7.FINANCIJSKA MATEMATIKA
7.FINANCIJSKA MATEMATIKA
JEDNOSTAVNI I SLOŽENI KAMATNI RAČUN
U jednostavnom kamatnom računu kamata se obračunava uvijek na istu
početnu vrijednost u svakom periodu ukamaćivanja.
Ako je kamata obračunata u n-tom periodu, početna vrijednost (glavnica),
a p jednostavni kamatnjak, onda iznos kamate možemo izračunati kao
.
Ako nadalje konačnu vrijednost nakon n obračunskih razdoblja označimo s i
ako imamo dekurzivni (unazad, s obzirom na prošlo stanje) obračun kamata u
kojem je p dekurzivni kamatnjak, onda vrijedi
.
U slučaju da imamo anticipativni (unaprijed) obračun kamata i da je q
anticipativni kamatnjak, onda formula za konačnu vrijednost postaje
U složenom kamatnom računu, kamata u n-tom periodu se obračunava na
vrijednost na početku tog perioda, a ne na početnu vrijednost kao što je to kod
jednostavnog kamatnog računa. Zato se jednostavni i složeni kamatni račun
razlikuju s obzirom na to što je osnova za obračun kamata. Tu vrijednost na
početku tog n perioda možemo označiti sa pa se onda kamata u složenom
kamatnom računu iskazuje kao
Konačna vrijednost računa se po formuli , gdje je r kamatni faktor,
a ako u to uvrstimo formulu za kamatni faktor
onda konačnu
vrijednost dobivamo kao
U hrvatskom bankarskom sustavu prevladava složen i dekurzivan način
obračuna kamate.
Anticipativni obračun kamata je način obračuna kamata u kojem se one
obračunavaju početkom termina od konačne vrijednosti glavnice. Kamata se
obračunava na konačnu vrijednost, a konačna vrijednost se dobij kao početna
vrijednost uvećana za ukupnu kamatu. Anticipativni način obračuna kamata
često se kombinira s jednostavnim kamatnim računom (
) .
Klasični primjer primjene jednostavnog kamatnog računa je potrošački kredit.
Dekurzivni obračun kamata je način obračuna kamata u kojem se kamata
obračunava krajem termina od početne vrijednosti glavnice. Efektivna kamata
je stvarno plaćena kamata, pa je ona u slučaju anticipativnog obračuna kamata
nepovoljnija za dužnika od dekurzivnog načina obračuna uz istu nominalnu
kamatnu stopu.
RELATIVNA I KONFORMNA KAMATNA STOPA
Kada se stvarni obračunski period ne poklapa s periodom na koji se odnosi
nominalna kamatna stopa, trebamo izvršiti korekciju kamatne stope i
prilagoditi ju periodu u kojem se kamata obračunava. Odnosno, ako je npr
kamatna stopa godišnja a obračun kamata polugodišnji, moramo izračunati
novu kamatnu stopu koja će vrijedi za polugodišnja razdoblja. To radimo preko
indeksa „m“ koji će nam biti omjer perioda na kojeg se odnosi nominalna
kamatna stopa i tog perioda koji je stvaran. To je dakle samo broj, faktor kojeg
ćemo koristiti da izračunamo novu kamatnu stopu.
Postoje dva načina da prilagodimo kamatnu stopu:
Relativna kamatna stopa i konformna kamatna stopa.
Relativna kamatna stopa računa se po formuli
dok se kod
konformne kamatne stope konformni kamatni faktor računa po formuli
(obje formule i dalje možemo kombinirati sa općenitom formulom za
kamatni faktor
)
PRENUMERANDO I POSTNUMERANDO
Prenumerando uplate ili isplate uvijek se vrše početkom obračunskog
razdoblja. Ako imamo n obračunskih razdoblja, a tražimo konačnu vrijednost,
onda svaku uplatu ili isplatu moramo kamatiti unaprijed redom faktorima
sve do posljednje uplate ili isplate koja je ukamaćena faktorom .
Ako sa R označimo sve prenumerando uplate ili isplate, sumiranjem dobivamo
konačnu vrijednost više prenumerando iznosa
Ako računamo sadašnju vrijednost prenumerando iznosa, onda svaki iznos
kamatimo unazad kao R, pa
i tako sve do
. Ukupna vrijednost svih
početnih iznosa,sumirana, tada je jednaka
Postnumerando uplate ili isplate vrše se krajem obračunskog razdoblja.
Analagono tome, konačna postnumerando vrijednost računa se kao
A početna postnumerando vrijednost kao
Ili, kako je dano u tablici:
KONAČNA VRIJEDNOST POČETNA VRIJEDNOST
PRENUMERANDO
POSTNUMERANDO