-
Ru`ica Slijep~evi} i \ur|a Stanojevi}
Analiza nadgrobnihspomenika sa seoskoggroblja u Robajama
Analizirana je serija od 99 nadgrobnih spomenika
na seoskom groblju u Robajama, op{tina Mionica.
Svi analizirani spomenici mogu se datovati u period
od XVII do XX veka. Prema obliku mogu se podeliti
na spomenike pravougaonog oblika, pravougaonog
oblika sa trouglastim gornjim delom kao i pravouga-
onog oblika sa zaobljenim gornjim delom. Tragovi
ornamenata su uo~eni na gotovo svim spomenicima.
Osnovni element svakog od njih je krst koji se javlja
u nekoliko varijanti. Epitafi su, ukoliko ih ima, naj-
~e{}e napisani reformisanom }irilicom. Na osnovu
celokupne analize mo`e se zaklju~iti da na ovom
mestu imamo kontinuitet sahranjivanja u trajanju od
oko 400 godina, da od porodica koje su naseljavale
Robaje sre}emo Arsenijevi}e, Dimitrijevi}e, Drago-
jevi}e, Gavrilovi}e, Ili}e, Maksimovi}e, Markovi}e,
Marinkovi}e, Mari}e, Mati}e, Mijatovi}e, Niki}e,
Pe(j)i}e, Petra{evi}e, Radovanovi}e, Radivojevi}e,
Savi}e i da je ve}ina njih i dalje prisutna u selu.
Uvod
Selo Robaje nalazi se u zapadnoj Srbiji, na oko15 km zapadno od
Mionice i spada u sela razbijenogtipa. U samom selu na mestu Staro
groblje ili Bobija(x 4718.805 y 4718.805, z 355 m) nalazi se
nekro-pola ~iji se horizont sahranjivanja, na osnovu nad-grobnih
spomenika, mo`e smestiti u okviru periodaod XVII veka do danas
(slika 1).
Prvi pomeni Robaja datiraju iz 1721. godine i unjima postoje
podaci da se najstariji deo naselja na-lazio kod izvora reke
Spasovine, odakle se selo {irilodalje. Podru~je naseljavanja tokom
istorije se vi{eputa menjalo usled ~estih epidemija kuge na
ovom
prostoru. Smatra se da je i sam naziv Robaja nastaousled
simboli~nog porobljavanja naroda kugom (Pa-vlovi} 1991: 459). Prvi
popis stanovni{tva u selu iz-vr{en je 1735. godine i prema ovim
podacima seloje tada brojalo sedamnaest domova. Tako|e,
postojehara~ki tefteri iz 1818. godine gde stoji da se u selunalazi
trideset i sedam ku}a u kojima `ive {ezdeset i~etiri porodice. Broj
stanovnika je dalje rastao, takoda u popisu iz 1900. godine
saznajemo da selo Ro-baje ima devedeset ku}a u kojima `ivi petsto
osam-deset i sedam ljudi. Imena pojedinih osoba koje sepominju u
navedenim popisima uo~ena su na nad-grobnim spomenicima sa
evidentiranog groblja uselu Robaje.
Istra`ivanje seoskog groblja u Robajama obuh-vatalo je vi{e
etapa: rekognosciranje groblja, priku-pljanje informacija i njihovo
uno{enje u posebnekartone, i analizu dobijenih podataka uz
konsulto-vanje odgovaraju}e literature. Prilikom
istra`ivanjaevidentirano je 99 spomenika. Prvenstveno su
pri-kupljeni podaci koji se ti~u oblika spomenika, kao ipodaci o
izgledu i polo`aju epitafa i ornamenataukoliko su oni postojali na
spomeniku. Zatim su, naosnovu hronologije, izdvojene starija i
mla|a grupaspomenika, pri ~emu je prime}eno da je starijagrupa
koncentrisana na uzvi{enju u zapadnom delugroblja. Posebna pa`nja
obra}ena je na eventualnopostojanje hronolo{ke smene dominantnih
tipovaornamenata.
Tako|e, evidentirane su porodice sahranjene nagroblju, a pored
toga su prona|ene informacije otome da li one i dalje `ive u selu.
Svi prikupljenipodaci upore|ivani su sa arheolo{kom ali i
etno-lo{kom literaturom vezanom za Robaje u datom pe-riodu, a
kori{}ene su usmeno dobijene informacije.
ZBORNIK RADOVA 2011 ARHEOLOGIJA • 471
Ru`ica Slijep~evi} (1995) Zrenjanin, Stra`ilovska
88, u~enica drugog razreda Karlova~ke gimnazije,
\ur|a Stanojevi} (1995) Svilajnac, Moravska 35,
u~enica tre}eg razreda gimnazije Srednje {kole u
Svilajncu
MENTOR:
Tamara Pavlovi}, student 3. godine arheologije,
Filozofski fakultet, Beograd
-
Rezultati
Na lokalitetu seoskog groblja u Robajama evide-ntirano je 99
nadgrobnih spomenika koje smo raz-vrstali u dve grupe: na spomenike
koji poti~u iz XVIIi XVIII veka i na one koji poti~u iz XIX i XX
veka.Datovanje spomenika iz prve grupe izvr{eno je pre-te`no na
osnivu njihovog oblika, ornamenata i polo-`aja na groblju. Ono je
nepouzdano, jer na ovimspomenicima nema ~itkih epitafa. Spomenici
iz drugegrupe datovani su na osnovu informacija sa epitafauo~enih
na njima, a to su godina ro|enja i smrti po-kojnika kao i godina
podizanja spomenika.
Grupi iz XVII i XVIII veka pripada ukupno 17spomenika, koji se
nalaze na zapadnom delu groblja.Spomenici su po obliku: pravougaoni
(10), trapezo-idni (3), pravougaoni sa trouglastim gornjim
delom(2), trouglasti (1) i u obliku krsta (1). Postoje dva
dis-locirana spomenika, dok je 15 in situ. Svi spomenicisu o~uvani
i izra|eni od kre~njaka.
Ornamenti koji su uo~eni kod ove grupe spome-nika ve}inom su
neo~uvani. Oni se mogu podeliti utri tipa: ornamenti koji se nalaze
sa prednje stranespomenika (10), ornamenti koji se nalaze sa
bo~nihstrana spomenika (2), i ornamenti koji se nalaze sasve ~etiri
strane spomenika (1). Naj~e{}i ornamentjeste kombinacija vi{e
krstova ~ije su sve strane je-dnake, kombinacije krstova ~iji je
donji krak du`i odostalih ili upisani krstovi. Tako|e su
konstatovani izasebni krstovi ovih oblika. Pored
karakteristi~nihmotiva javljaju se i specifi~ni motivi, i to motiv
pre-
slice na levoj bo~noj strani spomenika, dok se nadrugom
spomeniku javlja motiv {tapa koji se nalazisa desne bo~ne strane.
Ni na jednom spomeniku nepostoje tragovi bojenja. Samo dva
spomenika nasebi sadr`e tragove epitafa od kojih su oba ~itka
inatpisana su reformisanom }irilicom.
472 • PETNI^KE SVESKE 69 DEO III
Slika 1.Groblje u Robajama(Foto: S. Blagojevi})
Figure 1.Cemetery in Robaje(Photo: S. Blagojevi})
Slika 2. Pravougaoni spomenik sa zaobljenim gornjimdelom (Foto:
S. Blagojevi})
Figure 2. Monument in the form of a rectangle withthe upper part
curved (Photo: S. Blagojevi})
-
Kod spomenika iz druge grupe, koji datiraju izXIX i XX veka,
uo~eno je da je prvobitno najzastu-pljeniji bio pravougaoni oblik
sa zaobljenim gor-njim delom (slika 2). Ovaj oblik je zastupljen
od~etrdesetih godina XIX veka do kraja prve decenijeXX veka, nakon
~ega se od kraja prve decenije XXveka postepeno zamenjuje
pravougaonim spome-nicima sa trouglastim vrhom (slika 3). Pored
toga, uovom periodu javlja se i nekoliko pravougaonihspomenika. Ovu
smenu oblika spomenika povezu-jemo sa smenom dominantnih vidova
dekoracija naornamentima. Tako osnovni element krsta u dva
ra-zli~ita perioda prate dva razli~ita tipa dekoracija.Prvi tip,
zastupljen u ranijem periodu, sastoji se izponovljenog, upisanog
ili zrakastog krsta iznad ko-ga je polukru`ni luk sa trouglastim
zracima koji sezavr{ava dvema simetri~nim volutama (slika 5).
Drugi tip, koji ga postepeno zamenjuje od krajaprve decenije XX
veka, sastoji se iz gr~kog (cruximmissa), latinskog (crux commissa)
i upisanogkrsta. Ispod krsta je floralni element u vidu
polu-kru`nog venca koji obrazuju dve gran~ice (slika 6).Kako su
ornamenti sa floralnim elementima kara-kteristi~ni za spomenike iz
XX veka, zanimljiv jeizuzetak takvog spomenika podignutog 1842.
go-dine. Na jednom od spomenika iz perioda XIX i
ZBORNIK RADOVA 2011 ARHEOLOGIJA • 473
Slika 3. Pravougaoni spomenik sa trouglastim gornjimdelom (Foto:
S. Blagojevi})
Figure 3. Monument in the form of a rectangle withtriangular
upper part (Foto: S. Blagojevi})
Slika 4. Spomenik u obliku krsta (Foto: T. Pavlovi})
Figure 4. Monument in the form of a cross (Photo:
T.Pavlovi})
Slika 5. Ornament na pravougaonom spomeniku sazaobljenim gornjim
delom (Foto: S. Blagojevi})
Figure 5. Ornament on the monument in the shape ofa rectangle
with the upper part curved (Photo: S.Blagojevi})
-
XX veka tako|e se javlja ornamentalni motiv jedin-stven na
groblju. U pitanju je motiv pastirskog {tapa,gotovo identi~an onom
na spomeniku iz periodaXVII i XVIII veka. Tek kod nekolicine
ornamenatauo~avamo tragove bojenja i to crnom bojom. Gotovosvi
spomenici imaju tragove epitafa koji se nalazi nanjihovoj prednjoj
strani, ispod ornamenta. Epitafi suve}inom ~itki, dok svaki epitaf
sadr`i informaciju oimenu i prezimenu pokojnika, godini ili datumu
nje-gove smrti, imenu osobe koja je podigla spomenik,kao i podatak
o njenom srodstvu sa pokojnikom. Epi-tafi nemaju tragove bojenja i
napisani su na srpskomjeziku, reformisanom }irilicom. Izuzetak su
dva spo-menika iz XVII i XVIII veka napisana nereformi-sanom
}irilicom, kao i dva spomenika iz XIX i XXveka koji su napisani na
crkvenoslovenskom, pri~emu se jedan od njih datuje u 1852.
godinu.
Diskusija
Rezultati istra`ivanja predstavljaju podatke kojise odnose na
oblike nadrgobnih spomenika, epitafe iornamente koji se javljaju na
njima. Njihovim upo-re|ivanjem sa podacima iz literature stvorena
je os-nova za postavljanje odre|enih istra`iva~kih pitanja,kao {to
je pitanje hronologije, forme i smene formispomenika, pojava
spomenika specifi~nog oblika,tipovi i smena tipova kao i simbolika
ornamenata,kao i pitanje za{to se odre|ene porodice pominju u
literaturi ali ne i na epitafima sa evidentiranih spo-menika i
obratno.
Jedno od najbitnijih pitanja ovog istra`ivanja jepitanje
hronologije za starije spomenike po{to nanjima ne postoje jasni
pisani podaci o tome. Pretpo-stavlja se da oni datiraju iz perioda
XVII i XVIIIveka. Ovi spomenici spadaju u tanke, plo~aste usa-dnike
{to delom ukazuje na to da nisu stariji odXVI stole}a, odnosno da
su karakteristi~niji za no-vije doba, posebno za severozapadnu
Srbiju (presvega XVI i XVII veka). Ako bi neki spomenicieventualno
mogli da pripadaju periodu XVI veka,to su amorfni spomenik bez
ukrasa i spomenik kojina sebi ima motiv {tapa (usmena informacija
E. Ze-~evi}).
Ipak, postoji mogu}nost da ti spomenici poti~uiz ranijeg
perioda, zato {to se takvi oblici i motivine pojavljuju na
spomenicima iz modernog doba. Utom slu~aju mo`e se postaviti
pitanje za{to senalaze ba{ na ovom mestu, jer ne postoje
pisanipodaci koji nam ukazuju na postojanje sela Robajepre datog
perioda. Kada je u pitanju hronologija iformiranje seoske
nekropole, bitno je ista}i da sespomenici iz XVII i XVIII veka
grupisani nauzvi{ici seoskog groblja, dok se mla|i spomenici
izperioda XIX i XX veka {ire od ovog mesta ka putu,{to mo`e
ukazivati na smer {irenja groblja.
Me|u spomenicima iz XVII i XVIII veka naj-zastupljeniji oblik
spomenika je pravougaoni, madase u manjem broju javljaju i
pravougaoni spomeniksa trouglastim gornjim delom, spomenik oblika
tra-peza, trougla i krsta. Spomenik oblika krsta kojipripada ovoj
grupi ima specifi~an oblik na ~itavomgroblju, a tako|e se ne
pojavljuje ni na jednom odokolnih seoskih grobalja (slika 4). Stoga
mo`emopretpostaviti da spomenik poti~e iz nekog drugogperioda ili
je spomenik izradio drugi majstor. Uslednedostatka epitafa nismo u
mogu}nosti da utvrdimokome pripada ovaj nadgrobni spomenik.
Osnovni motiv na svim ornamentima je krst,hri{}anski simbol i
simbol raspe}a, koji se javlja uvi{e razli~itih varijanti. Na
spomenicima iz XVII iXVIII veka naj~e{}e se javljaju kombinacije
krstova~ije su sve strane jednake, kombinacije krstova ~ijije donji
krak du`i od ostalih ili upisani krstovi.Pored karakteristi~nih
motiva, postoje i dva motivakoji su jedinstveni na celom groblju –
predstava{tapa (slika 7) i predstava preslice (slika 8). Motiv{tapa
pre bi mogao da ukazuje na delatnost (~o-banin ili ~obanica,
sve{tenik), ili polo`aj pokojnika
474 • PETNI^KE SVESKE 69 DEO III
Slika 6. Ornament na pravougaonom spomeniku satrouglastim
gornjim delom (Foto: S. Blagojevi})
Figure 6. Ornament on yhe monument ina form ofrectangle with the
triangular upper part (Photo: S.Blagojevi})
-
u dru{tvu (knez ili druga titula) (Dudi} 1995: 109),nego na
starost (osoba starog doba). Naime, poredovog spomenika, nalazi se
spomenik sa istim orna-mentom, koji poti~e iz perioda XIX i XX
veka. Ova~injenica nam mo`e ukazati na to da su sahranjeneosobe
pripadale istoj porodici, {to bi u ovom slu~ajubila porodica
Markovi}, ili da su se bavili istom dela-tno{}u. Motiv preslice
mo`e da ukazuje na to da jeosoba kojoj je podignut taj spomenik
bila `enskogpola.
Grupa spomenika iz XIX i XX veka sadr`i ~itkeepitafe
zahvaljuju}i kojima su prikupljeni podaci zademografski presek sela
Robaje. On se prete`no od-nosi na starosnu i polnu strukturu
stanovni{tva. Takoje utvr|eno da je od evidentiranih osoba na
seoskomgroblju sahranjeno {estoro dece, 13 adolescenata, 26osoba
srednjeg doba i 20 osoba starog doba, od kojihje 56 osoba mu{kog, a
25 osoba `enskog pola. Pro-se~an `ivotni vek evidentiranih osoba
iznosio je 44godine. Tako|e uo~avamo da je od svih
evidentiranihosoba na groblju najdu`i `ivotni vek imao Milija,
~ije
prezime nije poznato, koji je `iveo 106 godina, anajkra}i
Ljubinka Gavrilovi} koja je `ivela svega16 meseci. Na epitafima sa
nadgrobnih spomenikapominju se ~lanovi 18 razli~itih porodica, a to
suporodice Arsenijevi}, Dimitrijevi}, Dragojevi}, Ga-vrilovi},
Ili}, Jakovljevi}, Maksimovi}, Marinkovi},Markovi}, Mari}, Mati},
Mijatovi}, Niki}, Peji},Petra{evi}, Radivojevi}, Radovanovi} i
Savi}. Naj-brojniji su pripadnici porodice Gavrilovi}, po{to jena
groblju evidentirano 16 ~lanova ove porodice.
Najstarijim porodicama u selu pripadaju najsta-riji spomenici.
Naime, konstatovali smo da su toporodice Gavrilovi}, Marinkovi},
Dragojevi} i Ma-rkovi} (Pavlovi} 1991: 1004). Izuzetak je
porodica@u`i} (@ugi}) ~ije se prezime ne pojavljuje ni na je-dnom
spomeniku. Pored navedenih, na epitafima,kao i u literaturi,
pominju se slede}e porodice:Pe(j)i}, Niki}, Maksimovi},
Radivojevi}, Ili}, Mija-tovi}, Dimitrijevi}, Petra{evi},
Arsenijevi}, Radova-novi}, Savi}, Mati} i Mari}. Kako saznajemo
odme{tana sela Robaje, ve}ina ovih porodica trenutnoima potomke u
selu Robaje, osim porodica Dimitri-jevi}, Arsenijevi}, Radovanovi}
i Mati}. Zbog toga
ZBORNIK RADOVA 2011 ARHEOLOGIJA • 475
Slika 7. Specifi~ni ornament sa predstavom preslice(Foto: V.
Pecikoza)
Figure 7. Specific ornament which presents a distaff(Photo: V.
Pecikoza)
Slika 8. Specifi~an ornament sa predstavom pastirskog{tapa
(Foto: V. Pecikoza)
Figure 8. Specific ornament which presents ashepherd’s cane
(Photo: V. Pecikoza)
-
se mo`e pretpostaviti da su se ove porodice odselileili da
nemaju `ive potomke. Tako porodica Radova-novi} vi{e ne `ivi u
Robajama, ve} u selu Paune (R.Milo{evi}, usmena informacija). Isto
tako postoje po-rodice koje se pominju u literaturi, ali ~ija
prezimenanisu prona|ena na evidentiranim epitafima. Takve suna
primer: Stepan~evi}i, Bojinovi}i, Miovi}i, Zeki}i,Te{i}i,
@ivkovi}i, \or|evi}i i Jankovi}i. Stoga mo-`emo pretpostaviti da su
njihovi spomenici uni{tenivremenom ili da su porodice sahranjene na
nekomdrugom mestu. Saznali smo da u selu postoji jo{jedno groblje
na ~ijim spomenicima se pominju pri-padnici navedenih porodica
(ibid.). Izuzetak su Ste-pan~evi}i, koji se pominju u literaturi uz
podatak daje ~itava jedna oblast u selu bila nazvana po njima,ali
na ~ije nadgrobne spomenike nismo nai{li.
Kroz razgovor sa jednim me{taninom saznalismo da se ova porodica
doselila u Robaje iz Herce-govine i da se ubrzo po dolasku podelila
u dve noveporodice, Pavlovi}e i Bogdanovi}e. Osniva~i ovihporodica
su bra}a Pavle i Bogdan, potomci Stepan~e-vi}a. Pavlovi}i su se
naselili u Robajama, {to potvr-|uje i ~injenica da smo na{li veliki
broj njihovihspomenika na groblju na koje su nam ukazali me-{tani,
dok su se Bogdanovi}i nastanili u selu Vrti-glave.
Sa druge strane, uo~ili smo da postoji porodicakoja se pominje
na nadgrobnim spomenicima, ali ne iu literaturi. U pitanju je
porodica Jakovljevi}, ~ijih jepetoro pripadnika registrovano na dva
spomenika.Pored toga, saznali smo da su potomci porodice
Dra-gojevi} i dalje vlasnici seoske kafane koju je 1856.godine
osnovao Milan Dragojevi}, ina~e i poslanik uBeogradu, koji se
pominje na jednom od epitafa naevidentiranom groblju. Vlasnik
kafane Dragojevi} uRobajama trenutno je Milan Milovanovi},
suprugMirjane Dragojevi}, direktnog potomka osniva~a lo-kala. Iako
tokom evidentiranja nadgrobnih spomenikanismo nai{li na spomenik
koji pripada Milanu Dra-gojevi}u, evidentirali smo druge pripadnike
ove po-rodice, uklju~uju}i njegovog sinovca Panteliju. Zanjega
saznajemo da je bio kmet u selu Robaje, a po-red njega su na
groblju sahranjene njegova k}erkakao i supruga Mara, dok se na
jednom od spomenikapominje i njegov sin Milan. [to se ti~e porodice
Dra-gojevi}, na groblju je evidentirano 7 spomenika nakojima se
nalazi prezime ove porodice, od kojih ~etiripripadaju `enskim, a
tri mu{kim individuama. Na os-novu epitafa saznajemo da su
evidentirani pripadnici
ove porodice na groblju sahranjivani u periodu od1895. do 1922.
godine.
Analizom epitafa saznajemo da su jedanaestoropreminulih ljudi
bili savremenici Prvog i Drugog sr-pskog ustanka, iako ni za jednog
od njih ne postoji ipodatak da je u~estvovao u ustanku. Radi se o
7mu{karaca i 4 `ene ro|enih izme|u 1777. i 1812.godine. Na osnovu
podataka sa epitafa saznajemoda nijedna od ovih osoba nije poginula
ni u jednomustanku po{to se godine smrti kre}u od 1842. do1892.
godine. Pored toga, neke od evidentiranihosoba bile su savremenici
i u~esnici Prvog svetskograta, kao {to su Todor Savi} i @ivorad
Markovi}koji su slu`ili u vojsci.
Zaklju~ak
Starije spomenike na seoskom groblju u Roba-jama nije bilo
mogu}e ta~no datovati iako postojepretpostavke da oni poti~u iz
XVII i XVIII veka. Sadruge strane, na osnovu analize epitafa sa
nad-grobnih spomenika iz XIX i XX veka utvr|eno jeda se javlja
kontinuitet u sahranjivanju u tom pe-riodu. Pored toga, na osnovu
prostornog rasporedaspomenika odre|eno je u kom se pravcu {irilo
gro-blje, po{to je starija grupa spomenika bila konce-ntrisana u
njegovom sredi{njem delu. [to se ti~eformi spomenika, kod starije
grupe uo~ili smo jedandominantni i nekoliko manje zastupljenih
oblika,dok ostaje otvoreno pitanje jednog spomenika ob-lika krsta
koji je specifi~an za ~itavo groblje pa isva groblja u njegovoj
bli`oj okolini, kao i pitanjenjegovog datovanja.
Posmatranjem mla|e grupe spomenika uo~enaje pravilna smena dva
najkarakteristi~nija oblikaovih spomenika. Tako|e, zaklju~eno je da
je svakiod ovih oblika povezan sa jednim od dva domina-ntna tipa
dekoracije na ornamentima, pa se stoga ihronolo{ka smena oblika
spomenika odvija para-lelno sa smenom pomenutih tipova
dekoracija.
[to se ti~e ornamenata uop{te, prime}eno je daje osnovni i
obavezni element svakog od njih krstkoji se i kod starije i kod
mla|e grupe spomenikajavlja u vi{e varijanti.
Mnoge informacije kori{}ene u radu pru`ili sunam epitafi uo~eni
na nadgrobnim spomenicima, aone se pre svega odnose na demografske
odlike selaRobaje u XIX i po~etkom XX veka. Analizom epi-tafa
saznali smo imena porodica koja su u to vremenaseljavala selo, a u
razgovoru sa me{tanima
476 • PETNI^KE SVESKE 69 DEO III
-
dobijene su informacije o tome da ve}ina njih i daljenastanjuje
selo. Postavilo se pitanje nepostojanjaodre|enih prezimena
prona|enih u literaturi na evide-ntiranim spomenicima. Tako|e u
razgovoru sa me{ta-nima, saznali smo da su ove porodice sahranjene
nadrugom groblju koje postoji u selu Robaje.
Zahvalnost. Ovom prilikom zahvalile bismo sedr Emini Ze~evi} iz
Narodnog muzeja u Beogradu zadavanje stru~nih saveta i smernica
koji su omogu}iliizradu ovog rada. Tako|e zahvalnost dugujemo
Ra-disavu Milo{evi}u, profesoru srpskog jezika i knji-`evnosti, kao
i me{taninu sela Robaje, BogoljubuPavlovi}u na pru`enim
infomacijama koje su se od-nosile na porodice u Robajama. Pored
toga, zahvalilebismo se Milanu Milovanovi}u, vlasniku kafane
Dra-gojevi}, a tako|e i Marini Mihailovi}, radnici u ovomlokalu, za
pru`ene informacije o porodici Dragojevi}.
Literatura
Dudi} N. 1995. Stara groblja i nadgrobni belezi uSrbiji.
Beograd: Prosveta
Pavlovi} Lj. 1991. Kolubara i Podgorina. Valjevo:Napred
Ru`ica Slijep~evi} and \ur|a Stanojevi}
Analysis of Tombstones from theCemetery in the Village
Robaje
In this paper the processing of tombstones fromthe cemetery in
the village Robaje located at 15 kmof Mionica is performed. The
processed series num-bered 99 monuments dated from the
seventeenthcentury to the nineteenth century. The oldest monu-ment
on which the year of death was readable isfrom the year 1840. We
divided the monumentsinto two groups. The first one includes the
monu-ments dated from the seventeeth to the eighteenthcentury, and
the second group includes the onesfrom the nineteenth to the
twentieth century. Themonuments from the first group are most often
in aform of rectangle, while the monuments from thesecond group are
most often in the form of a rect-angle with upper part curved, or
in the form of arectangle with a triangular upper part. There is
alsoa monument from the first group that has a specificshape in the
form of a cross.
The same for all the monuments is that orna-mental motives are
recorded at the top of the monu-ment, on the front side, and the
main theme is across with numerous variants. Ornamental motiveson
monuments dated form nineteenth to twentiethcentury are divided
into groups according to theirchronology. Trails of the epitaph are
also located onthe front. They contain information about the
de-ceased, his name, year of birth and death, and thename and
surname year of birth and death, and thename and surname of the
person raising the monu-ment.
According to the epitaph analysis, monumentsare dedicated to the
deceased who were part of thefirst families who settled in this
region: Arsenijevi},Dimitrijevi}, Dragojevi}, Gavrilovi}, Ili},
Jakov-ljevi}, Maksimovi}, Marinkovi}, Markovi}, Mari},Mati},
Mijatovi}, Niki}, Peji}, Petra{evi}, Radi-vojevi}, Radovanovi},
Savi}.
ZBORNIK RADOVA 2011 ARHEOLOGIJA • 477