Akreditacija: Ministarstvo prosvjete i kulture RS broj:
6-01-353/05; registracija, Osnovni sud Banja Luka. Tel: 00387 (0)
51 349 580 fax: 349-581; dekanat: 00387 (0) 51 349 582, Management
322 850, Odjeljenje u Bijeljini 00387 (0) 55 225 999; Odjeljenje u
Travniku 00387 (0) 30 517 454
Predmet: Informatika i raunarske tehnologije
SEMINARSKI RAD
ADSL
Profesor:
Student:
Banja Luka novembar 2008 godine
Sadraj:
1. Uvod u ADSL
3
2. Kako radi ADSL?
3
3. Struktura DSL mree
6
4. Odnos DSL i drugih irokopojasnih tehnologija
8
5. Primjena ADSL
11
6. Kolika je brzina ADSL mree?
13
7. Zastupljenost irokopojasnog pristupa na globalnom nivou
14
8. ADSL 2+
15
9. Zakljuak
16
10. Literatura
17
1. UVOD U ADSL?Asimetrina digitalna pretplatnika linija.U
tehnologiji DSL-a postoji nekoliko podvrsta, meutim, ona koja se
danas najee koristi je takozvana asimetrina digitalna pretplatnika
linija (ADSL-Asymetric Digital Subscriber Line). Kao to joj i samo
ime kae, osnovna karakteristika ove vrste DSL izvedbe je
asimetrinost. Upravo ona je i ini najzanimljivijom DSL izvedbom za
privatne i poslovne korisnike. Asimetrinost, zapravo, znai mogunost
mnogo breg prenosa podataka u download-u, odnosno prenosu podataka
od mree ka korisniku nego to je to u upload-u, odnosno u slanju
podataka od korisnika ka mrei.
Veina najzanimljivijih aplikacija za korisnike na mrei su
asimetine (video on demand-video na zahtjev, pristup udaljenim
lokalnim mreama LAN, pristup Internetu, multimedijalni pristup,
home shopping, itd.), gdje puno vie informacija korisnik ''uzima''
s mree nego to ih u nju ''alje''. Ta asimetrinost ini ADSL idealnim
za ove aplikacije.
2. KAKO RADI ADSL?
ADSL Posjeduje sposobnost prenosa podataka brzinama mnogostruko
veim od brzina koje danas omoguavaju analogni modemi. Bakarna
parica moe da prenese mnogo vie komunikacija nego to je sadrano u
telefonskoj konverzaciji odnosno mogu da rade sa mnogo veim opsegom
frekvencija od onog koji se zahtjeva za telefonski saobraaj. ADSL
koristi viak ovog kapaciteta za prenos informacija preko ice bez
ometanja telefonskog razgovora koji se odvija paralelno. itav
mehanizam se zasniva na tome da se odgovarajue frekvencije veu uz
odreene zadatke. ADSL tehnologija dijeli raspoloivi frekvencijski
opseg obine bakarne parice na tri dijela. Govorna signalizacija
zahtjeva ogranien propusni opseg, jer ljudsko uho moe registrovati
samo zvuke u opsegu od 20 Hz do 20 000 Hz (ili 20 kHz) to
predstavlja samo jedan dio raspoloivog propusnog opsega bakarne
parice.
Osnovni opseg koji je predvien za telefonski saobraaj, posebnim
filterom, odnosno splitter-om je odvojen od ostalih opsega metodom
koji garantuje da e se telefonski razgovor odvijati i u sluaju da
ADSL zakae. Drugi opseg frekvencija prenosi signal podataka koji
alje informacije od korisnika ka njegovoj osnovnoj stranici na
Internetu (upload). Trei propusni opseg je veza velike brzine ka
korisniku (download), maksimalne brzine 8 Mbit/s. Na sljedeoj slici
se mogu vidjeti vizuelno predstavljeni frekventni opsezi koji ADSL
koristi. Postoje dva konkurentska i nekompatibilna standarda za
ADSL. Slubeni ANSI standard za ADSL je sistem koji se zove Discrete
MultiTone ili DMT. Prema proizvoaima opreme, veina dananje
instalirane ADSL opreme koristi DMT. Raniji standard zvao se
Carrierless Amplitude/Phase (CAP) sistem, koji se uglavnom koristio
na ranim izvedbama ADSL-a.
CAP radi tako to dijeli signale na telefonskoj liniji u tri
odvojena frekventna opsega: telefonski saobraaj se prenosi u opsegu
od 0 do 4 KHz, kao to je to sluaj u svim telefonskim mreama.
Upstream (od korisnika prema serveru) kanal se prenosi u opsegu od
20 do 160 kHz. Downstream (od servera do korisnika) kanal poinje na
240 kHz i ide do nivoa koji zavisi od velikog broja faktora (duina
linija, um na liniji), ali ima teorijski maksimum od 1,5 MHz. Ovaj
sistem, sa tri iroko razdvojena kanala, minimizira vjerovatnou
interferencije meu njima, ili izmeu signala na razliitim
linijama.
DMT takoe dijeli signale u odvojene kanale, ali ne koristi dva
iroka kanala za upstream i downstream podataka. Umjesto toga, DMT
dijeli podatke u 247 odvojenih kanala, pri emu je svaki irok 4 kHz.
Na neki nain moe se smatrati da je bakarna linija podijeljena na
247 razliite 4 kHz linije i onda se svakoj pridodaje modem.
Ekvivalent ovome jesu dakle 247 modema koji su istovremeno povezani
na raunar korisnika. Svaki kanal se nadgleda, i ako kvalitet nije
zadovoljavajui signal se prebacuje na drugi kanal. Ovaj sistem
stalno prebacuje signale izmeu razliitih kanala, traei najbolje
kanale za prenos i prijem. Neki od niih kanala (oni koji poinju na
8 kHz), se koriste kao bidirekcioni kanali, za upstream i
downstream podataka. Zbog nadgledanja i sortiranja informacija na
bidirekcionim kanalima, i uvanja kvaliteta svih 247 kanala, DMT je
daleko kompleksniji od CAP sistema, ali je zato mnogo fleksibilniji
na linijama razliitog kvaliteta. 3. STRUKTURA DSL MREEPostojea
telefonska infrastruktura je stvorena prvenstveno za prenos glasa,
tako da ova mrea nije izvorno prilagoena za prenos podataka velikom
brzinom. Zbog toga su potrebna izvjesna prilagoavanja i izmjene na
postojeoj PTSN mrei. Da bi se ostvarila mrea za brzi prenos
podataka bazirana na DSL uslugama, potrebno je obezbijediti
nekoliko vrsta mrene opreme.
Struktura irokopojasne DSL pristupne mreeDSLAM (Digital
Subscriber Line Access Multiplexer) je ureaj na strani davaoca
usluge ija je uloga da vie DSL korisnikih linija povezuje na mreu
ISP-a preko jako brzih veza (100 Mbit/s, 1000 Mbit/s, itd.). Ta
veza na mreu treba biti veeg kapaciteta nego to je ukupni zbir
download, odnosno uplaod brzina svih korisnika na DSLAM-u zbog
eliminacije problema zaguenja i padova brzine u periodima kada se
Internet najvie koristi.
DSLAM je smjeten je u objektu davaoca usluge i predstavlja kamen
temeljac DSL izvedbe. Njegova uloga je da vri koncentraciju
podatkovnog saobraaja generisanog od strane korisnika, a pristiglog
sa velikog broja DSL linija i da ih preko backbone linka spoji sa
ostatkom mree. DSLAM omoguava usluge za paketske, elijske i/ili
kanalne aplikacije pomou koncentracije saobraaja sa DSL linija na
10Base-T, 100Base-T, T1/E1, T3/E3 ili ATM izlazima. Noviji
DSLAM-ovi su otporniji na temperature i okolne uticaje. Ta
pogodnost omoguava i instalaciju DSLAM-ova u udaljenim terminalima
(Remote Terminals) umjesto samo u centralama. Mogunost pomicanja
DSLAM-ova na udaljene lokacije moe uvelike poboljati kvalitetu
pruanja usluga, te omoguiti pruanje usluge i korisniku koji bi inae
bio izvan dometa DSL mree. DSLAM podrava vie vrsta DSL izvedbi kao
i vie vrsta protokola i modulacija u istoj DSL izvedbi. Takoe, moe
obavljati i dodatne funkcije kao to su usmjeravanje i dinamiko
pridruivanje IP adresa za korisnike. Splitter je ureaj koji se vee
na oba kraja telefonske linije i slui za razdvajanje DSL signala od
signala klasine telefonije ili ISDN.
Postoje dvije izvedbe:
Pojedinani Splitteri koji se postavljaju kod korisnika
Viestruki splitter-i koji su dizajnirani za mnogostruki zavretak
(termination) u centrali. Splitter-i na korisnikoj lokaciji mogu
biti splitter-i za analognu telefonsku liniju (POTS) ili digitalnu
telefonsku liniju (ISDN). POTS splitter-i mogu biti pasivni ili
aktivni. Aktivni zahtjevaju vanjski izvor napajanja za obavljanje
prenosa glasa i DSL usluga preko jedne bakrene parice. Pasivni ne
trebaju energiju i imaju vee srednje vrijeme izmeu pogreaka MTBF
(Mean Time Between Failures) od aktivnih. Na splitter lociran na
korisnikoj strani veu se DSL terminalni ureaj i telefonski ureaji
(telefoni, fax-ovi, modemi, itd.) koji se ele koristiti.
DSL terminalni ureaj (DSL Modem / DSL Router) koji se spaja na
raunar i na DSL liniju, odnosno splittersluizaprenos podataka.
DSLterminalidolaze uglavnom u dvijeizvedbe:
onoj koja se na raunar spaja preko USB
onoj koja se na raunar spaja preko mrene kartice
Druga izvedba je praktinija ako se preko DSL-a na Internet eli
spojiti vie raunara, za to je potrebno obezbijediti DSL router. DSL
router-i dolaze u razliitim izvedbama pored osnovne
funkcionalnosti, mnogi od njih imaju ugraen switch, tako da se
raunari iz lokalne mree mogu spojiti direktno na njih.
Postoje dva tipa DSL terminalnih ureaja, interni i eksterni.
Interni se daju u obliku kartica koje se instaliraju u raunar u PCI
slot. Eksterni ureaji se mogu povezati na korisniki raunar putem
USB, 10/100 BaseT ili drugih mrenih interface-a. 4. ODNOS DSL-A I
DRUGIH IROKOPOJASNIH TEHNOLOGIJA
DSL je u prednosti nad ostalim tehnologijama, jer nudi
zagarantovanu brzinu izmeu korisnike terminalne opreme i Internet
vorita, kao i vei nivo zatite i sigurnosti, to druge tehnologije ne
mogu ponuditi iz tehnikih razloga. Jo jedna prednost DSL-a je i
jednostavnost konfiguracije raunara ili mree raunara za pristup
Internetu putem ove veze, koja je ostvariva na vie razliitih naina,
a opet kroz minimalna ili nikakva ulaganja u opremu. Kada je rije o
mediju za prenos podataka, DSL je u prednosti nad ostalim
tehnologijama, jer je medij bakrena parica i tu paricu koristi samo
jedan korisnik, to znai da nije u pitanju dijeljeni medij, te na
brzinu komunikacije ne utie injenica da i ostali korisnici na istom
voritu (DSLAM-u) maksimalno koriste svoju konekciju, kao to je to
sluaj sa kablovskim, beinim ili satelitskim vezama na Internet.
Dijeljeni medij je takav da u isto vrijeme samo jedan korisnik
moe primati ili slati podatke preko njega, te se to odvija u malim
vremenskim periodima. Na primjer, ako se koristi dijeljeni medij
ija je brzina pristupa 10 Mbit/s, a na njega je povezano 100
korisnika brzinama po 1 Mbit/s, znai da 10 korisnika brzo ispuni
tih 10 Mbit/s, a kada se i jedanaesti korisnik ukljui u promet,
tada svim korisnicima opada brzina da bi se napravilo mjesta za
jedanaestog.Prednost takvih tehnologija je u nioj cijeni koritenja
u odnosu na DSL, ali je mana to zbog pomenutog efekta dijeljenog
medija brzina pristupa Internetu i vrijeme odziva moe dosta
varirati, dok je kod DSL veze situacija obrnuta za neto viu cijenu
korisnik dobiva vezu na Internet konstantne brzine i vremena
odziva. Upravo ova konstantnost nosi velike prednosti kada su
izuzetno popularne on-line igre u pitanju. Sigurnosni aspekt
dijeljenog medija u odnosu na DSL je druga stvar na koju korisnici
trebaju obratiti panju. Svi podaci na dijeljenom mediju su (u
neifrovanom obliku) vidljivi svim korisnicima na njemu, te se
relativno lako mogu "prislukivati", dok je to na DSL vezama
nemogue. DSL-a je u prednosti i u pogledu jednostavnosti
konfiguracije raunara ili, ak, mree raunara za pristup Internetu
putem ove veze, koja je ostvariva na vie razliitih naina, a opet
kroz minimalna ili nikakva ulaganja u opremu.
Klasifikacija DSL tehnologija
xDSL je akronim za razliite izvedbe DSL-a kao to su:
ADSL(AsymmetricDigitalSubscriber Line) xDSL izvedba prisutna u
BiH,
HDSL (High-data-rate DSL - Brza DPL),
VDSL (Very-high-data-rate)
SDSL (Single-line)
RADSL (Rate-Adaptive)
IDSL (ISDN)
CDSL(Consumer DSL, Rockwell Corp.),
UDSL (Unidirectional
DSL Lite (Splitterless DSL).
Pregled i usporedba xDSL izvedbi
xDSL tehnologije se, zavisno o vrijednostima brzina prenosa
informacija od krajnjeg korisnika, odnosno prema krajnjem
korisniku, mogu podijeliti u dvije glavne skupine: skupinu
simetrinih DSL tehnologija koje omoguavaju istu brzinu prenosa
podataka u oba smjera i skupinu asimetrinih DLS tehnologija kod
kojih brzina prenosa podataka ovisi o smjeru prenosa.
ADSL (Asymmetric Digital Subscriber Line) Asimetrini DSL
predstavlja jedinu od xDSL izvedbi prisutnih u Bosni i Hercegovini.
Osnovna karakteristika je znaajno vea brzina download-a (8 Mbit/s)
u odnosu na brzinu upload-a (1,5 Mbit/s).
HDSL (High bit-rate DSL) - Brzi DSL je jedna od najstarijih
izvedbi DSL-a. Osnovna karakteristika mu je simetrinost, odnosno
jednaka brzina prenosa je mogua u oba smjera.
VDSL (Very-high-data-rate DSL) - Vrlo brzi DSL prenosi podatke
velikom brzinom, ali na relativno kratkim duinama bakrene parice,
gdje je brzina prenosa ovisna o duini parice. Maksimalna brzina
download-a je izmeu 51 Mbit/s i 55 Mbit/s na ogranienom dometu
linije duine do 300 m (1000 ft), te oko 14 Mbit/s za duine linije
do 1500 m (4500 ft).
SDSL (Symmetric DSL) Simetrini DSL karakterie jednaka brzina
prenosa u oba smjera, slian je HDSL-u samo za razliku od HDSL-a
koji zahtjeva 2 ili 3 parice, SDSL treba samo jednu. Radi na
brzinama 1,544 Mbit/s (SAD) ili 2,048 (Evropa) u oba smjera.
RADSL (Rate-Adaptive DSL) DSL koji je prilagodljive brzine
prijenosa. Predstavlja tehnologiju razvijenu od strane Westell-a
gdje je software u stanju odrediti brzinu na kojoj signal moe biti
prenesen po zadatoj liniji, te podesiti brzinu isporuke prema
tome.
IDSL (ISDN DSL) Za ovu izvedbu moe se rei da je prije pogreno
nazvana, nego to je zaista vrsta DSL-a. IDSL je zbog svojih brzina
(128 kbit/s) puno blii ISDN-u nego DSL-u.
CDSL (Consumer DSL) Korisniki DSL koji je razvijen od strane
Rockwel corp.-a, koji je sporiji od ADSL-a, a ima tu prednost da
nije potrebna instalacija splitter-a na korisnikoj lokaciji.
UDSL (Unidirectional DSL) Jednosmjerna verzija HDSL-a. DSL Lite
(poznat jo i kao G.Lite, splitterless ADSL ili Universal ADSL) je u
osnovi sporiji ADSL koji ne treba splitter-e na korisnikoj lokaciji
jer se linija dijeli u telefonskoj centrali. G.Lite je
standardiziran ITU-T standardom G-992.2, postie brzine download-a
od 1,544 Mbit/s do 6 Mbit/s i brzine upload-a od 128 kbit/s do 384
kbit/s. 5. PRIMJENA ADSL-AADSL je najisplativije rjeenje za ponudu
novih aplikacija na masovnom tritu koritenjem postojee bakarne
mrene infrastrukture. Postoje stotine obrazovnih, rezidencijalnih,
poslovnih i vladinih aplikacija koje se efikasno realizuju putem
ADSL tehnologije.
Primjene ADSL tehnologije su brojne, na primjer: Glas putem
ADSL-a (Voice over DSL) Ovo je nova tehnologija koja obezbjeuje
voice (glasovne) usluge koritenjem ADSL-a za integraciju voice i
data usluga; podrazumjeva super brze podatkovne i viestruke voice
kanale preko jedne telefonske linije.
Video na zahtjev (Video on Demand) Omoguava pristup bilo kom
video programu koji korisnik eli da gleda, kad god to poeli. Mogu
se gledati filmske premijere kao i filmski klasici. Mogue je otii u
video obilazak neije kue iz snova, igrati on-line najnoviju igricu,
ili obaviti virtuelnu posjetu nekom mjestu za odmor prije nego to
se tamo stvarno i ode. Sa Video on Demand ADSL tehnologijom sve je
ovo mogue, preko postojee telefonske linije uz istovremeno primanje
i upuivanje poziva.
Video konferencije (Video Conferencing) Ova aplikacija
obezbjeuje alate koji poboljavaju radne rezultate sastanaka,
treninga, ili usluge koje obezbjeuju istovremenu komunikaciju
geografski distribuiranih dijelova jedne ili vie firmi, nudei face
to-face komunikaciju.
Telecommuting Sa ovom uslugom zaposleni mogu da rade od kue sa
punom funkcionalnou kao da svoj posao obavljaju u firmi. Kao
telekomuter (telecommuter), radnik moe pristupiti virtuelnoj
lokalnoj mrei sa drugim telekomuterima, pristupiti aplikacionim
serverima, dijeliti file-ove sa saradnicima, pretraivati i
preuzimati faksove koji pristiu na centralni korporacijski fax
server. Telekomuteri mogu primati e-mail i imati na raspolaganju
propusni opseg za primanje poruka sa voice mail servera.
Telemedicina (Tele Medicine) Ovo je aplikacija zasnovana na
resursima Interneta koja omoguava korisnicima da pristupaju
informacijama koje su smjetene na serverskoj bazi podataka
korienjem web browser-a. Ova usluga stimulie izgradnju baze
podataka medicinskih izvetaja, omoguavajui korisnicima dobijanje i
pregledanje informacija o pacijentu, dijagnoza, recepata i grafikih
podataka kao to je rendgenski snimak. Sa telemedicinom doktori se
mogu kvalitetnije brinuti o svojim pacijentima. Ljekari na taj nain
primaju najnovije podatke o svojim pacijentima, iz druge bolnice
ili medicinske ustanove, kao i istoriju bolesti, a mogue su i
konsultacije sa specijalistima. Udaljeno uenje (Distance Learning)
Interaktivno obrazovanje obeava revolucionarne promjene u
obrazovanju mladih i odraslih. Distance Learning usluge
podrazumjevaju interaktivne programe edukacije u kolama, kune
dopunske obrazovne materijale za studente i uenike,
obrazovno-zabavne programe namjenjene predkolskoj djeci koji
ukljuuju elemente interaktivnog uenja i/ili jednostavne igre iz
kojih se dosta moe nauiti, virtuelne uionice i jo mnogo toga.
Interaktivne mrene igre (Interactive Network Games) Ove aplikacije
podravaju interaktivne raunarske igre za vie uesnika preko mree
zasnovane na IP tehnologiji. Nakon pretplaivanja na ovu uslugu
korisnik moe da bira eljenu igru iz menija.
Radio i TV (Broadcast Audio & TV) Ovo je aplikacija koja
hvata i distribuira live TV ili audio emisije preko mree bazirane
na IP protokolu, na taj nain demonstrirajui emitovanje live putem
ADSL superbrzog Interneta. Sa ADSL tehnologijom, audio i video
tokovi zahvataju samo dio propusnog opsega tako da korisnici mogu
da nastave surfovanje Internetom dok sluaju muziku CD-kvaliteta ili
gledaju live TV prenos. Online kupovina (Online Shopping) Ove
aplikacije pokrivaju veliki dio proizvoda koji se prodaju na
Internetu: CD prodavnica u kojoj kupci prije kupovine mogu
presluavati dijelove CD-a, prodavnica mode gdje se prodaje
garderoba koritenjem Virtual Reality (VR) alata pomou kojih je
mogue pregledati model sa svih strana (3D) prije nego to se kupi,
video prodavnica u kojoj kupci mogu gledati video inserte sa kaseta
i DVD-a prije formalne kupovine. Potencijalne mogunosti su praktino
beskonane. 6. KOLIKA JE BRZINA ADSL VEZE?Koritenjem ADSL
tehnologije mogue je ostvariti brzinu do 8 Mbit/s u download-u i
1,5 Mbit/s u upload-u. Meutim, ovo je teorijska brzina stvarna
brzina prenosa e ovisiti o raznim faktorima (duina bakarne linije,
prenik provodnika, presluavanja, itd). Brzina protoka podataka od
mree ka korisniku, preko standardne bakrene parice (promjera od 0,4
do 0,6 mm) u ovisnosti o udaljenosti, postie slijedee vrijednosti:
1,544 mbit/s
na udaljenosti do 54oo metara
(18000 ft)
(ti)
2,048 mbit/s
na udaljenosti do 4800 metara
(1500 ft)
(e1)
6,312 mbit/s
na udaljenosti do 3600 metara
(12000 ft)
(ds2)
8,448 mbit/s
na udaljenostu do 2700 metara
(900 ft)
Korisnici koji se nalaze izvan ovih udaljenosti, mogu postii
eljenu ADSL vezu pomou sistema digitalnog nositelja petlje
(DLC-Digital Loop Carrier) baziranog na optikoj tehnici. Dakle,
gornja (teoretska) granica propusnosti za download na ADSU-u je oko
8 Mbit/s, a granica za upload je znatno manja i iznosi 1,5
Mbit/s.
Ove brzine su mogue u idealnim uslovima koji
podrazumijevaju:
- kvalitetnu bakrenu paricu,
- kvalitetnu DSL opremu
- malu udaljenost korisnike lokacije od DSL vorita (telefonske
centrale ili drugog objekta u kome je instalirana pristupna DSL
oprema). Teoretski, maksimalna udaljenost korisnika od DSL vorita
(ukupna duina bakrene parice) ne bi trebala prelaziti 4 km (neki
proizvoai navode jo i 8 km kao maksimalnu udaljenost).
U praksi se gotovo i ne moe nai operater koji nudi veu
propusnost od 5 Mbit/s, a u Evropi je uobiajeno da najjai paketi
ADSL usluga staju na 1,5 Mbit/s. Ovo se moda ini malo s obzirom na
makslimalan ostvariv kapacitet, meutim treba uzeti u obzir da veini
korisnika puno vie odgovara imati stabilnu, a neto sporiju vezu,
nego vrlo brzu i vrlo nestabilnu. Osim toga, 1,5 Mbit/s je gotovo
trideset puta bre od modema. Dodatni razlog za ograniavanje brzine
ADSL-a predstavljaju i potrebe operatera da svim korisnicima budu u
stanju ponuditi isiti kapacitet i nastojanje da veliki broj
korisnika sa brzim vezama ne preoptereti infrastrukturu operatera i
njegove linkove prema ostatku Interneta.
7. ZASTUPLJENOST IROKOPOJASNOG PRISTUPA NA GLOBALNOM
NIVOUirokopojasni prstup pokazao se kao jedna od najbre rastuih
usluga u istoriji telekomunikacija, a danas irom svijeta postoji
155 miliona korisnika spojenih na ovaj nain. Regija sa najveim
brojem korisnika je azijsko-pecifika, s 41% godinjeg rasta. Stopa
rasta u toj grani vea je i od one u mobilnoj telefoniji.
irokopojasni pristup inicijalno je bio osiguran kablovskim putem, a
1998. godine je bilo svega 2 miliona korisnika te mogunosti.
Uvoenjem xDSL-a, broj korisnika dosegao je 20 miliona 2000. godine.
Predvia se da e do 2009. godine biti 400 miliona korisnika
irokopojasnog pristupa, a ta predvianja obuhvataju i fiksne i
mobilne tehnologije.
irokopojasni pristup je dosta rairen u Evropi (20% domainstva),
ali ima jo dosta prostora za daljnji porast broja korisnika. Tako
se u 2004. broj korisnika u Evropi poveao za 65% u odnosu na prolu
godinu, a zemlje sa najveim rastom su bile Velika Britanija,
Francuska, vicarska i Italija. Vodea zemlja u Evropi po procentu
korisnika je Belgija (gotovo 40%), a vrlo blizu su i Holandija,
vicarska te Danska (sve s preko 35%). Vezano za brzinu prenosa, u
budunosti se predvia veliko poveanje download brzine kod evropskih
korisnika irokopojasnog pristupa. Vrijeme irokopojasnosti zahvatilo
je i nae prostore. S obzirom da je irokopojasni pristup Internetu
tek u razvojnoj fazi, broj korisnika je relativno mali. Trenutno u
Bosni i Hercegovini postoji svega 3400 korisnika koji koriste jedan
od tipova irokopojasnog pristupa Internetu, odnosno 2,9%. Meutim, u
skorijoj budunosti se predvia poveanje ovog broja.
8. ADSL2+ADSL2+ predstavlja nadogradnju na postojeu mreu ADSL-a
koja izmeu ostalog omoguuje vee brzine upload-a i download-a od
postojee. Iako obini ADSL moe teoretski ostvariti brzine downolad-a
i do 8 Mbit/sec, realno zbog tehnikih ogranienja (kapaciteti
linkova, kvaliteti bakarnih parica, itd) ta brzina je znaajno nia i
kree se oko 1 Mbit/sec. Slina situacija je i sa upload-om koji
trenutno ima brzinu od oko 128 Kbit/sec. Uvoenjem ADSL2+ standarda,
brzine prenosa podataka biti e znatno vee. Kao novi standard
ADSL-a, ADSL2+ mora podravati odreene standarde koje zahtjeva
regulatorna agencija, tako da ADSL2+ podrava ITU G.992.5 standard.
ADSL2+ dodaje nove karakteristike koje poboljavaju funkcionalnost,
performansu, te pruaju podrku za nove usluge. Neke od promjena u
odnosu na ADSL su znaajno vea brzina protoka podataka, dosenost,
diagnostika, konzumacija energije itd. ADSL 2+ duplicira
frekvencijski spektrum koji se koristi za prenos podataka, to
efektivno udvostruuje maksimalne brzine prenosa podataka za
download. Brzine download-a koje je mogue dostii sa ADSL 2+ kreu se
izmeu 20-25 Mbit/sec na distancama od oko 2 km. ADSL 2+ rjeenja su
u veini sluaja multi-modalna to znai da su operativni i
kompatibilni sa ADSL, ADSL2 i ADSL2+ ip-setovima (chipsets). Za
razliku od ADSL koji ima frekvencijski opseg za download sve do 1.1
MHz, ADSL2+ specificira svoj frekvencijski opseg za download sve do
2.2 MHz. Rezultat ovoga je veliko poveanje u brzini download-a na
kraim distancama kako je to navedeno ranije. Brzina prenosa
podataka za upload-a za ADSL 2+ je oko 1Mbit/sec u zavisnosti od
kvaliteta parice.
9. ZAKLJUAKADSL (eng. Asymetric Digital Subscriber Line =
asimetrina digitalna pretplatnika linija) je naziv za digitalnu
pretplatniku liniju (DSL) kod koje je brzina prijenosa podataka u
smjeru prema korisniku vea od brzine u suprotnom smjeru. Uobiajene
inaice ADSL-a takoer omoguuju istovremeno koritenje osnovne
telefonske usluge na istoj bakrenoj parici jer koriste raspon
frekvencija iznad frekvencija potrebnih za rad telefona.
Danas se ADSL uglavnom koristi za irokopojasni pristup
Internetu, iako je izvorno bio razvijen za pruanje usluge prenosa
digitalnog video signala, pa je posljedica toga i relativno velika
nesimetrinost, te mreni protokol zasnovan na ATM-u. Prve verzije
ADSL-a mogle su raditi samo na obinoj telefonskoj liniji (POTS), pa
su u Njemakoj napravljene izmjene kako bi se ADSL mogao koristiti i
uz ISDN, to je u meunarodnoj verziji standardizovano kao Annex B.
Prednosti ADSL servisa su: aktiviranjem ADSL servisa Va raunar je
stalno prikljuen na Internet (always on) tako da bez ogranienja
moete koristiti sve Internet servise, neogranien saobraaj (FLAT),
istovremeno telefoniranje i surfanje, za pristup Internetu putem
ADSL-a ne plaate koritenje telefonske linije, brz pristup svim
sadrajima na Internetu / brzo preuzimanje velikih fajlova, bra i
potpunija komunikacija posredstvom e-maila: brzo slanje veih
attachment-a, Messanger-a (komunikator) itd..., kvalitetniji
pristup multimedijalnim sadrajima na Webu, visok kvalitet online
gaming-a , mogua je podjela Internet konekcije izmeu nekoliko
raunara (za poslovne ili privatne potrebe), u zavisnosti od tipa
modema.Prema pojedinim predvianjima u 2008 godini biti e novih
300.000 korisnika ADSL-a.10. LITERATURA:1. Wikipedia, Slobodna
enciklopedia, ADSL
2. Internet, m:tel, ADSL tehnologija
3. Blic, Dnevni lisr, novembar 2008 godine
4. Krstan Bonjak, Branko Latinovi, Informatika, Banja Luka 2004
godine
5. BH Telekom, ADSL
Krstan Bonjak, Branko Latinovi, Informatika, Banja Luka 2004
godine
BH Telekom, ADSL
Wikipedia, Slobodna enciklopedia, ADSL
Internet, m:tel, ADSL tehnologija
Blic, Dnevni lisr, novembar 2008 godine