263 19,32% Zalihe 364 443 79 21,70% 365 361 -4 -1,10% Potraživanja 1.306 1.100 -206 -15,77% 923 1.137 214 23,19% Kratkotrajna fin. imovina 74 164 90 121,62% 70 93 23 32,86%Ukupno aktiva 102.501 174.661 72.160 70,40% 171.490 169.640 -1.850 -1,08% PASIVA Kapital i rezerve 91.892 146.092 54.200 58,98% 142.865 29.344 -113.521 -79,46%Dugoročne obveze 1.922 19.616 17.694 920,60% 17.527 16.633 -894 -5,10%Kratkoročne obveze 8.687 8.953 266 3,06% 11.098 123.663 112.565 1014,28%Ukupna pasiva 102.501 174.661 72.160 70,40% 171.490 169.640 -1.850 -1,08%


69

Vertikalna analiza bilance hotela TOP Terme ukazuje da je uprava u kontinuitetu održavala

visok udio dugotrajne imovine u ukupnoj aktivi. Ostale stavke aktive zastupljene su s

manje od 1%.

Tablica 58. Vertikalna analiza bilance Hotela TOP-Terme, Topusko (u 000)

Bilanca, strukturna analiza 2007. udio (%) 2008. udio (%) 2009. udio (%) 2010. udio (%)AKTIVA Dugotrajna imovina 98.944 96,53% 171.195 98,02% 168.771 98,41% 166.425 98,10%Kratkotrajna imovina 1.813 1,77% 1.759 1,01% 1.361 0,79% 1.624 0,96% Zalihe 364 0,36% 443 0,25% 365 0,21% 361 0,21% Potraživanja 1.306 1,27% 1.100 0,63% 923 0,54% 1.137 0,67% Kratkotrajna fin. imovina 74 0,07% 164 0,09% 70 0,04% 93 0,05%Ukupno aktiva 102.501 100,00% 174.661 100,00% 171.490 100,00% 169.640 100,00% PASIVA Kapital i rezerve 91.892 89,65% 146.092 83,64% 142.865 83,31% 29.344 17,30%Dugoročne obveze 1.922 1,88% 19.616 11,23% 17.527 10,22% 16.633 9,80%Kratkoročne obveze 8.687 8,48% 8.953 5,13% 11.098 6,47% 123.663 72,90%Ukupno pasiva 102.501 100,00% 174.661 100,00% 171.490 100,00% 169.640 100,00%


Horizontalna analiza stavki računa dobiti i gubitka (tablica 59.) ukazuje da je poduzeće

gravitiralo optimalnoj razini poslovnih prihoda. Istodobno povećanjem poslovnih rashoda

nije se uspostavljala željena razina ekonomičnosti. Financijski rashodi su

kontraproduktivno utjecali na sveukupni poslovni rezultat, budući da su dodatno opteretili

poslovanje i time potvrdili negativan poslovni rezultat.

Tablica 59. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela TOP-Terme, Topusko (u 000)


iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja) 2009. 2010.

iznos povećanja

(smanjenja)

(%) povećanja

(smanjenja)Poslovni prihodi 21.253 23.301 2.048 9,64% 22.428 21.246 -1.182 -5,27%Poslovni rashodi 23.528 25.794 2.266 9,63% 25.115 23.350 -1.765 -7,03%Financijski prihodi 8 3.182 3.174 39675,00% 23 2 -21 -91,30%Financijski rashodi 515 693 178 34,56% 780 820 40 5,13%Ukupni prihodi 21.711 26.687 4.976 22,92% 22.809 21.574 -1.235 -5,41%Ukupni rashodi 24.081 26.529 2.448 10,17% 28.009 24.235 -3.774 -13,47%Gubitak prije oporezivanja 2.369 -2.369 -100,00% 3.200 3.660 460 14,38%Dobitak prije oporezivanja 157


Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka potvrđuje nalaz većih poslovnih rashoda u

odnosu na poslovne prihode. Financijski prihodi i financijski rashodi, kao udio u ukupnim

prihodima, imaju simboličan udio osim 2008. godine kada poduzeće ostvaruje 11,92%

70

ukupnih prihoda upravo kroz financijske prihode. Sveukupna slika poslovanja ima

negativan predznak, budući da poduzeće posluje s gubitkom.

Tablica 60. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela TOP-Terme, Topusko (u 000)


udio (%) 2008. udio (%) 2009.

udio (%) 2010. udio (%)

Poslovni prihodi 21.253 90,33% 23.301 90,33% 22.428 89,30% 21.246 90,99%Poslovni rashodi 23.528 108,37% 25.794 96,65% 25.115 110,11% 23.350 108,23%Financijski prihodi 8 0,04% 3.182 11,92% 23 0,10% 2 0,01%Financijski rashodi 515 2,37% 693 2,60% 780 3,42% 820 3,80%Ukupni prihodi 21.711 100,00% 26.687 100,00% 22.809 100,00% 21.574 100,00%Ukupni rashodi 24.081 110,92% 26.529 99,41% 28.009 122,80% 24.235 112,33%Gubitak prije oporezivanja 2.369 10,91% 0 0,00% 3.200 14,03% 3.660 16,96%Dobitak prije oporezivanja 157 0,59%


Indikatori poslovanja Hotela TOP-Terme prikazani su u tablici 61. Uz kontinuitet broja

zaposlenih hotel iskazuje negativan poslovni rezultat, iako produktivnost raste.

Ekonomičnost je ispod vrijednosti 1, što potvrđuje da poduzeće ostvaruje veće rashode od

prihoda.

Tablica 61. Indikatori uspješnosti poslovanja TOP-Terme, Topusko



2 Prosječna neto plaća 3.445 3.633 3.853 4.099 4.0253 Ukupni prihodi 18.688.200 21.712.003 26.687.700 22.809.150 21.574.4174 Ukupni rashodi 22.460.303 24.081.522 26.529.983 26.009.710 24.235.2215 EBITDA - 461.535 2.924.701 3.666.484 3.354.1986 EBIT - -1.853.895 851.237 780.236 755.5407 EBT - -2.369.541 157.717 -3.200.561 -2.660.8048 Porez na dobit - 0 0 -205.976 -184.297

9 Dobit nakon oporezivanja (Neto dobit) -3.772.434 -2.369.541 157.717 -2.994.584 -2.476.514

10 Novostvorena vrijednost 10.166.503 11.493.299 12.517.603 12.429.664 11.847.42711 Produktivnost 68.228 74.628 81.286 82.867 78.98412 Neto radni kapital (NWC) -5.679.701 -6.874.496 -7.194.197 -9.717.873 -10.738.72113 Novac 555.200 67.303 69.003 21.867 30.95114 Potraživanja od kupaca 1.216.698 1.217.298 765.703 613.998 701.865



71

4.2. Komparativna analiza pokazatelja uspješnosti poslovanja

Usporedivost poslovanja hotelskih poduzeća teško je ostvariti radi brojnih faktora koji

utječu na poslovni uspjeh. Stoga se analiza temelji na usporedbi relativnih brojeva i

koeficijenata uspješnosti poslovanja.

4.2.1. Likvidnost odabranih hotelskih poduzeća

Likvidnost predstavlja sposobnost poduzeća da podmiri kratkoročne obveze i tekuće

obveze. Ako poduzeće nije likvidno ono posluje s poteškoćama jer nema dovoljno

sredstava za nabavu sirovina i materijala, isplatu plaća, poreza i drugih kratkoročnih

obveza. Pokazatelj tekuće likvidnosti pokazuje u kojoj mjeri kratkotrajna imovina

poduzeća pokriva kratkotrajne obveze, koeficijent kratkotrajne likvidnosti trebao bi biti 2

ili više što bi značilo da poduzeće ima više novca, potraživanja i zaliha nego što su

kratkoročne obveze koje dolaze na naplatu.

Ukoliko usporedimo pokazatelje tekuće likvidnosti izabranih hotelskih poduzeća, na

grafikonu 2. je vidljivo da najveći broj subjekata djeluje ispod praga tekuće likvidnosti s

izuzetkom Hotela Turist koji u 2009. i 2010. godini iskazuje značajna poboljšanja.

Grafikon 2. Koeficijent tekuće likvidnosti odabranih hotelskih poduzeća

0,00

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50

3,00

3,50

4,00

4,50

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

2008. 2009. 2010.

Izvor: Obrada autorice prema podacima www.poslovna.hr

Pokazatelj ubrzane likvidnosti pokazuje u kojoj mjeri poduzeće može pokriti svoje

kratkoročne obveze onom imovinom koju je najjednostavnije pretvoriti u novac, a to su

novac i potraživanja. Koeficijent ubrzane likvidnosti trebao bi iznositi najmanje 1 u kojem

slučaju bi kratkotrajna imovina umanjena za zalihe bila jednaka kratkoročnim obvezama.

1 Palace 2 Miramar 3 Petka 4 Grand Lav 5 Park 6 Turist 7 Punta 8 Sunčana Staza 9 Esplanade

10 TOP-Terme

72

Grafikon 3. Koeficijent ubrzane likvidnosti odabranih hotelskih poduzeća

0,00

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50

3,00

3,50

4,00

4,50

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

2008. 2009. 2010.


Analizom koeficijenta ubrzane likvidnosti kod hotelskih poduzeća vidljivo je da 2010.

godine svi hoteli imaju nezadovoljavajući koeficijent ubrzane likvidnosti, osim hotela

Turist.

4.2.2. Solventnost odabranih hotelskih poduzeća

Ukoliko se prema minimumu od 1,81 usporede Z-Score pokazatelji za izabrana hotelska

poduzeća, vidljivo je da samo TOP-Terme raspolaže boljim pokazateljima, iako isti postaje

lošiji od 2008. do 2010. godine. Preostalim hotelima, prema tumačenju vrijednosti Z-Score

pokazatelja, prijeti moguća pojava ozbiljnih problema i propasti (grafikon 4.).

Grafikon 4. Z-Score pokazatelj odabranih hotelskih poduzeća

-0,33

0,17

0,67

1,17

1,67

2,17

2,67

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

2008. 2009. 2010.



10 TOP-Terme


10 TOP-Terme

73

Pokazatelj omjera ukupnog duga i vlastitog kapitala u omjer stavlja tuđi kapital odnosno

ukupni dug i vlastiti kapital. Poželjno je da pokazatelj bude što niži, a maksimalno 1. Veća

vrijednost od 1 pokazuje da je većina imovine financirana iz tuđih sredstava dok vrijednost

manja od 1 pokazuje da je imovina primarno financirana iz kapitala. Ovaj pokazatelj

govori do koje mjere društvo rabi financiranje zaduživanjem u odnosu na financiranje

vlasničkim kapitalom.

Ukoliko se usporede pokazatelji omjera ukupnog duga i vlastitog kapitala, vidljivo je na

grafikonu 5. da svi hoteli imaju nezadovoljavajući omjer, osim hotela Punta Skala.

Grafikon 5. Omjer ukupnog duga i vlastitog kapitala odabranih hotelskih poduzeća

-16,00-15,00-14,00-13,00-12,00-11,00-10,00

-9,00-8,00-7,00-6,00-5,00-4,00-3,00-2,00-1,000,001,002,003,004,005,006,007,008,009,00

10,0011,0012,0013,0014,0015,0016,00

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

2008. 2009. 2010.



10 TOP-Terme

74

4.2.3. Pokazatelji financijske uspješnosti

Prosječno vrijeme obrtaja zaliha pokazuje prosječan broj dana držanja zaliha prije nego se

pretvore u potraživanja od kupaca preko prodaje.

U hotelskom poslovanju naplata u danima pokazuje koliko dugo poduzeće čeka novac

nakon isporučene usluge. Analizom prosječne naplate u danima dobiven je sljedeći nalaz

(grafikon 6.).

Broj dana za naplatu utječe na prosječno vrijeme obrtaja zaliha u danima. Usporedbom

ovog pokazatelja za izabrane hotele dobiven je sljedeći nalaz (grafikon 6.).

Naime, prosječna naplata u danima bila je najpovoljnija 2008. godine, budući da je ove

godine kod svih hotela naplata bila brža u odnosu na 2009. i 2010. godinu. Izuzetak je

hotel Park koji je 2008. godine imao najlošije rezultate glede upravljanja potraživanjima.

Grafikon 6. Prosječna naplata u danima odabranih hotelskih poduzeća

0 100 200 300 400 500 600

Palace

Miramar

Petka

Grand Lav

Park

Turist

Punta

Sunčana Staza

Esplanade

TOP-Terme

Broj dana:

2008.2009.2010.


Prosječno vrijeme obrtaja zaliha je najdulje 14 dana, odnosno najkraće 1 dan. Na grafikonu

7. vidljivo je da se hoteli ne mogu uspoređivati prema tom kriteriju, ali je vidljivo da svaki

hotel teži postizanju optimizacije.

75

Grafikon 7. Prosječno vrijeme obrtaja zaliha odabranih hotelskih poduzeća (u danima)

0 2 4 6 8 10 12 14 16

Palace

Miramar

Petka

Grand Lav

Park

Turist

Punta

Sunčana Staza

Esplanade

TOP-Terme

Obrtaj zaliha u danima:

2008.2009.2010.


Hotel Palace ima raspon od osam do deset dana za obrtaj zaliha, Hotel Esplanade od 11 do

14 dana, dok, primjerice, Hotel Sunčana Staza obrtaj zaliha ostvaruje u trajanju od 2 do 3

dana. Iz prethodnih analiza financijskih izvještaja, povećanje zaliha kod hotela Esplanade

(u bilanci stavka aktive) odražava se na prosječno vrijeme obrtaja zaliha.

4.2.4. Profitabilnost odabranih hotelskih poduzeća

Operativna marža je omjer kojim se mjeri strategija postavljanja cijena proizvoda i

efikasnost kompanije. Investitoru govori koliko društvo zadržava od svake kune prodanih

proizvoda prije kamata i oporezivanja. Ukoliko se marža povećava to znači da društvo

zarađuje više profita za istu količinu prihoda od prodaje. Što je veća operativna marža to je

bolje za društvo.

Usporedbom pokazatelja operativne marže, na grafikonu 8. predočen je zbirni nalaz.

Hotel Punta ima najveću operativnu maržu u odnosu na sve druge hotele. Najmanju

operativnu maržu ostvaruje hotel TOP-Terme.

76

Grafikon 8. Operativna marža odabranih hotelskih poduzeća

Operativna marža

0 20 40 60 80 100 120 140 160

Palace

Miramar

Petka

Grand Lav

Park

Turist

Punta

Sunčana Staza

Esplanade

TOP-Terme

2008.2009.2010.


Neto profitna marža pokazuje koliko je neto profita ostvareno od ukupno realiziranog posla

na tržištu, a kojim možemo slobodno raspolagati. Taj dio prihoda koji poprima karakter

dobiti poslije oporezivanja društvo može isplatiti vlasnicima ili zadržati u bilanci kao

zadržani dobitak.

Analizom profitne marže (grafikon 9.) utvrđeno je da svi promatrani hoteli imaju negativan

trend, osim Hotela Miramar.

77

Grafikon 9. Profitna marža odabranih hotelskih poduzeća

Neto profitna marža (u %)

-180-170-160-150-140-130-120-110-100

-90-80-70-60-50-40-30-20-10

01020

Pala

ce

Mira

mar

Petk

a

Gra

nd L

av

Park

Turis

t

Punt

a

Sunč

ana

Staz

a

Espl

anad

e

TOP-

Term

e

2008.2009.2010.


ROA (ili stopa povrata na aktivu) je indikator uspješnosti korištenja imovine u stvaranju

dobiti. Jednostavnije rečeno pokazuje kako neko poduzeće zarađuje novac. ROA se može

koristiti i za procjenu uspješnosti novih projekata pri čemu će projekt biti profitabilan

ukoliko je ROA veća od iznosa kamatnih stopa za kredite. Analizom stope povrata na

aktivu te usporedbom vrijednosti dobivenih za pojedini hotel, vidljivo je da samo Hotel

Miramar iskazuje pozitivnu ROA (grafikon 10.).

78

Grafikon 10. Povrat na aktivu odabranih hotelskih poduzeća (ROA)

Povrat na aktivu ROA (u %)

-60,00

-50,00

-40,00

-30,00

-20,00

-10,00

0,00

10,00Pa

lace

Mira

mar

Petk

a

Gra

ndLa

v

Park

Turis

t

Punt

a

Sunč

ana

Staz

a

Espl

anad

e

TOP-

Term

e

2008.2009.2010.


ROE (ili stopa povrata na vlasnički kapital) pokazuje koliko novčanih jedinica dobiti

poduzeće ostvaruje na jedinicu vlastitog kapitala. ROE je dobar pokazatelj brzine rasta

poduzeća jer se smatra da ukupni prihodi ne mogu rasti po stopi većoj od trenutnog iznosa

ROE, osim ukoliko ne dođe do novih zaduživanja. Smatra se da je ROE od 15% prosjek za

dobro poduzeće. Stanje u promatranim hotelima predočeno je u tablici 62.

Tablica 62. Povrat na vlasnički kapital odabranih hotelskih poduzeća (ROE)

Povrat na vlasnički kapital (ROE) (u %) 2008. 2009. 2010. Palace 0 0 0Miramar 34 37 22Petka 0 0 0Grand Lav 0 0 0Park 0 0 0Turist 0 0 0Punta 0 0 0Sunčana Staza 0 0 0Esplanade 0 0 0TOP-Terme 0 0 0


79

4.2.5. Ekonomičnost odabranih hotelskih poduzeća

Ekonomičnost hotelskih poduzeća prikazana je na grafikonu 11.

Grafikon 11. Pokazatelji ekonomičnosti poslovanja odabranih hotelskih poduzeća

0 0,2 0,4 0,6 0,8 1 1,2

Hotel DubrovnikPalace, Lapad

Hotel Miramar,Opatija

Hotel Petka,Dubrovnik

Grand Hotel Lav,Podstrana - Split

Hotel Park,Makarska

Hotel Turist,Varaždin

Hotel Punta Skala,Zadar

Hotel SunčanaStaza, Pula

Hotel Esplanade,Zagreb

TOP-Terme,Topusko

2006.2007.2008.2009.2010.


Na grafikonu 11. vidljivo je da hoteli ne posluju ekonomično. Naime, većina hotela ima

pokazatelj ekonomičnosti ispod 1 (jedan), što ukazuje da su im poslovni prihodi manji od

poslovnih rashoda, odnosno da prihodima ne pokrivaju rashode poslovanja. Izuzetak je

Hotel Miramar Opatija te hoteli koji posluju ostvarujući "pozitivnu nulu".

80

4.2.6. Pokazatelji zaposlenih u odabranim hotelskim poduzećima

U razdoblju od 2008. godine do 2010. godine u 70% hotela broj djelatnika je smanjen

(tablica 63.).

Tablica 63. Broj zaposlenih odabranih hotelskih poduzeća (prosječan broj na temelju sati rada)

Broj zaposlenih (prosječan brojna temelju sati rada) 2008. 2009. 2010.

indeks 2010/2008

Palace 257 194 194 75,49 Miramar 105 108 108 102,86 Petka 50 47 47 94,00 Grand Lav 302 311 311 102,98 Park 52 51 45 86,54 Turist 136 113 113 83,09 Punta 8 71 105 1312,50 Sunčana Staza 61 60 60 98,36 Esplanade 156 138 138 88,46 TOP-Terme 154 150 150 97,40 Izvor: Obrada autorice prema podacima www.poslovna .hr

U razdoblju od 2008. godine do 2010. godine u 80% hotela prihodi po zaposlenom su

smanjeni (tablica 64.).

Tablica 64. Prihodi po zaposlenom odabranih hotelskih poduzeća

Prihodi po zaposlenom 2008. 2009. 2010. indeks

2010/2008 Palace 359.713 348.410 348.048 96,76Miramar 333.583 341.893 366.555 109,88Petka 284.480 307.371 280.791 98,70Grand Lav 507.787 358.968 356.467 70,20Park 43.773.694 245.203 281.751 0,64Turist 247.990 295.703 260.932 105,22Punta 1.188.717 1.024.051 569.603 47,92Sunčana Staza 344.811 310.279 298.198 86,48Esplanade 521.147 460.911 445.399 85,47TOP-Terme 173.295 152.063 143.826 82,99Izvor: Obrada autorice prema podacima www.poslovna.hr

U razdoblju od 2008. godine do 2010. godine u 60% analiziranih hotela prosječni troškovi

osoblja po zaposlenom su smanjeni, a u 40% slučajeva troškovi osoblja su povećani

(tablica 65.).

81

Tablica 65. Prosječni troškovi osoblja po zaposlenom odabranih hotelskih poduzeća

Prosječni troškovi osoblja pozaposlenom 2008. 2009. 2010.

indeks 2010/2008

Palace 101.050 120.924 117.032 115,82Miramar 67.663 72.981 77.330 114,29Petka 126.837 127.127 102.668 80,95Grand Lav 139.691 117.965 123.317 88,28Park 121.255 108.343 101.900 84,04Turist 70.710 80.134 77.736 109,94Punta 166.637 155.943 116.279 69,78Sunčana Staza 87.211 89.574 87.056 99,82Esplanade 147.008 143.128 144.387 98,22TOP-Terme 73.800 78.980 76.739 103,98Izvor: Obrada autorice prema podacima www.poslovna.hr

U razdoblju od 2008. godine do 2010. godine u 60% hotela prosječni mjesečni troškovi

osoblja po zaposlenom su smanjeni, a u 40% slučajeva su povećani (tablica 66.).

Tablica 66. Prosječni mjesečni troškovi po zaposlenom odabranih hotelskih poduzeća

Prosječni mjesečni troškoviosoblja po zaposlenom 2008. 2009. 2010.

indeks 2010/2008

Palace 8.672 10.075 9.748 112,41Miramar 5.640 6.079 6.447 114,31Petka 10.569 10.594 8.559 80,98Grand Lav 11.639 9.827 10.273 88,26Park 10.108 9.030 8.493 84,02Turist 5.889 6.678 6.477 109,98Punta 13.887 12.998 9.689 69,77Sunčana Staza 7.266 7.467 7.252 99,81Esplanade 12.254 11.924 12.030 98,17TOP-Terme 6.153 6.583 6.396 103,95Izvor: Obrada autorice prema podacima www.poslovna.hr

U razdoblju od 2008. godine do 2010. godine u 60% analiziranih hotela prosječne

mjesečne neto nadnice i plaće po zaposlenom su povećane, a u 40% analiziranih slučajeva

ovi su troškovi smanjeni (tablica 67.).

82

Tablica 67. Prosječne mjesečne neto nadnice i plaće po zaposlenom odabranih hotelskih poduzeća

Prosječne mjesečne neto nadnicei plaće po zaposlenom 2008. 2009. 2010.

indeks 2010/2008

Palace 4.893 5.787 5.687 116,23Miramar 3.472 3.777 4.062 116,99Petka 5.962 5.881 4.970 83,36Grand Lav 7.149 5.684 6.418 89,77Park 5.999 5.348 5.000 83,35Turist 3.684 4.165 4.062 110,26Punta 7.786 7.255 5.760 73,98Sunčana Staza 4.417 4.537 4.446 100,66Esplanade 6.607 6.546 6.684 101,17TOP-Terme 3.853 4.009 4.025 104,46Izvor: Obrada autorice prema podacima www.poslovna .hr

U razdoblju od 2008. godine do 2010. godine u 80% analiziranih hotela udio troškova za

osoblje u ukupnim rashodima je povećan, a u 20% slučajeva smanjen (tablica 68.).

Tablica 68. Udio troškova za osoblje u ukupnim rashodima odabranih hotelskih poduzeća

Udio troškova za osoblje uukupnim rashodima (u %) 2008. 2009. 2010.

indeks 2010/2008

Palace 25,80 28,80 27,20 105,43Miramar 21,82 23,90 22,90 104,95Petka 37,30 37,20 34,90 93,57Grand Lav 26,00 24,70 28,10 108,08Park 27,50 29,40 22,70 82,55Turist 28,60 27,10 29,80 104,20Punta 7,30 7,00 7,60 104,11Sunčana Staza 25,60 29,10 29,50 115,23Esplanade 23,70 26,10 24,80 104,64TOP-Terme 42,80 45,50 47,50 110,98Izvor: Obrada autorice prema podacima www.poslovna.hr

4.3. Klasifikacija odabranih hotelskih poduzeća prema pokazateljima uspješnosti

Prema udjelu u djelatnosti i s obzirom na ostvareni ukupni prihod tijekom 2010. godine

rangirana su odabrana hotelska poduzeća te su prikazana hotelska poduzeća koja imaju

najviši rang, odnosno koja zauzimaju prvih deset mjesta u rangu (tablica 69).47

47 Poslovna.hr, URL: www.poslovna.hr

83

Tablica 69. Rang hotelskih poduzeća u RH prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2010.g.

Rang Najbolje rangirana hotelska poduzeća u RH Rang Odabrana hotelska poduzeća1. Maistra d.d. 15. Grand Hotel Lav d.o.o. 2. Riviera Adria d.d. 32. Hotel Dubrovnik Palace d.o.o. 3. Plava Laguna d.d. 33. Esplanade Oleander d.o.o. 4. Istraturist Umag d.d. 34. Punta Skala d.o.o. 5. Arenaturist d.d. 51. Hotel Miramar d.o.o. 6. Liburnia Riviera Hoteli d.d. 67. Turist d.o.o. 7. Solaris d.d. 84. TOP-Terme d.o.o. 8. Dubrovnik – Babin Kuk d.d. 96. Sunčana Staza d.o.o. 9. HUP – Zagreb d.d. 110. Hotel Petka d.o.o. 10. Valalanta d.o.o. 112. Park Hotel d.o.o. Izvor: Izrada autorice prema podacima. www.poslovna.hr

Prema podacima u tablici može se vidjeti da odabrani hoteli u ovoj analizi ne spadaju u

prvih 10 najbolje rangiranih hotelskih poduzeća u RH. Zauzimaju različite pozicije od 15-

tog do 112-tog mjesta.

U nastavku je prikaz klasifikacije hotelskih poduzeća prema pokazateljima uspješnosti. Uz

pokazatelje centralne tendencije, disperzije i asimetrije u svrhu dokazivanja postavljenih

hipoteza korišten je t-test, hi-kvadrat i odabrani neparametrijski testovi prvenstveno za

ordinarne podatke. Da bi se odabrani hotelski subjekti klasificirali po promatranim

pokazateljima korištena je multivarijantna cluster analiza uz odgovarajuće testiranje

analize varijance. Da bi se ispitao utjecaj krize na poslovanje hotela korištena je

nenumerička dummy varijabla pri kreiranju odgovarajućih modela.

U nastavku je prikazana cluster analiza hotelskih poduzeća. Cluster analizom uvijek se

postiže neka klasifikacija. Rješenja nisu uvijek jedinstvena jer zavise o varijablama koje su

uključene u analizu, ali i o načinu kako je kluster definiran. Cluster metoda grupiranja je

nepristrana i transparentna i uvažava konkretne matematičke izračune i za rezultat ima

nepristrano grupiranje promatranih jedinica.48

U 2008. godini hotelska poduzeća imala su različite odabrane pokazatelje: tekuće

likvidnosti, koeficijent ubrzane likvidnosti, Altman Z-Score pokazatelj, stupanj

zaduženosti te prosječnu naplatu u danima i neto profitnu maržu. Klasifikacija hotelskih

48 Pivac, S.: Statistike metode, e-nastavni materijali, Ekonomski fakultet Split, Split, 2010., str. 221.

84

poduzeća prema ovim pokazateljima za 2008. godinu prikazano je u tablici 70.

dendrogramom.

Deset hotela prema ovoj klasifikaciji može se svrstati u dvije kategorije. Hoteli: Esplanade,

Petka, Palace, Sunčana staza, Terme, Miramar, Grand Lav i Turist klasificirani su kao

slični prema navedenim pokazateljima. Hotel Punta im se pridružuje naknadno, dok je

hotel Park klasificiran u posve zasebnu grupu te u odnosu na prvu grupu nema zajedničkih

obilježja (tablica 70.). Hotel Park razlikuje se od ostalih promatranih hotelskih poduzeća

prema odabranom pokazatelju prosječne naplate u danima. U 2008. godini hotel Park je

imao najlošije rezultate glede upravljanja potraživanjima.

Tablica 70. Klasifikacija 2008. (hijerarhijska metoda)

Izvor: analiza financijskih izvještaja, SPSS, obrada autorice.

Metodom k-prosjeka, deset hotela je prema šest izabranih pokazatelja za 2008. godinu

svrstano u dvije grupe. U tablici 71. prikazana je cluster analiza metodom k-prosjeka gdje

je vidljivo da su hoteli raspoređeni u dvije grupe prema sličnostima.

85

Tablica 71. Klasifikacija 2008. (metoda k-prosjeka)


Rezultati dobiveni u tablici 71. slični su onima iz tablice 70.

ANOVA testiranje odnosi se na svaku promatranu varijablu i upućuje na zaključak o tome

je li se sredine između predloženih klastera signifikantno razlikuju. Iz nalaza zaključujemo

da su dva pokazatelja: prosječna naplata u danima i neto profitna marža pokazatelji prema

kojima se javljaju najznačajnije razlike među klasterima hotela (tablica 72.).

Tablica 72. Klasifikacija 2008. (metoda k-prosjeka) (ANOVA testiranje)

Pokazatelji F Sig.

Koeficijent tekuće likvidnosti (08) ,044 ,839 Koeficijent ubrzane likvidnosti (08) ,088 ,774 Altman Z Score (08) 1,696 ,229 Stupanj zaduženosti (08) ,987 ,350 Prosječna naplata u danima (08) 38,550 ,000 Neto profitna marža (08) 4,359 ,070

(The F tests should be used only for descriptive purposes because the clusters have been chosen to maximize the differences among cases in different clusters. The observed significance levels are not corrected for this and thus cannot be interpreted as tests of the hypothesis that the cluster means are equal.)


Jednak analitički postupak obavljen je za podatke hotelskih poduzeća iz 2010. godine.

Dendrogram ukazuje da su prema sličnosti hotelska poduzeća razvrstana na sljedeći način.

86

Tablica 73. Klasifikacija 2010. (hijerarhijska metoda)


Prvih šest hotelskih poduzeća: Palace, Petka, Sunčana staza, Terma, Park i Esplanade

slična su s obzirom na pokazatelje. Drugu grupu čine hoteli Miramar, Turist i Grand Lav.

Hotel Punta nema sličnosti s obzirom na poslovne rezultate i čini zasebnu tzv. „runt“

grupu.

Metodom prosjeka dobiveni su slični rezultati (tablica 74.), odnosno hotel Punta je prema

metodi k-prosjeka na temelju izabranih pokazatelja sasvim različit u odnosu na druga

hotelska poduzeća.

Tablica 74. Klasifikacija 2010. (metoda k-prosjeka)


87

Razlike u klasifikaciji proizlaze usporedbom pokazatelja koeficijenta tekuće likvidnosti,

koeficijenta ubrzane likvidnosti, stupnja zaduženosti te prosječne naplate u danima i neto

profitne marže (tablica 75.). Hotel Punta razlikuje se od ostalih promatranih hotelskih

poduzeća prema odabranim pokazateljima stupnja zaduženosti (omjer ukupnog duga i

vlastitog kapitala), neto profitne marže i koeficijentu ubrzane likvidnosti. Usporedbom

odabranih pokazatelja utvrđeno je da svi hoteli imaju nezadovoljavajući stupanj

zaduženosti osim hotela Punta. Hotel Punta također iskazuje pozitivan koeficijent ubrzane

likvidnosti u 2010. godini, dok je analizom pokazatelja neto profitne marže utvrđeno da

hotel Punta Skala ima značajno negativan trend u odnosu na ostala promatrana hostelska

poduzeća.

Tablica 75. Klasifikacija 2010. (metoda k-prosjeka) (ANOVA testiranje)

Pokazatelji F Sig.

Koeficijent tekuće likvidnosti (10) 2,487 ,153 Koeficijent ubrzane likvidnosti (10) 2,580 ,145 Altman Z Score (10) ,410 ,678 Stupanj zaduženosti (10) 2,296 ,171 Prosječna naplata u danima (10) 43,629 ,000 Neto profitna marža (10) 25,352 ,001

(The F tests should be used only for descriptive purposes because the clusters have been chosen to maximize the differences among cases in different clusters. The observed significance levels are not corrected for this and thus cannot be interpreted as tests of the hypothesis that the cluster means are equal.)


Friedmanov test primjenjuje se za više od dva zavisna uzorka varijabli koji se mjere

pomoću redoslijedne skale. Ako se na istoj grupi uzorka vrši mjerenje u različitim uvjetima

kaže se da se radi o zavisnim uzorcima. Može se reći da se ovo testiranje temelji na testu

analize varijance, gdje se umjesto brojčanih mjernih podataka koriste rangovi. Postavljaju

se dvije statističke hipoteze:

H0 - ne postoji razlika u rangovima pokazatelja hotela u odabranim godinama.

H1 - postoji razlika u rangovima pokazatelja hotela u odabranim godinama.49

49 Pivac, S.: Statistike metode, e-nastavni materijali, op.cit., str. 178.

88

Test za koeficijent tekuće likvidnosti pokazuje je li u navedenim hotelima ovaj pokazatelj

različit za 2008., 2009. i 2010. godinu. Prema statističkom testu značajne razlike ne

postoje, uz graničnu signifikantnost testa od 5% (tablica 76.).

Tablica 76. Friedman test: koeficijent tekuće likvidnosti

Ranks Mean Rank Koeficijent tekuće likvidnosti (08) 2,10 Koeficijent tekuće likvidnosti (09) 1,90 Koeficijent tekuće likvidnosti (10) 2,00

Test Statisticsa N 10 Chi-Square ,200 df 2 Asymp. Sig. ,905


Test za koeficijent ubrzane likvidnosti prema Friedman testu pokazuje da ne postoje

značajne razlike po godinama za promatrane hotele uz graničnu signifikantnost testa 5%

(tablica 77.).

Tablica 77. Friedman test: koeficijent ubrzane likvidnosti

Ranks Mean Rank Koeficijent ubrzane likvidnosti (08) 2,10 Koeficijent ubrzane likvidnosti (09) 1,90 Koeficijent ubrzane likvidnosti (10) 2,00



89

Altman Z Score pokazatelji u promatranim godinama za hotelska poduzeća prema

Friedman testu pokazuju da ne postoje značajne razlike po godinama uz graničnu

signifikantnost testa 5% (tablica 78.).

Tablica 78. Fiedman test: Altman Z Score

Ranks Mean Rank Altman Z Score (08) 2,00 Altman Z Score (09) 2,00 Altman Z Score (10) 2,00

Test Statisticsa N 10 Chi-Square ,000 df 2 Asymp. Sig. 1,000


Pokazatelji stupnja zaduženosti u promatranim godinama za hotelska poduzeća prema



Tablica 79. Fiedman test: stupanj zaduženosti

Ranks Mean Rank Stupanj zaduženosti (08) 2,00 Stupanj zaduženosti (09) 1,90 Stupanj zaduženosti (10) 2,10



Prosječna naplata u danima u promatranim godinama za hotelska poduzeća prema

Friedman testu pokazuje da ne postoje značajne razlike po godinama uz graničnu


90

Tablica 80. Fiedman test: prosječna naplata u danima

Ranks Mean Rank Prosječna naplata u danima (08) 1,80 Prosječna naplata u danima (09) 2,40 Prosječna naplata u danima (10) 1,80

Test Statisticsa N 10 Chi-Square 2,526 df 2 Asymp. Sig. ,283


Pokazatelj ROA po godinama za hotelska poduzeća prema Friedman testu pokazuje da

postoje značajne razlike po godinama uz graničnu signifikantnost testa 5% (tablica 81.). Na

temelju podataka o prosječnim rangovima može se vidjeti da je ROA bio najniži u

promatranim hotelima u 2008. godini, a najviši u 2010. godini.

Tablica 81. Fiedman test: ROA

Ranks Mean Rank ROA (08) 1,30 ROA (09) 2,30 ROA (10) 2,40



Pokazatelj broja zaposlenih u promatranim godinama za hotelska poduzeća prema



91

Tablica 82. Fiedman test: broj zaposlenih

Ranks Mean Rank Zaposleni 2008 2,40 Zaposleni 2009 1,80 Zaposleni 2010 1,80



Testiranje razlika aritmetičkih sredina dviju zavisnih varijabli t-testom prikazano je u

tablici 83. Budući da je signifikantnost veća od 5% (drugi dio tablice, p-vrijednost 0.481),

odstupanje nije značajno s obzirom na ukupne prihode u 2008. i 2010. godini koje su

ostvarivala hotelska poduzeća. Dakle ne postoji značajna razlika u prosječnim ukupnim

prihodima promatranih hotela u 2008. i 2010. godini.

Tablica 83. t-test

Paired Samples Statistics Mean N Std. Deviation Std. Error Mean Pair 1 Ukupni prihodi (08) 49007278,60 10 4,593E7 1,452E7

Ukupni prihodi (10) 43406107,30 10 3,148E7 9955191,156


Sveukupan nalaz upućuje da su hotelska poduzeća, s obzirom na pokazatelje uspješnosti

poslovanja, iskazivala pretežito ujednačen, i mogli bismo reći, očekivan poslovni uspjeh.

Posebno pitanje je: Kako se na poslovnu uspješnost odrazila kriza i turistička kretanja u

zemlji? Odgovor na postavljeno pitanje pobliže je prikazano u nastavku.

92

4.4. Usporedba realizacije s turističkim kretanjima u Republici Hrvatskoj

Hi-kvadrat testom je u tablici 84. testirana ovisnost ekonomičnosti hotela i krize. Naime, u

prethodnim analizama financijskih izvješća došlo se do zaključka da većina hotelskih

poduzeća nije poslovala ekonomično prije krize niti nakon krize. Hi-kvadrat test potvrdio

je prethodni nalaz (p-vrijednost je 0.639).

Tablica 84. Hi-kvadrat test: kriza i ekonomičnost

Kriza Total prije krize kriza

Ekonomičnost da 4 3 7 ne 6 7 13

Total 10 10 20 Value df Asymp. Sig.(2-sided) Pearson Chi-Square ,220a 1 ,639Continuity Correctionb ,000 1 1,000Likelihood Ratio ,220 1 ,639Fisher's Exact Test Linear-by-Linear Association ,209 1 ,648N of Valid Cases 20


U nastavku je ocijenjen regresijski model za 2008. godinu. Ocijenjen je utjecaj broja

zaposlenih, ukupne aktive i kategorije ekonomičnosti na kretanje ekonomičnosti u

promatranim hotelima (kombinirana tablica 85.).

93

Tablica 85. Regresijski model 1.

Model Summaryb

Model R R

SquareAdjusted R

Square Std. Error of the

Estimate Durbin-Watson1 ,929a ,863 ,795 ,07141 1,745ANOVAb

Model Sum of Squares df Mean Square F Sig.

1 Regression ,193 3 ,064 12,639 ,005a Residual ,031 6 ,005 Total ,224 9

a. Predictors: (Constant), Ukupna aktiva (08), Broj zaposlenih (08), Dummy varijabla ekonomičnosti (08); b. Dependent Variable: Ekonomicnost (08)

Izvor: ocijenjeno prema podacima www.poslovna.hr

U kombiniranoj tablici 85. prikazani su rezultati ocjenjenog regresijskog modela u kojem

se ispituje utjecaj odabranih varijabli na ekonomičnost hotela u 2008. godini. Koeficijent

multiple korelacije je nizak i iznosi 0,929. Ocijenjenim modelom je protumačeno 86,3%

sume kvadrata ukupnih odstupanja zavisne varijable od prosjeka. Durbin-Watsonov test

ukazuje da ne postoji problem autokeorelacije varijance reziduala. Na temelju ANOVA

analize potvrđuje se da je ocijenjeni model statistički značajan (p-vrijednost je 0.005).

Faktori inflacije varijance (VIF<5%) ukazuju da ne postoji problem multikolinearnosti

između regresorskih varijabli. Svi ocijenjeni parametri su statistički značajni osim

parametra uz dummy varijablu. Može se zaključiti da najveći, ali negativni utjecaj na

ekonomičnost ima ukupna aktiva. Naime porastom ukupne aktive za jednu standardnu

devijaciju očekuje se pad ekonomičnosti za 0.744 standardnih devijacija uz c.p..

U nastavku je ocijenjen regresijski model za 2010. godinu. Ocijenjen je utjecaj broja

zaposlenih, ukupne aktive i kategorije ekonomičnosti iz 2009. godine na kretanje

ekonomičnosti u promatranim hotelima u 2010. godini (kombinirana tablica 86.).

94

Tablica 86. Regresijski model 2.

Model Summaryb

Model R R Square

Adjusted R Square

Std. Error of the Estimate Durbin-Watson

1 ,908a ,824 ,736 ,10860 1,423ANOVAb

Model Sum of Squares df Mean Square F Sig.

1 Regression ,332 3 ,111 9,384 ,011a

Residual ,071 6 ,012 Total ,403 9

a. Predictors: (Constant), Broj zaposlenih (09), Dummy varijabla ekonomičnosti (10), Ukupna aktiva (09); b. Dependent Variable: Ekonomicnost (10)

Koeficijent multiple korelacije je nizak i iznosi 0,908. Ocijenjenim modelom je

protumačeno 82,4% sume kvadrata ukupnih odstupanja zavisne varijable od prosjeka.

Durbin-Watsonov test ukazuje da ne postoji problem autokeorelacije varijance reziduala.

Na temelju ANOVA analize potvrđuje se da je ocijenjeni model statistički značajan (p-

vrijednost je 0.011). Faktori inflacije varijance (VIF<5%) ukazuju da ne postoji problem

multikolinearnosti između regresorskih varijabli. Svi ocijenjeni parametri su statistički

značajni osim parametra uz dummy varijablu. Može se zaključiti da najveći, ali negativni

utjecaj na ekonomičnost ima ukupna aktiva. Naime porastom ukupne aktive za jednu

standardnu devijaciju očekuje se pad ekonomičnosti za 0.743 standardnih devijacija uz c.p.

U nastavku je pomoću grafičkih prikaza provedena usporedba realizacije poslovnih

rezultata odabranih hotelskih poduzeća s turističkim kretanjima u Republici Hrvatskoj.

95

Grafikon 12. Ukupni broj dolazaka i noćenja turista u RH od 2006. do 2010. godine

Izvor: Obrada autorice prema podacima statističkog ljetopisa RH

Grafikon 13. Neto dobit/gubitak odabranih hotelskih poduzeća od 2006. do 2010. godine (u 000)


Dinamika i intenzitet turističke potražnje determiniran je dolascima i noćenjima turista. Na

grafikonu 12. vidljiv je kontinuitet u rastu turističke potražnje (dolasci i noćenja turista) uz

lagani pad u 2009. i 2010. godini. Usporedbom podataka o turističkim kretanjima u RH i

neto dobiti/gubitku odabranih hotelskih poduzeća (grafikon 12. i 13.) te uzimanjem u obzir

96

prethodno dobivene rezultate i nalaze možemo zaključiti da promjene u kretanju turističke

potražnje u RH u posljednjih pet godina nisu znatno utjecale na poslovanje i poslovne

rezultate odabranih hotelskih poduzeća budući da su ta ista poduzeća poslovala

ujednačenim uspjehom/neuspjehom, kako prije krize, tako za vrijeme krize pa i nakon

kriznog razdoblja, po čemu možemo zaključiti da kriza i pad turističke potražnje nije uzrok

lošijem poslovanju odabranih hotelskih poduzeća, već se radi o faktorima unutar samih

poduzeća (loš menadžment, marketing, organizacijska struktura, itd.).

Ukoliko se prisjetimo, u ranijim fazama razvoja, hotelska poduzeća bila su manja i

uglavnom vođena vlasnikom, pa se tada govorilo o centraliziranoj kontroli. Razvoj

hotelskih poduzeća i širenje hotelskih koncerna dovelo je do decentralizacije kontrole i

upravljanja. Na vrhu upravljačke piramide hotelskog poduzeća nalazi se uprava hotelskog

poduzeća (sa svojim predsjednikom čija je uloga više konzultativnog karaktera), koja je

odgovorna za napredovanje i planiranje. Razinu ispod uprave čine izvršni direktori sektora

koji pojedinačno vode sektore, a ispod njih slijede direktori hotela ili ugostiteljskog objekta

koji predstavljaju linearnu odgovornost i odgovorni su upravi. U suvremenom hotelijerstvu

vlasnička i upravljačka funkcija uglavnom su odvojene zbog dominacije hotelskih

menadžment kompanija koje u pravilu nisu vlasnici hotela kojim upravljaju.50

Angažiranjem stručnog menadžmenta agencija specijaliziranih za hotelijerstvo moguće je

da su u sustavima hotelskih tvrtki uvedena mjerila uspješnosti poslovanja koja odgovaraju

nekim izvana postavljenim standardima, kao što su kvantitativno iskazani ukupan prihod.

Prema ukupnom prihodu hotelska poduzeća su značajna kategorija u doprinosu ukupnog

priljeva sredstava kroz turizam. No postavlja se pitanje efikasnosti pojedinog sustava s

obzirom na činjenično negativne pokazatelje poslovne i financijske uspješnosti poslovanja.

Iz nalaza je dobiven uvid da hotelska poduzeća, bez obzira na krizno razdoblje, nisu

iskazivala značajne poremećaje glede ekonomičnosti, kao prve pretpostavke rentabilnog

poslovanja. U svim okolnostima (kriznim ili izvan krize), hotelska poduzeća imaju veće

rashode od prihoda i posljedično "otapaju" poslovnu supstancu kapitala i rezervi te

dugotrajnu imovinu, a ravnotežu traže u zaduživanju koje pak dovodi do prezaduženosti,

otežane likvidnosti te upitnosti održivosti poslovanja s obzirom na potencijalnu opasnost

naplate vjerovnika kroz zakonsko pravo na ovrhe i pokretanje stečaja. 50 Dropulić Ružić, M.: Korporativno upravljanje u hotelskim poduzećima, Ekonomska misao i praksa, 1, 2011., str. 179.

97

Konačno, hotelska industrija okuplja značajnu vrijednost imovine, ali i dugova, dok

istovremeno ne postiže željeni stupanj učinkovitog poslovanja kojim bi se sanirali

problemi nagomilani u prijašnjim razdobljima, uključujući restrukturiranja i privatizaciju.

Razlog može biti što agencije koje pružaju usluge upravljanja hotelskim poduzećem i

hotelima, sa stajališta vlasnika, mogu biti zamijenjene novom agencijom, ukoliko prva ne

ostvari kratkoročno ili srednjoročno postavljene ciljeve. Ovakve odluke dugoročno nemaju

značajnog učinka na poboljšanja.

Uvidom u poslovnu dokumentaciju izabranih hotelskih poduzeća, zamjetan je nedostatak

informiranja javnosti glede osnovnih pokazatelja uspješnosti poslovanja hotela: ukupan

broj prodanih soba, godišnja zauzetost smještajnih jedinica, prosječna cijena sobe, ukupan

broj noćenja, godišnja zauzetost ležaja, REVPAR i slično. Kada bi se analiza uspješnosti

poslovanja hotelskih poduzeća temeljila i na ovim pokazateljima, vjerojatno bi se

agencijske usluge vrjednovale s obzirom na rezultate koje postižu, a tržišna selekcija bi

udaljila neuspješne.

98

5. ZAKLJUČAK

Hotelska industrija u Republici Hrvatskoj okuplja 759 poduzeća od kojih unutar djelatnosti

obzirom na veličinu postoji 664 mala, 73 srednja i 22 velika poduzeća. Prema hrvatskim

standardima hoteli mogu biti niže kategorije i imati jednu, dvije ili tri zvjezdice, te više

kategorije i imati četiri ili pet zvjezdica. Ovakav način kategorizacije važi za postojeće

hotele, dok novoizgrađeni hoteli mogu biti kategorizirani sa tri, četiri ili pet zvjezdica.

U radu je provedena analiza hotelskih poduzeća koja posluju kao društva s ograničenom

odgovornošću, a hotelsku djelatnost obavljaju u jednom hotelu. Hotelska poduzeća koja

istovremeno udovoljavaju zahtjevu da su srednje velike ili velike organizacije, u Republici

Hrvatskoj ima ukupno 23, od kojih je odabrano njih deset uvažavajući zemljopisnu

disperziju razmještenosti na priobalnu i kontinentalnu Hrvatsku.

Polazište ovoga istraživačkog rada bilo je da su hotelska poduzeća, bez obzira na njihov

cjelogodišnji rad (uposlenost), broj zaposlenih, lokaciju te smještajne kapacitete, osjetljivi

na oscilacije turističke potražnje te posljedično i sveukupno iskazuju različite poslovne

rezultate u odnosu na razdoblja koja nisu bila pod pritiskom globalne financijske krize.

Polazišno pitanje u radu bilo je: koliko su hotelska poduzeća osjetljiva na poremećaje

(pad) turističke potražnje te je li financijska kriza razlog poslovnog podbačaja ili su

razlozi unutarnji (privatizacija, loša uprava, državno vlasništvo ili neki drugi razlog),

odnosno vanjski (porezno opterećenje, sjedište hotela, i slično.)?

Polazna hipoteza u radu postavljena je u glasi: H1: Srednje veliki do vrlo veliki hoteli i

hotelska poduzeća postižu značajno slabije pokazatelje uspješnosti poslovanja s padom

turističke potražnje uzrokovane globalnom financijskom krizom. Ovaj je nalaz potvrđen,

budući da su sva hotelska poduzeća analizirana u ovom radu iskazala pad poslovnih

prihoda u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu, te je polazna hipoteza potvrđena.

Međutim, nalaz o uspješnosti poslovanja hotelskih poduzeća nije ukazao na značajan pad

broja zaposlenih u hotelskim poduzećima tijekom financijske krize, pa je prva pomoćna

hipoteza: H1a: Broj zaposlenih (prosječno godišnje) u odabranim hotelskim poduzećima

s cjelogodišnjim poslovanjem je tijekom financijske krize značajno manji u odnosu na

razdoblja prije financijske krize odbačena.

99

Druga pomoćna hipoteza u radu je postavljena i glasi: H1b: Profitabilnost odabranih

hotelskih poduzeća i hotela s cjelogodišnjim poslovanjem je tijekom financijske krize

značajno manja nego u razdoblju prije financijske krize. Shodno nalazu o profitabilnosti,

hotelska poduzeća ne posluju i nisu poslovala profitabilno niti prije krize, a niti se stanje

promijenilo 2009. ili 2010. godine. Ova je hipoteza shodno nalazima – odbačena.

Treća pomoćna hipoteza u radu glasila je: H1c: Aktivnost odabranih hotelskih poduzeća i

hotela s cjelogodišnjim poslovanjem je tijekom financijske krize značajno manja nego u

razdoblju prije financijske krize. Aktivnost hotelskih poduzeća bila je loša i prije

financijske krize, pa je isti trend nastavljen bez obzira na okolnosti u kojima su hotelska

poduzeća poslovala (ili posluju). Stoga je i ova hipoteza odbačena.

Četvrta pomoćna hipoteza glasila je: H1d: Solventnost odabranih hotelskih poduzeća i

hotela s cjelogodišnjim poslovanjem je tijekom financijske krize značajno lošija nego u

razdoblju prije financijske krize. Ovaj nalaz također nije potvrđen, budući da su hotelska

poduzeća tijekom promatranih godina poslovanja poslovala na rubu solventnosti, odnosno

iskazivala negativne pokazatelje. Isti se nalaz potvrđuje i kod ispitivanja likvidnosti, pa

pomoćna hipoteza: H1e: Likvidnost odabranih hotelskih poduzeća i hotela s

cjelogodišnjim poslovanjem je tijekom financijske krize značajno otežana nego u

razdoblju prije financijske krize nije održiva, odnosno odbacuje se.

Druga hipoteza glasila je: H2: Hoteli i hotelska poduzeća s približno jednakom veličinom

organizacije iskazuju različite poslovne rezultate kako za vrijeme financijske krize tako i

u vrijeme prije, odnosno nakon financijske krize. Ova je hipoteza potvrđena. Poslovni

rezultati razlikuju se s obzirom na utvrđenu strukturu izvješća računa dobiti i gubitka te

posljedično i poslovnog rezultata bez obzira je li promatrano poslovno razdoblje imalo

posljedice financijske krize ili ne. Zajedničko obilježje većine hotelskih poduzeća je,

međutim, negativan poslovni rezultat, koji potvrđuje nalaz da postoje razlike, no rezultati

su negativni. Ovaj je trend povezan s lošim menadžmentom te odlukama uprave, što bi

valjalo uzeti kao polazište u sljedećim istraživanjima. Nalaz o financijskoj uspješnosti

ukazuje da hotelska poduzeća djeluju značajno ispod kriterija koji se u klasičnoj poslovnoj

analizi uzimaju kao parametri učinkovitosti i efikasnosti poslovanja. Analiza organizacije i

internih procesa, marketinga i ukupne kvalitete poslovanja, mogli bi ukazati na uzroke te

na taj način dijagnosticirati i preporučiti smjernice glede unaprjeđenja poslovanja hotelskih

100

poduzeća s cjelogodišnjim poslovanjem, a i hotelske industrije općenito u Republici

Hrvatskoj.

101

LITERATURA

1. Avelini Holjevac, I.: Kontroling – upravljanje poslovnim rezultatom, Hotelijerski

fakultet, Opatija, 1998.

2. Avelini Holjevac, I.: Upravljanje kvalitetom u turizmu i hotelskoj industriji, Sveučilište

u Rijeci, Fakultet za turistički menadžment, Opatija, 2002.

3. Bartuloci, M. i Čavlek, N.: Turizam i sport – razvojni aspekti, Školska knjiga, Zagreb,

2007.

4. Belak, V.: Menadžersko računovodstvo, RRiF, Zagreb, 1995.

5. Bilten Europske unije,

URL:http://delhrv.ec.europa.eu/uploads/dokumenti/85d19bedb24418ec2fc14363923e2

295.pdf

6. BIST – Sustav poslovne inteligencije u turizmu, URL: www.iztzg.hr

7. Cerović, Z.: Hotelski menadžment, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za hotelski i turistički

menadžment Opatija, 2003.

8. Crnjak, M.: Prestroga i preskupa kategorizacija hotela, Poslovni dnevnik, objavljeno

10. svibanj, 2010., URL: http://www.poslovni.hr/vijesti/prestroga-i-preskupa-

kategorizacija-hotela---147122.aspx (20.01.2012.)

9. Čizmar, S.: Kontroling u hotelu,

URL:http://web.efzg.hr/dok/TUR/Kontroling%20u%20hotelu_web.pdf

10. Dobre, R., Župan Rusković, P., Čivljak, M.: Menadžment turističke destinacije,

(skripta), Visoka škola za turistički menadžment, Šibenik, 2004.

11. Dropulić Ružić, M.: Korporativno upravljanje u hotelskim poduzećima, Ekonomska

misao i praksa, 1, 2011.

12. Državni zavod za statistiku, URL: www.dsz.hr

13. Esplanade hotel, URL: www.esplanad

14. FINA, URL: www.fina.hr

15. Hotel Grand, URL: www.lav.hr

16. Hotel Miramar, URL: www.hotel-miramar.hr

17. Hotel Petka, URL: www.hotelpetka.hr

18. Hotel Punta skala, URL: www.falkensteiner.com/hr/hotel/punta-skala

19. Hotel Sunčana Staza, URL: www.suncanastaza.hr

20. Hotel Varaždin, URL: www.turist.hr

102

21. Institut za turizam, URL: www.iztzg.hr

22. Lončar, J.: Financijska obilježja hrvatskog hotelijerstva tijekom privatizacije, Zbornik

radova Sveučilišta u Rijeci, Ekonomski fakultet, 22, 1, 2004., str. 87-103.

23. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture,

URL:http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/pravilnik-hoteli-prilog1.pdf

24. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske: Glavni plan i strategija razvoja turizma

Republike Hrvatske, Institut za turizam, 2011.

25. Ministarstvo turizma: Popis kategoriziranih turističkih objekata, hotela i marina u

Republici Hrvatskoj, preuzeto sa URL: http://www.mint.hr/default.aspx?id=371

26. Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007., "Narodne novine" br. 58/07., 102/07. i

123/08.

27. Pavić, I., Benić, Đ. I Hashi, I.: Mikroekonomija, Ekonomski fakultet, Split, 2006.

28. Perkov, D.: Trendovi i statistika hrvatskog turizma,

URL:http://www.perkov.info/hrv_turizam.asp

29. Pivac, S.: Statistike metode e-nastavni materijali, Ekonomski fakultet Split, Split, 2010.

30. Poslovna.hr: www.poslovna.hr

31. Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata

iz skupine hoteli, "Narodne novine" br. 88/07., 58/08., 62/09.

32. Rozga, A. i Grčić, B: Poslovna statistika. Ekonomski fakultet. Split, 2004.

33. Rozga, A.: Statistika za ekonomiste. Ekonomski fakultet. Split, 2004.

34. Serdar, V. i I. Šošić: Uvod u statistiku. Školska knjiga. Zagreb, 2004.

35. Šišara, J.: Razlozi korištenja i mogući okviri financijske analize, pregledni rad,

URL:http://www.vus.hr/uploads/file/Zbornik2/sisara_sladovljev_clanak.pdf

36. Šošić, I.: Pregled formula iz statistike, Školska knjiga, Zagreb, 2003.

37. Tintor, J.: Poslovna analiza: operativno poslovanje, poslovna načela, financiranje,

kreditna sposobnost, proizvodnja, snaga zarađivanja, ljudski potencijali, Masmedia,

Zagreb, 2009

38. TOP-Terme, URL: www.topterme.hr

39. UNWTO Tourism Higlights, 2011 Edition, preuzeto: URL: www.unwto.org/facts

40. UNWTO, URL: http://www2.unwto.org/en/content/what-we-do

41. UNWTO: About UNWTO, URL: http://unwto.org/en/about/unwto

103

42. UNWTO: International tourism maintains momentum despite callenges, lipanj, 2011.

preuzeto: URL: http://media.unwto.org/en/press-release/2011-06-30/international-

tourism-maintains-momentum-despite-challenges

43. Vidučić, Lj.: Financijski menadžment, V. dopunjeno i izmijenjeno izdanje, RRiF,

Zagreb, 2006.

44. Vukonić, B.: Turističke agencije, Školska knjiga, Zagreb, 1993.

45. Weber, S, Mikačić, V.: Osnove turizma, Školska knjiga, Zagreb, 1995.

46. Williamson, M., Francis, S.: The importance of optimal Capital structure, Dynamic

Balance Sheet Management, California University, Los Angeles, 1997.

47. Zakon o računovodstvu, "Narodne novine" br. 109/07.

48. Zakon o turističkim zajednicama, "Narodne novine" br. 152/08.

49. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti "Narodne novine" br. 138/06.

104

Popis grafikona

Grafikon 1. Hoteli u Republici Hrvatskoj prema kategorizaciji i broju kreveta 2010.

godine. .............................................................................................................................................. 37

Grafikon 2. Koeficijent tekuće likvidnosti odabranih hotelskih poduzeća ....................................... 71

Grafikon 3. Koeficijent ubrzane likvidnosti odabranih hotelskih poduzeća ..................................... 72

Grafikon 4. Z-Score pokazatelj odabranih hotelskih poduzeća ......................................................... 72

Grafikon 5. Omjer ukupnog duga i vlastitog kapitala odabranih hotelskih poduzeća ...................... 73

Grafikon 6. Prosječna naplata u danima odabranih hotelskih poduzeća ........................................... 74

Grafikon 7. Prosječno vrijeme obrtaja zaliha odabranih hotelskih poduzeća (u danima) ............... 75

Grafikon 8. Operativna marža odabranih hotelskih poduzeća .......................................................... 76

Grafikon 9. Profitna marža odabranih hotelskih poduzeća ............................................................... 77

Grafikon 10. Povrat na aktivu odabranih hotelskih poduzeća (ROA) ............................................... 78

Grafikon 11. Pokazatelji ekonomičnosti poslovanja odabranih hotelskih poduzeća ........................ 79

Grafikon 12. Ukupni broj dolazaka i noćenja turista u RH od 2006. do 2010. godine ..................... 95

Grafikon 13. Neto dobit/gubitak odabranih hotelskih poduzeća od 2006. do 2010. godine ............. 95

105

Popis slika

Slika 1. Izvadak iz Pravilnika o kategorizaciji hotela: Prilog I. – elementi za kategorizaciju

hotela – postojeći objekti ................................................................................................................... 10

Slika 2. Dugoročna perspektiva svjetskog turizma prema svjetskim regijama ................................. 25

Slika 3. Noćenja turista u Republici Hrvatskoj od 2001. do 2010. godine ....................................... 27

Slika 4. Noćenja domaćih i stranih turista prema vrstama ugostiteljskih objekata u 2010.

godini ................................................................................................................................................. 27

Slika 5. Osnovni pokazatelji uspješnosti poslovanja hotela .............................................................. 35

Slika 6. Lokacija izabranih hotelskih poduzeća ................................................................................ 38

Slika 7. Hotel Dubrovnik Palace, Lapad ........................................................................................... 39

Slika 8. Hotel Miramar, Opatija ........................................................................................................ 43

Slika 9. Hotel Petka, Dubrovnik ........................................................................................................ 46

Slika 10. Grand Hotel Lav, Podstrana – Split ................................................................................... 49

Slika 11. Hotel Park, Makarska ......................................................................................................... 52

Slika 12. Hotel Turist, Varaždin ........................................................................................................ 55

Slika 13. Hotel Punta Skala, Zadar .................................................................................................... 58

Slika 14. Hotel Sunčana Staza, Pula .................................................................................................. 62

Slika 15. Hotel Esplanade, Zagreb .................................................................................................... 65

Slika 16. TOP-Terme, Topusko ......................................................................................................... 68

106

Popis tablica

Tablica 1. Faktori razvoja turizma, sporta i rekreacije ...................................................................... 16

Tablica 2. Regionalni turizam – Europa ............................................................................................ 22

Tablica 3. Dolasci turista u Republiku Hrvatsku ............................................................................... 26

Tablica 4. Noćenja turista u Republici Hrvatskoj.............................................................................. 26

Tablica 5. Iskorištenost osnovnih grupa smještajnih kapaciteta prema turističkim

područjima od 2005. do 2009. (u %) ................................................................................................. 28

Tablica 6. Skraćeni oblik bilance ...................................................................................................... 30

Tablica 7. Skraćeni oblik računa dobiti i gubitka .............................................................................. 31

Tablica 8. Pokazatelji ekonomičnosti ................................................................................................ 32

Tablica 9. Pokazatelji financijske uspješnosti ................................................................................... 33

Tablica 10. Pokazatelji likvidnosti .................................................................................................... 33

Tablica 11. Pokazatelji zaduženosti .................................................................................................. 34

Tablica 12. Horizontalna analiza bilance Hotela Dubrovnik Palace, Lapad (u 000) ...................... 40

Tablica 13. Vertikalna analiza bilance Hotela Dubrovnik Palace, Lapad (u 000) ............................ 40

Tablica 14. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Dubrovnik Palace, Lapad ........... 41

Tablica 15. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Dubrovnik Palace, Lapad ................ 41

Tablica 16. Indikatori uspješnosti poslovanja Hotel Dubrovnik Palace, Lapad ............................... 42

Tablica 17. Horizontalna analiza bilance Hotela Miramar, Opatija (u 000) ..................................... 43

Tablica 18. Vertikalna analiza bilance Hotela Miramar, Opatija (u 000) ........................................ 44

Tablica 19. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Miramar, Opatija (u 000) ............. 44

Tablica 20. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Miramar, Opatija (u 000) ................. 45

Tablica 21. Indikatori uspješnosti poslovanja Hotel Miramar, Opatija ............................................. 45

Tablica 22. Horizontalna analiza bilance Hotela Petka, Dubrovnik (u 000) ..................................... 46

Tablica 23. Vertikalna analiza bilance Hotela Petka, Dubrovnik (u 000) ......................................... 47

Tablica 24. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Petka, Dubrovnik (u 000) ............ 47

Tablica 25. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Petka, Dubrovnik (u 000) ................ 48

Tablica 26. Indikatori uspješnosti poslovanja Hotel Petka, Dubrovnik ............................................ 48

Tablica 27. Horizontalna analiza bilance Hotel Lav ......................................................................... 49

Tablica 28. Vertikalna analiza bilance Grand Hotel Lav, Podstrana – Split (u 000) ........................ 50

Tablica 29. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Grand Hotel Lav, Podstrana –

Split .................................................................................................................................................... 50

107

Tablica 30. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Grand Hotel Lav, Podstrana – Split ............ 51

Tablica 31. Indikatori uspješnosti poslovanja Hotel Lav, Podstrana ................................................ 51

Tablica 32. Horizontalna analiza bilance Hotela Park, Makarska (u 000) ........................................ 52

Tablica 33. Vertikalna analiza bilance Hotela Park, Makarska (u 000) ............................................ 53

Tablica 34. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Park, Makarska (u 000) ............... 53

Tablica 35. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Park, Makarska (u 000) ................... 54

Tablica 36. Indikatori uspješnosti poslovanja Hotel Park, Makarska ............................................... 54

Tablica 37. Horizontalna analiza bilance Hotela Turist, Varaždin (u 000) ....................................... 56

Tablica 38. Vertikalna analiza bilance Hotela Turist, Varaždin (u 000) ........................................... 56

Tablica 39. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Turist, Varaždin (u 000) .............. 57

Tablica 40. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Turist, Varaždin (u 000) .................. 57

Tablica 41. Indikatori poslovne uspješnosti Hotel Turist, VaraždiN ................................................ 58

Tablica 42. Horizontalna analiza bilance Hotela Punta Skala, Zadar (u 000) ................................... 59

Tablica 43. Vertikalna analiza bilance Hotela Punta Skala, Zadar (u 000) ....................................... 59

Tablica 44. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Punta Skala, Zadar (u 000) .......... 60

Tablica 45. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Punta Skala, Zadar (u 000) .............. 60

Tablica 46. Indikatori uspješnosti poslovanja, Hotel Punta Skala, Zadar ......................................... 61

Tablica 47. Horizontalna analiza bilance Hotela Sunčana Staza, Pula (u 000) ................................. 62

Tablica 48. Vertikalna analiza bilance Hotela Sunčana Staza, Pula (u 000) ..................................... 63

Tablica 49. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Sunčana Staza, Pula (u

000) .................................................................................................................................................... 63

Tablica 50. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Sunčana Staza, Pula (u 000) ............ 64

Tablica 51. Indikatori poslovne uspješnosti Hotel Sunčana Staza, Pula ........................................... 64

Tablica 52. Horizontalna analiza bilance Hotela Esplanade, Zagreb (u 000) ................................... 65

Tablica 53. Vertikalna analiza bilance Hotela Esplanade, Zagreb (u 000) ....................................... 66

Tablica 54, Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Esplanade, Zagreb (u 000) ........... 66

Tablica 55. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela Esplanade, Zagreb (u 000) ............... 67

Tablica 56. Indikatori poslovne uspješnosti, Hotel Esplanade, Zagreb ............................................. 67

Tablica 57. Horizontalna analiza bilance Hotela TOP-Terme, Topusko (u 000) .............................. 68

Tablica 58. Vertikalna analiza bilance Hotela TOP-Terme, Topusko (u 000) .................................. 69

Tablica 59. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela TOP-Terme, Topusko (u

000) .................................................................................................................................................... 69

Tablica 60. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Hotela TOP-Terme, Topusko (u 000) ......... 70

108

Tablica 61. Indikatori uspješnosti poslovanja TOP-Terme, Topusko ............................................... 70

Tablica 62. Povrat na vlasnički kapital odabranih hotelskih poduzeća (ROE) ................................. 78

Tablica 63. Broj zaposlenih odabranih hotelskih poduzeća (prosječan broj na temelju sati

rada) ................................................................................................................................................... 80

Tablica 64. Prihodi po zaposlenom odabranih hotelskih poduzeća ................................................... 80

Tablica 65. Prosječni troškovi osoblja po zaposlenom odabranih hotelskih poduzeća ..................... 81

Tablica 66. Prosječni mjesečni troškovi po zaposlenom odabranih hotelskih poduzeća .................. 81

Tablica 67. Prosječne mjesečne neto nadnice i plaće po zaposlenom odabranih hotelskih

poduzeća ............................................................................................................................................ 82

Tablica 68. Udio troškova za osoblje u ukupnim rashodima odabranih hotelskih poduzeća ............ 82

Tablica 69. Rang hotelskih poduzeća u RH prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2010. g. ......... 83

Tablica 70. Klasifikacija 2008 (hijerarhijska metoda) ...................................................................... 84

Tablica 71. Klasifikacija 2008 (metoda k-prosjeka) ......................................................................... 85

Tablica 72. Klasifikacija 2008 (metoda k-prosjeka) (ANOVA testiranje) ........................................ 85

Tablica 73. Klasifikacija 2010 (hijerarhijska metoda) ...................................................................... 86

Tablica 74. Klasifikacija 2010 (metoda k-prosjeka) ......................................................................... 86

Tablica 75. Klasifikacija 2010 (metoda k-prosjeka) (ANOVA testiranje) ........................................ 87

Tablica 76. Friedman test: koeficijent tekuće likvidnosti ................................................................. 88

Tablica 77. Friedman test: koeficijent ubrzane likvidnosti ............................................................... 88

Tablica 78. Friedman test: Altman Z Score ....................................................................................... 89

Tablica 79. Friedman test: stupanj zaduženosti ................................................................................. 89

Tablica 80. Friedman test: prosječna naplata u danima..................................................................... 90

Tablica 81. Friedman test: ROA ........................................................................................................ 90

Tablica 82. Friedman test: pokazatelj broja zaposlenih .................................................................... 91

Tablica 83. t-test ................................................................................................................................ 91

Tablica 84. Hi-kvadrat test: kriza i ekonomičnost ............................................................................. 92

Tablica 85. Regresijski model 1. ....................................................................................................... 93

Tablica 86. Regresijski model 2. ....................................................................................................... 94

109

Sažetak

Mišljenja koja dovode u pitanje uspješnost poslovanja i krizu kao otežavajuću okolnost,

nerijetko su kontradiktorna. U ovom radu težište je na analizi financijskih izvješća

hotelskih poduzeća s cjelogodišnjim poslovanjem u duljem vremenskom odmaku,

sagledano kroz prizmu otežavajućih okolnosti krize. Rezultatima je pristupljeno

uvažavajući opći stav da je kriza glavni uzrok pada likvidnosti, financijske uspješnosti,

profitabilnosti, ekonomičnosti i zapošljivosti u hotelskoj industriji. Istraživanjem poslovne

dokumentacije, došlo se do uvida da u hotelskoj industriji, ili točnije – uzorku hotelskih

poduzeća, problemi egzistiraju na dubljoj razini. Razlike u poslovnom konceptu izabranih

hotelskih poduzeća nisu kvalitativno istražene, no analizom poslovanja došlo se do

spoznaje o zajedničkom kvantitativnom obilježju ovih subjekata: u duljem vremenskom

razdoblju ova poduzeća posluju ispod praga rentabilnosti.

Ključne riječi: hotelska poduzeća, analiza uspješnosti poslovanja, cjelogodišnje

poslovanje.

Summary

Opinions that bring to the question the bussiness success and the crisis as a difficult

circumstance are often contradiction. The focus of this research is on the analysis of

financial reports of hotels that work all year for a long period of time, looking through the

prism of difficult circumstances of the crises. We have approached the results by taking

into account the general attitude that the crises is the main reason for liquity fall, the fall of

financial success, profitability, economics, and employment in the hotel industry. By

researching the business documentation, we have come to the conclusion that in the hotel

industry, or to be more exact - the sample of hotel companies, the problems exist on a

deeper level. The differences in the business concept of the chosen hotel companies are not

researched thoroughly, but with a business analysis we came to the conclusion that these

businesses have similar amounts of commonality: in a longer period of time these

businesses are not profitable enough.

Key words:

Hotel companies, analysis of the success, annual business

Analiza usoješnosti poslovanja hoelskih poduzeća

Documents