Ekonomski anali br 169, april 2006. - jun 2006. 110 ORIGINALNI NAUČNI RADOVI/SCIENTIFIC PAPERS Predrag Petrović * ANAHRONOST IZVOZNE STRUKTURE: PREPREKA PRIVREDNOM RASTU THE OBSOLESCENCE OF EXPORT STRUCTURE: AN OBSTACLE TO ECONOMIC GROWTH APSTRAKT: Iako je smanjenje spoljno- trgovinske neravnoteže gotovo jedini pozi- tivan makroekonomski pomak u 2005. godini, čini se da ona bez razloga gubi na značaju. Drugi gorući ekonomski prob- lemi, pre svega inflacija, potisnuli su ovaj, ranije i te kako aktuelni problem u drugi plan. Svakako, mora postojati ra- zumevanje za takav tretman od strane kre- atora ekonomske politike uzme li se u obzir činjenica da će ovogodišnja inflacija gotovo dvostruko premašiti prvobitno planiranu te da Međunarodni monetarni fond čvrsto insistira na dodatnom pooštravanju kako fiskalne, tako i monetarne politike, ne bi li se obuzdala narastajuća cenovna nestabil- nost. Najveći deo odnosnih zahteva kreato- ri ekonomske politike već su ispunili. Ipak, spoljnotrgovinska neravnoteža jeste i dalje prilično visoka. Ova teza je podržana činjenicom da je Srbija zemlja u tranziciji sa gotovo najnižim stepenom pokrivenosti uvoza izvozom. Iako je u tekućem delu godine ostvaren rast robnog izvoza, teško je reći koliki deo tog rasta se odnosi na re- alni rast prouzrokovan ranijim procesima privatizacije i restrukturiranja, a koliki na realnije statističko iskazivanje koje je posledica uvođenja poreza na dodatu vrednost (PDV). Takođe, i na strani uvoza postoje izvesne nejasnoće. Ekonomisti se slažu da je uvođenje PDV dovelo do pre- livanja uvoza iz 2005. u 2004. godinu, naročito tokom poslednja tri meseca 2004. godine. Pored toga, čini se da postoji širok konsenzus da je uvođenje PDV implici- ralo smanjenje fenomena za koji se ranije, najčešće od starne kreatora ekonomske politike, pretpostavljalo da igra značajnu ulogu u iskazivanju spoljnotrgovinskog deficita. Reč je o ”naduvavanju“ uvoznih faktura. Eliminisanje ili bar redukovanje ovog fenomena rezultiralo je realnijim is- kazivanjem vrednosti robnog uvoza. Nema sumnje da je jedan deo ovogodišnjeg sman- jenja spoljnotrgovinske neravnoteže u vezi sa privremenim poremećajem koji je izaz- van uvođenjem PDV. Sa druge strane, os- tatak je u vezi sa rastom izvoza koji jeste posledica restrukturiranja i privatizacije domaćih preduzeća. Drugim rečima, da pomenuti poreski oblik nije uveden, spoljnotrgovinski deficit bio bi smanjen, ali dosta slabijim intenzitetom. KLJUČNE REČI: izvoz, struktura izvoza prema faktorskoj intenzivnosti, strukturna podudarnost izvoza. ABSTRACT: Although the decrease in foreign trade imbalance is almost the only positive macroeconomic shiſt in 2005, it seems that this problem is losing impor- * Telekom Srbija
17
Embed
AnAhronost izvozne strukture: preprekA privrednom rAstu · ture izvoza sedam razvijenih privreda. Kod svih obuhvaćenih privreda tehnološki-intenzivni proizvodi domini-raju u strukturi
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
the obsolescence of export structure: An obstAcle to economic growth
ApstrAkt: Iako je smanjenje spoljno-trgovinske neravnoteže gotovo jedini pozi-tivan makroekonomski pomak u 2005. godini, čini se da ona bez razloga gubi na značaju. Drugi gorući ekonomski prob-lemi, pre svega inflacija, potisnuli su ovaj, ranije i te kako aktuelni problem u drugi plan. Svakako, mora postojati ra-zumevanje za takav tretman od strane kre-atora ekonomske politike uzme li se u obzir činjenica da će ovogodišnja inflacija gotovo dvostruko premašiti prvobitno planiranu te da Međunarodni monetarni fond čvrsto insistira na dodatnom pooštravanju kako fiskalne, tako i monetarne politike, ne bi li se obuzdala narastajuća cenovna nestabil-nost. Najveći deo odnosnih zahteva kreato-ri ekonomske politike već su ispunili. Ipak, spoljnotrgovinska neravnoteža jeste i dalje prilično visoka. Ova teza je podržana činjenicom da je Srbija zemlja u tranziciji sa gotovo najnižim stepenom pokrivenosti uvoza izvozom. Iako je u tekućem delu godine ostvaren rast robnog izvoza, teško je reći koliki deo tog rasta se odnosi na re-alni rast prouzrokovan ranijim procesima privatizacije i restrukturiranja, a koliki na realnije statističko iskazivanje koje je posledica uvođenja poreza na dodatu vrednost (PDV). Takođe, i na strani uvoza postoje izvesne nejasnoće. Ekonomisti se
slažu da je uvođenje PDV dovelo do pre-livanja uvoza iz 2005. u 2004. godinu, naročito tokom poslednja tri meseca 2004. godine. Pored toga, čini se da postoji širok konsenzus da je uvođenje PDV implici-ralo smanjenje fenomena za koji se ranije, najčešće od starne kreatora ekonomske politike, pretpostavljalo da igra značajnu ulogu u iskazivanju spoljnotrgovinskog deficita. Reč je o ”naduvavanju“ uvoznih faktura. Eliminisanje ili bar redukovanje ovog fenomena rezultiralo je realnijim is-kazivanjem vrednosti robnog uvoza. Nema sumnje da je jedan deo ovogodišnjeg sman-jenja spoljnotrgovinske neravnoteže u vezi sa privremenim poremećajem koji je izaz-van uvođenjem PDV. Sa druge strane, os-tatak je u vezi sa rastom izvoza koji jeste posledica restrukturiranja i privatizacije domaćih preduzeća. Drugim rečima, da pomenuti poreski oblik nije uveden, spoljnotrgovinski deficit bio bi smanjen, ali dosta slabijim intenzitetom.klJuČne reČi: izvoz, struktura izvoza prema faktorskoj intenzivnosti, strukturna podudarnost izvoza.
AbstrAct: Although the decrease in foreign trade imbalance is almost the only positive macroeconomic shift in 2005, it seems that this problem is losing impor-
tance for no reason. Other burning eco-nomic problems (inflation, first of all) have pushed aside this problem that was a real burning issue. Of course that there has to be understanding for such treatment by the creators of economic policy considering the fact that the inflation in this year will sur-pass the originally planned inflation almost twofold, and that the International Mone-tary Fund is firm in insisting on additional rendering both fiscal and monetary policy more severe in order to restrain the grow-ing price instability. Bearers of economic policy have already fulfilled a large part of the given requirements. Nevertheless, the foreign trade imbal-ance is still fairly high. This thesis is sup-ported by the fact that Serbia is a country in transition with almost the lowest degree of import coverage by export. Despite the marked rise in goods export that has been realized in this part of the year, it is difficult to say which part of the growth has been caused by the privatization processes and restructuring, and which part accounts for a more realistic statistical expression that is a consequence of value added tax (VAT) endorsement. Also, there are certain vague
issues concerning the import itself. The economists agree that VAT endorsement led to overflowing the import from 2005 to 2004, especially in the last quarter of 2004. Additionally, it seems that there is a wide consensus that VAT endorsement implied the decrease in the phenomenon which was supposed, mostly by the creators of eco-nomic policy, to have played an important role, and it is about the “inflated” import invoices. Elimination or at least reduction in this phenomenon resulted in more real-istic expression of goods import value. It is almost clear that a part of this year’s de-crease in foreign trade imbalance has been due to temporary disorder caused by VAT endorsement. On the other hand, there is no doubt that the rest is due to the expan-sive increase in export which is the conse-quence of restructuring and privatization of domestic enterprises. In another words, if the mentioned tax form had not been endorsed, the foreign trade deficit would have been decreased, but with rather low intensity.keY words: export, factor intensity of export, structural conformity of export.
1. uvod
Ovaj rad polazi od teze da većina manjih zemalja strategiju dugoročnoodrživogprivrednograstazasnivajunaotvorenosti i izvoznojekspanziji.Datastrategija viđena je kako u uspešnim zemljama u tranziciji (ZUT), tako i ubrzorazvijajućimzemljamaDalekogistoka.Ciljovogradajestedarasvetlijedanozbiljanograničavajućifaktorekspanzijeizvoza.Rečjeonjegovojstrukturiko-jomseprivredaSrbije,nažalost,nemožepohvaliti.
Udrugomdeluradapomoćuodgovarajućihdeskriptivnihstatističkihpoka-zateljaidentifikovaćemopredznakstrukturnihpromenarobnogizvozaSrbijeuperiodu1990-2004.godine,kaoiaktuelninivostrukturnesličnostisaprosečnomstrukturom izvoza razvijenih zemalja. Komparacijom sa razvijenim zemljamai ostalim ZUT rasvetlićemo kvalitet strukture robnog izvoza Srbije. Konačno,analiziraćemoistepenstrukturneprilagođenostiizvozaSrbijepotrebamanjenihnajvažnijihizvoznihpartnera,štobiuslučajunjegovogniskognivoamoglooz-biljnodaograničidugoročniprivrednirast.
2. strukturA robnog izvozA premA mArrewiJk - hinloopen metodologiJi
MetodologijukojajekorišćenauprvomdeluradarazvilisuprofesoriJeroenHinloopen(University of Amsterdam)iJacobusGijsbertusMariavanMarrewijk(Erasmus University Rotterdam).1 Zapravo, koristeći trocifreni nivo SMTK-re-vizije3MarrewijkiHinloopensuizdvojilipetgrupaproizvodapremafaktorskojintenzivnostiito:
Uproizvodesaniskimnivoomdodatevrednosti,niskogstepenafinalizacijespadaju: primarni proizvodi, prirodnim resursima i nekvalifikovanim radom-intenzivniproizvodi,pričemusestepenfinalizacijepovećavakrećućiseodprvekatrećojgrupiproizvoda.Poslednjedvegrupeproizvodasuproizvodisaznatnovećomdodatomvrednošćuineuporedivovećimstepenomfinalizacije.Naročitoje važno istaći da je dominantno učešće tehnološki-intenzivnih proizvoda ustrukturiizvozakarakteristikagotovosvihekonomskirazvijenihzemalja,tebistoganjenopoboljšanjepodrazumevalopovećanjeudelaovihproizvodauukup-nomizvozu.Ovatezasejednostavnomožepotkrepitirezultatimaanalizestruk-tureizvozasedamrazvijenihprivreda.
Kod svih obuhvaćenih privreda tehnološki-intenzivni proizvodi domini-rajuustrukturiukupnogrobnogizvoza.Triranijepomenutegrupeproizvodasanajnižomdodatomvrednošćuimajuzanemarivomaloučešćeuukupnomiz-vozu svih analizom obuhvaćenih zemalja. Izuzetak predstavlja Holandija, kaoagrarno razvijena zemlja, koja ostvaruje visoko učešće primarnih proizvoda
u strukturi ukupnog izvoza. Ljudskim kapitalom-intenzivni proizvodi u svimzemljama(izuzimajućiHolandiju)imajunajvećeučešćeuukupnomizvozuposletehnološki-intenzivnihproizvoda.
Neophodno je analizirati trendove u oba potperioda (1990-2000. i 2000-2004.godine).UvremenskomperioduoštrogpadaukupnogrobnogizvozaSr-bije(1990-2000.godine)ostvarenjepadizvozasvihrobnihkategorija.Izvozpri-marnihproizvodaopaojesa5,5milijardiUSDu1990.preko2,7milijardiUSDu1998.nasvega1,6milijardiUSDu2000.godini.Gledanoizperspektiverelati-vnogsmanjenja,izvozovihproizvodaredukovanjeza54%štojedostablažipaduodnosunapadukupnogizvoza.Posledicasporijegpadaizvozaprimarnihpro-izvodaupoređenjusasmanjenjemukupnogizvozajestedramatičnopovećanjeudelaovihdobarauukupnomizvozuitosa16%u1990.na25,5%u2000.godini.Nemasumnjedaje,oslanjajućisenarezultateanalizestruktureizvozaekonom-skirazvijenihzemalja,ovakavtrendizrazitonepovoljan.
Posebnojevažnodaseidentifikujeoštarpadizvozatehnološki-intenzivnihproizvodaitosa1,4milijardeUSDu1990.na269,7milionaUSDu2000.godiniiliza80%,štojedostaintenzivnijipaduodnosunasmanjenjeukupnogizvozaiistovremenonajvećesmanjenjemeđusvimrobnimkategorijama.Kakojerani-jekonstatovanoda jevisokoidominantnoučešćetehnološki-intenzivnihpro-izvoda u ukupnom izvozu zajednički imenitelj ekonomski razvijenih zemalja,nedvosmislenosemože izvestizaključakdasmanjenjeudelaovihproizvodauukupnomrobnomizvozuSrbijepredstavljaveomanepovoljantrend.
Nemasumnjedajeperiod1990-2000.godinebioobeležennesamosman-jenjemizvozasvihrobnihgrupa,već i sporijimsmanjenjemizvozaprimarnihproizvodaibržimpadomizvozatehnološki-intenzivnihproizvodauodnosunaukupanizvozte,posledično,povećanjemudelaprvihismanjenjemudeladrugihdobara u ukupnom izvozu, što je nesumnjivo pokazatelj pogoršanja strukturerobnog izvoza Srbije gledano iz perspektive faktorske intenzivnosti. Pozitivnestrukturnepromene,koje seogledajuu smanjenjuudelanekvalifikovanimra-dom ipovećanjuudela ljudskimkapitalom-intenzivnihproizvodauukupnomrobnomizvozuSrbijeniukomslučajunemoguuticatinazaključakopogoršanjunjegovestrukture.
Međutim,period2000-2004.godineunekolikoserazlikuje.Sverobnekate-gorijezabeležilesurastizvoza.Ipak,rastnijebioujednačenmeđurobnimgru-pama.Izvozprimarnihproizvodapovećanjesa397,9milionaUSDu2000.na1,1milijarduUSDu2004.godiniiliza164%.Onoštojeposebnovažnojestedaje rast izvoza primarnih proizvoda bio prilično dinamičniji u odnosu na rastukupnog robnog izvoza što je imalo za posledicu rast udela ovih proizvoda uukupnomizvozusa25,5%u2000.na29,4%u2004.godini.Zapravo,kaoštoćeseizdateanalizevideti,ovojejedininegativnitrendupromenistruktureizvozauperiodu2000-2004.godine.
Izvozljudskimkapitalom-intenzivnihproizvodazabeležiojedalekonajvećirast i topostopiod209%.Onjeuperiodu2000-2004.godineomogućiopo-većanjeudelaovihdobarauukupnomizvozusa21,1%u2000.na28,3%u2004.godini.Kaoiuslučajutehnološki-intenzivnihproizvoda,trendpovećanjaude-laljudskimkapitalom-intenzivnihproizvodauukupnomizvozuotpočeojejoš1998.godine.Njihovudeo2000.godinebio jeneštovećiupoređenjusa1990.godinom,dokje2004.godinevrednostovogindikatorabilazagotovo10procen-tnihpoenavećaupoređenjusa1990.godinom.
Drugimrečima,tokomperioda2000-2004.godine,sledećiMarrewijk-Hin-loopenmetodologiju,preovladavalesupozitivnestrukturnepromeneizvozaSr-bije.Zapravo,ostvarenojesmanjenjeudelaprirodnimresursimainekvalifikova-nimradom-intenzivnihproizvoda,kaodobaranižegstepenafinalizacijeimanjedodatevrednosti,uukupnomizvozu,dokje,istovremeno,povećanoučešćeteh-nološki i ljudskimkapitalom-intenzivnihproizvoda,kaodobarasavećomdo-datomvrednošću.JedinanegativnapromenaustrukturirobnogizvozaSrbijeudatomvremenskomperiodujestepovećanjeudelaprimarnihproizvodakojisunajnižegstepenafinalizacijesanajmanjomdodatomvrednošću.
Ipak, tokom čitavog vremenskog perioda (1990-2004. godine) faktorskastruktura izvoza jepogoršana.Ovajzaključak jepresvegasadržanučinjenicidajetokomovogperiodasmanjenoučešćetehnološki-intenzivnih,apovećanoučešćeprimarnihproizvodauukupnomrobnomizvozu.Sdrugestrane,smanjenjeudeoprirodnimresursimainekvalifikovanimradom-intenzivnihproizvoda,apovećanudeoljudskimkapitalom-intenzivnihproizvoda,štosemožekvalifiko-vatikaopozitivantrend.Međutim,sobziromnačinjenicudajeučešćeprirod-nimresursima-intenzivnihproizvodaostalonepromenjeno, teda jepovećanjeudelaprimarnihproizvodaintenzivnijeuodnosunapovećanjeudelaljudskimkapitalom-intenzivnihproizvoda,nijeteškozaključitidajevećideosmanjenjaudelanekvalifikovanimradom-intenzivnihproizvodakompenzovanopovećan-jemudelaprimarnihproizvodanegopovećanjemudelaljudskimkapitalom-in-tenzivnihproizvoda.Uzimajućiovučinjenicuuobzirkaoitodajesmanjenudeotehnološki-intenzivnihproizvoda,kojidominirajuustrukturiizvozaekonomskiprosperitetnih zemalja, nema sumnje da je privreda Srbije tokom čitavog vre-menskogperiodapogoršalastruktururobnogizvoza.
Udeotehnološki-intenzivnihproizvodauukupnomizvozuSrbijeod19,6%,kojijezabeležen2004.godine,svrstaojujemeđumanjeuspešneZUT,odnosnouravansaUkrajinom,Bugarskom,BiH,RuskomFederacijom,Makedonijom,itd.2UsvimnajuspešnijimZUT,međukojimaseizdvajajuMađarska,ČeškaiSlove-nija, najveći deo robnog izvoza odnosi se na tehnološki-intenzivne proizvode,baškaouekonomskirazvijenimprivredama.UdeoodnosnihdobarauizvozuovihZUTje2003.godinevariraood26,7%uPoljskojdoneverovatnih56,5%uMađarskoj.
Izgrafikona1.4vidisedajeprivredaSrbije2004.godineostvarilavećiudeoovihdobaranegoMađarska.Štaviše,uporedimoliSrbijusarazvijenimzemlja-ma,uočićemodajeonapremavrednostiudelaovihproizvodaispredHolandije,VelikeBritanije,ItalijepačakiSAD.Ipak,ovonemožerelativiziratiranijeiz-vedenzaključakdajestrukturarobnogizvozaSrbijeveomaloša,sobziromdavisok udeo ljudskim kapitalom-intenzivnih proizvoda u ukupnom izvozu nijekarakterističanzavećinuodabranihrazvijenihzemalja.
Ukratko,najvažnijizaključciprethodneanalizeglase:• Struktura robnog izvoza Srbije pogoršana je u vremenskom periodu
1990-2004. godine, jer pozitivne strukturne promene ostvarene 2000-2004.godinenisuuspeledakompenzujunegativnestrukturnepromeneiz90-ih.
• Pogoršanje strukture izvozaSrbijeprevashodno seogledau smanjenjuudela tehnološki-intenzivnih proizvoda i povećanju udela primarnihproizvodauukupnomizvozu.
• Statičkigledano,Srbijaspadameđuzemljeutranzicijisanajvećimude-lom primarnih i najmanjim učešćem tehnološki-intenzivnih dobara uukupnomizvozu,tesemožezaključitidajestrukturanjenogrobnogiz-vozaveomaloša.
UciljurazmatranjastrukturneprilagođenostiizvozaSrbije,kakostrukturiizvozadrugihzemalja,takoistrukturiuvozanjenihnajvažnijihizvoznihdest-inacija,neophodnojeobjasnitiklasičnudeskriptivnustatističkuaparaturukojaseuteorijimeđunarodnetrgovineprimenjujezaovepotrebe.Naime,jedanodindikatora koji se, gotovo standardno, koristi za ovu namenu jeste koeficijent podudarnosti (coefficient of conformity) i računaseprimenomsledećeformule:3
Teorijski,vrednostkoeficijentapodudarnostikrećeseu intervalu[0-1],pričemuvrednostbliža1označavavećustrukturnusličnostizvoza(uvoza)zemljej i izvoza (uvoza)zemljek iobratno.4Interesantnoje,međutim,uočitikadaćekoeficijentpodudarnostiuzimatiekstremnevrednosti,uznapomenudasuonemoguće samo u teorijskoj ravni, te da se u empirijskim analizama nikada nesreću.Nultavrednostovogkoeficijentaznačilabidazemljajostvarujenultiizvoz(uvoz)usvimrobnimkategorijamakojesuzastupljeneuizvozu(uvozu)zemljek, štoznačidazemljak ostvarujenultiizvoz(uvoz)usvimrobnimkategorijamakojesuzastupljeneuizvozu(uvozu)zemljej.Takođe,jediničnavrednostkoefi-cijentaznačilabidasvakarobnakategorijaimajednakoučešćeuizvozu(uvozu)zemljej iizvozu(uvozu)zemljek.Drugimrečima,štosepomenutaučešća(XijiXik)višerazlikujupopojedinimrobnimkategorijamavrednostkoeficijentajebližanuli iobratno, što suona sličnijanjegovavrednost jebliža jedinici.OvoznačidavrednostCc bližajediniciukazujedasverobnekategorijeimajugotovo
Drugi indikator strukture koji se često koristi u empirijskim analizamameđunarodnetrgovinejestekoeficijent specijalizacije,aizračunavaseprimenomsledećeformule:5
5 http://siteresources.worldbank.org/INTAMSTERDAM/Resources/1, Angel or devil?, Chi-nesse impact on Latin America, JavierSantiso,ChiefEconomistLatinAmericaandEmergingMarkets,BBVAResearchDepartment,AnnualBankConferenceonDevelopmentEconom-ics(ABCDE),Amsterdam–May23-24th2005.
6 TrebaprimetitidajekoeficijentspecijalizacijeuanalitičkomsmisluidentičanMichaely-Gru-bel-LloydikorigovanomAquinoindeksuintra-industrijsketrgovine,stimštoseprilikomizračunavanjaovihindeksauzimajuvrednostiizvozazemljetuzemljujiuvozazemlje tizzemljej,štojelogičnoakoseimauvidudajeciljkvantifikovanjeudelaintra-industrijsketrgovineuukupnomobimurazmene.Ipak,kadajerečokoeficijentuspecijalizacije,kaoiuslučajukoeficijentapodudarnosti,prilikomnjegovogizračunavanjamogućejeporeditiizvozzemljetiizvozzemmljej,izvozzemljetiuvozzemljej,uvozzemljetiizvozzemljejiuvozzemlje t iuvozzemlje j, štozavisiodciljakonkretneanalize.Zapravo, reč jeo identičnojmatematičkojformulikojajeprilagođenarazličitimpotrebama.
Vrednostodnosnogkoeficijenta,kaoiuslučajuprethodnadvapokazatelja,varira u intervalu [0,1], pri čemu njegova nulta vrednost ukazuje na potpunustrukturnurazličitostizvozailiuvozaposmatranihzemalja,dokjediničnavred-nostindiciranjihovupotpunupodudarnost.8Iovogaputamaksimalnavrednostindeksa biće ostvarena ukoliko je zadovoljen uslov Xij = Xik, i = 1,2,3,...,n.Usuprotnom,ukolikojejazizmeđuudelapojedinihrobnihgrupauukupnomizvozu(uvozu)zemaljajik velikivrednostindeksaćebitibližanuli.9Konačno,minimalnavrednostovogpokazateljabićeostvarenaukolikoustrukturiizvoza(uvoza)zemljetnijezastupljennijedanproizvodkojifigurišeustrukturiizvoza(uvoza)zemljej.EkstremnevrednostiFinger-Kreininindeksaimajusmislasamouteorijskojravniinikadasenesrećuuempirijskimistraživanjima.
Naime, smerovi kretanja vrednosti ova tri koeficijenta trebalo bi u velikojmeridasepodudaraju.Kakobismobiliupotpunostisigurniuverodostojnostdobijenihrezultatatokomistraživanjakoristilismosvatriindikatora.
3.1. empiriJskA AnAlizA strukture izvozA srbiJe
U ovom delu rada izvršena je empirijska analiza strukturne podudarnostiizvozaSrbijesaizvozomsedamekonomskirazvijenihzemaljaiuvozomnjenihnajvažnijihspoljnotrgovinskihpartneranastraniizvozaitonatrocifrenomni-
7 Finger,J.M.,Kreinin,M.E.1979.“A Measure of Export Similarity and its Possible Uses”,TheEconomicJournal.Vol.89,pp.905-912.
8 VišeokoeficijentuvidetiuFingerandKreinin(1979).EmpirijskuprimenuovogindikatoravidetiuBora,A.,Cernat,L.andTurrini,A.2002.“Duty and Quota-Free Access for LDCs: Further Evidence from CGE Modeling”,DivisiononInternationalTrade,UNCTAD.
Utabeli2.1prikazanesuprosečnevrednostipomenutihindikatoraračunatepoređenjemizvozasvakezemljesaizvozomrazvijenihzemalja.12Rezultatipo-kazujudasveekonomskirazvijenezemljeostvarujuveomavisokupodudarnostsa prosečnom strukturom izvoza razvijenih zemalja. Ona se kreće od 0,69 za
10 Zapravo, sve zemlje su razvrstane u četiri grupe i to: najuspešnije ZUT (Češka, Poljska,MađarskaiiSlovenija),uspešneZUT(Slovačka,Estonija,LitvanijaiLetonija),manjeuspešneZUT(Bugarska,Rumunija,BiH,Hrvatska,Makedonija,Albanija,RuskafederacijaiUkra-jina) i razvijene zemlje (USA, Japan, Francuska, Nemačka, Italija, Holandija i Velika Bri-tanija).
11 Svevrednostikojesekoristeuovomdeluradapredstavljajuprosteneponderisaneprosekekoeficijenta podudarnosti, koeficijenta specijalizacije i Finger-Kreinin indeksa. Naime,izračunate su vrednosti pojedinih pokazatelja poređenjem izvoza odabrane zemlje j, uopštemslučaju,saizvozomsvihzemalja,pojedinačno,onakokakosuonerazvrstanepogru-pama(razvijenezemlje,najuspešnijeZUT,uspešneZUTimanjeuspešneZUT).Nakontogasuza svaki indikator, za svakuzemlju j, izračunateprosečnevrednostikoje seodnosenapojedinegrupezemaljakojeindicirajustepenstrukturnesličnostiizvozazemljejsaizvozompojedinihgrupazemalja.Konačno,zasvakuzemljujjeizračunatprosekprosečnihvrednostisvatriindikatorauodnosunapojedinegrupezemaljakojipredstavljazbirnipokazateljste-penastrukturnepodudarnostiizvozazemljejiizvozapojedinihgrupazemalja.
Nemačkudo0,52zaHolandiju.Takođe,svenajuspešnijeZUTostvarujuvisokeprosečne vrednosti odabranih pokazatelja. One se kreću od 0,59 za Češku do0,50zaPoljsku.SlovačkajejedinazemljaizgrupeuspešnihZUTkojajeostva-rila prosečnu vrednost datih indikatora veću od 0,5. Sve manje uspešne ZUTostvarujuveomaniskuprosečnuvrednostdatihpokazatelja.Rezultatioveana-lizepotvrđujustavdajeprocesprivrednograzvojakomplementaransakonver-gencijomstruktureizvozakaprosečnojstrukturiizvozarazvijenihzemalja,tedabismoovakavtrendmoglismatratinjenimpoboljšanjem.
Ugrafikonu2.1prikazanesuprosečnevrednostiodabranihpokazateljado-bijene poređenjem izvoza Srbije sa izvozom sedam razvijenih zemalja. NemasumnjedajetokomposmatranogvremenskogintervalastrukturarobnogizvozaSrbijedivergiralauodnosunaprosečnustrukturuizvozarazvijenihzemalja,štosugerišezaključakdajeonaznačajnopogoršana.
U poređenju sa ostalim zemljama Srbija je u ravni sa manje uspešnimZUT.13
Rezultatianalizeprikazaniutabeli2.2nedvosmislenogovoredajestrukturarobnogizvozaSrbije,izuzmelise1998.godina,hroničnoneprilagođenastruk-turi potreba njenih najvažnijih izvoznih destinacija. Udaljavanje od strukture
• Neadekvatnost strukture izvoza Srbije uočava se i iz ugla niske pod-udarnostisaprosečnomstrukturomuvozanjenihnajvažnijih izvoznihtržišta,štoprivredulišavamogućnostidaznačajnijepovećaizvozuovedestinacije,atimeidasmanjispoljnotrgovinskideficit.
4. zAklJuČAk
Analizaprikazanauovomradu,bezsumnje,dovodidoistogzaključkapo-sredstvomdverazličitemetodologije.Prva,Marrewijk-Hinloopenmetodologija,polazećiodstrukturerobnogizvozapremafaktorskojintenzivnostijasnoukazu-jedajetokomčitavogvremenskogperioda(1990-2004.godine)strukturaizvozaSrbijepogoršana.Ovajvremenskiperiod,premarezultatimaanalize,nijehomo-gen.Onsemožedekomponovatinaperiodpadaizvoza(1990-2000.godine),kadajedošlodooštrogpogoršanjastruktureizvozaiperiodekonomskestabilizacije(2000-2004.godine),kadajeuporedosarastomizvozaispoljnotrgovinskogde-ficitaostvarenoblagopoboljšanjeizvoznestrukture.Ipak,datoistraživanjeuka-zujenačinjenicudapoboljšanjestrukturerobnogizvozaSrbije,ostvarenousta-bilizacionomperiodu,nijedovoljnodakompenzujenjenopogoršanjeostvarenotokom ’90-ih. Komparativna analiza sa ostalim ZUT govori da Srbija spada uredzemaljasaveomavisokimudelomprimarnihi,istovremeno,veomaniskimudelomtehnološki-intenzivnihproizvodauukupnomrobnomizvozu,odnosnodajestrukturanjenogizvozaloša.
15 DilemumožestvoritičinjenicadaovaanalizakazujedajerobnastrukturaizvozaSrbijelošajerjenepodudarnasaprosečnomstrukturomizvozarazvijenihzemalja,sajednestrane,iprosečnomstrukturomuvozaBiH,Italije,NemačkeiMakedonije,sadrugestrane.Drugimrečima,pitanjekojesenamećejestedalijemogućedarobnastrukturaizvozaSrbijesimultanokonvergirakaprosečnoj strukturi izvoza razvijenih zemalja i prosečnoj strukturi uvoza njenih najvažnijihizvoznihdestinacija?DaljaistraživanjaposredstvomdatihkoeficijentarazotkrivajudasuBiH,Makedonija,NemačkaiItalija,uzimajućiuobzirnjihovrobniuvoz,2003.godineostvarilesledećeprosečnevrednostiodnosnihpokazateljasaizvozomrazvijenihzemalja:0,57;0,48;0,68i0,67,respektivno.Daklesvenavedenezemlje,izuzimajućiMakedoniju,imajuveomasličnustrukturuuvozaprosečnojstrukturiizvozarazvijenihzemaljatakodajemogućedastrukturarobnogiz-vozaSrbijeistovremenokonvergirakaprosečnojstrukturiuvozanjenihnajvažnijihizvoznihdes-tinacijaiprosečnojstrukturiizvozarazvijenihzemalja.
Ekon
omsk
i ana
li br
169
, apr
il 20
06. -
jun
2006
.
126
Predrag Petrović
Drugametodologija,kojapočivana tri statističkadeskriptivna indikatora,jasnoukazujeda jestruktura izvozaSrbije tokomposmatranogperiodadiver-giralauodnosunaprosečnustrukturu izvozarazvijenihzemalja, teda jesto-gaočiglednopogoršana.Ujedno,strukturaizvozaSrbijeje,usmislustrukturnepodudarnosti sa prosečnom strukturom izvoza razvijenih zemalja, uporedivasamanjeuspešnimZUTiBaltičkimzemljama,štojasnogovoridajeonaloša.Konačno,anahronoststruktureizvozaSrbijeuočavaseiizuglaniskogstepenaprilagođenostistrukturiuvoznetražnjenjenihnajvažnijihizvoznihpartnera.
Uzmuliseuobzirrezultatiovogistraživanja,kaoirezultati izvesniheko-nometrijskih istraživanja, nema sumnje da je zaostala struktura izvoza Srbijeozbiljnapreprekadugoročnoodrživomprivrednomrastu.16Stoga,zaključujemodajeneophodnokoristitimereekonomskepolitikekojebiubrzaleprocesprivati-zacijeirestrukturiranjadomaćihpreduzeća,jerjejedinosuštinskimpromenamauokvirusamihkompanijainjihovomtržišnomorijentacijommogućepoveća-tiizvoznukonkurentnostiprilagoditistrukturuproizvodnjeiizvozastrukturitražnjekakonadomaćem,takoinainostranomtržištu.
2) Bora, A., Cernat, L. and Turrini, A.2002. “Duty and Quota-Free Access for LDCs: Further Evidence from CGE Mod-eling”, Division on International Trade,UNCTAD.
3) Finger, J.M., Kreinin, M.E. 1979.“A Mea-sure of Export Similarity and its Possible Uses”,TheEconomicJournal.Vol.89.
4) http://siteresources.worldbank.org/IN-TAMSTERDAM/Resources/1, Angel or devil?, Chinesse impact on Latin America, Javier Santiso, Chief Economist LatinAmericaandEmergingMarkets,BBVARe-searchDepartment,AnnualBankConfer-enceonDevelopmentEconomics(ABCDE),Amsterdam–May23-24th2005.
5) Jovičić, M., Dragutinovič Mitrović, R., Miljković, D., Mladenović, Z., Nojković, A., Pješčić, V., Vasić, V., Vučković, S., Vučković, V. i Vukićević, B. 2002. “Me-renje komparativnih prednosti i strategija unapređenja spoljnotrgovinske razmene Srbije”,EkonomskifakultetuBeogradu.
6) Petrović, P., “Strukturne anomalijesrpskog izvoza”, Ekonomsko-finansi-jski odnosi sa inostranstvom: institucije, politika, perspektive, Ekonomski anali,savetovanje ekonomista, privrednika ibankara, Novi Sad 20. i 21. april 2005.,EkonomskifakultetuBeogradu.