-
Mikroekonomija
1
Vježbe 1. – Uvod u mikroekonomiju
I. skupina zadataka
1. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite koji od njih se
može predstaviti pravcemY=20+x:
a) A b) B c) C d) D
2. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite u kojoj točki je
nagib krivulje je 0, a u kojoj točki je nagib krivulje je rastući
po opadajućoj stopi?
a) R i T; S b) R i T; V c) R i T; W d) R i T; Q
-
Mikroekonomija
2
3. Pravac je iskazan jednadžbom Y=200+4X. Odsječak na
horizontalnoj osi je:
a) 200 b) 0 c) 50 d) 800
4. Pravac je iskazan jednadžbom Y=200+4X. Odsječak na
vertikalnoj osi je:
a) 200 b) 0 c) 50 d) 800
5. Mikroekonomija je dio ekonomije koji se bavi slijedećim
problemima:
a) Poslovanjem pojedinačnog poduzeća b) Nezaposlenošću i
kamatnom stopom c) Ponašanjem investitora d) b) i c) e) a) i c)
6. Ekonomska teorija predstavlja:
a) pojednostavljenu sliku stvarnosti b) opis realnog svijeta c)
pretpostavke o realnom svijetu d) sve od navedenoga
7. Ekonomska teorija se testira:
a) u parlamentu neke zemlje b) potvrđujući realnost svojih
postavki u praksi c) komparirajući pretpostavke sa činjenicama d)
sve od navedenoga e) b) i c)
8. Ekonomska teorija predstavlja:
a) sustav znanstvenih spoznaja o određenom problemu b)
pojednostavljenu sliku nekog problema c) logičan skup pretpostavki
d) zajednički pogled temeljen na zakonu ili općim
pretpostavkama
9. Osnova za stvaranje pretpostavki u izgradnji ekonomskog
modela je:
a) ojačati model kako bi se dobio korektan odgovor b)
minimizirati količinu posla koji mora obaviti ekonomista c)
pojednostaviti model ali zadržati glavne karakteristike d) izraziti
odnose između varijabli matematički
-
Mikroekonomija
3
10. Mikroekonomija proučava alokaciju:
a) donesenih odluka b) ograničenih resursa c) modela d)
nograničenih resursa e) ograničenih želja
11. Što je od slijedećega primjer normativne ekonomije?
a) Viša cijena proizvoda uzrokuje da ljudi kupuju manje tog
proizvoda b) Niža cijena proizvoda uzrokuje da ljudi žele kupiti
više tog proizvoda c) Kako bi proizvod postao dostupan svima,
trebalo bi odrediti nižu cijenu tog proizvoda d) Ako konzumiraš taj
proizvod osjećat ćeš se bolje
12. Što je od slijedećega primjer pozitivne ekonomije?
a) Ukoliko je taj proizvod štetan za tvoje zdravlje, ne bi ga
trebao konzumirati b) Povećanje carinske stope na uvoz automobile
trebalo bi smanjiti uvoz c) Povećanje cijene proizvoda “X”,
smanjuje tvoj realni dohodak d) Ništa od navedenoga
13. Što je od slijedećeg primjer pozitivne ekonomije?
a) Kada centralna banka prodaje vrijednosne papire, kamatna
stopa raste i smanjuju se private investicije b) Kada cijena
električne energije raste, poduzeća smanjuju svoju proizvodnju c)
Kada raste cijena čokolade, potrošači je kupuju manje d) Sve od
navedenoga e) Ništa od navedenoga
14. Na savršeno konkurentnom tržištu:
a) Postoji samo jedan kupac b) Postoji nekolicina kupaca i
prodavatelja c) Niti jedan kupac, niti jedan prodavatelj nemaju
utjecaja na cijenu d) Postoji veći broj sudionika na tržištu koji
se dogovaraju oko cijene i količine proizvoda
15. Zagrebačka banka Zagreb i Privredna banka Zagreb su dvije od
nekolicine banaka koje se pojavljaju na bankarskom tržištu
Hrvatske. Bankarsko tržište se ne može ocijeniti kao savršeno
konurentno
zbog:
a) Svaka od navedenih banaka pokriva oko 30% hrvatskog tržišta
b) Obje banke su u stranom vlasništvu c) Svaka od navedenih banaka
u domicilnoj zemlji prima subvencije države d) Obje banke imaju
značajan utjecaj na bankarsko tržište e) Sve navedeno.
16. Što je od ponuđenog relevantno za definiranost tržišta?
a) Geografska pozicija b) CIjena nafte koja je glavna sirovina u
proizvodnji i ima utjecaj na cijenu proizvoda c) Veličina
nacionalne ekonomije d) Precizna definiranost proizvoda e) Pod a) i
d) f) Pod a) i c)
-
Mikroekonomija
4
17. Pod pojmom realne cijene podrazumijeva se:
a) Cijena u konstantim novčanim jedinicama b) Nominalna cijena
umanjena za stopu inflacije c) Tekuća cijena korigirana za stopu
inflacije d) Sve navedeno e) a) i c)
18. Cijena Dorina čokolade u 1995 godini iznosila je 4,00 kune,
a u 2008. godini 9,50 kuna. CPI 1970 bio je 30, a 2008. 89. Cijena
čokolade u novčanim jedinicama iz 1995. godine iznosi:
a) 0,33 b) 3,20 c) 1,50 d) 11,90
19. U 2008. godini prosječna cijena terenskog vozila iznosila je
60 000 eura, a zbog slabe prodaje i recesije prodavatelji su u
2009. godini bili primorani spustiti cijenu i ona je pala na
prosječno 50 000
eura. Inflacija na godišnjoj razini iznosila je 10%. Realna
cijena terenskog vozila pala je za:
a) 12%. b) 17% c) 20%. d) 25% e) 32%.
20. Visina minimalne nadnice u 1995. godini iznosila je 1500,00
kuna, a CPI je bio 10,00. Ukoliko je CPI u 2009. godini iznosio
135, kolika je realna vrijednost minimalne nadnice iz 1995. godine
iskazana u
terminima 2009. godine
a) 111 kuna b) 20 250 c) 3 525 d) 90
-
Mikroekonomija
5
II. skupina zadataka (T/N)
1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je
horizontalan i paralelan sa osi X, što znači da su varijable u
pozitivnom odnosu.
2. Nagib krivulje je nepromijenjen duž čitave njene duljine.
3. Ukoliko pravac prolazi kroz dvije točke A (0,5) i B (5,20)
pravac u obliku jednadžbe glasi: Y=3+5X
4. Razlika između pozitivne i normativne ekonomije je u tome što
su pozitivne izjave uvijek istinite, a normativne mogu i ne moraju
biti istinite!
5. Ukoliko model nije moguće testirati, onda on ima vrlo malu
vrijednost za ekonomiste
6. Cijena kino ulaznica u Zagrebu je 5,00 eura, a CPI je 123.
CPI u Beču je 109, a cijena ulaznice je 4,90. U Beču je realna
cijena kino ulaznice manja.
7. Mikroekonosti mogu koristiti državnim službenicima i
aktualnim političarima kako bi predvidjeli utjecaj ekonomskih
politika i sugerirali rješenje problema.
-
Mikroekonomija
6
III. skupina zadataka
1. U prvoj koloni su iskazane godine, u drugoj kolokni prosječne
cijene šalice kave u Zagrebu. Iskažite realne cijene šalice kave u
Zagrebu u terminima:
a) stalnih cijena iz 2000. godine, te b) stalnih cijena iz 1994.
godine
Godina AOL CPI
1992 4,00 18,80
1993 4,50 25,40
1994 5,90 39,90
1995 7,50 52,70
2000 11,00 108,80
2. U slijedećoj tablici dani su vam podaci o stanju ponude i
potražnje na tržištu jogurta u Hrvatskoj u 2009. godini.
Cijena
PONUDA
u mil.
komada
POTRAŽNJA
U mil.
komada
3 2 34
6 4 28
9 6 22
12 8 16
a) Izvedite krivulje ponude i potražnje temeljem dobivenih
podataka.
3. U tablici su podaci o količinama proizvoda A I količinama
inputa B potrebnog za izradu određene količine proizvoda A. Ako
pretpostavimo da je ovisnost linearna, navedite je.
A B
2 40
4 70
5 85
6 100
7 115
10 160
-
Mikroekonomija
7
Vježbe 3. – Ponuda i potražnja, elastičnost
I. skupina zadataka
1. Individualna krivulja ponude je:
a) količina proizvoda koju poduzeće je spremno proizvesti i
plasirati na tržište pri različitim tržišnim cijenama
b) količina proizvoda koje poduzeće nudi pri različitim
troškovima koje izaziva ta proizvodnja c) razlika između ponuđene
količine i potraživane pri različitim cijenama d) količina
proizvoda svih poduzeća na tržištu pri različitim cijenama e)
količina proizvoda koju su potrošači spremni kupiti pri različitim
cijenama
2. Individualna krivulja potražnje je:
a) količina proizvoda koju je potrošač spreman kupiti pri
različitim tržišnim cijenama b) količina proizvoda koje potrošač
kupuje pri različitim dohocima c) količina proizvoda koje potrošač
kupuje ovisno o ukusima d) količina proizvoda koju poduzeće
potražuje pri različitim tržišnim cijenama
3. Tržišna krivulja ponude je:
a) količina proizvoda koju poduzeće nudi pri različitim trišnim
cijenama b) količina proizvoda koju sva poduzeća nude pri
različitim troškovima koje izaziva ta proizvodnja c) količina
proizvoda koju sva poduzeća nude pri različitim profitima d)
količina proizvoda koju sva poduzeća nude na tržištu pri različitim
cijenama e) iznos potrebnih sredstava za proizvodnju različite
količine proizvoda pri svakoj razini cijena
4. Smanjenje ponuđene količine na tržištu posljedica je:
a) povećanja troškova proizvodnje b) porasta cijena nafte c)
smanjenje cijene proizvoda d) porasta cijene proizvoda e) smanjenje
profita poduzeća f) porast profita poduzeća g) došlo je do
unaprjeđenja tehnologije proizvodnje
5. Smanjenje cijene komplementarnog proizvoda imat će za
posljedicu:
a) pomak duž krivulje potražnje prema dolje b) pomak krivulje
potražnje ulijevo c) pomak krivulje potražnje udesno d) potrošač će
smanjiti sve svoje potrošnje e) pomak po krivulji potražnje prema
gore f) pomak krivulje ponude udesno
-
Mikroekonomija
8
6. Porast dohotka uzrokovat će:
a) pomak krivulje ponude udesno b) pomak krivulje ponude ulijevo
c) pomak krivulje potražnje udesno d) pomak duž krivulje potražnje
prema gore e) pomak duž krivulje potražnje prema dolje
7. Ukoliko imate slijedeću jednadžbu Q=27-9P+0,9M-3P1+3T riječ
je o:
a) funkciji potražnje b) funkciji ponude c) nemate dovoljno
informacija d) funkciji ponude i potražnje e) ništa od
navedenoga
8. Cijena proizvoda X se povećala, a posljedica toga bio je
pomak krivulje potražnje za proizvodom Y i to ulijevo. Iz
navedenoga proizlazi da:
a) proizvod X i Y su neutralni b) proizvod X se koristi u
proizvodnji proitzvoda Y c) proizvod Y se koristi u proizvodnji
proitzvoda X d) proizvod X i Y se koriste zajedno u potrošnji. e)
proizvodi X i Y su supstituti
9. Pretpostavimo da su poduzeća na tržištu spremna prodati bilo
koju količinu proizvoda po cijeni od 50 kuna, ali na tržištu nije
došlo do prodaje. Koji dijagram prikazuje opisano tržište!
a) dijagram 1 b) dijagram 2 c) dijagram 3 d) dijagram 4
10. Ukoliko je linearna krivulja Potražnje Q = 200 – 5P inverzna
je krivulja potražnje glasi:
a) Q = 200 + 5P b) Q = -200+ 5P c) P=40-1/5Q d) P=40+1/5Q
-
Mikroekonomija
9
11. Ukoliko je potražnja Qd = 200000 –80000 P, a ponuda
Qs=110000 + 40000P, kolika je ravnotežna cijena i količina?
a) P=0,75; Q=140 000 b) P=7,5; Q=14 000 c) P=75; Q= 140 000 d)
P=0,75; Q=14 000
12. Poznato je da je funkcija potražnje za CD dana Qd=120-P, a
funkcija ponude Qs=5P. Koja je ravnotežna cijena CD-a:
a) 5 b) 10 c) 15 d) 20 e) Ništa od navedenoga
13. Poznato je da je funkcija potražnje za CD dana Qd=120-P, a
funkcija ponude Qs=5P. Ukoliko je trenutna tržišna cijena 25,00
kuna što je od ponuđenog ispravno?
a) postoji višak u iznosu od 30 b) postoji manjak u iznosu od 30
c) tržište je potpuno u ravnoteži d) postoji višak ali nije moguće
utvrditi koliki je
14. Za linearnu krivulju potražnje vrijedi: a) ima konstantan
nagib i konstantnu elastičnost b) ima konstantan nagib, a
promjenjivu elastičnost c) promjenjiv nagib i promjenjivu
elastičnost d) promjenjiv nagib i konstantnu elastičnost
15. Za krivulju potražnje koja glasi: Q=a*Pa1 vrijedi da:
a) ima konstantan nagib i konstantnu elastičnost b) ima
konstantan nagib, a promjenjivu elastičnost c) promjenjiv nagib i
promjenjivu elastičnost d) promjenjiv nagib i konstantnu
elastičnost
16. Kod izračunavanja elastičnosti i malih promjena cijena
koristi se princip a) lučne elastičnosti b) elastičnosti u točci c)
elastičnosti u pravcu d) ukrštene elastičnosti
17. Kod izračunavanja elastičnosti i velikih promjena cijena
koristi se princip a) lučne elastičnosti b) elastičnosti u točci c)
elastičnosti u pravcu d) pomične elastičnosti
18. Istodobno se desilo smanjenje cijene kakaoa (input u
proizvodnji čokolade) i jaka marketinška kampanja koja je ukazivala
na poželjno konzumiranje čokolade. Kako se to reflektiralo na
tržištu
čokolade?
a) ravnotežne količine su rasle
-
Mikroekonomija
10
b) ravnotežna cijena je pala, a količina je porasla c)
ravnotežna cijena i količina su pale d) ravnotežna cijena je
porasla bez promjene količine e) ravnotežna količina je pala bez
utjecaja na cijenu
19. Mogući raspon koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje
je a) 1
-
Mikroekonomija
11
e) superiorna dobra f) luksuzna dobra
26. Cjenovna elastičnost potražnje krivulje potražnje čiji je
nagib jednak nuli iznosi:
a) nula b) jedan c) beskonačno d) negativn broj koji se
približava nuli kako raste potrošnja.
27. Koje od ponuđenog je formula za izračunavanje cjenovne
elastičnosti potražnje?
a)
Q
P
P
Q
b)
Q
P
P
Q
c)
Q
P
P
Q
d)
Q
P
P
Q
28. Što je ispravno u svezi slijedećeg dijagrama?
a) potražnja je savršeno neelastična b) potražnja je savršeno
elastična c) potražnja je beskonačno elastična. d) potražnja
postaje elastičnija kako se smanjuje cijena e) potražnja postaje
manje elastična kako se smanjuje cijena
29. 6 postotno smanjenje cijene uzrokovalo je 12 postotno
povećanje potraživane količine, što znači da je koeficijent
elastičnosti potražnje:
a) jednak 1 b) -0,5
-
Mikroekonomija
12
c) 2 d) -2
30. Duž opadajuće krivulje potražnje:
a) cjenovna elastičnost i nagib su promjenjivi b) nagib je
promjenjiv, dok je cjenovna elastičnost konstantna c) nagib je
konstantan, a cjenovna elastičnost je promjenjiva d) nagib krivulje
I koeficijent cjenovne elastičnosti su nepromjenjivi duž čitave
krivulje
31. Krivulja potražnje dana je jednadžbom Q = a - bP. Ukoliko je
a pozitivan broj, dok je b = 0, tada znamo da je krivulja
potražnje
a) savršeno elastična b) neelastična, ali ne savršeno c)
jedinično elastična d) savršeno neelastična e) elastična, ali
koeficijent nije beskonačno
32. Menadžer prodaje u auto salonu procjenjuje da je elastičnost
potražnje za automobilima koje on prodaje 0,87. Ukoliko cijene
automobila padnu za 40%. Menadžer može očekivati da će:
a) povećati prodaju za 45,98% b) smanjiti prodaju za 45,98% c)
povećati prodaju za 34,8% d) smanjiti prodaju za 34,8%
33. Ukoliko je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje za
jabukama 0,23. Što se može očekivati ukoliko njihova cijena padne
za 5%:
a) rast potraživane količine za 21,74% b) smanjivanje
potraživane količine za 21,74% c) rast potraživane količine za
1,23% d) smanjivanje potraživane količine za 1,23% e) ništa od
navedenoga
34. Marija svaki dan kupuje pola kilograma jagoda bez obzira da
li su izvan sezone, pa je njihova cijena 20 kuna ili su u sezoni,
pa je njihova cijena 8 kuna. Temeljem ovih podataka znate da je
Marijina
potražnja za jagodama:
a) Ed=0 b) Ed= beskonačno c) Ed=-1 d) Ne možete odrediti
35. Krivulja potražnje dana je jednadžbom P=2Q, koeficijent
cjenovne elastičnosti potražnje je:
a) 0 b) 2
-
Mikroekonomija
13
c) 1 d) 0,5 e) nemate dovoljno informacija
36. Ukoliko je P=100-2Q, onda vrijedi:
a) potražnja je neelastična za cijenu manju od 50 b) potražnja
je elastična za cijenu veću od 50 c) potražnja je neelastična za
cijenu ispod 50, a jedinično elastična za cijenu veću od 50 d)
potražnja je neelastična za cijenu manju od 50, a elastična za
cijenu iznad 50 e) elastičnost potražnje je konstantna duž krivulje
potražnje
37. Ukoliko cijena blokova za crtanje poraste sa 75 lipa na 1,00
kuna, dok se potraživana količina promijeni sa 10 na 9 komada
tjedno. Cjenovna elastičnost potražnje za blokovima za crtanje
iznosi:
a) -2,72, b) -0,37, c) -0,83, d) -1,20, e) -0,37 f) -1,20
38. Porast cijene proizvoda «A» sa 4,00 kune na 6,00 kuna
rezultirao je smanjenjem potražnje za tim proizvodom od 800 na 700
proizvoda. Kolika je cjenovna elastičnost potražnje?
a) -3 b) 3/7 ili 0,4286 c) -1/3 ili 0,3333 d) 1/4 ili 0,25 e)
1/3 ili 0,3333
39. Krivulja ponude dana je slijedećoj jednadžbom: Q = c + dP. U
situaciji kada je d=0, tada je ponuda:
a) neelastična, ali ne savršeno b) elastična c) jedinično
elastična d) savršeno neelastična
40. Krečući se duž rastuće krivulje ponude, vrijedi:
a) cjenovna elastičnost ponude će se smanjivati kako se krećemo
prema gore b) cjenovna elastičnost ponude će rasti ukoliko je nagib
krivulje ponude veći od 1 c) cjenovna elastičnost ponude će rasti
ukoliko je nagib krivulje ponude veći od 1 i niža cijena će
potaknuti poduzeća da ponude sve što je moguće
d) cjenovna elastičnost ponude je nepromijenjena
-
Mikroekonomija
14
II. skupina zadataka (T/N)
1. Ukoliko je proizvod normalan, smanjenje dohotka rezultirati
će na pomakom krivulje potražnje ulijevo, te smanjenjem ravnotežne
cijene i ravnotežne količine.
2. Ukoliko je proizvod inferioran, smanjenje dohotka rezultirati
će na pomakom krivulje potražnje ulijevo, te smanjenjem ravnotežne
cijene i ravnotežne količine.
3. Promjena cijene uzrokuje pomak duž krivulje ponude, što znači
da je došlo do promijene ponuđene količine pri tekućim
cijenama.
-
Mikroekonomija
15
III. skupina zadataka
1. Potražnja za HONDA CIVIC automobilima dana je jednadžbom
Qd=200.000–9*P, dok je ponuda za istim automobilima dana Qs = 1000
+ 0.05*P pri čemu je cijena P zadana u valuti EUR.
a) Grafički prikažite krivulje ponude i potražnje? b) Odredite
ravnotežnu cijenu? c) Odredite količinu automobila koji će se
prodati? d) Što će se dogoditi ukoliko proizvođač stavi cijenu
20.000 EUR? Što bi ste sugerirali u tom slučaju? e) Što će se
dogoditi ako država uvede restrikcije na uvoz HONDA automobila na
1500 komada, a što ako
je ta restrikcija na 3000 komada?
f) Troškovi uvoza HONDA automobila su se povećali zbog većih
carina na automobile iz Japana. Ako je prosječno povećanje tog
troška 1000 EUR što će se dogoditi sa ponudom ako proizvođači taj
trošak žele
prenijeti na kupca, a što ako to ne žele prenijeti na kupca?
(Prikazati grafički).
g) Kako bi mogla reagirati potražnja na događaje pod f)?
2. Kroz povijest, investitori su ulagali u zlato kao u sredstvo
očuvanja vrijednosti svojih investicija u vrijeme inflacije.
a) Ako su investitori uvjereni da nema straha od inflacije u
nadolazećem periodu i shodno tome potražnja za zlatom se smanji
kakav će to utjecati na cijenu zlata?
b) Što će se dogoditi ako se uslijed otkrića novog zlatnog
rudnika poveća ponuda zlata?
3. Potražnja za određenim proizvodom dana je jednadžbom: Qd=300
– 6*P
a) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastičnost potražnja jednaka
nuli? b) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastičnost potražnje
beskonačno elastična? c) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastičnost
potražnje jedinično elastična? d) Koliko iznosi cjenovna
elastičnost potražnje ako je cijena 10 HRK?
4. Pretpostavimo da je funkcija potražnje za nekim proizvodom
neelastična.
a) Definirajte pojam neelastičnosti funkcije. b) Restoran troši
5500 litara vode na mjesec i plaća cijenu vode po 1 kunu.
Elastičnost potražnje na cijenu
vode je -0.5. Što se događa sa ukupnim izdacima za taj
proizvod?
c) Izvedite zaključak o korelaciji neelastičnosti potražnje
prema ukupnim izdacima za potrošnju određenog proizvoda.
5. Pretpostavimo da je funkcija potražnje za nekim proizvodom
elastična.
a) Definirajte pojam elastičnosti funkcije. b) Osoba troši 150
litara vina na godinu pri čemu je prosječna cijena vina 50 kuna .
Elastičnost potražnje
na cijenu vina je -1.5. Što se događa sa ukupnim izdacima za
vino?
c) Izvedite zaključak o korelaciji elastičnosti potražnje prema
ukupnim izdacima za potrošnju određenog proizvoda.
6. Tržišna krivulja potražnje za pastom za zube Plidenta dana je
jednadžbom: Q = 60 - 4P
a) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastičnost jednaka nuli? b) Pri
kojoj cijeni je potražnja beskonačno elastična? c) Pri kojoj cijeni
je cjenovna elastičnost potražnje jednaka 1? d) Ako je cijena
Plidenta paste za zube 12,00 kuna, kolika je cjenovna elastičnost
potražnje u toj točci?
-
Mikroekonomija
16
7. Prosječna cijena peciva je 2,50 kune. Dnevno se u gradu
Zaboku proda 22 500 komada. Cjenovna elastičnost potražnje iznosi
-0,5, a cjenovna elastičnost ponude 0,9.
a) Odredite kratkoročnu krivulju ponude i potražnje. b) Ukoliko
potražnja poraste za 10%, kolika će biti nova ravnotežna cijena
peciva? c) Ukoliko gradsko poglavarstvo ne dozvoli rast cijena
kruha i peciva jer se radi o socijalno osijetljivom
proizvodu, povećanje potražnje navedeno pod b uzrokovat će uz
postojeću kontrolu cijena manjak ili
višak i koliki?
8. Polazeći od činjenice da Hrvatska ima 4,5 milijuna stanovnika
i da prosječno godišnje svaki stanovnik treba 4 para cipela (po
jedan par za sezonu) na tržištu se proda 4,5*4 pari cipela.
Prosječna cijena
cipela je 300,00 kuna. Prema ekonomskim istraživanjima cjenovna
elastičnost potražnje je -0,35, a
cjenovna elastičnost ponude je 0,58. Izrazite ponudu i potražnju
putem jednadžbi.
9. Dane su krivulje potražnje na tržištu za proizvodom “Z”.
Ponuda: P = 50 + 0,5Q
Potražnja: P = 40 – 0,1Q,
a) odredite ravnotežnu cijenu i količinu b) odredite veličinu
manjka ili viška na tržištu pri cijeni 35 kuna.
-
Mikroekonomija
17
Vježbe 3. – Ponašanje potrošača
I. skupina zadataka
1. Dijagram koji prikazuje različite kombinacije dvaju proizvoda
koje potrošaču pružaju jednaku razinu zadovoljstva naziva se:
a) krivulja identifikacije b) krivulja potražnje c) budžetski
pravac d) krivulja potrošačevih preferencija e) krivulja
indiferencije
2. Dijagram koji prikazuje različite kombinacije količina dvaju
proizvoda koje će potrošač moći svojim dohotkom kupiti pri
različitim cijenama naziva se:
a) dohodovno ograničenje b) krivulja potražnje c) budžetski
pravac d) krivulja potrošačevih preferencija e) krivulja
indiferencije
3. Teorija potrošača počiva na slijedećim pretpostavkama:
a) ukupnost b) tranzitivnost c) manje je bolje d) a) i b) e) a),
b) i c)
4. Potrošač čije su krivulje indiferencije za bijelim i crnim
kruhom kako izgleda ukazuju na slijedeći zaključak:
a) bijeli kruh je „dobar“ proizvod b) crni kruh je „loš“
proizvod c) potrošač nikad neće kupovati crni kruh d) bijeli i crni
kruh su savršeni supstituti
I1 I2 I3
10 15 20 Bijeli kruh
Crni
20
15
10
-
Mikroekonomija
18
5. Kada potrošač ima slijedeće krivulje indiferencije koja od
pretpostavki Teorije potrošača nije ispunjena:
a) ukupnost b) transitivnost c) više je bolje d) opadajuća
MRS
6. Nagib krivulje indiferencije naziva se:
a) granična stopa supstitucije b) granična stopa transformacije
c) granična stopa tehničke supstitucije d) stopa zadovoljavanja
potreba e) granična stopa konzumiranja proizvoda
7. Nagib krivulje indiferencije kod savršenih supstituta jednak
je:
a) -1 b) -2 c) Konstantan broj d) Sve navedeno
8. MRS kod savršenih supstituta je:
a) opadajući broj b) konstantan broj c) pozitivan broj d) 0
9. Izoutilična krivulja je drugi naziv za krivulju a) Troškova
b) Indiferencije c) Budžetski poravac d) Dohodak potrošnja
10. Funkcija korisnosti koja rangira tržišne košare naziva se a)
kardinalna funkcija korinosti b) Ordinalna funkcija korisnosti c)
Izoutilična funkcija korisnosti d) Numerička funkcija
korisnosti
11. MRS kod savršenih komplemenata je a) Beskonačno
I1 I2 I3
10 15 20 Bijeli kruh
Crni
20
15
10
-
Mikroekonomija
19
b) Konstantan broj c) 0 d) Opadajući negativan broj
12. Kada se MU mijeri novčanim jedinicama, krivulja potražnje
jednaka je: a) krivulji ukupne korisnosti b) pozitivnom dijelu
krivulje MU c) negativno dijelu krivulje granične korisnosti d)
opadajućem dijelu krivulje indiferencije
13. U slučaju kada su krivulje indiferencije oblika slova „L“
vrijedi: a) postoji savršena supstitabilnost između proizvoda
b) proizvodi su supstituti, ali ne savršeni
c) između proizvoda ne postoji supstitucija
d) proizvodi su nezavisni
14. Nagib krivulje indiferencije u apsolutnom smislu: a) opada
kako se krećemo s lijeva nadesno b) opada kako se krećemo s desna
na lijevo c) raste kako se krećemo s lijeva nadesno d)
nepromijenjen je kako se krećemo s desna na lijevo
15. Konveksnost krivulja indiferencije odražava: a) aksiom
opadajuće MRS b) aksiom opadajućeg korisnosti dohotka c) aksiom
opadajuće korisnosti novca d) aksiom opadajuće krivulje
indiferencije
16. Potrošač čije su krivulje indiferencije za šalicom čaja i
vrečicom šećera kako izgleda ukazuju na slijedeći zaključak:
a) čaj je „loš“ proizvod b) proizvoedi su savršeni supstituti c)
proizvodi se konzumiraju u fiksnom omjeru d) proizvodi su
neutralni
17. Kada je krivulja indiferencije konkavna prema ishodištu,
koja od pretpostavki teorije potrošača prestaje vrijediti:
Vrečica šećera
Šalica čaja
-
Mikroekonomija
20
a) transitivnost b) više je bolje nego manje c) ukupnost d)
opadajući MRS
18. Kada potrošač želi više jednog proizvoda, a nema odnos prema
drugom proizvodu, ti proizvodi se nazivaju:
a) savršeni supstituti b) savršeni komplementi c) neutralni
proizvodi d) nezavisni proizvodi e) loši proizvodi
19. Pogledajte podatke u tablici i zaokružite točnu tvrdnju:
Čokolada Žitarice
A 12 9
B 16 15
C 10 24
20. Ukoliko preferencije udovoljavaju temeljnim pretpostavkama
teorije potrošača:
a) A i B košarica sun a istoj krivulji indiferencije b) B i C
sun a istoj krivulji indiferencije c) A je poželjnije od C. d) B je
poželjnije od A e) a) i b)
21. MRS kod neutralnih proizvoda je:
a) uvijek negativan broj b) uvijek je jednak 0 c) uvijek je
pozitivan broj d) nije definirana
22. Promjene nagiba krivulje indiferencije nazivamo:
a) omjer cijena dvaju proizvoda b) omjer korisnosti dvaju
proizvoda c) graničnom stopom supstitucije d) graničnom stopom
tehničke supstitucije e) sve navedeno
23. Pretpostavka tranzitivnosti preferencija implicira da
krivulje indiferencije:
a) su konveksne prema ishodištu b) imaju pozotovan nagib c) su
konkavne prema ishodištu d) se ne smiju sječi e) ništa od
navedenoga
-
Mikroekonomija
21
24. Kada potrošač preferira košaricu proizvoda A u odnosu na
košaricu proizvoda B, te ukoliko preferira košaricu B u odnosu na
košaricu C, proizlazi da potrošač preferira i košaricu A u odnosu
prema C.
Ova pretpostavka u teoriji potrošača naziva se:
a) potrošačeva racionalnost b) ukupnost c) opadajuća MRS d)
tranzitivnost e) više proizvoda je bolje nego manje
25. Krivulje indiferencije su konveksne prema ishodištu
zbog:
a) zbog pretpostavke više je bolje nego manje b) zbog
pretpostavke ukupnosti c) zbog opadajuće MRS d) zbog pretpostavke
tranzitivnosti e) ništa od navedenoga
26. MRS potrošača je 3 proizvoda A za proizvod B, koji je na
horizontalnoj osi, što znači da je potrošač spreman:
a) odustati od 1 jedinice proizvoda A da bi dobio 3 jedinice
proizvoda B b) odustati od 1 jedinice proizvoda A za 1 jedinicu
proizvoda B c) odustati od 3 jedinice proizvoda A za 1 jedinicu
proizvoda B d) ništa od navedenoga
27. Marko troši svoj dnevni džeparac na 2 proizvoda (sendvić i
sok). Ukoliko je njegov dnevni džeparac 30,00 kuna, cijena sendvića
je 20 kuna , a cijena soka 10 kuna , te ukoliko se prvi proizvod
prikazuje
na osi X, a drugi na osi Y, tada je nagib budžetskog pravca
Marka jednak:
a) 2 b) –2 c) 1/2 d) –1/2
28. Potrošač ima tjedno na raspolaganju 1000,00 kuna koje može
potrošiti na košaricu proizvoda “X1” čiji iznos je 500 kuna ili na
košaricu “X2”, čiji je iznos 250,00 kuna. Nagib budžetskog pravca
je
(Košarica “X1” je na horiziontalnoj osi):
a) -2 b) -1/2 c) -4 d) -1/4
29. Petar ima tjedni džeparac od 160,00 kuna i troši ga na
cigarete i kavu. Cijena cigareta je 20,00 kuna, a kave 5,00 kuna.
Koja je maksimalna količina cigareta ili maksimalna količina kave
koju Petar može
osigurati sebi?
a) 8, 32 b) 10,28 c) 32,8 d) 60, 40 e) 40,20
-
Mikroekonomija
22
30. Knjige se prikazuju na vertikalnoj osi, dok su kino ulaznice
na horizontalnoj osi. Ukoliko znamo da je došlo do povećanja cijene
i jednog I drugog proizvoda za 3 puta, tada vrijedi da:
a) budžetski pravac je postao strmiji b) budžetski pravac je
postao položeniji c) nagib budžetskog pravca se nije mijenjao d)
nije moguće utvrditi u kojem smjeru će se promijeniti budžetski
pravac
31. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite što je ispravno
ako znamo da je došlo do njegove rotacije prema vani, tako da
horizontalni odsječak nije promijenjen. Što je od slijedećega
ispravno:
a) smanjenje cijene jabuka, b) porast cijene jabuka, c)
smanjenje cijene čokolade, d) porast cijene čokolade,
32. Koje od dolje navedenoga predstavlja nagib budžetskog pravca
sa dijagrama ispod, ukoliko je potrošač imao na raspolaganju 60,00
kuna?
a) Y/Pk b) Y/Pn c) -6/3 d) 6/3 e) 3/6 f) -3/6
33. Nagib budžetskog pravca reflektira:
a) preferencije potrošača b) relativne cijene c) nominalni
dohodak d) realni dohodak
Income
čokolada
jabuke
-
Mikroekonomija
23
34. Marta želi kupiti proizvod «A» i proizvod «B». Cijena
proizvoda «A» je 6,00 kune, a cijena proizvoda «B» je 8,00 kune,
dok je njen dohodak 24,00 kune. Količina proizvoda «A prikazana je
na vertikalnoj
osi, a količina proizvoda «B» na horizontalnoj osi. Koliki je
nagib budžetskog pravca Ane
a) -4/3 b) 4/3 c) 3/4 d) -3/4
35. Porast dohotka uzrokovat će:
a) pomak budžetskog pravca ulijevo b) pomak budžetskog pravca
udesno c) rotiranje budžetskog pravca ulijevo d) rotiranje
budžetskog pravca udesno
36. Nagib budžetskog pravca jednak je (proizvod „X“ je na
horizontalnoj osi):
a) dohodak podijeljen sa cijenom proizvoda « X» b) dohodak
podijeljen sa cijenom proizvoda « Y» c) cijena dobra «Y»
podijeljena sa cijenom dobra «X» d) cijena dobra «X» podijeljena sa
cijenom dobra «Y»
37. Ukoliko cijena proizvoda « X» poraste, budžetski pravc
postaje:
a) strmiji b) položeniji c) pozitivnog nagiba d)
horizontalan
38. Pretpostavimo da potrošač konzumira dvije košarice proizvoda
“a” i “b”. Što je ispravno ukoliko potrošač maksimizira svoje
zadovoljstvo?
a) MRSs,b je u maksimumu b) Pa/Pb = dohotku potrošača c) MRSa,b
= dohotku potrošača d) MRSa,b = Pa/Pb.
39. Iz krivulje cijena potrošnja moguće je izvući
a) krivulju ponude b) krivulju potražnje c) krivulju
indiferencije d) budžetska krivulja
40. Efekt cijene dijeli se na a) efekt supstitucije i efekt
potražnje b) efekt supstitucije i efekt cijene c) efekt cijene i
efekt dohotka d) efekt supstitucije i efekt dohotka
-
Mikroekonomija
24
41. Proizvod „X“ se prikazuje na osi „X“, te ukoliko dođe do
smanjenje cijene tog proizvoda, tada je nova budžetska linija
a) nepromijenjena b) strmija od izvorne c) manje strma od
izvorne d) paralelna s izvornom
42. Efekt dohotka zbog promijene cijene kod normalnih dobara je
a) neutralan b) negativan c) pozitivan d) pozitivan, a zatim
negativan
43. Efekt dohotka zbog promijene cijene kod inferiornih dobara
je a) neutralan b) negativan c) pozitivan d) pozitivan, a zatim
negativan 44. Krivulja potražnje kod Giffenovog dobra je
a) opadajuća b) horizontalna c) rastuća d) vertikalna 45.
Teorija (aksiom) otkrivene preferencije omogućava izvođenje
a) krivulje dohodak-potrošnja iz ponašanja potrošača u
različitim tržišnim situacijama b) krivulje cijena-potrošnja iz
ponašanja potrošača u različitim tržišnim situacijama c) krivulje
budžetskog pravca iz ponašanja potrošača u različitim tržišnim
situacijama d) krivulje indiferencije iz ponašanja potrošača u
različitim tržišnim situacijama
46. Marshall je pri analizi potrošačeva probitka uveo snažnu
pretpostavku i to: a) granična korisnost novca je rastuća b)
granična korisnost novca je opadajuća c) granična korisnost novca
je konstantna d) granična korisnost novca mijenja se obrunuto od
novčanog dohotka
47. Pomak budžetskog pravca iz L1 u L3 uzrokovan je a)
Smanjenjem cijene hrane b) Smanjenjem cijene odjeće c) Povećanjem
cijene hrane d) Povećanjem cijene odjeće
48. Pomak budžetskog pravca iz L1 u L2 uzrokovan je a)
Smanjenjem cijene hrane b) Smanjenjem cijene odjeće c) Povećanjem
cijene hrane d) Povećanjem cijene odjeće
-
Mikroekonomija
25
49. MRS od točke A do točke B iznosi:
a) 1/6
b) 6
c) -6
d) -1/6
50. Funkcija korisnosti glasi U(x1,X2)=X1+3X2, pa je za 5
jedinica X1 i 10 jedinica X2 ukupna
korisnost
a) U=4
b) U=35
c) U=25
d) U=40
51. U točci A vrijedi da je: a) MRSomjera cijena c) MRS=omjeru
cijena d) Nisu u odnosu jer potrošač nije u ravnoteži
-
Mikroekonomija
26
52. U točci B vrijedi da je: e) MRSomjera cijena g) MRS=omjeru
cijena h) Nisu u odnosu jer potrošač nije u ravnoteži
53. Ukoliko je funkcija korisnosti U (𝑿𝟏, 𝑿𝟐) = 𝐚𝐗𝟏 + 𝐛𝐗𝟐, onda
vrijedi: a) Proizvodi su supstituti
b) Proizvodi su komplementi
c) Proizvodi su nezavisni
d) Proizvodi su normalna dobra
54. Potrošač se susreće s budžetskim pravcem p1x1+p2x2=I, te
ukoliko se cijena proizvoda X1 utrostuči, a cijena proizvoda X2
upeterostruči, budžetski pravac postat će
a) Strmiji
b) Položeniji
c) Neće biti promjene
d) Ne možete odrediti
55. Ukoliko je poznato da je 𝚫𝑿𝟏
𝚫𝑰> 𝟎, onda vrijedi
a) Dobra su supstituti
b) Dobra su komplementi
c) Dobro je normalno
d) Dobro je inferiorno
56. Ukoliko je poznato da je 𝚫𝑿𝟏
𝚫𝑰< 𝟎, onda vrijedi
a) Dobra su supstituti
b) Dobra su komplementi
c) Dobro je normalno
d) Dobro je inferiorno
57. Ukoliko je poznato da je 𝚫𝑿𝟏
𝚫𝒑𝟐< 𝟎, onda vrijedi
a) Dobra su supstituti
b) Dobra su komplementi
c) Dobro je normalno
d) Dobro je inferiorno
58. Ukoliko je poznato da je 𝚫𝑿𝟏
𝚫𝒑𝟐> 𝟎, onda vrijedi
-
Mikroekonomija
27
a) Dobra su supstituti
b) Dobra su komplementi
c) Dobro je normalno
d) Dobro je inferiorno
59. Engelova krivulja je krivulja potražnje a) Kao funkcija
cijene kada je dohodak nepromijenjen
b) Kao funkcija dohotka kada je količina nepromijenjena
c) Kao funkcija cijene kada je dohodak promjenjiv
d) Kao funkcija dohotka kada su cijene konstantne
60. Engelova krivulja kod savršenih supstituta za proizvod X1
ima nagib iskazan kao a) P1
b) P2
c) P1+p2
d) I/p1
61. Engelova krivulja kod savršenih komplemenata ima nagib
iskazan kao a) P1
b) P2
c) P1+p2
d) I/p1
62. Ako je MRS > PF/PC a) Potrošač treba povećati potrošnju
hrane dok se ne ostvari MRS = PF/PC b) Potrošač treba povećati
potrošnju odjeće dok se ne ostvari MRS = PF/PC c) Potrošač treba
smanjiti potrošnju odjeće dok se ne ostvari MRS = PF/PC d) Potrošač
treba smanjti potrošnju hrane dok se ne ostvari MRS = PF/PC e) pod
a) i c) f) pod b) i d)
63. Ako je Ako je MRS < PF/PC a) Potrošač treba povećati
potrošnju hrane dok se ne ostvari MRS = PF/PC b) Potrošač treba
povećati potrošnju odjeće dok se ne ostvari MRS = PF/PC c) Potrošač
treba smanjiti potrošnju odjeće dok se ne ostvari MRS = PF/PC d)
Potrošač treba smanjti potrošnju hrane dok se ne ostvari MRS =
PF/PC e) pod a) i c) f) pod b) i d)
-
Mikroekonomija
28
II. skupina zadataka
1. Ukoliko vrijedi da je budžetski pravac pxx + pyy = I, onda
vrijedi i da je yy
x
p
Ix
p
py
.
2. Na slijedećem dijagramu došlo je do smanjenja cijene
proizvoda Y.
3. Kada se cijene proizvoda “X” i proizvoda “Y” udvostruče, tada
ne dolazi do pomaka budžetskog pravca, on ostaje nepromijenjen.
4. Na slijedećem dijagramu došlo je do povećanja cijene
proizvoda “X”.
5. Potrošač ima slijedeću funkciju korisnosti U(X,Y) = 10 XY,
pri čemu su X I Y dva proizvodaKada
pojedinac troši 20 jedinica proizvoda X, njegova korisnost je
500. Potrošač treba konzumirati 5
jedinica proizvoda Y.
6. Ivan je spreman zamijeniti jednu času Cedevite s jednim sokom
Pago, pa je negova krivulja indiferencije oblika slova “L”.
7. MRS duž konveksne krivulje indiferencije raste.
I/px1 I/px2 X
B1 B2
Y
I/Py
I/px x
B2 B1
I/py (1)
I/py (2)
-
Mikroekonomija
29
III. skupina zadataka
1. Temeljem podataka u tablici odgovorite na slijedeća
pitanja:
Količina A 1 2 3 4 5
Ukupna
korisnost za
A
7 11 13 14 14
Količina B 1 2 3 4 5
Ukupna
korisnost za
B
8 12 13 13 12
a) Izračunajte MU za svaku jedinicu proizvoda. b) Da li granična
korisnost opada ili raste. c) Ukoliko potrošač ima 7 n.j. da
potroši na svoju kupovinu i ukoliko i proizvod A i proizvod B
koštaju
svaki po 1 n.j., koliko jedinica svakog proizvoda će potrošač
kupiti?
d) Ukoliko cijena proizvoda B se poveća na 2 n.j. uz ostalo
nepromijenjeno što će se desiti s potražnjom za tom proizvodom?
2. Marija u potrošnji koristi 2 proizvoda X I Y. Njezina
funkcija korisnosti dana je izrazom U=4 * X * Y2. Trenutna cijena
proizvoda X je 20 kuna, dok je cijena proizvoda Y je 5 kuna.
Marijin trenutni
prihod je 1000 kuna.
a) Skiciraj marijine krivulje indiferencije za potrošnju dobra X
i Y. b) Izvedi formula Marijinog budžetskog ograničenja. Nacrtaj to
ograničenje i odredi nagib. c) Odredi kombinaciju X I Y kojim se
maksimizira Marijina korisnost uz zadano budžetsko ograničenje.
Prikaži optimalnu točku i grafički.
d) Izračunaj utjecaj na Marijinu optimalnu kombinaciju u slučaju
da cijena proizvoda X naraste na 25 kuna. Što će se dogoditi sa
njezinom korisnošću usljed povećanja cijene?
3. Antun živi u studentskom domu gdje postoji aparat koji nudi
čips i sok. Njegova funkcija korisnosti dana je sa U = 4*S*C (gdje
S broj limenki soka na tjedan i C broj vrečica čipsa na tjedan),
granična
korisnost soka je 3C i granična korisnost čipsa je 3S. Cijena
soka je 5 kuna, a čipsa 2 kune po vrećici.
a) Napiši izraz za Antunovu graničnu stopu supstitucije između
soka i čipsa.marginal. b) Koristeći izraz dobiven pod a) odredi
Antunovu optimalnu kombinaciju soka i čipsa. c) Ako Antun ima 40
kuna na tjedan koje može potrošiti na čips i sok koliko će svakog
od proizvoda
kupiti na tjedan.
4. Neka osoba za konzumaciju proizvoda X i Y troši 200 kuna u
određenom period što je ujedno i cijeli budžet osobe. Cijene ova 2
dobra su 10 kuna za proizvod X i 25 kuna za proizvod Y.
Potrošačeva
funkcija korisnosti dana je izrazom:
U(X,Y) = 0,5XY
a) Izrazi matematički budžetsko ograničenje. b) Odredi
vrijednost količine od X i Y koja će maksimizirati korisnost u
potrošnji dobra X i Y.
-
Mikroekonomija
30
Vježbe 4. – Pojedinačna i tržišna potražnja
I. skupina zadataka:
1. Kretanjem duž krivulje potražnje za CD playerima:
a) potrošačeva kušovna moć raste b) granična korisnost potrošača
raste c) granična korisnost potrošača opada d) ništa od
navedenoga
2. Ukoliko su dobra “X” i “Y”savršeni supstituti koja od
prezentiranih funkcija najbolje reprezentira njihovu funkciju
korisnosti (U)?
a) b) c) U d) ništa od navedenoga
3. Individualna krivulja potražnje može se izvesti iz:
a) krivulje potražnje supstituta b) krivulje dohodak potrošnja
c) Engelove krivulje d) krivulje cijena –potrošnja
4. Duž krivulje dohodak potrošnja:
a) cijena jednog proizvoda se mijenja b) cijena oba proizvoda se
mijenja c) dohodak se mijenja d) ništa od navedenoga
5. Krivulja dohodak potrošnja je:
a) krivulja koja objašnjava efekt supstitucije b) krivulja koja
objašnjava efekt dohotka c) povezuje kombinacije dvaju proizvoda
koje maksimiziraju korinost uz konstantni dohodak d) povezuje
kombinacije dvaju proizvoda koje maksimiziraju korinost uz
promijenjeni dohodak
6. Kada je Engelova krivulja uvinuta unatrag, proizvod je:
a) Giffenovo dobro b) inferiorno dobro c) normalno dobro d)
prelazi iz normalnog u inferiorno dobro porastom dohotka e) prelazi
iz inferiornog u normalno dobro porastom dohotka
-
Mikroekonomija
31
7. Kada krivulja dohodak potrošnja ima pozitivan nagib duž
čitave svoje dužine, tada vrijedi:
a) Proizvod je giffenovo dobro b) Proizvod je inferiorno dobro
c) Prelazi iz normalnog u inferiorno dobro porastom dohotka d)
Proizvod na vertikalnoj osi je inferiorno dobro e) Oba proizvoda su
normalna dobra
8. Na slijedećem dijagramu je pokazana:
a) krivulja dohodak potrošnja b) krivulja cijena potrošnja c)
krivulja inferiornog proizvoda d) krivulja Giffenovog dobra
9. Dohodovno potrošnja krivulja Ivana za proizvode X I Y glasi
da je X=Y. Njegovo budžetsko
ograničenje dano je jednadžbom 160=7X+Y. Koliko jedinica
proizvoda Y će konzumirati Ivan da
maksimizira svoje zadovoljstvo.
a) 0 b) 20 c) 23 d) 27 e) nemate dovoljno informacija
10. Krivulja potražnje za normalnim dobrom je:
a) uvrnuta unatrag b) uvijek opadajuća c) može biti opadajuća i
rastuća d) uvijek rastuća
11. Giffenovo dobro je:
a) isto kao i inferiorno dobro b) je posebna vrsta inferornog
dobra gdje efekt supstitucije dominira nad efektom dohotka c) je
posebna vrsta inferornog dobra gdje efekt dohotka dominira nad
efektom supstitucije d) ima opadajuću krivulju potražnje
-
Mikroekonomija
32
12. Duž krivulje cijena potrošnja, korinost potrošača je:
a) nepromijenjena b) mijenja se kakko se dohodak mijenja c)
mijenja se samo kod Giffenovog dobra d) mijenja se od točke do
točke
13. Efekt supstitucije na slijedećem dijagramu prikazan je
kretanjem:
a) iz točke A u točku B b) iz točke B u točku A c) iz točke A u
točku C d) iz točke B u točku C
14. Efekt dohotka na gornjem dijagramu prikazan je
kretanjem:
a) iz točke A u točku B b) iz točke B u točku A c) iz točke A u
točku C d) iz točke B u točku C
15. Kako bi utvrdili efekt supstitucije koji nastaje uslijed
povećanja cijene proizvoda «X», moramo pretpostaviti da sve ostalo
ostaje nepromijenjeno osim:
a) relativne cijene proizvoda X b) relativne cijene proizvoda Y
c) nominalnog dohotka d) realnog dohotka
16. Što je od slijedećega ispravno?
a) kada cijena normalng dobra opada, potraživana količina će
uvijek rasti b) kada cijena normalng dobra opada, potraživana
količina će uvijek opadati c) kada cijena inferiornog dobra opada,
potraživana količina će uvijek rasti d) kada cijena inferiornog
dobra raste, potraživana količina će uvijek opadati
-
Mikroekonomija
33
17. Za inferiorno dobro efekt dohotka:
a) pojačava efekt supstitucije b) djeluje nasuprot efekta
supstitucije c) ponekad vodi do povećanja potrošnje kada cijena
pada d) uvijek vodi do opadanja potrošnje kada cijena raste
18. Kod mjerenja efekta dohotka neophodno je da:
a) da se drže cijene konstantnima i onda se pomakne prema novoj
krivulji indiferencije b) da se drže cijene konstantnima i da se
ostane na početnoj krivulji indiferenicje c) da se dohodak drži
konstantnim i onda da se pomakne prema novoj krivulji indiferencije
d) da se dohodak drži konstantnim i da se ostane na početnoj
krivulji indifereniije
19. Elastičnost izoelastične krivulje potražnje:
a) mijenja se duž krivulje b) nepromijenjena je i konstantna duž
krivulje c) veća je od 1 d) manja je od 1
20. Porast cijene proizvoda čija je potražnja izoelastična
uzrokuje:
a) smanjenje izdataka b) povećanje izdataka c) izdaci ostaju
nepromijenjeni d) izdaci su maksimalni
21. Potrošačev probitak koji se izvodi iz potrošnje jedne
jedinice proizvoda se definira kao:
a) potrošačeva volja da plati za jedinicu proizvoda b) jedinična
cijena proizvoda uvećava za iznos potrošačeve volje da plati da tu
jedinicu proizvoda c) maksimalna količina koju je potrošač spreman
platiti za to dobro d) iznos potrošačeve spremnosti da plati za
jedinicu tog dobra umanjena za stvarni iznos koji on plaća za
to dobro
22. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite koliki je
potrošačev probitak pri cijeni «čišćenja tržišta»?
a) A b) A+B+C c) C+E d) D+E+F e) A+B+C+D+E+F
-
Mikroekonomija
34
23. Krivulja potražnje za jednim dobrom dana je s Q = 200 -
0.1P. Koliki je pri cjeni od 30 kuna koliki je potrošačev
probitak?
a) 0 b) 20 c) 2,000 d) 1,970 e) 194,045
-
Mikroekonomija
35
II. skupina zadataka (T/N)
1. Cijena dobra «X» je 3 kune, a «Y» 2 kune. Ukoliko je granična
korisnost dobra «Y» 60, a potrošač je maksimizirao svoje
zadovoljstvo s obzirom na kupovinu «X» i «Y», granična korisnost
«X» od
proizvoda «X» je 90.
2. Kada je cijena jabuka 2,00 kune, a naranči 5,00 kuna, Marko
troši 100,00 kuna na 25 kilograma jabuka i 10 kilograma naranči.
Kada se cijena naranči udvostruči na 10,00 kuna, Marku majka
daje
dodatnih 50,00 kuna. Nakon ovih promjena Marku je sada
lošije.
3. Cijena jabuka je 2,00 kn, a olovke 50 lipa i ako potrošač
svoj dohodak raspoređuje kako slijedi: 12 kg jabuka i 20 olovaka,
te ako znate da mu dvanaesta knjiga nosi 100 jedinica koristi, a
dvadeseta olovka
400 jedinica koristi. Potrošač je u točki maksimizacije
zadovoljstva!
4. Ivan je voljan platiti za gledanje filma prvi puta 45,00 kn
jer mu se taj film čini jako interesantnim i zanimljivim, za drugo
gledanje filma spreman je platiti 40,00 kn, a za treće gledanje
35,00 kn. Tržišna
cijena tri karte za kino predstavu iznosi 100,00 kuna, što znači
da će Ivan otići pogledati film tri puta.
5. Smanjenjem cijene sa 80,00 na 60,00 kuna potrošačev probitak
se povećava za površinu B.
-
Mikroekonomija
36
III. skupina zadataka
1. Martin koristi dva dobra i to kolač (Qc) i krafnu (Qd).
Grnična korisnost za svaki od proizvoda je dana sa:
MUc = Qd i MUd = Qc
Martin ima prihod od 240 kuna i cijena kolača (Pc) i krafne (Pd)
su 3 kn.
a) Koji je izraz za Martinovo budžetsko ograničenje? b) Kako
izgleda Martinova krivulja dohodak – potrošnja? c) Koja količina
kolača Qc maksimizira Martinovu korisnost? d) Uzimajući da je
Martinov dohodak 240 kuna i cijena krafne Pd je 3 kune, koji je
izraz za Martinovu
krivulju potražnje za kolačem?
2. Promotri slijedeću sliku:
a) Koliki je potrošačev probitak nakon poreza? b) Koliki je dio
cijene koji prodavači zadržavaju nakon poreza? c) Uz porez od 2 kn
po jedinici koliko iznosi ukupan iznos poreza prikupljen sa strane
države? d) Uz porez od 2 kn po jedinici, koliki je mrtvi porezni
teret?
3. Dana je funkcija ukupne korisnosti TU koja glasi:
TU = 400Q – 50Q² + 2Q³
Odredi MU funkciju, nacrtajte tablicu, nacrtajte krivulju i
odredite Q gdje MU postaje negativan.
Naznači kada je TU u maksimumu.
4. Krivulja potražnje dana je jednadžbom Q=60-12P, a krivulja
ponude Q=20+8P.
a) Odredite gubitak blagostanja ako država uspostavi cijenu na
1,00 kuna? b) Koliko je neto promjena potrošačeva probitka uslijed
uvođenja plafonske cijene od 1,00 kune?
-
Mikroekonomija
37
5. Pretpostavimo da je potražnja za proizvodom X (Qx) dana
jednadžbom:
Qx = 120 - 4P
a) Kolika je cijenovna elastičnost potražnje pri cijeni od 20
kuna? b) Pretpostavimo da cijena naraste na 25 kuna. Što će se
dogoditi sa količinom prodaje proizvoda X i
ukupnim izdacima potrošača za ovaj proizvoda?
c) Pri kojoj cijeni je potražnja savršeno elastična obzirom na
cijenu?
6. Tržišna potražnja i ponuda za proizvodom X dane su:
Qd = 20 - 4P
Qs = 7 + 2,5P,
pri čemu je P cijena proizvoda a Q količina
ponude/potražnje.
a) Koliki je potrošačev probitak pri ravnoteži? b) Pretpostavimo
da je država odredila minimalnu cijenu od 2,25 kuna i obvezala se
kupiti višak ponude.
Koliko jedinica proizvoda X će morati kupiti država? Koliki je
potrošačev probitak sa cijenom od 2,25
kuna koju je država odredila?
7. Koristite slijedeći dijagram kako bi izveli krivulju
potražnje za proizvodom «A».Inicijalni potrošačev dohodak iznosi
60,00 kuna, cijena proizvoda «A» je 2,40 kuna, a cijena proizvoda
«B» je
1,20 kuna. Cijena proizvoda «A» padne na 0,92 kune
a) Odredite početni i novi budžetski pravac. b) Koliko jedinica
proizvoda «A» će kupiti potrošač pri početnoj cijeni? c) Koliko
jedinica proizvoda A će biti kupljeno pri početnom dohotku? d)
Kolika je promjena u potrošnji proizvoda A koja se može pripisati
efektu supstitucije? e) Kolika je promjena u potrošnji proizvoda A
koja se može pripisati efektu dohotka? f) Da li je proizvod A
normalno ili inferiorno dobro i kako ste to zaključili? g) Izvedite
krivulju potražnje za proizvodom A.
-
Mikroekonomija
38
8. Krivulja potražnje glasi: p = 100 – 2q , a krivulja ponude: p
= 40 + 2q.
a) Odredite ravnotežnu cijenu i količinu na tržištu i nacrtajte
krivulju S, D i ravnotežu na tržištu.. b) Koliki je potrošačev
probitak? c) Koliki je proizvođačev probitak? d) Koliki je ukupni
tržišni probitak?
9. Krivulja potražnje glasi: Q=500-P,a krivulja ponude
Q=8P-120.
a) Koliki je potrošačev i proizvođačev probitak kada je tržište
u ravnoteži, te koliki je ukupan tržišni probitak?
b) Izračunajte cjenovnu elastičnost ponude i cjenovnu
elastičnost potražnje u točci ravnoteže. c) Da li je potražnja
elastična ili neelastična, zašto? d) Da li je ponuda elastična ili
neelastična, zašto? e) Izračunajte novu ravnotežnu cijenu i
količinu na tržištu kada država uspostavi cjenovni pod pri razini
od
100,00 kuna po jedinici. Odredite potrošačev i proizvođačev
probitak u novim okolnostima.
f) Je li uz cjenovni pod ostvarena Paretova efikasnost?
10. Tržišna ponuda za gumice za brisanje dana je sa:
35,000 2,000 . SQ P
Potražnja za gumicama podijeljena je u dvije komponente i
to:
Prva komponenta su gumice za studente koja je dana sa:
17,000 250 . Aq P
Druga komponenta je gumica za arhitekte:
25,000 2000 . Oq P
a) Izvedi ukupnu tržišnu potražnju za gumicama. b) Pronađi
ravnotežnu cijenu i količinu. c) Odredi potrošačev probitak za
svaku od komponenti potražnje (u ravnosteži)
.
-
Mikroekonomija
39
Vježbe 5. – Proizvodnja i troškovi
I. skupina zadataka:
1. Funkcija koja prikazuje maksimalni output koji poduzeće može
proizvesti za svaku kombinaciju inputa jest:
a) izokvanta b) granica proizvodnih mogućnosti c) funkcija
proizvodnje d) izokosta
2. Označimo li ukupni output s Q, promjenu outputa s ∆Q,
korištenje rada s L, te promjenu u korištenju rada s ∆L, granični
proizvod rada se tada algebarski može izraziti kao:
a) L b) Q / L c) Q d) L
3. Nagib krivulje ukupnog proizvoda je:
a) prosječni proizvod b) nagib krivulje iz ishodišta do te
određene točke na krivulji TP c) granični proizvod d) granična
stopa tehničke supstitucije
4. U nekom tekstilnom poduzeću, rad je jedini varijabilni input
u kratkom roku. Menadžer je primijetio da je granični proizvod rada
jednak za svaku jedinicu rada, što znači da:
a) je prosječni proizvod rada uvijek veći od graničnog proizvoda
rada b) je prosječni proizvod rada uvijek jednak graničnom
proizvodu rada c) je prosječni proizvod rada uvijek manji od
graničnog proizvoda rada d) što se više rad koristi, to njegov
prosječni proizvod sve više opada e) nema jednoznačni odnosa
prosječnog i graničnog odnosa rada
5. Granična stopa tehničke supstitucije jednaka je:
a) nagibu krivulje ukupnog proizvoda b) promjeni u outputu
umanjenoj za promjenu radne snage c) promjeni u outputu
podijeljenoj promjenom radne snage d) omjeru graničnih proizvoda
inputa
6. Izokvanta u obliku pravca: a) je nemoguća b) ukazuje na to da
se poduzeće može bez troškova prebaciti s korištenja jednog na
korištenje drugog
inputa
c) ukazuje na to da se poduzeće ne može prebaciti s korištenja
jednog na korištenje drugog inputa d) ukazuje na to da se rad i
kapital ne mogu zamjenjivati u proizvodnji e) ukazuje na to da su
rad i kapital savršeni supstituti u proizvodnji
-
Mikroekonomija
40
7. Izokvanta L-oblika:
a) je nemoguća b) ukazuje na to da se poduzeće može bez troškova
prebaciti s korištenja jednog na korištenje drugog
inputa
c) ukazuje na to da se poduzeće ne može prebaciti s korištenja
jednog na korištenje drugog inputa d) ukazuje na to da se rad i
kapital ne mogu zamjenjivati u proizvodnji e) ukazuje na to da su
rad i kapital savršeni supstituti u proizvodnji
8. Kada se pomičemo po konveksnoj izokvanti, što od dolje
navedenoga se neće promijeniti?
a) granična stopa tehničke supstitucije b) odnos kapitala i rada
c) relativni odnos MP rada i MP kapitala d) razina proizvodnje
9. Ukoliko je izokvanta dvaju inputa opadajuća linearna
krivulja, tada vrijedi:
a) inputi su savršeni supstituti b) inputi su savršeni
komplementi c) granična stopa tehničke supstitucije jednaka je nula
d) granična produktivnost jednog inputa je negativna
10. Ukupni proizvod raste sve dok: a) je MP pozitivna
veličina
b) AP pozitivna veličina
c) Je MP uznad AP
d) AP iznad MP
11. Poznata je funkcija proizvodnje 21
22 )( KLq , što znači da pokazuje
a) Zakon opadajućih prinosa
b) Opadajuće prinose na opseg
c) Rastuće prinose na opseg
d) Konstantne prinose na opseg
12. Poznata je funkcija proizvodnje KALq , te ukoliko je β= 0,2,
a α=0,75
a) Zakon opadajućih prinosa
b) Opadajuće prinose na opseg
c) Rastuće prinose na opseg
d) Konstantne prinose na opseg
13. Poznata je funkcija proizvodnje KALq , te ukoliko je β=
0,45, a α=0,75
a) Zakon opadajućih prinosa
b) Opadajuće prinose na opseg
c) Rastuće prinose na opseg
d) Konstantne prinose na opseg
14. Poznata je funkcija proizvodnje 21
4Lq +4K, što znači da pokazuje
a) Zakon opadajućih prinosa
b) Opadajuće prinose na opseg
c) Rastuće prinose na opseg
-
Mikroekonomija
41
d) Konstantne prinose na opseg
15. Linearna izokvanta ukazuje na a) Savršenu komplementarnost
faktora proizvodnje
b) Neprekidnu supstituciju faktora proizvodnje
c) Savršenu supstituciju faktora proizvodnje
d) Nultu supstitabilnost faktora proizvodnje
16. Konveksna izokvanta ukazuje na a) Savršenu komplementarnost
faktora proizvodnje
b) Neprekidnu supstituciju faktora proizvodnje
c) Savršenu supstituciju faktora proizvodnje
d) Nultu supstitabilnost faktora proizvodnje
17. Teorija proizvodnje koncentrira se u području gdje su MP
faktora proizvodnje rastući
MP faktora proizvodnje opadajući
MP faktora proizvodnje iznad AP
AP faktora proizvodnje iznad MP
18. Na liniji grebena (gornjoj i donjoj) vrijedi da a) Su MP oba
faktora pozitivni
b) Su MP oba faktora negativni
c) MP oba faktora jednaki 0
d) MP dvaju faktora se razlikuju
19. Unutar linija grebena proizvodne tehnike a) su samo
ekonomski efikasne
b) su samo tehnički efikasne
c) su ekonomski i tehnički efikasne
d) nisu ni ekonomski ni tehnički efikasne
20. Elastičnost supstitucije predstavlja a) omjer MRTS i
postotne promjene faktora proizvodnje
b) postotnu promjenu kapitala i MRTS
c) postotnu promjenu rada i MRTS
d) postotnu promjenu odnosa faktora proizvodnje i MRTS
21. Intenzivnost faktora proizvodnje mjeri se a) MRTS
b) Izokvantom
c) Linijom iz ishodišta na izokvantu
d) Linijom iz ishodišta na izokostu
22. Proizvodna linija prikazuje a) Kretanje od jedne prema
drugoj izokosti
b) Kretanje od jedne prema drugoj točci minimalnih troškova
c) Implicira stvaran izbor ekspanzije
d) Tehnički moguće alternativne puteve rasta
23. Izoklina je a) Izokvanta konstantnog nagiba
b) Putanja ekspanzije
c) Proizvodna linija gdje je MRS faktora konstantna
d) Linija grebena konstantnog MP
-
Mikroekonomija
42
24. Tehnološki napredak se prikazuje kao:
a) pomak izokoste udesno
b) Pomak izokvante ilijevo
c) Pomak izokvante udesno
d) Pomak izokoste udesno
25. Pogledajte slijedeći dijagram i na dijagramu ispod ucrtajte
AP i MP
26. Ukoliko je MPL = APL,, tada vrijedi a) Ekonomski je
opravdano zaposliti još radnika jer je AP pozitivan
b) Ekonomski je neopravdano zaposliti još radnika
c) Tehnički je opravdano, ali ekonomski nije
d) Ekonomski je opravdano sve dok je MP pozitivan
24. Na linijama grebena MP faktora proizvdnje su a. >0 b.
-
Mikroekonomija
43
a) Nema je, jer obje prikazuju razinu proizvodnje
b) Postoji, jer funkcija proizvodnje prikazuje inpute na osi X,
a output na osi Y, a izokvanta kombinacije
inputa
c) Izokvanta prikazuje razinu proizvodnje na osi Y kao i
funkcija proizvodnje
d) Postoji, jer funkcija proizvodnje prikazuje inpute na osi X,
a output na osi Y, a izokvanta kombinacije
inputa na obje osi, dok udaljenost od ishodišta govori o razini
proizvodnje
28. Tanges kuta koji radijus vektor zatvara s osi apcisa
predstavlja a) MP b) AP c) TP d) MP/AP
29. Nagib zrake iz ishodišta (radijus vektor) koji ide na neku
točku na krivulji TP predstavlja a) MP b) AP c) TP d) ∆TP/Q
30. Nagib tangente na neku točku na krivulji TP predstavlja a)
TP/Q b) AP c) TP d) MP
31. Tanges kuta koji tangenta zatvara s osi apcisa predstavlja
a) MP b) AP c) TP d) MP/AP
32. Kada je nagib zrake iz ishodišta jednak nagibu tangente,
tada vrijedi a) MP>AP
b) AP>MP
c) MP=AP i MP je u maksimumu
d) MP=AP i AP je u maksimumu
33. Rastući prinosi na opseg u proizvodnji znače da je potrebno
više od 10% svih inputa kako bi se output povećao 10%.
a) manje nego dvostruko povećanje korištenja svih inputa kako bi
se output udvostručio b) više nego dvostruko povećanje korištenja
jednog inputa kako bi se output udvostručio c) da izokvante budu
linearne
34. Izokosta prikazuje:
a) trošak inputa potrebnih za proizvodnju duž izokvante b)
trošak inputa potrebnih za proizvodnju duž krivulje ekspanzije c)
kombinaciju inputa koji mogu biti kupljeni uzimajući u obzir
izdatke poduzeća d) kombinaciju outputa koji može biti proizveden
uz dani budžet
35. Postotna promjena MRS iznosi 5%, dok je postotna promjena
(K/L) 2%, a postotna promjena (L/K) 3%, što znači da je
elastičnosti supstitucije faktorima proizvodnje:
a) 2,5
b) 0,4
c) 1,66
d) 0,6
-
Mikroekonomija
44
36. Postotna promjena MRS iznosi 10%, dok je postotna promjena
(K/L) 2%, a postotna promjena (L/K) 5%, što znači da je
elastičnosti supstitucije faktorima proizvodnje:
a) 5
b) 2
c) 0,2
d) 0,5
37. Ukoliko je 𝑴𝑷𝟏
𝑾𝟏>
𝑴𝑷𝟐
𝑾𝟐, što treba učiniti poduzeće da smanji troškove, a zadrži
nepromjenjenu
proizvodnju:
a) Ne treba ništa mijenjati je faktori proizvodnje nemaju
utjecaj na troškove proizvodnje
b) Povećati upotrebu faktora 2 i smanjiti upotrebu faktora 1
c) Povećati upotrebu i faktora 1 i faktora 2
d) Smanjiti upotrebu i faktora 1 i faktora 2
e) Povećati upotrebu faktora 1 i smanjiti upotrebu faktora 2
38. Pogledajte slijedeći dijagram i zaokružite ispravnu tvrdnju:
a) Točka A i B su ekonomski efikasne
b) Točka A i B su tehnički efikasne
c) Točka C je tehnički efikasna
d) Točka D označava maksimalnu proizvodnju
39. Pogledajte slijedeći dijagram i odredite zonu u kojoj
djeluju opadajući granični prinosi
a) OD 0 do 2 radnika
b) Od 0 do 3 radnika
c) Od 3 do 4 radnika
d) Od 3 do 8 radnika
e) Od 2 do 4 radnika
-
Mikroekonomija
45
40. Pogledajte slijedeći dijagram i odredite kod kojeg radnika
se ostvaruje makimalan granični proizvod rada:
a) Kod 1 radnika
b) Kod 2 radnika
c) Kod 3 radnika
d) Kod 4 radnika
e) Kod 5 radnika
f) Kod 8 radnika
41. Pogledajte slijedeći dijagram i navedite što je ispravno za
zonu od 0 do 3 radnika:
a) Nagib tangente < nagiba zrake iz ishodišta
b) Nagib tangente=nagibu zrake iz ishodišta
c) Nagib tangente>nagiba zrake iz ishodišta
d) Tangens kuta radijus vektora i osi X=tangensu kuta radijus
vektora
-
Mikroekonomija
46
42. Pogledajte slijedeći dijagram i navedite što je ispravno za
zonu od 4 do 8 radnika:
a) Nagib tangente < nagiba zrake iz ishodišta
b) Nagib tangente=nagibu zrake iz ishodišta
c) Nagib tangente>nagiba zrake iz ishodišta
d) Tangens kuta radijus vektora i osi X=tangensu kuta radijus
vektora
43. Pogledajte slijedeći dijagram i odredite u kojoj točci je
tangenta na krivulju TP najstrmija: a) Točka A
b) Točka B
c) Točka C
d) Točka D
44. Ekonomski racionalna proizvodnja je od: a) 0 do 2
radnika
b) Od o do 3 radnika
c) Od 0 do 4 radnika
d) Od 0 do 8 radnika
e) Od 0 do 10 radnika
f) Od 3 do 8 radnika
-
Mikroekonomija
47
45. Produktivnost rada se mjeri kao
a) Q/L
b) L/Q
c) Q/(K*L)
d) √𝑄/𝐿
-
Mikroekonomija
48
46. Za proizvodnju vode treba točan omjer vodika i kisika što
ukazuje da su faktori proizvodnje a) Nezavisni
b) Zavisni
c) Savršeni supstituti
d) Savršeni komplementi
47. Formula 𝒙 =%𝐩𝐫𝐨𝐦𝐣𝐞𝐧𝐚 𝐨𝐮𝐭𝐩𝐮𝐭𝐚
%𝒑𝒓𝒐𝒎𝒋𝒆𝒏𝒂 𝒔𝒗𝒊𝒉 𝒊𝒏𝒑𝒖𝒕𝒂 koristi se za dokazivanje
a) Zakona opadajućih prinosa
b) Ekonomije obuhvata
c) Prinosa na opseg
d) Elastičnosti supstitucije
48. Ekonomska supstitucija faktora proizvodnje prikazuje
se__________________, dok se tehnička supstitucija prikazuje
_________________________________.
a) Izokvanta; izokosta
b) Izokosta, izokvanta
c) Izokosta, izokosta
d) Izokvanta, izokvanta
49. Kada cijena faktora proizvodnje koji je fiksan raste, tada
će: a) Profit se povećati
b) Profit se smanjiti
c) Profit ostati nepromijenjen
d) Prihod će se smanjiti
50. U kojoj točci krivulja TP mijenja svoju
konkavnost-konveksnost a) U točci A
b) U točci C
c) U točci D
d) U točci B
51. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite
a) Točka A je radno intenzivnija od točke B
b) Točka A je kapitalno intenzivnija od B
c) Točka A i B koriste jednaku količinu rada i kapitala
d) Točka A i B su jednako intenzivne u pogledu inputa i
outputa
-
Mikroekonomija
49
52. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite
a) K1
L1>
K2
L2 u gornjem dijelu izokvante
b) K1
L1>
K2
L2 u doinjem dijelu izokvante
c) K1
L1=
K2
L2 u gornjem dijelu izokvante
d) K1
L1=
K2
L2 u donjem dijelu izokvante
53. Na slijedećem dijagramu iscrtajte linije grebena i
zaokružite što su:
a) Odvajaju tehnički efikasne od tehnički neefikasnih
proizvodnji b) Odvajaju ekonomski efikasne od neekonosmih
proizvodnji c) Odvajaju maksimalnu od optimlane proizvondje d)
Odvajaju neoptimlanu od efikasne proizvodnje
-
Mikroekonomija
50
II. skupina zadataka
1. Proizvodna funkcija poduzeća Lipik Glas je sljedeća , 25 .y K
L KL
. Lipik Glas istražuje nove
načine proizvodnje. Vjeruju, da ukoliko primjene novu
tehnologiju, ostvarivat će sljedeću funkciju
koja glasi: , 36 .y K L KL
Uz uvjet da Lipik Glas koristi 4 jedinice rada stroja,
nacrtajte
proizvodnu funkciju sa starom tehnologijom I s novom
tehnologijom uz porast broja jedinica rada
stroja. S novom tehnologijom, da li sati rada više pridonose
ukupnom outputu, odnosno proizvodnji?
2. Popunite sljedeću tablicu:
Količina
Varijabilnog
Inputa
Ukupni
Output
Granični
Proizvod
Varijabilnog
Inputa
Prosječni
Proizvod
Varijabilnog
Inputa
0 0 – –
1 50
2 30
3 90
4 24
5 4
6 96
3. Funkcija proizvodnje poduzeća Dalekovod je zadana izrazom 3,
.y K L K L
K predstavlja broj
radnih sati robota u proizvodnji, dok L predstavlja broj sati
rada. Granična produktivnost sata rada
je2
3
.3
LK
MPL Popunite praznine u tablici ispod. Pomoću dobivenih podataka
nacrtajte granični
proizvod rada Dalekovoda uz uvjet da je broj radnih sati robota
fiksiran na 9 jedinica.
Output Radni sati robota Sati rada 233
LK
MPL
9 8
9 27
9 64
9 125
4. Prikazana je sljedeća tablica proizvodnog procesa koji ima
dva varijabilna outputa. Rad
Kapital 1 2 3 4 5
1 35 60 70 85 95
2 60 70 85 95 105
3 70 85 95 105 115
4 85 95 105 115 125
5 95 105 115 125 135
a) Nacrtajte izokvante na razini outputa: 60, 70, 85, 95, 105, i
115. Kakav povrat je vidljiv iz dobivene funkcije? Što možete reći
o MRTS?
b) Analizirajte graničnu porizvodnost rada i kapitala za
proizvodnu funkciju.
-
Mikroekonomija
51
5. Proizvodna funkcija Karlovačke pivovare je dana sljedećim
izrazom , 2 ,y K L KL
gdje je K iznos
vata koji se koriste a L broj sati rada. Da li proizvodnja
pokazuje rastuće, konstantne ili padajuće
prinose na opseg. Uzimajući broj vata konstantnim na razini 4,
da li je granični proizvod rada rastući,
konstantan ili padajući dok povećavam korištenje rada?
6. Popunite sljedeću tablicu:
Proizvodnja TC VC FC MC
0 60
1 10
2 90
3 20
4 80
5 180
6 50
7. Poduzeće ima funkciju ukupnih troškova: TC=4000 +5Q +
10Q2
a) Napišite izraz:
FC
AFC
VC
AVC
AC
MC
b) Odredite količinu koja minimizira prosječni ukupni trošak.
Pokažite da vrijedi predviđena povezanost između graničnog troška i
prosječnog troška.
8. Burger King plaća $5 po satu za korištenje servera I $50 po
satu za unajmljenu opremu. Restoran koristi 7 sati rada servera po
jednoj jedinici rada unajmljene opreme. Odredite da li Burger
King
minimizira troškove proizvodnje kada je odnos graničnog
proizvoda (kapital i rad) iznosit 12. Ako ne,
koje prilagodbe treba napraviti da se poveća efikasnost?
9. Frizerski salon koristi 15 ručnika za proizvodnju 10 jedinica
outputa po periodu. Funkcija troškova
salona u kratkom roku je sljedeća:
215, 12 ,
qC q K K
K gdje je q broj proizvedenih jedinica i K broj
ručnika koje salon koristi. Salon ima funkciju troškova u dugom
roku kako slijedi: 26.8 .LRC q q
Ako salon koristi 4 ručnika manje u kratkom roku hoće li
prosječni ukupni trošak porasti ili se
smanjiti u kratkom roku? Da li je krivulja dugoročnih troškova
pokazuje rastuće, konstantne ili
padajuće povrate na obujam?
-
Mikroekonomija
52
Vježbe 6. – Troškovi
I. skupina zadataka
1. Troškovi koji ne variraju sa proizvodnjom nazivaju se:
a) VC b) oportunitetni troškovi c) TC d) prosječni troškovi e)
fiksni troškovi f) nepromjenjeni troškovi
2. Granični trošak se definira kao:
a) varijabilni trošak podijeljen sa količinom b) ukupni trošak
podijeljen sa količinom c) porast fiksnog troška kada se
proizvodnja povećava za jednu jedinicu d) porast varijabilnog
troška kada se proizvodnja povećava za jednu jedinicu e) porast
prosječnog troška kada se proizvodnja povećava za jednu
jedinicu
3. Odnos između produktivnosti i troškova je takav da:
a) kada granični proizvod raste i granični trošak raste isto
tako b) kada prosječni proizvod raste i prosječni trošak raste isto
tako c) kada granični proizvod raste, granični trošak opada d) ne
postoji odnos između graničnog proizvoda i graničnog troška e) kada
prosječni proizvod opada, tada i prosječni trošak opada
4. Opadajući prinosi na opseg grafički se prikazuju kao:
a) opadajuća dugoročna krivulja ATC b) horizontalna krivulja ATC
c) opadajuća dugoročna krivulja MC d) rastuća dugoročna krivulja
ATC e) rastuća kratkoročna krivulja ATC
5. Funkcija troškova glasi: TC=30+3Q+4Q2, što znači da je
krivulja MC:
a) konstantna b) rastuća c) «U» oblika d) Kvadratna
6. Razliku između ekonomskog i računovodstvenog troška čini: a)
računovodstveni izdaci b) oportunitetni trošak faktira proizvodnje
kojeg poduzeće ima u vlasništvu c) nepovratni troškovi d) fiksni
troškovi e) eksplicitni troškovi poduzeća
-
Mikroekonomija
53
7. Ivana ima poduzeće čiji je mjesečni iznos prihod 6 000 000
kn. Računovodstveni troškovi mjesečno iznose 3 000 000 kuna a
oportunitetni mjesečni troškovi su 1 000 000. Ekonomski profit
Ivaninog
poduzeća mjesečno je:
a) 4 000 000. b) 3 000 000. c) 2 000 000. d) 1 000 000.
8. Ako poduzeće u dugom roku podvostruči svoj output, a njegovi
ATC padaju, tada djeluje
a) zakon opadajućih prinosa b) ekonomija opsega c) disekonomija
opsega d) konstatni prinosi na opseg e) MC >ATC
9. Što je od slijedećega ispravno:
a) MC siječe ATC u maksimumu ATC b) MC siječe ATC u minimumu ATC
c) ATC siječe MC u minimumu ATC d) ATC siječe MC u maksimumu
ATC
10. U kratkom roku proizvodnog procesa, granični trošak raste a
prosječni ukupni trošak pada kako se povećava output. Shodno tome,
granični trošak je:
a) niži od AC b) veći od AC c) između AVC i AC d) niži od
AFC
11. Koja je od slijedećih formula ispravna
a) AVC=(TC-FC)/Q b) AVC=FC/Q c) AVC=TC/Q d) AVC=(MC*Q-FC)/Q e)
ništa od navedenoga f) sve od navedenoga
12. Troškovi proizvodnje 7 jedinica proizvoda su 7 777 kuna , a
10 jedinice 10 550 kuna, koliki je MC 10 jedinice?
a) 1111 b) 1055 c) 2773 d) 924,3
-
Mikroekonomija
54
13. Pretpostavite da Vam je funkcija troškova dana kako glasi:
TC=60+14Q. Što od slijedećega je ispravno za sve razine
proizvodnje?
a) AFC>MC b) MC=AVC c) AFC>AVC d) MC=ATC
14. Krivulje LAC i LMC na daljnjem grafu prikazuju:
a) opadajuće povrate na razmjer b) konstantne povrate na razmjer
c) rastuće povrate na razmjer d) rastuće povrate na razmjer za malu
razinu outputa, zatim konstantne povrate na razmjer, a padajuće
povrate na razmjer kako se output povećava
e) padajuće povrate na razmjer za male razine outputa, zatim
konstantne povrate na razmjer i rastuće povrate kako se razina
outputa povećava
15. Tamo gdje postoje ekonomije razmjera:
a) MC > AC, I elastičnost “trošak-output” je veći od AC. b)
MC < AC, I elastičnost “trošak-output” je manji od AC. c) MC
< AC, I elastičnost “trošak-output” je veća od 1. d) MC < AC,
I elastičnost “trošak-output” je manja od 1. e) Dugoročni MC
padaju.
16. Ukoliko je cijena rada ( LP
) 30 I cijena kapitala ( KP
) 30. Izvedite jednadžbu izotroškovne linije koja
odgovara troškovima od 100,00 kuna:
a) PL + 20PK b) 100 = 10L + 20K c) 100 = 30(L+K)
d) 100 30 L KP P
e) Ništa od navedenoga
-
Mikroekonomija
55
17. Ukoliko pri proizvodnji od 3000 komada proizvoda ukupni
troškovi 18 000 kuna, dok pri proizvodnji od 4000 komada, TC rastu
na 20 000 kuna. To predstavlja:
a) rastuće prinose na opseg b) opadajući prinosi na opseg c)
konstantni prinosi na opseg d) opadajuću graničnu produktivnost
18. Elastičnost troška s obzirom na razinu outputa se koristi
kod:
a) supstitucije inputa b) nagiba dugoročne putanje ekspanzije c)
ekonomije obuhvata d) ekonomije obujma
19. Elastičnost troška s obzirom na razinu outputa se izračunava
kao:
a) MC/AC. b) AC/MC c) (AC)*(MC) d) AC/VC e) (AC)*(VC)2.
20. Kada postoji ekonomija obujma tada vrijedi da je:
a) MC > AC, troškovna elastičnost output je veća od AC b) MC
< AC, troškovna elastičnost output je manja od AC c) MC < AC,
troškovna elastičnost output je manja od 1 d) MC < AC, troškovna
elastičnost output je veća od 1 e) Dugoročna krivulja AVC je
opadajuća
21. Ekonomija obuhvata referira se na:
a) rastuće prinose na opseg b) ekonomiju obujma c) efikanost
proizvodnje d) krivulje transformacije e) proizvodnjui dva i više
proizvoda zajedno
22. Funkcija troška glasi: TC = 40 + Q +8Q2 što implicira da
krivulja graničnog troška je:
a) opadajuća b) linearna c) U oblika d) Parabola
23. Ukoliko je funkcija troškova kubna, tada vrijedi da je:
a) Krivulja AFC linearna b) Krivulja graničnog troška linearna
c) Krivulja prosječnog troška linearna d) Krivulja prosječnog
troška je U oblika
-
Mikroekonomija
56
24. Stupanj ekonomije obuhvata opisuje izraz:
SC = (C(Q1) + C(Q2) - C(Q1,Q2)) / C(Q1,Q2)
gdje je C(Q1) trošak proizvodnje Q1, C(Q2) je trošak proizvodnje
Q2, i C(Q1,Q2) je zajednički trošak
obje proizvodnje. Ako je SC negativan onda:
a) Nije prisutna ni ekonomija obuhvata ni disekonomija obuhvata
b) Prisutna je ekonomija obuhvata c) Prisutna je disekonomija
obuhvata d) Prisutna je i ekonomija obuhvata i disekonomija
obuhvata
25. U kratkom roku proizvodnog procesa, granični trošak raste a
prosječni ukupni trošak pada kako se povećava output. Shodno tome,
granični trošak je:
a) niži od AC b) veći od AC c) između AVC i AC d) niži od
AFC
26. Karla zna prosječnbe troškove i prosječne varijabilne
troškove za određeni nivo outputa. Koje od sljedećih troškova ne
može utvditi temeljem ovih informacija?
a) TC b) AFC c) FC d) VC e) Karla može odrediti sve troškove
27. Ukupni trošak proizvodnje kompjuterskog programa je dan
sljedećom funkcijom: TC= 200+5Q. Koliki je granični trošak?
a) 200 b) 5Q c) 5 d) 5 +(200/Q)
-
Mikroekonomija
57
II. skupina zadataka
1. Ukoliko je funkcija ATC=q2-20Q+200, proizlazi da je
MC=2q2-40Q+200.
2. ATC ima dvije sastavnice. Nacrtajte krivulje i objasnite.
3. Okomita razlika između krivulja TC i FC jednaka je VC.
Nacrtajte krivulje i objasnite!
4. Okomita udaljenost između krivulja ATC i AVC opada s porastom
proizvodnje.
5. Krivulja ATC doseže svoj minimum pri nižpj razini proizvodnje
od krivulje AVC.
6. Vlasnik obrta ne isplaćuje sebi nadnicu za posao koji obavlja
u svom obrtu, što implicira da je računovodstveni trošak 0, ali je
ekonomski trošak pozitivan.
7. Ukoliko poduzeće ima pozotivan računovodtvseni profit ne
znači nužno da njegov ekonomski profit treba biti pozitivan.
8. Promijenom cijene jednog inputa mijenja se dugoročna putanja
ekspanzije.
9. Putanja ekspanzije poduzeća ne mora uvijek biti ravna
linija.
-
Mikroekonomija
58
III. skupina zadataka
1. Popuni tablicu:
Output TC VC FC MC
0 50
1 60
2 75
3 100
4 150
5 225
6 400
2. Popuni slijedeću tablicu:
Output TC VC FC MC ATC AVC. AFC
0
1 5
2 30
3 13
4 105 10
5 110
6 50
3. Proizvodna funkcija glasi: TP = 18L2 – L3 i nadnica iznosi
25,00 kuna, popunite tablicu do kraja!
L TP MP FC VC TC AVC ATC MC
0 100
1 100
2 100
3 100
4 100
5 100
6 100
7 100
8 100
4. Fiksni troškovi poduzeća iznose 10 000,00 kuna. Granični
trošak poduzeća je konstantan i iznosi 5000,00 kuna. Izvedite
funkciju ukupnih troškova, ATC, prosječnih fiksnih troškova, VC i
AVC:
5. Funkcija troškova (TC) u proizvodnji stolica (Q) glasi: TC =
350 + 7,5Q.
a) Koliki su fiksni troškovi? b) Koliki su prosječni ukupni
troškovi? c) Koliki je granični trošak? d) Za koju razinu
proizvodnje Q su prosječni ukupni troškovi minimalni i koliki su ti
troškovi?
-
Mikroekonomija
59
6. Dana Vam je krivulja troškova TC=250+10Q.
a) Odredite prosječne fiksne troškove? b) Odredite granične
troškove? c) O kojem se roku radi i obrazložite?
7. Pogledajte sliku:
a) Kakav je odnos graničnog proizvoda rada i kapitala u odnosu
na njihove cijene? Obrazloži odgovor. b) Da li je u točki A optimum
za prikazanu količinu outputa? c) Ako točka A nije optimalna točka
nacrtajte na slici približno optimalnu točku, te recite generalno
koje
promjene proizvođač mora napraviti da bi to postigao?
8. Ukoliko su prosječni ukupni troškovi 50, proizvedena količina
je 10 a fiksni troškovi iznose 100, koliki su varijabilni troškovi
za 10 jedinica proizvoda? Koliki su prosječni varijabilni
troškovi?
9. Funkcija proizvodnje poduzeća „Sunce“ glasi kako slijedi: Q =
500L0.6 K0.8, pri čemu je Q = godišnja proizvodnja u tonama, L =su
sati rada, K = su sati rada strojeva. Radnici poduzeća “Sunce”
dobivaju 150 kuna na sat, a procjenjuje se da je trošak uporabe
kapitala 500 Poduzeće pretpostavlja
500 000,00 kuna troška mjesečno.
a) Odredite optimalna odnos rada i kapitala uz dani troškovni
budžet. b) Koliko rada i kapitala će poduzeće uposliti u skladu s
predviđenim troškovima. Izračunajte output.. c) Sindikati vrše
pritisak za porast nadnice na 225,00 kuna. Odredite kakv je utjecaj
povećanja nadnice na
optimalan odnos rada i kapitala i što će se desiti s količinom
proizvodnje?
10. Ukoliko faktor proizvodnje X košta dvostruko više od faktora
proizvodnje Y i ukoliko poduzeće posluje u optimalnoj točki, što
možemo reći o graničnim produktivnostima inputa X i Y?
-
Mikroekonomija
60
Vježbe 7. – Maksimizacija profita i konkurentska ponuda
I. skupina zadataka
1. Pravilo maksimalizacije profita kaže kako treba proizvoditi
na razini outputa gdje je:
a) ATC = AVC b) MR = MC c) MR = ATC d) MR = P
2. Pod pojmom prihvatitelja cijena ili price takera
podrazumijeva se:
a) cijena poduzeća na tržištu savršene konkurencije b) cijena
poduzeća na tržištu nesavršene konkurencije c) cijena potrošača
koju prihvaća poduzeće d) rezervacijska cijena
3. Na tržištu savršene konkurencije poduzeće određuje:
a) cijenu i količinu proizvodnje b) količinu, ali ne i cijenu c)
cijenu, ali ne i količinu d) niti cijenu, niti količinu
4. Za poduzeće na tržištu savršene konkurencije vrijedi da je
MR:
a) uvijek veći od MC. b) jednak cijeni i prosječnom prihodu c)
uvijek manji od MC d) jednak MC e) sve od navedenoga
5. Ključna karakteristika tržišta savršene konkurencije je:
a) poduzeća nemaju utjecaj na cijenu b) poduzeća imaju utjecaj
na cijenu, ali ne na količinu c) otežani je ulazak i izlazak s
tržišta d) prodavatelji kao i kupci čine svega mali dio tržišta e)
a) i d)
6. Što od navedenoga najbolje opisuje tržište savršene
konkurencije:
a) diferencirani proizvodi, mnogo prodavatelja, lak ulazak na
tržište b) diferencirani ili identični proizvodi, mnogo
prodavatelja, lagan ulazak, dobra informiranost c) velik broj
kupaca i prodavatelja, sva poduzeća imaju isti proizvod, potpuno
slobodan ulazak i izlazak sa
tržišta
d) velik broj kupaca, jedan prodavatelj, potpuna informiranost,
homogeni proizvod
-
Mikroekonomija
61
7. U uvjetima savršene konkurencije poduzeće ostvaruje
maksimizaciju profita pri proizvodnji gdje je:
a) P=MC b) P>MR c) ATC=MC d) P
-
Mikroekonomija
62
12. Na dijagramu poduzeća na tržištu savršene konkurencije
pokazuje kako MR=MC se ostvaruje kada je MR iznad AVC ali ispod
ATC:
a) poduzeće posluje s gubitkom i potrebno ga je zatvoriti b)
poduzeće posluje s gubitkom ali treba nastaviti proizvodnju c)
poduzeće posluje s profitom jer je P>AVC d) poduzeće pokriva sve
svoje troškove i računovodtvsne i oportunitetne troškove e)
poduzeće pokriva sve svoje varijabilne troškove i polovicu fiksnih
troškova
13. Na tržištu savršene konkurencije MR poduzeća jednak je:
a) MC b) ATC c) AVC d) cijeni
14. Granični profit jednak je:
a) graničnom prihodu b) graničnom prihodu uvećanom za granični
trošak c) graničnom prihodu umanjenom za granični trošak d) uvijek
iznosi 0
15. Pri količini proizvodnje pri kojoj poduzeće maksimizira
svioj profit, granični profit je:
a) jednak graničnom prihodu b) jednak graničnom trošku c)
pozitivan je d) cijeni e) može biti pozitivan, negativan ili jednak
0 f) jednak je 0
16. Poduzeće sa slike u svojoj optimalnoj točci poslovanja
proizvodi_________, po cijeni i ostvaruje__________ od
_________:
a) 8; 350; gubitak; 100 b) 8; 350; gubitak; 800 c) 8; 350;
dobitak; 100 d) 8; 350; dobitak; 800
-
Mikroekonomija
63
17. Proizvođačev probitak je:
a) ekonomski profit uvećan za FC b) ekonomski profit umanjen za
FC c) ekonomski profit uvećan za VC d) ekonomski profit umanjen za
VC
18. U slučajevima kada je cijena između AVC I ATC, za poduzeće
na tržištu savršene konkurencije najbolje je da:
a) poveća cijenu b) smanji količinu proizvodnje c) smanji cijenu
i tako poveća prihode d) zatvori poduzeće e) nastavi s proizvodnjom
uz istodobnu razradu plana napuštanja industrije
19. Ispravno objašnjenje krivulje ponude na tržištu savršene
konkurencije je: «Kratkoročna krivulja ponude poduzeća predstavlja
dio:
a) AVC koji leži iznad MC b) ATC koji leži iznad MC c) MC koji
leži iznad AVC d) MC koji leži iznad ATC
20. Na savršeno konkurentnom tržištu firma ima U oblik funkcije
graničnih troškova što znači:
a) kratkoročna ponuda ima također U oblik b) kratkoročna ponuda
je padajući dio krivulje MC c) kratkoročna ponuda je rastući dio MC
d) kratkoročna ponuda je rastući dio krivulje MC koji leži iznad
krivulje kratkoročnih prosječnih
varijabilnih troškova
e) kratkoročna ponuda je rastući dio krivulje MC koji leži iznad
krivulje kratkoročnih prosječnih ukupnih troškova
21. Na savršeno konkurentnom tržištu firma neće prestati
proizvoditi ako:
a) proizvodi na padajućem dijelu krivulje AVC b) proizvodi u
minimumu krivulje AVC c) proizvodi na rastućem dijelu krivulje AVC
d) se nalazi na bilo kojoj točci krivulje AVC
22. Pri cijeni od 5 kn na savršeno konkurentskom tržištu firma
ne proizvodi u kratkom roku. Međutim, kada cijena naraste na 10 kn
firma proizvodi 100 tona nekog proizvoda. Odasvde možemo
zaključiti
da:
a) krivulja MC je ravna b) MC proizvodnje nikada neće pasti
ispod 5 kn c) AC proizvodnje su manji od 10 kn d) Minimalna
vrijednost AVC je između 5 i 10 kn
-
Mikroekonomija
64
II. skupina zadataka
1. Dugoročno sva poduzeća na tržištu savršene konkurencije
ostvaruju ekonomnski profit jednak nuli. T/N
2. Proizvođačev probitak i ekonomski profit su jedno te isto.
T/N
3. Poduzeće na tržištu savršene konkurencije proizvodi i prodaje
400 jedinica outputa po cijeni od 14 kn. ATC su 9,98, a kada bi
proizvodnju povećao na 402 proizvod, ATC bi porasli na 10kn.
Poduzeće
je u svojoj točci optimalne proizvodnje.
4. Ukoliko je zadana funkcija MC, MC = 6Q i poduzeće na tržištu
savršene konkurencije maksimizira svoj profit pri Q=24, onda će
svoje proizvode prodavati po 12,00 kuna.
5. Poduzeće sa slike nije kratkoročnoj ravnoteži!
6. Poduzeća ulaze u industriju iako znaju da će u dugom roku
ostvarivati ekonomski profit jednak nuli.
-
Mikroekonomija
65
III. skupina zadataka
1.
Q TC MC FC AC TR AR MR
0 25
1 35
2 30