-
I1. NAZIV I PREDMET UVODA U PRAVORanije su postojali, a i danas
se upotrebljavaju razni nazivi. Danas se kod nas ne upotrebljava
termin Enciklopedija, ve Uvod u pravo i Uvod u pravne nauke. Pored
ovih, ponekad se koriste i drugi termini, kao npr. Osnovni pojmovi
o dravi i pravu. Pravo je usko povezano sa dravom. Ne moe se
govoriti i izuavati pravo, a da se drava odvoji ili apstrahuje.
Kada i dolazi do odvajanja drave i prava, to je vie da bi se
izvesni elementi u ovim pojavama dublje prouili ili razradili. U
Uvodu u pravo izuavaju se drava i pravo u cjelini. Daju se opti
pojmovi i veze u oblasti drave i prava, objanjavaju se najvaniji i
opti problemi. Uvod u pravo ima opti karakter. Kada uzmrmo u obzir
naziv Uvod u pravne nauke, tu predmet predstavlja pravna nauka, a
kada uzmenmo naziv Uvod u pravo mnogo jasnije i tanije ukazuje na
osnovnu materiju prouavanja-pravo, bez obzira na pravne nauke,
njihovu razvijenost, vrstu i razvoj.2. NASTANAK I RAZVOJ UVODA U
PRAVOUvod u pravo se dosta kasno pojavilo kao zasebna disciplina sa
odreenim predmetom i cjelinom. Prije uvoda u pravo formirale su se
mnoge pravne nauke i ak dostigle veliki stepen razvoja. Tako smo
imali graansko prava, krivino pravo i dr. U Rimu se razvila posebna
pravna disciplina Institutions koja je sluila kao uvod u pravne
nauke, a koja je sadrla uglavnom pojmove graanskog prava. Iz tog
vremena poznata he knjiga uvenog pravnika Gajusa pod nazivom
Institutiones. Isto tako poznat je Institutiones, teoretski uvod u
Corpus iuris civilis cara Justinijana. Moe se rei da ovi radovi
prestavljaju prve osnove Uvoda u pravo. U 13 vijeku tek popinje
ponovni razvoj pravne nauke sa privrednim razvojem naroito u
gradovima sjeverne Italije. U prouavanju drave i prava naroito je
vaan razvoj drutva i drave u 17 i 18 bvijeku. U 19 i 20 vijeku
teoretsko prouavanje drave i prava se sve vie razvija sa razvojem
kapitalizma i drave. Kod nas se poslije II svjetskog rata iz
Teorije drave i prava razvija zasebna nastana disciplina-Uvod u
pravo. 3. INSTITUCIJE I UVOD U PRAVOU rimskom pravu institucije su
sadrale osnovne pojmove preteno graanskog prava i tako bile uvod u
graansko pravo. Poznate su Institucije kao uvod u Corpus iuris
civilis cara Justinijana, koji sadri osnovne pojmove prava Corpus
iuris civilis. Danas se materija graanskog prava tako razvila da
svaki njen deo predstavlja posebnu naunu disciplinu, a izvesni
delovi nisu vie u domenu graanskogprava, ve javnog prava. Uvod u
pravo od svih ovid djelova Institucija ima najvie dodirnih taaka sa
uvodnim dijelom. Rije institucije prevodi se razliito. Neki je
prevode kao uputstvo, a neki kao udbenik. U rimskom pravu uvene su
2 institucije Gajeva i Justinijanova. Justinijanova je bila opta,
teoretski uvod u Justinijanov zbornik, Corpuc iuris civilis, vezan
za kodeks graanskog prava. Gajeve institucije su pak bile udbenik
koji je bio predmet prouavanja prava i izvor klasinog rimskog
prava. Gajeve institucije imaju 4 dijela: uvod posveen pravu, prvi
dio koji se odnosi na lica, drugi i trei koji sadre pravo koje se
odnosi na stvari i etvrti koji se odnosi na postpak. Gaj vri
klasifikaciju izvora prava. Izlae iz kojih akata se sastoji pravo
rimskog naroda, kao to su zakoni, plebiscit, itd, a isto tako daje
i pojmove tih akata. Sve je to karakteristino i ini temelj za
prouavanje ne samo rimskog prvava, nego i prava uopte, teorije
prava.4. ODNOS UVODA U PRAVO I DRUGIH PRAVNIH I DRUTENIH NAUKAOdnos
izmeu ovih nauka je uzajam. Uvod u pravo u svojim izuavanjima
oslanja se na druge pravne i drutvene nauke. Uvod u pravo je u
tjesnon vezi naroito sa drutvenim naukama koje prouavaju, sem drave
i prava, i druge drutvene pojave kao to su: sociologija, ekonomske
i politike nauke. Uvod u pravo utie pravne, naroito konkretne i
pozitivne nauke. S obzir na svoj predmet i odnose prema drugim
pravnim naukama, Uvod u pravo je uvodna, opta i osnovna nauka. U
uvodu u pravo imamo one pojmove i znakove koji predstavljaju uvod
za dalja izuavanja u svim drugim naukama. Bez Uvoda u prvao nemogue
je shvatiti dravo i pravo. Uvod u pravo, oslanjajui se ne samo na
norme, ve i na teorijsko sagledavanje materije, uz pomo sociolokih,
ekonomskih i politikih nauka, prua ire mogunosti sagledavanja drave
i prva kao optih kategorija, to i na odreeni nain obogauje
pozitivne i konkretne pravne nauke.PRAVO5. POJAM METODA UVODA U
PRAVOMetod je sastavni dio nauke. Od kakvog je znaaja metod za
nauku vidi se i po tome da postoje i posebne discipline koje
prouavaju detaljno metodologiju pojedinih nauka. Tenja svake nauke
pa i pravne je da postigne istinu o pojavama koje ispituje. Taj
posao je vrlo sloen, dug i teak, ali i neminovan za nauku. Nauka ne
bi bila nauka ako bi drugaije pristupila svom poslu. U tom procesu
naunog saznanja moramo traiti najbolje,najprikladnije i
najispravnije puteve,sredstva naine odgovarajui metod koji e nas
dovesti do ispravnog rezultata. Treba izabrati pravilan metod. Samo
on moe odgovarati pravnoj nauci. Tako metod uslovljava nauku i
praticipira u nauni rezultat. Metod i nauka postaju tijesno i
neraskidivo povezani. Metod ne moe biti sam sebi svrha ve sredstvo,
put za naunu istinu. U sutini promjena i kretanja drutvenih pojava,
drave i prava lei kretanje nauke. To jedinstvo predstavlja osnovnu
saznanja drave i prava i dalje akcije i razvoja. U toj sloenosti
prouavanja i saznanja mogui su i razni metodi. Da bi se neka pojava
prouila mogue je upotrijebiti i vie metoda da bi se dolo do
rezultata .Potrebo je koristiti razliite metode da bi smo bolje
prouili dravu i pravo i njihove elemente.6. VRSTE METODA UVODA U
PRAVO
1
-
Opti metod je onaj metod koji ima opte naine i zakone
posmatranja pojava i polazi od odreenih naunih postavki i gledita
na pojave. Takvih metoda ima vie,
metafiziki,spekulativni,sholastiki, dijalektiki itd. Ovi metodi su
vezani i za odreeni pogled na svijet, odealistiki, materijalistiki
itd. Svaka nauka ima svoj specifian metod, a kod prava to je pravni
metod. Pravne nauke pored opteg i pravnog metoda takoe koriste i
socioloki, istoriski, komparativni i dr. metode.Pravni metod je
poseban metod izuavanja pravnih nauka . Ovaj metod izuava dravu i
pravo putem pravnih normi. Ovaj metod tumai norme i to onakve kakve
su, normu kao dogmu, pa se i sam metod naziva normativni i
dogmatski metod. Pravne norme i njihova sreenost pokazuju odreenu
loginost, pa se taj metod naziva logikim metodom. Bitno je uoiti
razliku izmeu normativnog i dogmatskog metoda.a) Dogmatski metod
njime se utvruje ta svaka pravna jedinica i pravna norma stvarno
znae, kakvo ponaanje zahtjeva pravo od pravnih subjekata. Prva
njegova crta je prouavanje prava izolovanjem od okruenja
tj.odvajanje prava od politike drutvenih kretanja i ekonomskih
zbivanja. Ovaj metod posmatra pravo kao dogmu. Dogmatski metod
obino prati logika prava sa odgovarajuim osnovnim metodama
lingvistike Ovaj metod istie naelo zakonitosti i naelo istine
autoriteta. Dogmatski metod se u pravnoj praksi koristi prilikom
stvaranja i primjene pravnih akata uz pretpostavku da treba
poznavati pravne akte i ponaati se u skladu sa njima. Dogmatski
metod utvruje znaenje prava.b)Normativni metod je blizak
dogmatskom. Normativni metod posmatra pravo kao cjelovi normativni
sistem s odreenom funkcijom. Normativni metod ostvarenje drutvene
funkcije prava. Normativni metod se bavi krupnijim pravnim
jedinicama. Ovim metodom se utvruje da se svaka norma sastoji iz
dispozicije i sankcije i da se ovim povezanou odreuje njena
realizacija. Normativnim metodom, dakle utvrujemo iz ega se pravo
sastoji i kako funkcionie. Ova anatomija i fiziologija prava nam
omoguava prilagoavanje strukture funkciji, omoguava kako utvrditi
iz ega se sastoji pravo, da bi bolje funkcionisalo.Asioloki metod
Ovim metodom ocjenjujemo, vrednujemo pravne norme,pravne odnose i
pravni poredak u cijelini. Ovaj metod ima i drugi naziv: metod
vrednovanja. Njime se presuuje kako bi trebalo da bude pravo, a ne
kakvo pravo jeste. Vrednovanje se vri na osnovu odreenih
kriterijuma i principa, a oni zavise od politiko ideolokog sistema
koji vlada u odreenoj zemlji. Ovim metodom se ocjenjuju a) itav
pravni poredak i njegovi dijelovi, te predlau odgovarajue promjene;
b)pravna nauka, pravno obrazovanje, pravna metodologija, posebno
pravne tehnike i nain rada pravnika s kritikom postojeeg o
predlogom budueg stanja i razvoja. U normativnoj djelatnosti njime
se ocjenjuje da li neke drutvene odnose treba nominirati i kako;
tehnika rjeenja u pravnom norminiranju, kao i radnje koje e se
kvalifikovati kao delikti i sankcije. Aksioloki metod koriste
advokati, graani u podnescima, ali i sudije slubenici upravnih
organa pri donoenju konkretnih akata. Sledi zakljuak da je
aksioloki metod vrlo znaajan u pravu i to pri stvaranju prava,
posebno u oblasti pravne tehnike i kritici postojeeg prava s
nuenjem novog.Socioloki metod Socioloki metod, koji je poseban
metod za Sociologiju, objanjava drutvene faktore nastanka i razvoja
pojava te i drave i prava. Sociolokim metodom obogaujemo znanja od
kojih ne moemo doi pravnim metodom.Istoriski metod Ovim metodom se
pojave posmatraju u kretanju, u njihovom nastajanu, razvijanju i
nestajanju. Istorisko pravni metod je sloen metod i u okviru njega
se javlja i dogmatsko normativni metod, socioloki, pa i ostali
osnovni pravni metodi. Ta simbioza istorisko pravnog i ostalih
metoda govori jasno da su ova dva metoda nesamostalna i da se
javljaju udrueni sa drugim metodama.Komparativni metoda
Komparativni ili usporedni metoda prouava pojave usporeujui ih sa
drugim slinim ili suprotnim. Ovaj metod potie iz antike grke. Njime
utvrujemo slinost, ali i razliitost pri regulisanju istih pitanja u
razliitim pravnim sistemima. Lingvistiki metod Pravni teoretiar
Jering je istakao da pravnik treba misliti kao filozof a govoriti
kao seljak. Lingvistiki metod je jako vezan za logiki, toliko da se
gotovo redovno javljaju zajedno. On se javlja u dvostrukoj
funkciji, prva je da opisivanje, ona objanjava kakav je jezik u
pravu, a druga objanjava kakav jezik treba da bude u pravu. Pravni
jezik nema svoju gramatiku, ni svoju morfologiju, ali je po svojoj
sintaski , sematici i stilistici drugaiji od narodnog jezika.Pravne
tehnike su skup radnji i instrumenata kojima se stvara i
primjenjuje pravo.7. DRAVA , PRAVO I PRAVNE NAUKEPravna nauka ima
za svoj predmet pravo, a ono je u tijesnoj vezi sa dravom. Uloga
prava proizlazi iz samog drutva i drave, njihova snaga i razvoj,
ali ulogu prava treba traiti i u samom pravu, njegovoj sutini i
uticaju na drutvo i dravu. Pravo je povezano sa dravom. To su dve
pojave koje se teko mogu zamisliti odvojeno. U svom poetnom
stadijumu kada se drava pojavila i imala manji broj poslova i
oblasti uticanja i reguliranja, sa vrlo malim brojem pravnih normi,
bila je predmet velikog izuavanja. U starom vijeku, drava i pravo
se izuavaju sa filozifskog gledita kao i mnoge druge pojave. Danas
dravu i pravo prouavaju sve drutvene nauke i svaka vri izuavanja sa
svog aspekta. Pravne nauke ne izuavaju dravu i pravo na isti nain i
u istom obliku .Drava i pravo utiu na razvoj pravne nauke, pravna
nauka utie na razvoj drave i
2
-
prava. Taj odnos stvara vrlo sloene uticaje i jedne i druge
strane. Neophodno je da se drava i pravo stvaraju pod uticajem
pravne nauke, a i drugih nauka, naroito sociologije, ekonomskih i
politikih nauka. Pravo i drava moraju biti izraz stvarnosti,
postojeih drutvenih odnosa svojim normama moraju dalje razvijati te
odnose u odreenom pravcu ,radi postizanja odreenih drutvenih
ciljeva. Prema tome, pravo i dravu treba stvarati i ostvarivati uz
pomo pravne nauke ali i uz dobro poznavanje drutva i njegovog
kretanja i politikih uslova ,snaga ciljeva na osnovu znanja koja
daju socioloke, ekonomske i politike nauke. Na ovakav nain razvie
se drava i pravo i imati veu ulogu i uticaj na drutvo. Nauka je
pretea pojava, ukazuje na to kako e se pojave razvijati. 8. PRAVNE
NAUKE I NJIHOVA PODJELAZajedniko za sve pravne nauke je da izuavaju
dravu i pravo. U pravnim naukama se izuavaju pravne norme, koje
reguliu odgovarajue drutvene odnose. A pravne norme ustvari ine
pravo. Pod pravnim naukama podrazumjevamo cjelokupnu nauku o dravi
i pravu, sve pravne nauke koje na razliite naine izuavaju dravu i
pravo. Pravne nauke su drutvene nauke. Najvanija, osnovna podjela
pravnih nauka se vri prema predmetu i nainu izuavanja drave i
prava, tako imamo sledee pravne nauke:a) Istorijsko pravne ove
nauke izuavaju dravu i pravo kakve su nekad bile, u istoriskom
razvoju. U tome se mogu prouavati istoriski razvoj drave i prava
uopte ili istorija odreene, konkretne, drave i prava. Tako,
istorisko pravne nauke mogu prouavati odreenu dravu i pravo
prolosti (primjer Rimasko pravo)b)Pozitivno pravne ove nauke
izuavaju dananju dravu i pravo, kakva je danas drava i pravo. To je
vaee pravo, pravo koje je na snazi pozitivno pravoc)Konkretno
pravne ove nauke izuavaju odreenu konkretnu dravu i pravo ili
njegove pojedine djelove. d)Apstraktne, teorijsko pravne nauke
prouavaju dravu i pravo apstraktno uopte. Ovakva teorijska
izuavanja u pravu nazivaju se teorija prava. 9. JURISPRUDENCIJA,
TEORIJA PRAVA I FILOZOFIJA PRAVATermin jurisprudencija je u najirem
smislu pravna nauka. To je njegovo etimoloko znaenje koje se najvie
upotrebljava u praksi. Vrlo esto se pored termina jurisprudencije
upotrebljavaju razni termini. Tako tradicionalna jurisprudencija,
moderna jurisprudencija, obina jurisprudencija, voljna
jurisprudencija itd. koji blie objanjavaju razne vrste pravne nauke
i boljeja pojedinih shvatanja ili oblasti pravne nauke. U tjesnoj
vezi sa pravnom naukom je teorija prava i filozofija prava. Teorija
prava izuava pravo u cjelini na nauni nain i u tome nije samo
odreena konkretna nauna disciplina, ve opta teorijska nauka.
Teorija prava u svom izuavanju oslanja se i na praksu: primjenu
prava, naroito na sudsku praksu. Filozofija prava se vie odvaja od
pravne nauke. Filozofiju prava u pravu ne sagledava pravo kao
pravnu normu i pravo kao drutveni fenomen, ve ide dalje i trai
objanjenje u sferi metafizike, trai ostvarenje ak opte pravde,
humanosti i jednakosti. Filozofi su izuavajui filozofski karakter
prava polazio od odreenih teorijskih i naunih objanjenja kao
pravnih normi i od pozitivnog prava. I zbog toga, mada se
filozofija prava odvaja od jurisprudencije, moglo bi se u
jurisprudenciju, shvatajui je u najirem smislu, uvrstiti i
filozogija prava.10. EVOLUCIJAEvolucija predstavlja dugotrajan,
postepen proces promjena u dravi i pravu. Evolutivne promjene su
sitne, male promjene u drutvu, dravi i pravu, koje ne mjenjaju
sutinu, osnovu, bit odreenog drutva, drave i prava. U drutvu, dravi
i pravu postoje mnogobrojne i raznovrsne evolutivne promjene, a
skup tih promjena se zajednikim imenom naziva evolucija. U
evoluciji dolazi samo do odreene korekcije pojedinih sfera
drutvenih odnosa. Promjene mogu biti zakonite i nezakonite. Prva
vrsta je je u skladu sa drutvenim i pravnim normama, druga vrsta je
suprotna ovim. Evolutivne promjene koje su bitne za dravu i pravo
su:1.Reforma. Ova promjena je svakodnevna. Reforme zahvataju gotovo
sve oblasti drutvenog ivota, privredu, kulturu, nauku pa i itavo
drutvo. Reforme mogu biti zakonite ( koje su u skladu sa drutvenim
poretkom) i nezakonite ( suprotne drutvenom poretku) 2.Dravni udar
To je nezakonita promjena kojmo linost ili grupa u vrhovima dravne
hijerarhije vri promjenu u dravi i pravu koja se sastoji u
preuzimanju vlasti. Dravni udar se vri po pravilu nasilinim putem
upotrebom ili pretnjom sile. Dravnim udarom se ne mjenja sutina
drave i prava. Ostaje isti tip drave i prava.3.Pu je nezakonita
promjena koju vri linost ili grupa koji nisu u vrhovima dravne
organizacije . To su sporednije linosti koje preuzimaju vlasti na
nezakonit nain. Pu ne mjenja sutinu drave i prava. Vri se nasilnim
putem.11. REVOLUCIJARevolucija znai konkretnu optedrutvenu,
drastinu promjenu, ne samo dravnog i pravnog poretka. Revolucione
promjene su krupne, kvalitativne promjene. One mjenjaju u sutini
dravu i pravo, mjenjaju se i druge pojave u drutvu ;ideologija,
svjest, politika, moral itd. Nastaje novo drutvo, nova drava i
pravo. Ovih promjena je manje nego evolutivnih. Evolutivne promjene
se svakodnevno deavaju. One se gomilaju sve vie i vie, dovode do
sporova i sukoba i u jednom trenutku dolazi do revolucionih
promjena. Revolucija podrazumjeva radikalan raskid sa prolou,
pratee obiljeje revolucije je i nasilnost. Revolucionarne promjene
su skokovit, kvalitativna prelaz iz jednog drutva,
3
-
drave i prava u drugo. Za ostvarenje revolucije postoje razliita
sredstva i naini. Razumjevanjem sutine revolucije moe se zakljuiti
da se takva promjena moe samo izvriti silom. Izvrenje revolucije i
potpuno osvajanje vlasti u svim oblastima i tenja zbaenih da se
ponovo vrate na vlast, jasno ukazije nunost upotrebe nasilja u
izvrenju revolucionarnih promjena i daljeg uvrivanja revolucije.12.
ULOGA DRAVE U STVARANJU I PRIMJENI PRAVAUloga drave u odnosu na
pravo najbolje se vidi kroz dve oblasti, stvaranje i primjenu
prava, a uloga prava u odnosu na dravu kroz organizaciju i
djelatnost te drave. Uloga drave u stvaranju prava bitna. Drava
donosi pravne akte kojima ureuje odnose u drutvu i dravi. Drava moe
stvoriti pravo, donositi razne pravne akte te stvarati pravne
norme. Tako drava donosi kako opte pravne akte, tako i pojedinane
pravne akte. Pored drave mogu se pojaviti i drugi subjekti koji
stvaraju pravo, i to kako opte tako i pojedinane akte, odnosno,
norme. Pojedinci tako zakljuuju ugovore i donose druge akte. U
dravi imamo i razne organizacije koje donose opte pravne akte.
Ukoliko je u dravi razvijen decentralizam i demokratija, utoliko
ima vie izgleda da e opte pravne akte pored dravnih organa donijeti
i razne organizacije. U pogledu stvaranja prava drava mnoge norme
preuzima iz obiaja i dr. vrsta drutvenih normi i da sankcionisanjem
ini ih pravnim normama. U pogledu primjene prava, uloga drave je
daleko vea nego u stvaranju prava. Drava sankcionie norme, ona im
obezbjeuje primjenu. Prema tome nije kako su stvorene pravne norme
, ve je bitno da ih drava sankcionie, obezbjeuje njihovu primjenu.
Bitno je i to da je drava uvjek u mogunosti da primjeni sankciju i
time obezbjedi primjenu. Dravni organi se moraju ponaati po
dispoziciji mnogih normi. U sluaju povrede dispozicije dolazi do
odgovornosti i ponaanja po sankciji. Graani se moraju pridravati
pravnih normi. To je tenja svakog pravnog poretka.13. ULOGA PRAVA U
ORGANIZOVANJU I FUNKCIONISANJU DRAVEUloga prava u odnosu na dravu
je kroz organizovanje i funkcionisanje drave. Pravo svojim normama
odreuje dravne organe, njihovu nadlenost i odnose. Tako je drava
pravno organizovana. Ona predstavlja pravnu organizaciju. Putem
pravnih normi se obezbjeuje skladnost dravne organizacije. Putem
prava se odreuje i djelatnosti, rad dravnih organa. Pravno
regulisanje drave je od najniih do najviih organa. Najvii dravni
organ je pravno regulisan najviim aktom tj. ustavom. Najvii organ
ipak ima vie slobode za razliku od drugih organa. On moe mjenjati
najvanije akte, ustav, mada po odreenoj proceduri. Kod najvieg
organa vie se pojavljuje politika, a manje pravna ogranienost.
Treba istai da najvii organ, kada donosi prvi ustav, prvi akt o
organizovanju i funkcionisanju dravnog mehanizma, njie nikakvim
pravnim normama ogranien. Tada je on politiki ogranien. Koliko
pravo utie na dravu, koliko su dravni organi vezani za pravne
norme, naroito se primjeuje kada organi primjenjuju pravne norme u
spornim sluajevima, kada se ceni ustavnost i zakonitost. Tada se na
sudu i pred drugim organima vrlo konkretno primjenjuju pravne
norme, dravni organi zasnivaju svoj rad na njima i donose pravne
akte u kojima se vidno istie uticaj prava na dravu. Pravnim normama
vezani su, kako dravni organi tako i drugi subjekti i graani.14.
NAELO HIJERARHIJE U DRAVI I PRAVUOdnos izmeu drave i prava
manifestuje se i u jednom od osnovnih principa organizacije i rada
drave principu hijerarhije. To je odreeni red, skladnost odnosa
niih i viih organa po kome su vii nadreeni niim,a ovi podreeni
viim. U dravi je najkarakteristiniji monopol fizike sile, dravna
vlast. Hijerarhiski odnos se isto pojavljuje i u pravu. Tako se na
vrhu nalazi ustav, pa zakon i sve nie do akata najnieg organa. Svi
akti moraju biti saglasni, nii, da ne proturjee viim. Taj odnos
saglasnosti, zavisnosti niih viim aktima, naziva se hijerarhija u
pravu. Ustav donosi najvii organ u dravi. Vii je akt akt vieg
dravnog organa, a nii nieg. Hijerarhija dravnih organa odgovara
hijerarhiji pravnih akata. Ostvarenje hijerarhije u dravnoj
organizaciji i pravu je ustvari ostvarenje zadatka i cilja,
zakonitosti i efikasnosti pravnog poretka. Jedan organ moe donositi
i vie akata, akta sa razliitom snagom. Najvii zakonodavni organ,
pored ustava donosi zakone i druge akte. Ovi akti su vii u odnosu
na akte niih organa. U tim aktima je uvjek vanija osnovna materija,
osnovni drutveni odnosi regulisani su na veem stepenu optosti.
Odnos izmeu akata regulie se po materiji i po formi akta. Kako
pravne norme i akte mogu stvarati i nedravni subjekti, tako se i
kod ovih akata pojavljuje odreena zavisnost, hijerarhija u odnosu
na kate dravnih organa. Ovo obezbjeuje zakonitost pravnog poretka.
15. IME DRAVEU teoriji drave i prava ne postoji potpuna saglasnost
oko pitanja vremenskog postojanja drave, odnosno da li svi
organizacioni oblici povezivanja meu ljudima kroz razliite peiode
razvoja drutva zasluuju da budu nazvani imenom drave.
16. SHVATANJA O NASTANKU I RAZVOJU DRAVE
Drava se pojavljuje u odnosu prema drugim drutvenim
organizacijama sa posebnim znaenjem i ulogom u drutvu. Drava
postaje organizacija bez koje ovjek ne moe. Opte obiljeje polisa ,
kao grada- drave je njegova samovoljnost. Drava je nastala u
razvoju drutva u jednom odreenom momentu nenog razvoja kada su se
desili odreeni uslovi. Postoji vie teorija koje objanjavaju
nastanak drave:
4
-
a)Patrijarhalna teorija - istie objektivne drutvene uslove
nastanka drave. Po ovoj teoriji drava je nastala namnoavanjem
stanovnitva i grananjem prvobitne patrijarhalne porodice u pleme
itdb)Psiholoka teorija istie da su uzroci nastanka drave psihike
prirode. c)Ugovorna teorija istie da je drava nastala ugovorom koji
su stvorili ljudi i time zatitili svoja prirodna prava;d)Teoriji
sile istie da je drava nastala pod uticajem sile tako to je jedna
drutvena zajednica podbijedila drugu i stvorila dravnu vlast. e)
Organska teorija sitie slinost drave kao organizma i prirodnog
biolokog, ljudskog organizma. Teorije o dravi kao ideji, polazei od
idealistikog shvatanja, istiu da sutina drave ne lei u realnom ve u
ideji, to postoji nezavisno od nerealnih. Normativistike teorije
istiu dravu kao pravnu pojavu, pravni momenat je bitan i samo njime
se objanjava drava. Bioloke teorije istiu da je drava ivi organizam
i da za njega vae isti zakoni nastanka i razvitka, kao i za svaki
individualni organizam. Socioloke teorije su u objanjenju drave
istakle drutveni faktor i sukobe u drutvu.17. FUNKCIJA
DRAVEUtvrivanje funkcija drave istovremeno predstavlja i odreivanje
njenih granica i smetanje u realne, razumne, logike okvire,
primerene potrebama normalnog razvoja pojednica i ljudske
zajednice. Pri tome se prvenstveno misli na odnos ljudskih sloboda
i prava i funkcije drave. Drava moe vriti zadatke i poslove u
raznim oblasitma : obrazovanju, kulturi, nauci, zdravstvu i dr.
djelatnostima, ali se takoe mnogi poslovi u ovim oblastima mogu
obavljati i bez drave, tj. drava nije nuna.18. DRAVA KAO DRUTVENA
ORGANIZACIJA I DRUTVENA ZAJEDNICADrava se uglavnom posmatra kao
drutvena organizacija. Drava se najvie vidi kao skup mnogobrojnih i
raznovrsnih organa koji donose razne akte, dolaze u neposredan
kontakt sa graanima i primjenjuju vlast, silu u primjeni svojih
akata. To je spoljanjost drave koja se jasno i uoljivo manifestuje.
Drava se manifestuje i kao drutvena zajednica, kao zajednica ljudi
povezanih izvjesnim ekonomskim i duhovnim vezama. Drava nije pojava
koja se javlja sa jednom generacijom, ve od momenta nastanka
postoji stalno kao drutvena kategorija koja menja organizaciju,
norme, sisteme, ali ostaje kao drava. Ona se uvijek ispoljava
najvie u drutvu kao odreena organizacija koja primjenjuje silu,
vlast i zato, kako smo naprijed istakli, shvata u globalnom drutvu,
drutvenih pojava, kao drutvena organizacija. Drava, s obzirom na
svoj nastanak i prganizaciju stvara odreeni dravni i drutveni
poredak koji nije svima po volji, ali svojom silom taj poredak
obezbjeuje. Drava stvara svoje norme pravo. Pravo mogu stvarai i
drugi subjekti, pa i privatna lica, ali to obezbjeuje drava svojim
normama i svojim dravnim aparatom obezbjeuje njegovu primjenu.19.
POJAM DRAVEa) Drava je drutvena pojava nastala u drutvu u jednom
dugom i vrlo sloenom drutvenom procesu koji nije jedinstven kod
svake konkretne drave., ali da se u tom procesu kod drave uopte
mogu nai izvjesni uzroci koji su bili preteni u njenom nastanku;b)
Drava raspolae najveom silom, monopolom fizike sile, za razliku od
drugih organizacija.c) Drava stvara pravo radi regulisanja i
odravanja dravnog i drutvenog poretka.Na osnovu navedenog smatramo
da bi pojam drave u njairem smislu bio sledei: Drava je drutvena
organizacija koja raspolae monopolom fizike sile radi ouvanja svog
dravno pravnog poretka i ostvarenja vrijednosti i cilja tog
poretka. 20. TERITORIJA KAO ELEMENAT DRAVEDrava je teritorijalna
organizacija, ona je teritorijalna jedinica koja vri vlast nad
ljudima odreene teritorije. Drava je odreena teritorijom.
Teritorijalnost drave je odreena teritorijom na kojoj drava vri
svju vlast, a ta teritorijalnost obezbjeuje sigurnost i bezbjednost
graana. Teritoriju drave ini pre svega deo zemljine povrine koji je
obiljeen odrenim granicama. Pored zemljine i morske povrine,
teritorija drave obuhvata i vazduni i bezvazduni prostor iznad
dravne teritorije. Teritoriju drave ini i deo zemljita ispod
zemljine povrine, zemljina utroba. Na svojoj teritoriji drava ima
najveu vlast nad graanima za razliku od drugih drutvenih
organizacija i zajednica. Drava na svojoj teritoriji vri vlast nad
svim licima koja se nalaze na teritoriji. Nad tim licima drava
primljenjuje svoje pravne norme i za njihovo nepotovanje
odgovarajue sankcije. Izvjesne pravne norme se ne vre nad strancima
licima koja nemaju dravljanstvo drave u kojoj se nalaze. Izuzimaju
se i lica koja vre slubene, diplomatske poslove za drugu dravu,
efovi stranih drava, strani diplomati,lanovi stranih misija,
delegacija i sl. U sluaju da ta lica ne potoju norme drave u kojoj
se lica nalaze, drava im moe uskratiti povjerenje i udaljiti ih,
protjerati. Takva lica su nepoeljna za dravu u kojoj se nalaze (
persona non grata). Princip po kome su odreena lica izuzeta od
potpune vlasti drave u kojoj se nalaze naziva se
exteritorijalnost.Teritorija je bitan element za vrenje dravne
vlasti nad ljudima. 21. VLAST KAO ELEMENAT DRAVEVlast je najvanije
i najizrazitije obiljeje drave. Vlast je ustvari onos izmeu dva
5
-
subjekta, dve strane na kojima mogu biti i vie lica, u kome
jedna strana, jedan subjek nareuje, a druga strane drugi subjek
slua. To je odnos nadreenosti i podreenosti, izvjestan stepen
pokornosti. Ono to je bitno u vrenju dravne vlasti je da drava
raspolae najjaom silom, monopolom fizike sile koju moe upotrijebiti
i natjerati graane na potovanje i pokornost onda kad je potrebno,
tj. kad graani ne potoju pravo. Vlast se manifestuje u donoenju
pravila ponaanja po kojima se ljudi moraju ponaati i obezbjeivati
primjene tih prava putem prinudnih mjera. Tako se dravna vlast
sastoji u donoenju pravnih normi i u obezbjeenju njihove primjene
od strane graana putem dravne vlasti. U sluaju povrede tih normi
drava moe prema svakom pojedincu, grupi, ogranizaciji ili zajednici
na svojoj teritoriji upotrijebiti i najjae sredstvo i nain u
ostvarenju vlasti, monopol fizike sile. Da bi se pojmovno odredila
dravna vlast, treba distancirati je od onih pojmova koji su po svom
znaenju, u njenoj neposrednoj blizini. A to su mo, sila i autoritet
dravne vlasti.Mo je psiholoki pojam kojim se obiljeava sposobnost
ovladavanja i upravljanja dogaajima i ljudima. Nju moemo razdjeliti
na mo pojedinca i mo kolektiva. Osim ove podjele, moe jo biti i
politika, ekonomska, duhovna, pravna mo. Autoritet najee
podrazumjeva ugled, potovanje, vjeru, povjerenje, dostojanstvo; kao
predstavu, sliku koju drugi imaju o odreenoj linosti. Osim
autroiteta pojedinca, on moe biti i autoritet institucija. Za nas
je najbitniji autoritet dravne vlasti. Postojanje dravne vlasti je
uslovljenjo autoritetom tj. legitimnim uvjerenjem stanovnitva u
opravdanost dravne vlasti. Sutina moi drave je njena sila, koja je
monopolisanan tako da se dravna bez autoriteta svodi na silu.
Nelegitimna sila bez autoriteta jednaka je nasilju. Dravna vlast je
pozvana da primjeni fiziku silu , kako bi eleminisala mo sile
razbojnicima i zaustavila nasilje. Ali drava to ini jer posjeduje
autoritet, a njena sila je nuna i zasnovanan na objektivnim pravnim
pravilima. Bitan element za pravilno razumjevanje dravne vlasti je
pravo; pravni element kao neizostavni deo autoriteta dravne vlasti
koji izdvaja ovu vrstu autoriteta koji pripada dravi u odnosu na
sve druge autoritete.22. TEORISKA SHVATANJA O SUVERENOSTISuverenost
je jedna od najsloenijih i po sadraju, najbogatijih teorisko
pravnih kategorija. Istraivati suverenost, znai otkrivati sutinu
drave i njenog centralnog elementa vlasti. Suverenitet, kao i
drava, nije nita drugo do centar pravnog ureenja. Suverenost se
javila dosta kasno i vezuje se za ime francuskog teoretiara an
Bodena, ijom pojavom nastaje odluan trenutak u nastanku moderne
drave sa svim bitnim i prateim obiljejima. Bodenova definicija
suverenosti najvie, apsulutne i trajne vlasti nad graanima i
podanicima drave, je imala izuzetan znaaj u procesu formiranja i
uobliavanja posebnih i nezavisnih drava. Boden je svojom teorijom
imao za cilj razobliavanje i osporavanje feudalno pravne doktrine o
dravi i pravu. Tomas Hobs ne ini razliku na formi drave i formu
vladavine, ve ih prihvata kao odvojene i nezavisne organizacije.. .
Rusoova politika teorija o narodu kao nosiocu suverene vlasti je
okosnica koja e kasnije posluiti u modernim dravama za sticanje
svojstva legitimnosti dravne vlasti putem potih izbora. Polayna
osnova razrjeenja teoriskog problema suverenosti predstavlja
drutveni ugovor. Moderni razvoj teorije suverenosti odbacuje ideje
o apsolutnoj dravnoj vlasti. S. Jovanovi suverenost posmatra,
polazei od pretpostavke apsolutizacije ovog pojma. On uoava
nevezanost suverene vlasti zakonima, u prirodi pojma suverenosti. .
Tasi pristupa suverenosti realistino, uvaavajui stanje meunarodnih
odnosa u vremenu u kojem je djelovao. M. Milovanovi smatra da
sutinu suverenosti sa meunarodnog aspekta treba potraiti u
unutranjij organizaciji drave i njenim spoljnim odnosima. Ovaj
autor istie mogunost gradacije dravnog suvereniteta, tako da
postoje suverene i polusuverene drave. Sveobuhvatnost pojma
suverenosti podrazumjeva uvaavanje postojanja razlike izmeu dravne,
nacionalne i narodne suverenosti.
23. DRAVNA SUVERENOST
Za dravu se vezuje suverenost kao kvalitet i obiljeje. Najvii
organ u dravi se naziva suvereni organ. Porijeklo termina
suverenost potie od latinske rijei supernatus to znai vii, a
kasnije je dobio obiljeje vii. Subjekat koji je suveren ima najjau
vlast, samostalan je i nezavisan.Ostali su mu potinjeni i zavisni.
Suverenost drave se manifestuje u tome da na svojoj teritoriji
drava moe vriti vlast neogranieno, da je ta vlast najjaa od svih
vlasti raznih organizacija i zajednica. Suverenost drave dalje se
izraava u nezavisnosti i samostalnosti dravne vlasti od svakog
stranog mjeanja. Odnosi izmeu drava se odreuju ugovorima i drugim
aktima koje sklapaju same drave. One prihvataju odreene meunarodne
organizacije i to sve pokazuje suverenost drave. Dravna suverenost
je faktika kategorije, ali je drava vezana pravom, te je ne moemo
odvojiti od prava, pa tako se i govori o pravnoj suverenosti. Drava
je suverena sve dotle dok moe da vri dravnu vlast sa njenim
karakteristikama u odnosu na faktore, subjekte unutar drave i
spolja, van nje. Dok drava raspolae monopolom fizike sile da bi
mogla da vri svoju vlast drava je suverena. Iz ovog proizilazi da
se suverenost vezuje prvenstveno za dravu te se govori o dravnoj
suverenosti. Dravna suverenost se manifestuje i u odnosu velikih i
malih drava, kao i u meunarodnim organizacijama. Dravna suverenost
ipak i pored svega nije neograniena i sa onim obiljejima kakva
su
6
-
joj data u teoriji i u samom znaenju rijei i pojma
suverenost.
24. NARODNA I NACIONALNA SUVERENOST
Pojam narodne suverenosti je nastao u borbi protiv apsolutizma i
odnosi se na vladavinu naroda, na injenicu da je narod subjekat
vrenja vlasti, narod shvaen kao skup graana. Nacionalna suverenost
ima svoje potpuno opravdanje, ukoliko se pod time podrazumjeva
suverenost nacije u odnosu na druge nacije, u odnosu na drugu dravu
i sl. Tako shvaena, nacionalna suverenost je osnov prava nacije na
samoopredjeljenje. Demokratija i suverenost naroda predstavljaju
lice i nalije iste koncepcije, jer demokratija podrazumjeva da
vlast pripada narodu, to znai da suverenost pripada narodu, jer on
vri vlast. 25. STANOVNITVO KAO ELEMENAT DRAVEDravljani i stranci
ine stanovnitvo drave. Skup odreenih odnosa izmeu dravljana i drave
naziva se dravljanstvo. U prostom znaenju dravljanstvo je
pripadanje ovjeka odreenoj dravi. Dravljanstvo je pravna veza izmeu
drave i dravljanina. Drava ima odreenih prava i dunosti prema
dravljanima. Drava je duna da graanima obezbjedi sigurnost,
bezbjednost i odreene uslove za ivot i razvoj. Dravljanin s druge
strane mora vriti odreene dunosti prema dravi( odbrana, plaanje
poreza isl.). Dravljanin ima i odreena prava ( da trai zatitu isl.)
Dravljanstvo se stvara na odreene naine. Postoje tri osnovna naela
po kojim se stie dravljanstvo: 1. naelo krvne veze ili porijekla
(ius sangninis), naelo podruja, teritorije (ius soli) i naelo
prebivalita (ius domicili). Po prvom djete stie dravljanstvo svojih
roditelja, bez obzira gdje se rodi i gdje ono ili roditelji ive. Po
drugom djete stie dravljanstvo na teritoriji gdje se rodilo. Tako
djete stie dravljanstvo ako su roditelji nepoznati ili bez
dravljanstva. Po treem lice stie dravljanstvo drave gdje prebiva.
Tako se moe stei dravljanstvo naturalizacijom. Dravljanstvo je
trajna veza izmeu drave i dravljanina, jednom steeno dravljanstvo
stalno postoji i njega se ne moe odrei ni jedna niti druga strana.
Postoje i momenti kada dolazi do gubitka dravljanstva. Drava
postavlja tano odreene uslove pod kojima se moe rakinuti taj odnos
drave i dravljanina. Drave razliito primjenjuju naela sticanja i
gubitka dravljanstva. Pa se tako mogu pojaviti lica koja imaju dva
ili vie dravljanstava ( bipatridi ili polipatridi) ili pak lica bez
dravljanstva (apatridi). Drava je obavezna da zatiti svog
dravljanina kada je u drugoj dravi. Stranici su lica koja ive na
teritoriji drave ije dravljanstvo nemaju. Stranci su duni da potuju
vlast drave u kojoj se nalaze i imaju izvjesna prava. Drava prema
stranci ne moe vriti otpunu vlast. Strana drava moe intervenisati i
tititi svog dravljanina. Pored ove dve grupacije dravljana i
stranaca, u dravi postoji i trea grupacija, a to su diplomatski
predstvanici i lica koja uivaju ovaj status ( lanovi ambasada,
diplomatskog poslanstva, konzulata, lanovi meunarodnih organizacija
itd). Ova lica uivaju odreeni imunitet i nad njima drava u kojoj se
nalaze ne vri vlast. Stanovnitvo je jedan od osnovnih elemenata,
jer drava ne moe postojati bez njega, ne moe vriti vlast ako nema
nad kim da je vri. 26. 26. POJAM DRAVNE ORGANIZACIJE Drava se najee
posmatra kao dravna organizcija. Putem nje drava vri svoju vlast i
najjae se izraava. Drava se manifestuje u akciji svojih organa i tu
se ogleda i predstavlja svu svoju cjelinu i specifinost koja ostaje
upeatljiva svakom pojedincu. Dravna organizacija raspolae monopolom
fizike sile, neogranienom silom radi ostarenja svog dravnog i
pravnog poredka. U tome je najvea razlika izmeu dravnih i drutvenih
organizacija. Za razliku od drugih drutvenih organizacija, dravna
organizacija posjeduje stabilnost, stalnost, kontinuitet, legalno i
legitimno posjedovanje fizikom silom, dominacijom, moi itd. Dravna
organizacija pripada rodu organizovanih drutvenih grupa jer je
odlikuje nekoliko onovnih naela i elemenata na kojima se zasniva
njeno funkcionisanje. U pravu se linou smatra sve ono to je
sposobno da ima svoju volju, a to je naravno ovjek. Fizika lica
dakle nesumnjivo imaju svoju volju koja je pojedinana i osnov za
linu djelatnu aktivnost. Odnos izmeu fizikih lica je komplikovan i
sloen. Sama drava ima dravnu volju koja je skup raznovrsnih
pojednianih volja fizikih lica koja se stvara podsredstvom dravnih
organa. Ona je pravni izraz zajenike svijesti koja se prikplja u
jedan sabirni centar. Zakon i pravo predstvlja pravni izraz
jedinstva dravne volje. Zakonodavni organ predstavlja dravnu volju,
jer je u njemu skoncentrisana kolektivna volja neposredno izabranog
narodnog predstavnitva, a ono je rezultat saglasnosti volje fizikih
lica. Zato i kaemo da je dravna organizacija sastavljena od
odreenih fizikih lica a i dravni organ je sastavljen od fizikih
lica.
27. ELEMENTI DRAVNE ORGANIZACIJE.
Dravnu organizaciju ine lica koja vre posao u dravnoj
organizacij kao jedino zanimanje, a mogu pored ovih biti i lica
konima je obavljanje tih poslova povremeno. Dravna organizacija moe
imati za predmet poslovanja privredu, obrazovanje, kulturu,i
dr.djelatnosti ali je sve usmjereno ostvarenju cilja koji ima
dravna organizacija. Sa razvojem drave njena organizacija postaje
vea i sloenija. Za obavljanje predmeta poslovanja i ostvarenja
cilja organizacija se slui odreenim sredstvima. Osnovno sredstvo
kojim se dravna organizacija slui je monopol fizike prinude. Po
monopolu fizike prinude dravna organizacija se razlikuje od drugih
organizacija. I druge organizacije mogu koristiti sredstva prinude
ali nisu toliko jake kao sredstva prinude
7
-
kojim raspolae dravna organizacija. Za dravu je karakteristino
da je u njenoj organizaciji bezbroj raznih organa a ta povezanost
je jaa, odnos nadreenih i podreenih vei te se trai vea koordinacija
i organizaciona povezanost. Upotreba sredstva prinude radi
ostvarivanja cilja dravne organizacije zahtjevaju posebnu vrstinu,
povezanost i kontrolu rada dijelova organizacije. Dravna
organizacija je samostalnija od drugih organizacija. Sve druge
zavise od dravne organizacije i moraju svoje poslove uskladitit sa
dravnom organizacijom. Drava preko svoje organizacije odobrava rad
drugih organizacija. Taj poloaj i odnos je rezultat poloaja i uloge
drave u drutvu i njenog odnosa prema drugim drutvenim
organizacijama. Drava odobrava one organizacije koje su u njenom
interesu, a koje e postojati zavisi od same drave.
28. ZNAAJ DRAVNE ORGANIZACIJE.
Dravn organizacije je uvjek bila vana.Uvjek su u dravi morali
postojati organi koji su vrili bezbjednost (policija,vojska) a koji
su s druge strane predstavljali organe kojim se maksimalno
pokazivala organizacija. Kada je drava zahvatila sve vei broj
poslova, ulazila u sve pore drutvenog ivota , njena organizacija je
postala sloenija i vea. Stvarana je mona dravna organizacija sa sve
veim i sloenijim zadatcima. Mnoge nauke prouavaju dravnu
organizaciju ali je za nas najvanija pravna nauka. Nema pravne
nauke koja problemu dravne organizacije nije poklonila odreenu
panju. Uvod u pravo ulazi samo u ona osnovna, pota i uvodna znanja
o dravnoj organizaciji. Kada se posmatra znaaj dravne organizacije
potrebno je uoiti ono to je osnovno, da bi se to sagledalo treba
poi od onog to je najvanije kod drave a to je da se odri dravno
pravni poredak. Za dravnu organizaciju je najvanije da raspolae
silom i da tu silu moe upotrijebiti radi izvrenja svojih zadataka.
Pored ovih osnovnih elemenata kojim se ispoljava dravna
organizacija, ona se izraava i udrugim oblastima.Tako je vrlo vano
izraavanje dravne organizacije u oblasti politikoh reima, dravnog
ureenja, organizovanja vlasti itd. Iz svih ovih elemenata vidi se
razlika dravne organizacije i drugih organizacija te poloaj i uloga
dravne organizacije. Dravna organizacije je najjaa od svih i moe
zatiti ovjeka kako od napada iznutra tako i od napada spolja, od
napada drugih drava. Ali stoji da je dravna organizacija i najjaa u
obuzdavanju ovjeka te da joj se ljudi moraju pokoravati bez obzira
da li ele ili ne.
29. POJAM DRAVNOG ORGANA
Dravna organizacija predstavlja celinu sastavljenu od odreenih
dijelova. Dravni organ je osnovni dio dravne organizacije, Dravni
organi mogu biti razliiti kakao po velini tako i po vrsti poslova
koje obavljaju. Dravni organi se povezuju u po odreenim
djelatnostima inei posebne cijeline u dravnoj organizaciji. Tako
postoji skup dravnih organa u upravi, sudstvu i dr.oblastima. Te
cijeline su povezane po odreenim zadatcima ali svi skupa ine dravnu
organizaciju. Dravni organi na odreenoj teritoriji predstavljaju
cjelinu. Tako se govori o lokalnim, najniim organima (organi
optine) ili organi veih teritorija. Dok u prvom sluaju vrsta
poslova (realan princip) dotle u drugom teritorija (teritorijalni
princip) povezuje organe u odreene cjeline. Bilo koji princip da se
uzme sva povezivanja ine skupa dravnu organizaciju koja ima u
svojoj osnovi dravni organ.
30. ELEMENTI I OBILJEJA DRAVNOG ORGANA
Elementi i obiljeja dravnog organa su : lica, poslovi, sredstva,
samostalnost i povezanost sa dravnom organizacijom. Svaki dravni
organ povezan je sa odreenim brojem lica. Ta lica obavljaju odreene
poslove u dravnom organu za dravnu organizaciju. Ta lica mogu biti
sa razliitim ovlatenjem, te raspolagati odreenim sredstvima, imati
razliit poloaj. Ta lica koja obavljaju poslove za dravni organ
nazivaju se zajednikim imenom dravna slubena lica. Ona se dijele na
dve grupe. Jednu ine lica koja obavljaju poslove u dravnom organu
kao jedino zanimanje. Drugu grupu ine lica kojima ovaj posao nije
jedino niti glavnom zanimanje ve ove poslove obavljaju povremeni te
su tako i plaenji tj. primaju nadoknadu za izgubljenju zaradu na
svom stalnom radnom mjestu. Sva lica koja obavljaju poslove za
dravnu organizaciju moraju raditi u granicama svojih ovlatenja i ne
smiju nastupati kao privatna lica. Struna lica predstavljau posebnu
cjelinu sa odreenim obiljejima koja se naziva birokratija. Svaki
dravni organ ima odreeni obim poslova koji je razliit. Skup svih
poslova dravnih organa naziva se nadlenost. Razlikujemo dvije vrste
nadlenosti.: stvarnu i mjesnu. Stvarna nadlenost se odreuje prema
poslovima , Mjesna nadlenost se odreuje prema mjestu tj.prema
teritoriji. Svakom dravnom organu se tano odreuju ove nadlenosti.
Nadlenost obezbjeuje red, pravilnost i zakonitost u radu dravnih
organa i organizacija. Svaki dravni organ raspolae odreenim
sredstvima. To su prijesvega, materijalna sredstva bez kojih se ne
mogu obavljati poslovi i ona su razliita i brojna. Pored ovih
sredstava drava raspolae sredstvima prinude i to monopolom fizike
prinude. Da bi dravni organi mogli to bolje da obavljaju poslove,
moraju da uivaju odreenu samostalnost. Svaki dravni organ je
odreeni deo dravne organizacije, sa odreenim poslovima, sredstvima
i drugim elementima. Dravni organi slue dravnoj organizaciji i
izmeu sebe moraju biti povezani tako da odgovore svim elementima
dravne organizacije, a naroito cilju koji ima dravna organizacija.
Povezivanje dravnih organa
8
-
moe biti razliito, a osnovno je da odnosi moraju biti takvi da
postoji nadreenost i podreenost viih i niih organa, da nii budu
podinjeni viim i od njih kontrolisani, da postoji hijerarhija
dravnih organa.
31. VRSTE DRAVNOG ORGANA
U dravnoj organizaciji postoje monogobrojin i raznovrski organi,
sa razliitim poslovima, zadatcima, odnosima i poloaje. Podjela
dravnih organa:1 Oruani i graanski ( civilni) organi u svakoj dravi
pravimo razliku na ove dvije vrste dravnih organa : oruane i
civlne. Oruani organi imaju u svojim rukama sredstva fizike sile i
primjenjuju ta sredstva. Oruani organi mogu birti razliiti, ali se
osnovna podjela vri na vojsku i policiju. Vojska raspolae boljom,
jaom i veom organizacijom i sredstvima upotrebe fizike sile. Vojska
slui za odbranu drave, ali se moe upotrijebiti i radi obezbjeenja
reda i mira unutar drave. Policija je druga vrsta oruanih organa
koja moe raspolagati jakom organizacijom i sredstvima upotrebe
sile, ali u manjoj mjeri nego vojska. Civilnih organa ima vrlo
mnogo. Oni se mogu razliito podijeliti. Tako imamo sudove, organe
uprave isl.2. Demokratski i birokratski organi U dravi se uvijek
vri podjela na demokratske i birokratske organe. Kao kriterijum se
uzima nain formiranja organa, da li se organi biraju ili
postavljaju. Demokratski organi su oni ija se lica biraju. Nain
izbora moe biti razliit. Mogu svi graani birati ili samo odreena
lica, dravni organi itd. Birokratski organi su oni ija se lica ne
biraju. Ona se mogu postavljati, nasleivati itd. Demokratinost i
birokratinost se manifestuje ne samo u formiranju ve i u
funkcionisanju organa.3. Odluujui i izvrni organi Podjela organa na
odluujue i izvrne je posljedica osnovnog principa podele rada u
dravnoj organizaciji. U njoj izvjesni organi odluuju, dok drugi
izvravaju odluke. Civilni organi su obino odluujui, naroito oni
koji donose zakone, ustav i druge vane akte u dravi. Oruani su po
pravilu izvrn4. Politiki i struni organi politiki organi su oni
koji stvaraju odreenu politiku, a struni koji obavljaju razne
strune poslove. Politiki organ je sastavljen od politikih lica. Ta
lica u organima su politiari.Strune organe ine struna lica. Poslovi
tih organa su takvi da zahtjevaju odreenu strunost. Politiki organi
formiraju strune organe. Tako se odrava veza izmeu politikih i
strunih organa. Politiki organi su izborni. lanove biraju graani.
Struni organi se postavljaju, ali ima odstupanja pa tako sudije
mogu biti birane, isto tako i rukovodea lica u organima uprave ili
drugim organima.5.Individualni i zborni ( kolektivni) organi.
Podjela se vri po tome da li u organu odluje jedno ili vie lica.
Kod individualnog organa na elu se nalazi jedno lice. Ono odgovara
za rad cjelokupnog organa i donosi odluke. Individualni organ se
formira kad je potrebno brzo i efikasno obavljati poslove.
Kolegijalni princip formiranja organa se primjenjuje kada je za
obavljanje poslova i donoenje odluka potrebno due pripremanje,
studiozniji rad, polemika i iznoenje raznih gledita. Kod
kolegijalnog organa u donoenju odluka odluuje vie lica. Trai se
odreena veina potreba za rad i odluivanje kolegijalonog tijela i ta
veina se zove kvorum. Tako razlikujemo kvorum za rad ( kvorum
prisutnih ) i kovorun za odluivanje ( kvorum glasalih). Veina za
odluivanje moe biti obina, apsolutna i kvalifikovana. Kod vanijih
odluka ( ustav npr) trai se vei broj glasova za odluku i obrnuto,
ako je u pitanju donoenje manje znaajnih odluka, trai se manji broj
glasova. Prilikom rada i odluivanja kolegijalnog tijela mora se
strogo voditi rauna o kvorumu , jer od toga zavisi da li je odluka
donijeta i kakva je.32. POJAM I VRSTE DRAVNIH OBLIKANa oblike drave
naroito utiu sledei elementi: klasni, macionalni, geografski,
kulturni, rasni idrugi. Istoriski razvoj naroda, tradicija, obiaja
i sl. utiu na dravnu organizaciju. Sve navedeno se odraava na
dravni oblik i daje mu odreeno obiljeje. Da bi se sagledali osnovni
oblici klasifikacije drava izdvajaju se etiri klasifikacije i to:
a) Drave se dijele po organizaciji i poloaju efa drave. Po njemu
drave dijelimo na monarhiju i republiku.b) Drave se dijele prema
odnosu dravne organizacije i naroda. Po njemu drave dijelimo na
demokratije i autokratije.c) Drave se dijele po odnosu izmeu
centralnih i necentralnih organa. Po njemu djelimo drave na proste
i sloene.d) Drave se dijele prema odnosu izmeu zakonodavstva,
uprave i sudstva. To je oblik dravne vlasti u kojoj postoje dva
principa: princip podjele vlasti i princip jedinstva vlasti.33.
MONARHIJAEtimoloki potiui iz grkog jezika , monarhija oznaava
jednog koji vlada, upravlja ( monos jedan). Smatra se da je proces
nastanka drave okonan nastankom monarhije. Pri tome se podrazumjeva
stabilizovanje mone politike vlasti koju otkrivamo u sposobnostima
najdominantnijih porodica koje su uspjele da nametnu svoju
dominaciju putem monopolisanja koncentrisane vlasti. Monarhija je
takav oblik vladavine u kome se na elu drave nalazi monarh. On moe
imati razne nazive : princ, kralj, car itd. Najvanije je za
monarhiju poloaj monarha. Taj poloaj moe biti razliit.Monarh za
razliku od predsjednika republike uvaava vee privilegije, vie je
neodgovoran. Prava i privilegije obuhvataju i itavu dinastiju kojoj
monarh pripada. Osnovno je u monarhiji da
9
-
je monarh neodgovoran, da je to suverena linost. Za monarha
odgovaraju ministri, vlada i to putem ministarskih premapotpisa.
Ipak radnje monarha ne mogu biti nekontrolisane jer moe doi do
nasilnog smjenjivanja vladara. Karakteristika monarhije je i u
naslednou lanova dinastije. Monarsi se ne smjenjuju ve dolaze na
presto. Monarhije se mogu razliito podijeliti. Prema nazivima
monarha: kralj kraljevina, car carevina itd. Prema vremenu kad su
postojale, tako da imamo monarhije u robovlasnikom, feudalnom i
buruaskom drutvu. Najvanija podjela koja uzima za kriterijum prava
koja ima monarh, koliko je monarh ogranien. Pa prema tome imamo
neograniene i ograniene monarhije. U neogranienim monarh ima
neograniena prava. To je apsolutna monarhija. Monarh ne samo da je
neogranien u upravi, ve i u zakonodavstvu i sudstvu. U
zakonodavstvu i sudstvu postoje organi, ali pod uticajem monarha.
On svojim pravima ograniava vlast zakonodavnog organa a i sudstva.
U ogranienim monarhijama, monarh ima manje prava. Monarh je
ogranien u odreenim aktivnostima iako je lino neodgovoran. Za njega
odgovaraju drugi funkcioneri (vlada, ministri) Stepen ogranienosti
moe biti razliit. Pa razlikujemo ustavnu i parlamentarnu monarhiju.
Kod ustavne monarh je ogranien ustavnim normama. Ustav regulie
poloaj monarha i saglasno s tim monarh vri vlast. Parlamentarna
monarhija znai veu ogranienost monarha. Monarh je ogranien
parlamentom, zakonodavnim organom. Ovaj organ je suveren i monarh
ima samo odreene line privilegije. Ministri i vlada, upravljaju i
odgovaraju parlamentu kako za svoj rad tako i za akte monarha. U
ovakvoj monarhiji monarh je najmanje vlast. 34. REPUBLIKARepublika
je obilk vladavine suprotan monarhiji, a na ijem elu se nalazi
predsednik republike. On je suveren drave. Predstavlja dravu u
zemlji inostranstvu. Na elu je uprave, ali moe obavljati izvjesne
poslove u zajednici sa zakonodavnim suverenim organom i sudstvom.
Predsednik republike ima suspenzivni veto. Ovaj veto se sastoji u
tome, da se samo privremeno obustavlja primjena zakona ili drugog
akta zakonodavnog tijela koji nije prihvatio predsednik republike.
Predsednik republike je izborno lice. Po pravilu, bira se na
odreeno vrijeme. Predsednik republike se moe birati na razne naine.
Njega moe birati neposredno narod: mogu ga birati delegati,
predstavnici, koje je za tu svrhu izabrao narod, a moe ga birati
zakonodavni organ, suvereni organ (parlament). U prvom i u drugom
nainu biranja predsednik je odvojen od zakonodavnog tijela. On
odgovara narodu koji ga je birao i ima vea prava. Kod treeg naina
predsednik republike je odgovoran zakonodavnom tijelu, za njega je
vezan i manje samostalan od predsednika iz predhodna dva sistema. I
republike se mogu razliito podijeliti zavisno od kriterijuma. Dve
klasifikacije su vane. Prva podjela na:a)ograniene i neograniene i
b) individualne i kolegijalne republike. Prva podjela polazi od
prava koja ima predsednik republike. Po pravilu republke su
ograniene. Predsednik nema neka velika prava. U odnosu na suvereni
zakonodavni organ mogu postojati neka prava predsednika republike,
ali se po njima ne izdie niti ravna zakonodavnim tijelom.
Zakonodavno tijelo je uvjek jae. Ono je suvereni organ. Zakonodavni
organ moe dati predsedniku republke neka ovlatenja, ali su preneta
a ne izvorna prava. Isto tako i u sudstvu predsednik republike ima
neka prava, ali ne velika. Predsednik moe uivati velika prava. U
tom sluaju bi smo imali nogranienu republiku. Druga podjela se
zasniva na sastavu, organizaciji efa drave. U individualnim
republikama ef drave je jedna linost predsednik republike. U
kolegijalnim, na elu drave se nalazi kolegiju, efa drave ine vie
lica koja odluuju sjednicamam. Kod ovakve republike bitno je
odrediti koje e lice predstavljati dravu. Po pravili to je
predsednik kolegijalnog tjela.
35. DEMOKRATIJA
Demokratija je takav oblik politikog reima u kome vlasti vri
narod. Demokratija je sloenica od dve grke rijei demos narod i
kratein vladati. U izvornom znaenju demokratija se mnoe shvatiti
kao vladavina naroda, dakle takav politiki oblik u kome se
funkcionisanje drave zasniva na vlasti koja potie od naroda.
Razvojni put demokratije se moe podijeliti u dvije faze. Prva
poinje u antikom periodu i izraava lo politiki oblik koji ima
peorativno znaenje. Ovakav stav je prvenstveno, zasnovan na
injenici da demokratija predstvalja vladavinu veine siromanih tj,
rulje koja ne dozvoljava da se na pozicijama dravnih upravljaima
nau najmudriji, najpametniji, najsposobniji. Druga faza nastaje
zaslugom novovekovnih politiko pravnih filozofa i mislilaca koji
stvaraju ideoloku potporu nadiranju novog drutvenog sloja buroazije
koja uspjeva da srui okove feudalnog reima apsolutne monarhije.
Demokratija kao vladavina cjelokupnog naroda je istovremeno
negacija drave i politikog reima. Za realizaciju demokratije
potrebno je da svi graani mogu slobodno da formiraju politiki
volju. Najbitnije je da ovjek bude slobodan i bez pritiska fromira
tu volju. Sloboda miljenja, tampe, informacija, udruivanja, zobra i
dogovora, pravo glasa, kandidovanja i mnoga druga politika prava su
osnov za formiranje demokratije. Drava mora graaninu svojim
organizacijom i kulturnim obrazovanjem, socijalnim i politikim
ivotom omoguiti koritenje tih prava. Pored prava i sloboda,
potrebno je preko odreenih politikih organizacija politiki
vaspitati graane da oni stvarno i aktivno uestvuju u vrenju vlasti.
U razliitim dravama mogu postojati razliiti sistemi partija.
10
-
Moe postojati jednopartiski sistem, dvopartiski i viepartiski.
Po prvom sistemu u dravi postoji jedna partija i ona je na vlasti i
nedozvoljava postojanje drugih politikih partija. Po drugom sistemu
su dvije partije od kojih je uvjek jedna na vlasti, one se ustvari
smjenjuju. Po treem viepartiskom sistemu imamo vei broj pratija.
One se kreu od krajnje desniarkih do krajnje ljeviarskih. U
politikim odnosima izmeu njih dolazi do sporazuma da bi se
obezbjedila veina i podbjedila na izborima. U politikom ivotu od
znaaja su i druge drutvene organizacije, kao to je sindikat
radnika, razna udruenja i drutvene organizacije.
36. POSREDNA I NEPOSREDNA DEMOKRATIJA
Prema tome kako narod vri vlast demokratiju dijelimo na posrednu
ili predstavniku i neposrednu demokratiju.1)Posredna ili
predstavnika demokratija se sastoji u tome da se slubena lica koja
ine dravne organe shvataju kao predstavnici naroda, te prema tome
dolaze na vlast prema izrazu narodne volje tj. putem izbora od
strane naroda . Vaan elemenat u posrednoj demokratiji je pravo
glasa tako da svi graani mogu birati predstavnike i biti birani bez
obzira na rasu, pol, vjeroispovjest, imovinsko stanje, obrazovanje
isl. Od politikih prava vano je istai kandidovanje. Kandidovanje se
moe vriti po listama ili pojedinano. Vano je i na koji nain se vri
glasanje tj. tajno ili javno. Predstavnici se biraju na odreeno
vrijeme koje moe biti razliito. Treba istai karakter mandata.
Postoje dva osnovna mandata : vezani i slobodni. Po vezanom
predstavnik mora iznositi stavove svojih biraa i ne moe od toga
odstupiti bez njihovog odobrenja. Po slobodnom predstavnik je
potpuno slobodan u pogledu zauzimanja stavova. Da bi se u
predstavnitvu omoguila to vea demokratija, postoje i razni
principi, kao princip ogranienja reizbornosti; da predstavnik ne
moe vriti i izvjesne poslove dravnog organa. Svim ovim sredstvima i
nainima tei se ostvarenju demokratije,a spreava birokratizam i
druge tetne pojave kod predstavnika.2) Neposredna demokratija da bi
demokratija bila to stvarnija i punija potrebno je ostvariti u
pravom smislu neposredno vrenje svih oblika vlasti od strane
naroda. Zbog toga se tei da se ostvare razni oblici neposredne
demokratije, uz postojanje iroke i kontrolisane predstavnike
demokratije od strane naroda. Svaka inicijativa graana dravnom
organu bila bi oblik neposredne demokratije. U tome naroito treba
istai pravo na zakonodavnu inicijativu, pravo graana da iniciraju
donoenje zakona. Najjai izraz neposredne demokratije je u
odluivanju graana. Tako putem referenduma graani odluuju o
izvjesnim pitanjima. Ovaje odluka definitivna. Ona obavezuje dravne
organe. To je najpotpunije vrenje neposredne demokratije.
37. AUTOKRATIJA
Autokratija predstvalja vrstu apsolutistikog politikog reima u
kome vladar kao pojedinac koncentrie najveu pravno neogranienu
vlast i vlada po mjeri sopstvenih interesa vodei rauna o ouvanju i
uveanju svoje vlasti. Ukoliko i postoje neka prava i slobode ne
mogu se stvarno koristiti od naroda, te se aktivno uestvovanje u
politikom ivotu i dravnoj organizaciji svodi na manjinu ili ak
jednu linost. Graani mogu initi odreene organe, vojsku, policiju
itd.Nisu proklamovana prava i slobode graana. Zbog politikog i
ekonomskog pritiska graani nisu u mogunosti da formiraju pravu
politiku volju, a ako i dou do odreenih politikih stavova i
miljenja ne ispoljavaju ih iz straha. U modernom politikom rjeniku
atukratija je despotija, tiranija, evropska apsolutna monarhija,
diktatura, aristokratija i oligarhija. Despotija oblik politike
vladavine orjentalnih i aziskih autokratija starog vijeka. Despot
je potpuno slobodan, njega ne vezuju gotovo nikakvi propisi. Sam se
bavi trgovinom i time spreava klicu slobode i sklon je ka upotrebi
terora i surovih metoda kanjavanja radi spreavanja pobune.Tiranija
je negativan oblik politikog poretka. Na elu se nalazi jedna linost
koja vlada u svom interesu, ne potuju se prava i oslanja se
iskljuivo na teror i nasilje. Evropska apsolutna monarhija se
karakterie i kao policiska drava, postoji moderna birokratska
uprava koja radi na osnovu pravnih pravila. Garantuju se graanima i
imovinska i odreena javna, nepolitika prava. Nemjeanje u javni ivot
garantuje sigurnost. Ona je izraz uspostavljanja istoriske ravnotee
feudalnog plemstva i graanstva. Diktatura vlast pojednca ili grupe
do koje se dolazi na nelegitiman nain, ime se naruava legitimacija
utvrena ustavom. Totalna diktatura je radikalna, totalno
partisko-ideoloka diktatura dvadesetog vijeka: faistika, nacistika,
staljinistika diktatura. Centralna megahijerarhija, masovni teror i
partiska drava posebno obiljeavaju staljinistiku diktaturu. Lina
diktatura neogranienu vlast ima jedna linost, iako mogu postijati
politiki organi i organizacije. Cezarizam je forma savremene
diktature sa naglaenom personalizacijom i tenjom plebiscitarnom
legitimnou. Aristokratija je poseban oblik apsolutistike vlasti u
kojoj vlada mnjina. Pravni monopol i suverena vlast su sarani u
dijelu naroda. Ovu vlast odrava nasledstvo, poreklo,
predpostavljena mudrost, religisko znanje. Oligarhija je vladavina
manjine, vlada grupe oligarha, koja nije plemenita, ve suprotno
tome. U modernom politikom rijeniku i plurokratija je vladavina
manjine, grupe bogatih. Odreena manjina prema stepenu bogastva
vlada u dravi.
38. CENTRALIZACIJA I DECENTRALIZACIJA
11
-
Centralizacija i decentralizacija prdstavljaju dva osnovna
principa u mehanizmu funkcionisanja dravne vlasti. Razlike meu
njima proistiu iz razliitog karaktera i vrste odnosa koji se
uspostavlja izmeu centralnih i necentralnih organa u dravi. Taj
odnos moe biti manje ili vie odnos zavisnosti ili nezavisnosti,
neodreenosti ili samostalnosti. Kao posebno pogodnos sredstvo kojim
se eli omoguiti efikasnost centralizacije je dekoncentracija dravne
vlasti. Odluku o formiranju i ukidanju necentralnog organa u sluaju
dekoncentracije vlasti donosi centralni organ. Decentralizacija je
suprotan proces centralizaciji. To je prenoenje poslova sa
centralnih na decentralne organe. Decentralizacija moe biti
razliita i razliitog stepena.
39. AUTONOMIJA I LOKALNA SAMOUPRAVA
Autonomija znai pravo odreenih tela i organa da sami obavljaju
poslove. To su njihovi poslovi. Autonomna tela imaju i pravo
samoorganizovanja. Autonomija moe biti razliita i u raznim
oblastima. To moe da bude autonomija u komunalnim poslovima, koja
obuhvata sve oblasti ovih delatnosti, kao to je sluaj sa optinama
ili samo odreenu oblast, kao to je sluaj sa izvesnim distriktima.
Autonomija je najvii stepen u procesu decentralizacije. Lokalna
samouprava-je oblik odluivanja i upravljanja lokalnih zajednica, na
uoj teritoriji, neposredno od strane njenih stanovnika ili putem
njihovog predstavnitva koje oni neposredno biraju i drugih lokalnih
organa. Osnovna obiljeja koja karakteriu lokalnu samoupravu
ogledaju se u postojanju njene originerne nadlenosti koja nije
darovana od strane centralne dravne vlasti.
40. PROSTA DRAVA
U prostoj dravi nii dijelovi dravne organizacije imaju mnogo
manje prava nego to je to sluaj u sloenoj dravi. U prostoj dravi se
razlikuju dva oblika odnosa djelova viih i niih, centralnih i
decentralnih organa : centralizacija i decentralizacija.
Centralizacija je takav sistem po kome se sva vlast, sva prava,
nalaze u centralnim organima. Decentralizacija je takva raspodjela
da se niim organima daju izvjesna prava, autonomija. Ona mogu vriti
odreene poslove i izmeu njih i centralnih organa stvaraju se
odreeni odnosi zavisno od stepena decentralizacije. Povezanost
izmeu centralnih i necentralnih organa nee biti iskljuivo na
pravnim sredstvima i instrumentima, u potpisivanju prava i dunosti
viih i niih organa, ve e se traiti povezanost izmeu njih i u mnogim
sredstvima politikog sistema. Tako u veem ueu naroda u vrenju
vlasti jednih i drugih organa, u kontroli rada tih organa od strane
naroda, javnosti i odgovornosti organa itd. Takva decentralizacija
dobija pravnu sutinu, ulogu i znaaj. Centralizacija je prostiji
sistem i obezbjeuje bre sprovoenje zadataka i ciljeva. Ona je
efikasnija. Izmeu potpune centralizacije i decentralizacije mogui
su razni oblici, stepeni decentralizacije. Decentralizacija moe
biti razliita. Najea i najvanija je sa gledita dravne organizacije
je teritorijalna. Teritorijalna decentralizacija se sastoji u
davanju prava i slobode organima manjih i njaniih teritorija u
dravi ( optine). Ti organi vre razne poslove na svojoj teritoriji,
vre vlast nad graanima te teritorije. Lina decentralizacija je
davanje prava da izvjesne dravne poslove vre organizacije iji su
lanovi vezani odreenim osobinama, obiljejima. Tako imamo razna
udruenja. Realna decentralizacija je kada pojedine organizacije ili
razna tijela vre istovrsne dravne poslove. Tako obavljanje poslova
saobraaja ,kulture, zdravlja i sl. od pojedinih organizacija. Kod
teritorijalne decentralizacije vana je odreena teritorija dok
poslovi mogu biti razliiti, kod personalne bitna su obiljeja koja
povezuju lica, dok poslovi mogu biti razliiti, a kod realne vani su
poslovi a ne teritorija ili obiljeja lanova koji vre te poslove.
Decentralizacija se moe posmatrati i sa gledita vrste poslova u
kojima se moe ostvarivati. Tako imamo decentralizaciju u oblasti
zakonodavstva, uprave i sudova. Najee se vri decentralizacija u
oblasti zakonodavne djelatnosti. Daje se pravo da pojedine poslove
iz ove djelatnosti vre i nii dravni organi. Prenoenje poslova
centralnih organa na necentralne te stepen decentralizaacije moe
biti razliit. Razlikuju se tri osnovna stepena. Prvo da pored
necentralnih organa koji vre svoje poslove postoje centralni organi
na teritoriji necentralnih, koji vre poslove centralnih organa
sistem duplog koloseka. Drugo da poslove obavljaju necentralni
organi, ali su poslovi odvojeni na one koju su u sopstvenoj
nadlenosti necentralnih i one koju su i dalje poslovi centralnih
organa. Tree da necetralni organi vre sve poslove kao svoje. Prema
nainu konstituisanja i realizacije, decentralizacija moe biti
birokratska i demokratska. Prva je kada se necentralni
decentralizovani organi konstituiu imenovanjem, postavljanjem i
kada se u svom radu ne oslanjaju na narod ve koriste birokratske
metode. Druga demokratska se ostvarje ako se organi biraju od
naroda, ako u tim organima uestvuje u vrenju poslova veine naroda i
organi u vrenju poslova upotrebljavaju demokratske metode.
Decentralizacija zavisi od mnogih uslova i okolnosti, a naroito od
razvoja demoktartije. Ukoliko ona bude vea, mogue je ostvariti i
veu decentralizaciju. Prema tome decentralizacija predstavlja
proces stalnog razvoja i usavravanja.
41. FEDERACIJA
Federalizam je politiki odnos koji se uspostavlja izmeu
razliitih teritorijalnih cjelina, a u cilju postizanja harmoninog
sklada interesa koje imaju drutvene snage koje vladaju u okviru tih
teritorijalnih cjelina. Federalizam bez kompromisa ne moe biti, te
se s pravom
12
-
moe rei da je on kompromisan drutveni odnos, pri emu valja
naglasiti da do tog kompromisa moe doi i nemirnim oblicima politike
borbe. Idejna klica federalizma je u ideji zajednitva, motivisanoj
lakom realizacijom pojedinih interesa. Dva osnovna oblika u kojima
se ispoljava federalizam su federacija i konfederacija. Federacija
je zajednika drava koja prerasta nivo meusobnog dogovora izmeu
federalnih jedinica, postajui i sama zasebna dravna zajednica koja
posjeduje sopstvenu dravnu strukturu, sopstvenu nadlenost i
sopstvenu suverenost. Federaciju tvore federalne jedinice koje su
nale u zajednikoj dravi mogunost da realizuju neke svoje interese,
usklaujui ih sa interesima drugih federalnih jedinica. Tipian
primjer jeste sluaj biva jugoslovenska federacija. Federacija ima
dvojstvo, kao osnov svoje dravne strukture, ime se uvaava
samostalnost federalnih jedinica, ali i samostalnost federacije.
Zakonodavna vlast je dvodomog tipa, tako da je jedan dom rezervisan
za ravnopravnu zastupljenost predstavnika federalnih jednica, a
drugi dom je opte predstavniko tijelo sih graana savezne drave, ime
se uvaava i samostalnost federacije. Osim federalnog bikameralizma,
i uee federalnih jedinica u saveznoj vlasti se podrazumjeva, jer je
neophodno voditi rauna o potrebi i zastupljenosti predstavnika
federalnih jedinica u izvrnoj vlasti, i to koliko je god to mogue
na bazi pariteta, shodno racionalnim kriterijumima. Jedno od bitnih
ustavno-polirtikih ptanja koje odreuje karakter i prirodu
federacije kao oblika sloene drave jeste nadlenost i njena
raspodjela koja se vri izmeu federacije i federalnih jedinica. Ova
raspodjela se moe vriti bilo njenim pretpostavljanjem u korist
federacije ili u korist federalnih jedinica, bilo osmiljenom
podjelom nadlenosti koja se ini po odreenim kriterijumima koji
obezbjeuju funkcionisanje federalne dravne tvorevine. Najvii pravni
akt federacije je njen, savezni ustav. Ovaj akt je samostalan
konstitucionalistiki dokument federacije. Donose ga nadleni savezni
organ. Federacija ima neke zasebne dravne organe tj,kompletnu
dravnu organizaciju. Federalne jedinice participiraju u vrenju
savezne vlasti, ali su savezni organi zasebni organi federacije.
Jedinstvo i samostalnost su osnovna obiljeja dravnih organa savezne
drave. Zajednika su vojska i policija, moneta, carina, spoljna
politika. Zajedniko je dravljanstvo. Federacija je takva dravna
organizacija u kojoj dijelovi imaju izvjesne elemente dravnosti,
ali su dijelovi tako povezani da ine jednu zajedniku dravnu
organizaciju u kojoj se manifestuju sva obiljeja drave. To nije
savez drava ve savezna drava. Odnosi izmeu lanica zasnovani su i
regulisani ustavom. Organi u federaciji su najvii organi u dravi.
Odnosi izmeu lanica zasnovani su i regulisani ustavom. Organi u
federaciji su najvii organi u dravi. Oni donose zakone i druge akte
koji moraju biti potovani od strane lanica federacije. lanice imaju
svoje organe kao najvie na svojoj teritoriji, Oni donose svoje
akte: ustav, zakone idr. Ali ti akti moraju biti saglasni aktima
federacije. Federacija je ei oblik dravnog ureenja. U tenji da se
obezbijedi ravnopravnost i razvoj nacija , nacionalnosti i
nacionalnih manjina, stvarane su federacije. lanice u federaciji
mogu biti ravnopravne ali isto tako ne moraju svi dijelovi imati
ista prava, kod nas u bivem sistemu postoale autonomne pokrajine
koje nisu imale ista prava kao republike.
42. KONFEDERACIJA
Konfederacij se zasniva na posebnom ugovoru izmeu dvije dave i
ustvari konfederacija nije drava s obzirom da se taj ugovor moe i
raskinuti. Osnovni konstitutivni akt konfederacije je konfederalni
ugovor ima sve osobine meunarodnog ugovora,tako da je za njegovu
izmjenu neophodna saglasnost svih lanica, odnosno njihova
jednoglasnost. Drave lanice raspolau pravima nultifikacije
tj.pravom neprihvatanja odluka organa konfederacije s kojim se ne
slau i pravo secesije tj.pravom istupanja iz konfederacije i kada
im dalje lanstvo ne odgovara. To je savez drava. Odnosi izmeu
lanica se reguliu ugovorom. lanice su se sporazumjele, dogovorile
da stvore zajedniku dravu, ali njihov odnos je labav. One imaju
odreeni zajedniki organ, ali su drave slobodne, ne moraju
prihvatiti odluke tih organa. lanice imaju posebnu dravnu
organizaciju i sva obiljeja drave. U spoljnom svijetu u meunarodnim
odnosima, svaka lanica predstavlja posebnu cjelinu. Svaka lanica
ima svoju vojsku, diplomatska predstavnitva itd. lanice mogu
istupiti iz zajednice , imaju pravo docjepljenja. Zbog vrlo slabe
povezanosti dravne organizacije, jednistva i cjeline, s jedne
strane i meunarodnih odnosa, komunikacija i odravanja spoljne
bezbjednosti s druge strane - konfederacija je vie teoriska
tvorevina i dravna organizacija prolosti. Danas se moe govoriti da
neka federacija ima elemente konfederacije.
43. STVARNE ZAJEDNICE
Su drave koje imaju zajednikog vladaoca. Meutim, one mogu imati
i druge organe i ustanove. Ove zajdnice dijele se na dvije vrste:
personalna (lina) unija i realna (stvarna) unija. Kod prve
zajedniki vladalac je nastao sluajnu (npr.monarhijsko naslijeivanje
prema pdreenom redosledu). U drugom sluaju, stvarna zajednica je
ugovorna zajednica. Dve ili vie drava sporazumno su odluile da
imaju zajednikog efa drave. S obzirom na ovakvo ureenje stvarnih
zajednica, teko se moe rei da su one u pravom smislu konfederacije,
zbog toga to su konfederacije uvek imale kao centralni organ
skuptinu delagata posebnih drava, a stvarne zajednice zajednikog
vladaoca.
44. OBLIK DRAVNE VLASTI
13
-
Dravna vlast se manifestuje u mnogobrojnim i raznovrsnim
poslovima dravnih organa. Polazei od najvanijih, osnovnih vrsta
poslova i kojima se manifestuje vlast, istie se zakonodavstvo,
uprava i sudstvo. Ranije se podela vrila na dvije grupacije,
zakonodavstvo i izvrenje. Izvrenje je obuhvatalo i upravu i
sudstvo. Iako je zakonodavstvo najvanija delatnost, ipak se nije
prvo pojavilo. Poslovi su se regulisali pojedinanim aktima,
naredbama i uputstvom. Izvrna vlast se stara o izvrenju politike,
zakona i drugih akata zakonodavnog tela, s jedne stra i, i predlae
zakone, druge akte i politiku zakonodavno telu, s druge stane.
Uprava predstavlja najkonkretniju delatnost. Ona razlikuje
politiku, zakone i druge akte zakonodavnog i izvrnog tela
konkretnom primenom na pojedine sluajeve. Sudstvo dejstvuje kada je
pravni poredak poremeen, kada je povreen zakon ili drugi propis.
Uprava radi samostalno, sudstvo po tubi, na zahtjev odreenog
subjekta.
45. NAELO PODELE VLASTI
Sutina se svodi na podelu vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku
vlast. Zakonodavnu vlast vri parlament, izvrnu vlada i efovi drave,
a sudsku sudovi. Napajajui se filozofskim idejama antikog perioda i
Starog Rima, Monteskje je teio pronalasku magine formule u sistemu
organizovanja vlasti, koja e obezbediti pravnu sigurnost
pojedinca-nosioca politikih sloboda. Princip podele vlasti
objanjava se tako, da zakonodavna, izvrna, upravna i sudska vlast
imaju posebne, samostalne i jedne od druge nezavisne organe.Pored
predsednikog sistema u kome ima najvie elemenata podele vlasti,
istie se i parlamentarni sistem. Osnovna karakteristika ovog
sistema je u nadmonosti zakonodavstva, zakonodavnog organa nad
sudstvo i upravom, odnosno njihovim organima.
46. PREDSEDNIKI SISTEM VLASTI
Predsjedniki sistem se uzima kao primer primene principa
podelevlasti shvaenog u tom smislu da vlast, odnosno funkcije
vlasti, budu tako organizovane da organi koji vre te funkcije budu
to vie odvojeni i da se ne meaju i ne utiu jedan na drugog u
obavljenju tih funkcija. Predsedniki sistem dobio je ime po
organizaciji i funkcionisanju predsednika republike. Obe vlasti
(izvrna i zakonodavna) svoju legitimnost baziraju na neposredno
izraenoj volji graana, ime su i zakonodavna i izvrna vlast u samom
startu ravnopravni uesnici ustavnog i politikog ivota u dravi.
Nadlenosti zakonodavne i izvrne vlasti su strikto podeljeni.
Zakonodavni orga je kongres. Kongres se sastoji iz dva doma
Predsjednikog doma i Senata. Predsjedniki dom ine poslanici
izabrani na cijeloj teritoriji optim i neposrednim izborima. Senat
ine senatori koji se biraju po dva iz svake drave lanice
federacije, bez obzira na njihovu veliinu.
47. PARLAMENTARNI SISTEM VLASTI
Parlamentarni sistem su uvele mnoge drave, ali je on nastao u
Engleskoj i druge drave su stvarale parlamentarizam po ugledu na
Englesku. Razlike parlamentarnog sistema koje su se stvarale
primenom u mnogim drugim dravama menjale su sistem i davale mu
drugi izgled i karakter. Parlamentarizam je nastao u borbi kralja i
parlamenta u doba kraja apsolutizma i raanja buroazije. Parlament u
Engleskoj se od poetka pa do danas sastoji iz dva doma: Gornjeg i
Donjeg, Doma lordova i Doma komuna. Dok su se u poetku
parlamentarni sistem i parlament stvarali sa monarhom i njegovim
apsolutnim tenjama, dotle se kasnije parlamentarizam, njegova
sutina i mehanizam odnosa stvarao izmneu parlamenta i vlasti. Vlada
je nastala iz jednog uskog tela tzv.Kraljevskog suda, odnosno
kasnijeg Tajnog saveta.
48. MEOVITI SISTEM VLASTI
Slabosti funkcionalnog parlamentarnog sistema mnogo su uticale
na izgraivanje novog sistema koi je nastao posle Drugog svetskog
rata sa etvrtom, a naroito sa Petom republikom. On ima elemente
predsednikog sistema, ali se razlikuje od njega. Parlament je
dvodoman i sastoji se iz Nacionalne skuptine i Senata. Predsjedik
republike je ef drave izabran od naroda. On ima poseban odnos sa
parlamentom, meutim predsednik je u stvari i ef vlade. Vlada se
obavezuje tako to predsednik Republike imenuje prvog ministra, a na
njegov prijedlog i lanove vlade. Osnovna karakteristika odnosa
izmeu zakonodavne i izvrne vlasti je da jaa izvrna vlast na raun
zakonodavne a posebno uloga predsjednika Republike. Moe se
zakljuiti da je ovo sasvim poseban, specifian sistem. On ima
elemente parlamentarnog ali i predsjednikog sistema.
49. NAELO JEDINSTVA VLASTI
Ovaj princip se moe shvatiti u nedemokratskom i demokratskom
smislu. U nedemokratskom smislu sastoji se u tome da je vlast
koncentrisana u jendom ovjeku, grupi,u jednom izvrnom organu. U
demokratskom smislu princip jedinstva vlasti polazi od toga da
vlast pripada narodu koji je vri neposredno ili posredno preko
svojih izabranih predstavnika u najvanijem, zakonodavnom
organu.Ovaj organ je osnovni i njegova funkcija, delatnost je
bitna. To znai da delatnost u dravi vri samo ovaj organ. Postoje i
drugi organi, izvrni, upravni i sudski koji obavljaju odreene vrste
poslova i time vre vlast. Princip jedinstva vlasti se razliito
primjenjuje u praksi. Deava se da
14
-
politiko-izvrni, upravni i sudski organi imaju odreena prava i
uticaj na zakonodavne organe.
50. KONVENTSKI SISTEM VLASTI
On je dans ostvaren u u vrlo malom broju drava. I drave koje su
ga nekada imale napustile su ga i primile princip podele vlasti.
Tako da je i danas vajcarska ostala koa primer ovog sistema. Izvrnu
vlas ni Savezno vee. Ono se sastoji od 7 lanova koje bira Savezna
Skuptina na zajendnikoj sednici ova vea. Savezno vee je i
kolektivni ef drave. Ono ima predsjednika koga bira Savezna
skuptina na godinu dana meu lanovima Vea. Zakonodavna i izvrna
vlast su povezane i koncentrisane u zakonodavnom organu. lanovi
Saveznog vea ne mogu biti i lanovi Savezne skuptine.
51. POLICIJSKA I PRAVNA DRAVA
Policijska drava je drava apsolutizma i vrlo esto nosi naziv
apsolutistika drav. Ona nije vezana pravom. Njeni organi rade po
naredbama i instrukcijama izvrne vlasti. Pravna pravila su obavezna
samo za nie organe. To je premo policije i izvrnih organa nad
zakonodavnim. U ovakvoj dravi pojedinac nije graanin nego podanik.
On ima prema dravi samo obaveze a ne i prava. Sa nestankom
apsolutizma gubi se policijska, a nastaje pravna drava. To je
vrijeme revolucijonarnih pokreta, stvaranja liberalne drave,
uvoenje sloboda i prava ovjeka i graanina, vladavina prava i
pravnog poretka. Pravo je obavezno ne samo za one kojima se
upravlja, nego i za one koji upravljaju. Dravna valst nije
slobodna, ve vezana pravom koje stvara. Dravni organi moraju raditi
na osnov pravnih normi. U pravnoj dravi pojedinac niej podanik ve
graanin. On ima i prava i dunosti prema dravi.
52. PROBLEMI U DEFINISANJU PRAVA Pravo se moe uglavnom
posmatrati kao drutvena pojava, kao sreena celina pravnih normi i
drutvenih odnosa (pravni poredak) i kao sistem prava, povezanost
odreenih pravnih normi kao sistem. Kao drutvena pojava pravo se
vezuje za mnoge druge drutvene pojave, a posebno za obiaj i moral.
Meutim, zajedniko za pravo i druge drutvene norme da su to pravila
koja reguliu ponaanja ljudi u drutvu. Drava je dala osnovne
elemente i uinila razliku kod pravnih normi u odnosu na druge
drutvene norme. Dakle drava je ta koja daje pravno obeleje normama
i to se manifestuje u obezbeenju primene norme, obezbjeenju
sankcije u sluaju da se norme ne primenjuju. Drava stvara prvane
norme ali ih mogu stvarati razne organizacije, pa i privatna lica
(statuti, ugovori). Prema tome za karakter pravnih normi nije bitno
ko ih stvara, ve da drava obezbeuje primenu pravnih normi, da ih
sankcionie jer drava za razliku od drugih organizacija raspolae
monopolom sile koja se manifestuje u primeni normi. Pojam prava
odreuju teoretiari i filozofi prava. Razlikujemo deskriptivne
(vrednosna neutralnost) i preskriptivne ( nisu neutralne, kritiki
preispituju pravo prema moralnim opteljudskim standardima)
definicije prava. Prvi problem na koji nailazimo prilikom
razmatranja uvoenja u pravo svodi se na definiciju samog
prava.Pravnici ne mogu definisati jednu definiciju o pravu. Od toga
kako je on odreen i shvaen zavisi dalje odreivanje pojmova i
prouavanja prava. Izgleda da nema apsolutno savremene najbolje
definicije. Cilj pravne nauke jeste da sistematizuje dostignuti
nivo grae o pravu kako bi moderna nauka prava imala materiajl za
konstruisanje sopstvenog odnosa prema prema optem shvatanju
prava.53. PRAVO KAO NORMA I PRAVO KAO FAKT
Pravni poredak kao vrsta drutvenog poretka koji je regulisan
pravnim normama ima svoja dva elementa, normativan i faktian. Kao
nosioci dva razliita pogleda na svet izdvajaju se normativisti i
fakticisti. Najizrazitiji teoretiar normativizma je Hans Kelzen. Po
normativistima klju za razumevanje prava sadran je u normi. Sve
pojave dovesti u logian sklad sa normom. Po shvatanju normativist
pravo se uzdie nad ljudskim ponaanjem. Da pravo nije na ovaj nain
shvaeno ne bi bilo mogue razlikovati krivino delo ubistva od
izvrenja smrtne presude. I jedno i drugo su ljudska dela sa
posledicom prestanka ljudskog ivota, tek uz ideju prava moe se
uoiti da je prvo protivpravno a drugo pravom opravdan prestanak
ivota.Ako pravo shvatimo kao fakt neemo razlikovati ako drava lii
lice ivota ili to uradi kriminalac. Dok normativisti istiu da je
pravo sastavljeno od normi koje iskazuju ono to treba da bude,
fakticisti u pravu prepoznaju ono to jeste. Predstavnik pravnog
fakticizma V. Lundstet objanjava: Pravo je uvek i po svemu faktiko
stanje i zbivanje, jedan faktiki poredak stvari smjeten u postojeoj
drutvenoj realnosti. 54. PRAVO KAO JEZIKI PROCESPravo je jedan
specifian proces , odnosno deleatnost sastavljena od misli koje se
iskazuju jezikom- usmeno ili pismeno. Iskazi mogu biti deskriptivni
i preskriptivni. Funkcija deskripcije je da obavjetava o injenicama
i da na taj nain posredno utiu na ponaanje ljudi, Funkcija
preskripcije je da obavetavaju o neijim eljama i volji i da tako
neposredno utiu na ljudsko ponaanje, podstiui ih i usmeravajui ih u
odreenom pravcu. Oigledno je da normativizmom dominiraju
preskriptivni a fakticizmom deskriptivni iskazi.55. PRAVO KAO
VREDNOST
15
-
Radbruh izvodi pravo iz ideje pravde. Pojam prava je usmeren na
ideju prava koja ne moe biti nita druge nego pravda. Dakle, pravo
se moe pojaviti kao vrednost kojoj tee skupine ljudi eljne dobre
organizovanosti sa ciljem skladnog razvoja meuljudskih odnosa.
Opteprihvatljive vrednosti ovjeanstva i ljudske civilizacije iz
kojih izvire pravo kao vrednost su pravda, sloboda, mir, red i
sigurnost. 56. POJAM PRAVAPravo se moe posmatrati filozofski,
metafiziki, vezivati za pravdu, slobodu, ast itd. Mi smatramo da
pojam pravo treba odrediti pre svega u najirem smislu kao drutvenu
pojavu.Pravo je skup pravnih normi koje reguliu drutvene odnose u
dravi (dravno-pravni poredak), usmeravajui ih ka razvoju i
ostvarenju odreenih vrednosti i ciljeva, a ija je primena obezbeena
(sankcionisana ) dravnom, njenim aparatom koji raspolae monopolom
fizike sile. Prvi elemenat (normativnog karaktera): Pravo je skup
pravnih normiDrugi elemenat (sociolokog karaktera): pravo regulie
drutvene odnose u draviTrei elemenat (faktikog karaktera): da se
pravnim normama ostvaruju vrednosti i ciljevi odreenog drutva i
draveetvrti elemenat (faktikog karaktera): da je primena pravnih
normi obezbeena (sankcionisana) dravnim aparatom koji raspolae
monopolom fizike silePravo ima funkciju da disciplinuje slobodu
odnosno da regulie odnose u drutvenoj zajednici. Pravo je
nezainteresovano za neke odnose. Samo oni odnosi koji su konfliktni
e se regulisati putem pravnih normi.
57. POJAM DRUTVENE NORME
Norma je latinska rije i oznaava pravilo. Drutvene norme ili
drutvena pravila su pravlia ponaanja ljudu u drutvu. ovjek ivi u
drutvu i stvara mnogobrojne odnose . Te odnose nazivamo drutveni
odnosi. Oni su mnogobrojni i raznovrsni. Pravila koja reguliu
ponaanje ljudi u tim odnosima su drutvena pravila. Zajedniko kod
svih drutvenih normi je da odreuju ponaanje ljudi u drutvu.
Drutvene norme su razliite. Tako postoje obiajne norme, pravne i
druge norme. Drutvene norme reguliu ponaanje ljudi u drutvu, moe se
desiti da se ista ponaanja reguliu od vie drutvenih normi. Tako se
jedno ponaanje moe regulisati od obiajnih normi, a to isto ponaanje
da bude odreeno i u pravnoj normi. Drava je prihvatila tu obiajnu
normu i svojim propisom regulisala takvo isto ponaanje. Drutvene
norme se stalno mjenjaju. Drutvo se mjenja pod uticajem raznih
uslova i okolnosti. Nestaju stari a stvaraju se novi drutveni
odnosi. Zbog toga se stalno i mjenjaju drutvene norme. Tako su
drutvene norme u stalnoj dinamici. Svako drutvo ima svoje norem.
Tako se mogu razlikovati drutvene norme po drutveno ekonomskim
formacijama : drutvene norem prvobitne zajednice, robovlasnikog ,
buruaskog poredka itd. Drutveni odnosi utiu na norme a isto tako
norme utiu na drutvene odnose, odreuju pravila tih odnosa,
obezbjeuju kretanja i razvoj odnosa odreenim pravcem. Poto norme
sadre sankcije kojima se obezbjeuje potovanje normi, to se putem
sankcije ne samo omoguuje izvrenje normi, ve i usmjerava kretanje
drutvenih odnosa. To se postie raznim sankcijama, njihovom jainom i
nainom izvrenja. Norme mogu dejstvovati pozitivno na drutvene
odnose, omoguavati njihov razvoj. Ali, mogu i dejstvovati
negativno, svojim pravilima koiti, onemoguavati dalji razvoj. To
smetanje normi razvoju drutvenih odnosa ne moe biti dugo, jer norme
su izraz drutvenih odnosa, norme moraju odgovarati novonastalim
odnosima, te se moraju stvoriti druge norme koje e regulisati nove
odnose.
58. PRIRODNI ZAKONI
ovek je podloan dejstvu prirodnih zakona, bez obzira da li mu se
oni dopadaju ili ne. Njihovo delovanje ne zavisi od svesti ili
volje oveka, oni deluju neumitno po principu dejstva opteg principa
uzronosti i posledinosti. Prirodni zakoni su pravila u prirodi,
pravila po kojima se odigravaju razne prirodne pojave. Prema tome
prirodni zakoni ne reguliu odnos izmeu ljudi, ve odreuju prirodne
pojave. Prirodni zakoni djeluju bez izuzetka, oni su najmoniji.
Osim to je dejstvo prirodnih zakona neumetno, ono je i
neposredno-deluje na materiju bez ikakvih posrednika. Kod prirodnih
zakona ne postoji sankcija, one nisu propisane kod prirodih
zakona.
59. NORMA I DRUTVENA STVARNOST
Pod izrazom norma moemo razumeti 2 znaenja. Norma je ili
drutveno pravilo o ponaanju ljudi u drutvu, ili je re o neemu to je
normalno, to odgovara svakodnevnom drutvu. Drutvenom normom se moe
utvrivati odreeni cilj ili se mogu odreivati odreena sredstva za
ostvarivanje tog cilja. Drutvene norme imaju 2 elementa: objektivan
i subjektiva. Objektivan upravo i predstavlja data stvarnost, a
subjektivni element norme ini slobodan prostor oveka u izboru
ciljeva i sredstava potrebnih za realizaciju izabranih ciljeca.
Norma treba da bude izraz drutvenih odnosa, da postoji skladnost
izmeu onog to jeste (drutvena stvarnost) i onog to treba (drutvena
norma).
60. TEHNIKE NORME
16
-
Tehnike norme ili tehnika pravila su pravila koja odreuju
primenu odreenih znanja pojedninih nauka i vetina u raznim
oblastima kao i sama ta znanja. Za razliku od drugih drutvenih
normi, ove norme ne reguliu odnose izmeu ljudi. Tehnike norme ne
sadre odreene, propisane sankcije. Nepotovanjem tehnikih upustva
nastupie posledice kao neminovnost tehnikih pravila a ne kao
propisane sankcije. Tenihkim normama se izraava odreena
objektivnost na koju ovjek ne moe uticati. ovek se mora pokoravati
tim pravilima.
61. PODJELA DRUTVENIH NORMI PREMA SANKCIJI
Teina sankcije ukazuje na sadra