Adolescencija i Mladi Neprihvatljivog Ponasanja

Razvoj djece i mladih – period adolescencije

doc. dr Ivana Zečević

ADOLESCENCIJA

specifična faza u razvoju, praćena izrazito burnim psihičkim, emocionalnim i moralnim krizama, previranjima i lutanjima

•period prelaska iz djetinjstva u doba odraslog•period fizičkog, polnog, mentalnog i socijalnog sazrijevanja•počinje oko 11. do 15. godine, a završava oko 21. do 25. godine

– rana adolescencija – od 11. do 15. godine– srednja adolescencija – od 16. do 17. godine– kasna adolescencija – od 18. do 25. godine

Ključne promjene u adolescenciji

BiološkeBiološke

Kognitivne Kognitivne

SocijalneSocijalne

Ove promjene izazivaju priličnu zbrku u glavama adolescenata i njihovoj okolini.

Biološke promjene• pojedini dijelovi tijela i/ili izgled u cijelosti, trajno se mijenjaju u

vrlo kratkom vremenu:

• ističu se polne odlike,• tijelo naglo raste,• pojedini dijelovi tijela su nesrazmjerni jedan vremenski period

Posljedice su sljedeće:

– Adolescent ima potrebu za novnim uklapanjem u sliku o sebi (osjetljivost na svoje „fizičko ja“, jer ono ponekad nije u skladu s adolescentovim željama)

– Neobičan vanjski izgled: farbanje kose, oblačenje... (pokušavaju stvoriti granicu između sebe i svijeta odraslih ili skreću pažnju na sebe)

Kognitivne promjene• apstraktno mišljenje

• hipotetičko-deduktivno zaključivanje

• stvaranje sopstvenih teorija

• razmišljaju često kritički i idealistički

Kognitivni razvoj ne prati uvijek fizičke promjene, pa zbog izgleda

očekujemo da se adolescent i ponaša zrelije, te zato postavljamo

prevelike zahtjeve.

Socijalne promjene• adolescentski egocentrizam - misle da su u središtu

pažnje svima, da ih okolina neprestano kritički ocjenjuje (zamišljena publika)

• doživljavaju sebe kao jedinstvene i posebne osobe, da niko nije tako poseban kao oni, da niko ne doživljava stvari onako kao oni (lični mit)

• osjećaj vlastite neuništivosti - rizična ponašanja (normalna, ali MORAJU se postaviti odgovarajuće GRANICE)

Koji su preduslovi adekvatnog razvoja u adolescenciji?

• podržavajuće vaspitanje, roditeljska ljubav i zdravi porodični odnosi

• pažljiv pristup, • prepoznavanje i pohvaljivanje postignuća,• neuslovljavanje i prihvatanje djeteta, • jasno definisanje pravila ponašanja, • poštivanje djetetove potrebe za autonomijom,• podsticanje izražavanja osjećanja.

Krize i strahovi u adolescenciji• Adolescentska kriza uključuje pojave i ponašanja

poput potištenosti, dramatizacije, teatralnosti, tjeskobe, asocijalnog ponašanja, zapuštanja obaveza ...

• Intenzivan strah od odrastanja - vodi odgađanju, usporavanju ili zaustavljanju procesa odrastanja, naglim i čestim promjenama raspoloženja, odbijanju hrane i nesanici.

Sve ovo nije alarmantno dok ne ometa normalno funkcionisanje ili zdravlje.

Agresivnost

• To je način da se osoba brani od nečeg ili bori za nešto, postizanje i očuvanje uticaja i ugleda, pribavljanje pažnje.

• Nekada ni sam adolescent ne zna zašto je agresivan. • Pridruživanje bandama rade oni adolescenti koji su bili

žrtve nasilja, ili potiču iz disfunkcionalnih porodica, imaju slab školski uspjeh.

Laganje• Adolescent uvijek laže svjesno i s namjerom. • Adolescent laže jer:

• ima strah od kazne, autoriteta, • želju za pripadanjem, • želju da ostvari bolju poziciju, ili da zadrži poziciju u

grupi,• ima loše ocjene,• želi da ispuni očekivanja roditelja,• želi da prikaže sebe kao jaku i samopouzdanu osobu.

• Laganje ne treba odmah kazniti.

Prkosno suprotstavljanje

• se javlja jer adolescent ima potrebu za slobodom, nezavisnošću i dokazivanjem, a okolina se često ponaša kao da je još dijete.

• Što ih se više kontroliše, oni pružaju veći otpor.

Bježanje sa nastave i izostanci• bježanje od odgovornosti, • neizgrađeni mehanizami rješavanja problema,• nedovoljna zrelost,• kada se ne zna pronaći dugoročno rješenje nekog problema,• strah od neprihvaćanja od strane vršnjaka ili strah od

neuspjeha u školi,• pretjerana očekivanja roditelja,• nisko samopouzdanje,• malo predznanje,• pokušaj usklađivanja vlastitih potreba (druženje) s

potrebama okoline (školovanje)

Neuspjeh u školi• Nastaje zbog:

• nebrige ili nerealnih očekivanja,• stresnog i traumatskog događaja,• nesklada između zahtjeva škole i mogućnosti

adolescenta

• Posljedice lošeg uspjeha su: • osjećaj nesigurnosti, potištenosti, • anksioznost, • neprihvatljivo ponašanje,• stvaranje negativne slike o sebi, • agresivnost i sklonost ka delinkventnom ponašanju...

Bježanje od kuće• Karakteristično je za emocionalno nestabilne, impulsivne,

agresivne i zapuštene osobe.• Njegovi motivi su:

• poremećeni porodični odnosi (odnosi među roditeljima ili prema djeci),

• alkoholizam u porodici, • zlostavljanje i zanemarivanje, • loši životni uslovi, • negativan uticaj društva, • želja za zabavom, • školski neuspjeh, • kuću doživljavaju kao neprijateljsku, • želja da se roditelji kazne, • izazivanje osjećaja krivice ili • bijeg od obaveza i kazne

Šta sa adolescentima?

• Naučiti ih da svako ponašanje ima posljedice i da ih mora preuzeti, da uz nove slobode dolaze nove odgovornosti.

• Odoliti davanju savjeta. Razgovarati. Reći svoje stavove. Upozoriti da život ima tužne i srećne strane.

• Prihvatiti odvajanje. Pokazati strpljenje kad se neke adolescentove odluke ne čine najboljima.

• Pustiti ih da razmišljaju o sebi. Kuća je dobro i sigurno mjesto za to. Dati im mogućnost da budu sami kad žele.

• Paziti na njihovo samopoštovanje. Ono je jako krhko i ako je poljuljano, može ih udaljiti od bližnjih.

• Dopustiti im da preuzmu dio brige, tako se razvija odgovornost.

Šta sa adolescentima?• Dopustiti im da donose svoje odluke i učestvuju u

porodičnim odlukama. Neka preuzmu dio obveza, neka izaberu koje žele.

• Pričekati 10 sekundi prije nego što se kaže NE. Fleksibilnost je bitna.

• Ne dopustiti strahovima da utiču na odluke. Podijeliti te strahove sa adolescentom.

• Biti svjestan sebe – tona glasa, neverbalne komunikacije.

• Biti svjestan svog zadovoljstva u životu.• Prihvatiti vlastite osjećaje. Ako je bilo burnih reakcija,

izviniti se adolescentu, jer tako on uči da su svačiji osjećaji kompleksni.

Ko su djeca i mladi neprihvatljivog ponašanja?

Šta je to neprihvatljivo ponašanje?

• Uže shvatanje – svodi se na maloljetničku delinkvanciju ili maloljetnički kriminalitet, a polazi od krivičnog zakonodavstva

• Šire shvatanje – je kršenje, ne samo krivičnih, nego i društveno – moralnih normi:– odstupanje od uobičajenog ponašanja većine ostalih

ljudi,– štetnost ili opasnost takvog ponašanja za okolinu, kao

i za njega samog,– nužnost dodatne stručne ili društvene intervencije,

bez koje dotično lice ne može da prevlada svoje ponašanje.

Pojam delinkvencije

DelinkvencijaDelinkvencija je sukob sa društvom, njegovim sistemom vrijednosti, normama i zakonima.

Ona obuhvata teže oblike asocijalnog, anti-socijalnog, socio-patološkog i kriminalnog ponašanja (sa izuzetkom ubistva).

Uzroci neprihvatljivog ponašanja mladih

BIO – PSIHO – SOCIO

fizički elementi psihički elementi društveni elementi

Komponente ponašanja prema Glasser-u

Kako se postaje delinkvent?

• nepoštovanje autoriteta (roditelja, nastavnika, i dr.)

• inat, laganje,• nasilno ponašanje,• potkradanje roditelja,• džeparenje• bježanje iz škole,• bježanje od kuće, skitnja,• bavljenje prostitucijom

Karakteristike ličnosti maloljetnog delinkventa:

• emocionalna i socijalna nezrelost,• egocentričnost,• nasilnost,• nesposobnost stvaranja prisnog, toplog,

iskrenog i osjećajnog kontakta sa sredinom i osobama,

• neki pate od psihoza,• neki ispoljavaju snažne psihopatske smetnje i

poremećaje

Odnos društva prema neprihvatljivom ponašanju

• segregacija (odvajanje) od društva• prevencija (primarna, sekundarna i tercijarna)

Pojavi delinkventnih ponašanja posebno pogoduju kritična razdoblja, kao što su:

–ratne i poratne prilike, –zaoštrenost društvenih odnosa, –ekonomska kriza, –siromaštvo, –nezaposlenost, –stambene i materijalne poteškoće, –izbjeglištvo, ...

Maloljetnička delinkvencijaMaloljetnička delinkvencija je proizvod neprilika, nezadovoljstava, kriza, problema i besperspektivnosti mladih ljudi