PRINCIP RENTABILNOSTI
PRINCIP RENTABILNOSTI1.OPSTI ASPEKTI PRINCIPA
RENTABILNOSTI1.1.Pojam principa rentabilnostiPored principa
produktivnosti i ekonomicnowsti u ostvarivanju procesa reprodukcije
postoji i treci parcijalni ekonomskI princip: princip
rentabilnosti. Ekonomski smisao primene ovotg principa je na
optimiziranju efekata koji se ostvaruju po osnovu ulaganja u
reprodukciju u obliku angazovanja srestava (kapitala). Kao sto smo
napred videli, primenom principa produktivnosti nastoji se da se
optimizira efekat po osnovu ulaganja u obliku utrosaka radne snage;
primenom principa ekonomicnosti optimiziranje efekata po osnovu
ulaganja u obliku troskova; pa je potrebno ostvariti I
optimiziranje efekata po osnovu ulaganja u obliku angazovanja. U
sistemu trzisne privrede prosecno angazovana srestva su izrazena
najcesce u vidu ulozenog kapitala.
Medjutim, kad se radi o efektima u vidu poujavnih oblika
rezultata reprodukcije, treba uzeti u obzir one izraze koji su
najadekvatniji pokazatelj ekonojmske uspesnosti u ostvarivanju tako
odredjenog cilja. U tom smislu je u trzisnoj privredi prihvaceno
stanoviste da je taj efekat u visini ostvarene dobiti.
Princip rentabilnosti je jedan od tri parcijalna ekonomska
principa reprodukcije. Njime se definise jedan od osnovnih
ekonomskih ciljeva preduzeca koji treba ostvariti. Ekonomsko
obeolezje principa rentabilnosti je odredjeno I kroz funkciju
rentabilnosti kao ekonomskog merila kvaliteta ekonomije. Velicina
toga kvaliteta izrazava uspeh preduzeca u sprivodjenju principa
rentabilnosti kao ekonomskog nacela ili principa reprodukcije.
Princip rentabilnosti ima svojstvo naglasenog ekonomskog
principa reprodukcije i zbog toga sto je on, u osnovi, izraz
zakonitog ponasanja ekonomskih subjekata privredjivanja u sistemu
robne privrede. Takvo ponasanje je izraz objektivne ekonomske
nuznosti i ako su mogucnosti i mere u njegovom sprovodjenju
zavi8sne od karakteristika pojedinih faktora u konkretnom preduzecu
i vremenskog perioda za koji se te mere predvidjaju.
S obzirom da se ekonomskam aktivnost ostvaruje u raznim
organizacionim oblicima ekonomije, treba konstantovati da je
ekonomski smisao primene principa rentabilnosti po osnovu
angazovanja srestava isti u svakom od njih. Odredjene razlike mogu
postojati po pojedinim organizacionim oblicima ekonomije, zaviwno
od toga da li se radi o primeni principa rentabilnosti u vezi s
ekonomijom vec angazovanih srestava u reprodukciji ili, pak, o
ekonomiji po osnovu novih ulaganja.
1.2. Rentabilnost kao merilo kvaliteta ekonomije
Ekonomski smisao sprovodjenja principa rentabilnosti na nivou
konkretnog preduzeca u uslovima trzisnog privredjivanja jhe u
povecanju raspona izmedju dobiti kao oblika rezultata I prosecno
angazovanih srestava, kao oblika ulaganja u reprodukciju. Takav
zahtev je u osnovi baziran na cinjenici da je upravo odnos
(kolicnik) izmedju dobiti I prosecno angazovanih srestava ekonomski
relativan izraz kvaliteta ekonomije preduzeca:
EMBED Equation.3
Pri tome je ekonomska sustina toga kvaliteta u stopi
reproduktivnosti koja je njime odredjena. Ovo s toga sto sama
cinjenica da je ostvarena dobit, odnosno odredjena rentabilnost,
znaci da je obezbedjeno reprodukovanje utrosenih srestava, pa time
I kontinuitet proste reprodukcije. Buduci da se dobit najvecim
delom usmerava preko akumulacije za prosirenu reprodukciju, utoliko
je raspon izmedju dobiti I angazovanih srestava neposredni
pokazatelj reproduktivnosti preduzeca.Drugo, ako je smisao ulaganja
u reprodukciju u obliku angazovanja srestava na postizanju
odredjenih ekinomskih efekata, u toliko je ostvarena rentabilnost
merilo I izraz uspesnosti u ostvarivanju toga cilja. Rentabilnost
konkretnog proizvodjaca prestavlja izraz I merilo kvaliteta
ekonomije kao svojom velicinom tako, posebno, razmerama odstupanja
u odnosu na nivo rentabilnosti prosecnog proizvodjaca. Razumljivo
je, medjutim, da bi se postigao raspon izmedju dobiti I angazovanih
srestava na nivou prosecnog proizvodjaca, treba ostvariti I
ekonomsku efikasnost poslovanja upravo na tom nivou.
Saglasno stavu o osnovnim I parcijalnim ekonomskim principima
reprodukcije, te I o parcijalnim I agregatnim merilima kvaliteta
ekonomije, rentabilnost spada u grupu parcijalnih merila toga
kvaliteta. Kao sto je konstantovano, njime se izrazava taj kvalitet
sa stanovistva efekata korisnosti ulaganja u obliku angazovanja
srestava. Izrazavanje rezultata istim pojmovnim izrazom (proizvodom
ili cenom kostanja) otvara se siroka mogucnost za utvrdjivanje I
pracenje oblika I razmera uslovljenosti I medjizavisnosti izmedju
ovih merila, te I drugih indikatora uspesnosti poslovanja preduzeca
I privrede.
Ekonomski smisao rentabilnosti kao merila kvaliteta ekonomije
zavisi u dobroj meri i od karaktera ekonomskog sistema, pa u tome i
svih uslova relativnih za njeno ostvarivanje. Utoliko u meri koliko
se poslovanje ostvaruje pod trzisnim uslovima i sa vecim stepenom
samostalnosti, ali I ekonomske odgovornosti za uspeh u poslovanju,
rentabilnost kao kiriterijum kvaliteta ekonomije dobija srazmerno
vise na znacaju.
1.3.Karakteristike sadrzine rentabilnostiAko bi se proces
reprodukcije na nivou konkretnog proizvodjaca odvijao samo pod
uticajem ekonomskih zakona, tada bi nivo rentabilnosti bio jednak
kolicniku izmedju viska vrednosti (V1b) i prosecnih drustveno
priznatih angazovanih sredstava (So) koje je potrebno uloziti na
datom nivou razvoja proizvodnih snaga drustva. Pod uticajem
odredjenih faktora rentabilnost konkretnog proizvodjaca, po
pravilu, odstupa od rentabilnosti prosecnog proizvodjaca, u cemu je
izrazena prva karakteristika sadrzine rentabilnosti kao merila
kvaliteta ekonomije. U razmatranju karaktetistika rentabilnosti
treba, medjutim, uzeti u obzir I zajednicka obelezja, ali i razlike
koje postoje izmedju rentabilnosti I ekonomicnosti (a) I izmedju
rentabilnosti I produktivnosti (b).
1. Posto je ekonomska sadrzina rentabilnosti na nivou
makroekonomije I na nivou mezoekonomije ista, sledi zakljucak da se
radi o meriku kvaliteta ekonomije i na makro i na mezo nivou. Pri
tome, ipak, postoje odredjene razlike koje izrazavaju kvalitet
ekonomije, s obzirom ne faktore koji uslovljavaju velicinu
elemenata dobiti I angazovanih sredstava.
Kad se radi o prosecnom proizvodjacu, kao sto je konstantovano,
pod uticajem ekonomskih zakona i ako se uzmu u obzir samo
objektivno potrebni elementi relativni za dobit, odnosno visak
vrednosti, sledi da je taj izraz jednak:
Ako se, medjutim, uzme u obzir uticaj svih faktora na nivou
konkretnih proizvodjaca, tada se dobija uvid u ostvarenu
rentabilnost prosecnog proizvodjaca:
Gde je: Db = ukopno ostvarena dobit na nivou makro
ekonomije;
S= ukupna (stvarno) angazovana sredstva na nivou makro
ekonomije.
2. Izmedju rentabilnosti I ekonomicnosti (a) I izmedju
rentabilnosti I produktivnosti (b) postoje zajednicka svojstva, kao
I razlike koje ukazuju upravo na karakteristike njihove sadrzine
kao parcijalnih izraza kvaliteta ekonomije preduzeca.
a. Zajednicka obelezja rentabilnosti I ekonomicnosti svode se
uglavnom na sledece: prvo, radi se od dva parcijalna ekonomska
principa osnovnog ekonomskog principa reprodukcije; drugo,
ekonomicnost I rentabilnost su dva parcijalna merila (kriterijuma)
kvaliteta ekonomije; trece, izmedju rentabilnosti I ekonomicnosti
postoji visok stepen uzajamne medjuzavisnosti od nivoa
ekonomicnosti u znacajnoj meri zavisi nivo rentabilnosti; takodje,
od nivoa rentabilnosti u znacajnoj meri zavisi nivo ekonomicnosti,
posebno kad se redi o dinamici reprodukcije.
b. Izmedju rentabilnosti I produktivnosti takodje postoje
odredjena zajednicka svojstva ali I razlike.
Naime, princip produktivnosti I princip rentabilnosti su dva
parcijalna ekonomska principa reprodukcije. Rentabilnost I
produktivnost su dva parcijalna merila kvaliteta ekonomije; izmedju
njih postoji naglasena midju zavisnost I uslovljenost. Kad se radi
o toj medjuzavisnosti, najcesce se naglasava da je tehnicka
opremljenost rada (S/L) faktor produktivnosti. Porast te
opremljenosti po pravilu dovodi do podizanja proizvodne snage rada,
pa time I do povecanja mase novostvorene vrednosti.Ipak, izmedju
poroduktivnosti I rentabilnosti postoje I znacajne razlike. Te
razlike proizilaze, prvo, iz sadrzine kvaliteta ekonomije koji se
njime izrazava: kod produktivnosti to je sposobnost proizvodjenja
zivoga rada, kod rentabilnosti to je reproduktivnost angazovanih
sredstava. Drugo, postoje razlika u karakteru ovih merila na nivou
mezoekonomije I makroekonomije, posto je rentabilnost izraz toga
kvaliteta na oba nivoa, dok je produktivnost samostalni izraz
kvaliteta ekonomije samo na nivou makroekonomije, a njen znacaj na
nivou mezoekonomije u funkciji nivoa ekonomicnosti I
rentabilnosti.1.4. Elementi kompleksa rentabilnosti1.4.1. Dobit kao
element kompleksa rentabilnosti a) Prihod u kompleksu
rentabilnosti. Ako se princip rentabilnosti
definisekao zahtev za ostvarivanje sto vece dobiti sa sto manjim
angazovanim sredstvima, sledi da su ekonomski relevantni elementi
kompleksa rentabilnosti: dobit, angazovana sredstva I faktori
rentabilnosti. Po osnovu I preko njih se u trzisnon privredi
omogucava uvid u ekonomsku sustinu I determinante principa
rentabilnosti. Posto je dobit funkcija razlike prihoda I troskova
reprodukcije, prihod funkcija obima realizovanih proizvada I
prodajnih cena, a troskovi funkcija utrosaka I cena utrosaka
elemenata proizvodnje, sledi da su ovim, na strai rezultata, pored
dobiti odredjeni I svi ostali elementi koji odredjuju njenu
velicinu, pa time I nivo rentabilnosti.
Proizvod predstavlja osnovicu formiranja prihoda, ali je nosilac
troskova reprodukcije, pa je, utoliko, I element kompleksa
rentabilnosti. Pri ostalim datim uslovima, razumljivo je da ce obim
proizvoda biti factor velicine vrednosti, nove vrednosti I viska
vrednosti. U tom smislu, obim realizovanih proizvoda je factor I
element funkcije prihoda, ali I factor velicine troskova, pa time I
dobiti.
Kao sto je receno kod uslovljenosti proizvoda, pa I prihoda I
dobiti po tom osnovu, izmedju proizvedenog (Qnp) I realizovanog
(Qnr) proizvoda moze postojati razlika. Komponenta q se tada
diferencira po istom osnovu: q=qp+qr, gde je qp smanjeni obim
proizvedenog proizvada, a qr smanjeni obim realizovanog proizvoda.
U dinamici, sa promenom proizvada dolazi do srazmerne promene
rentabilnosti. Projektovano u odnosu na obim proizvoda iz pocetnog
perioda, a sobzirom da dinamika proizvodu utice I na prominu
troskova I angazovanih sredstava, sledi izraz rentabilnosti
uslovljen dinamikom proizvoda preko prihoda:
U slucaju kad se raspolaze informacijama o promenama proizvoda,
cena proizvoda I troskova reprodukcije, sledi da je potrebno, kao
sto smo videli kod dobiti, izraziti I promenu dobiti (Dbq) po
osnovu uticaja proizvoda. Takva promena se moze proracunati I kod
angazovanih sredstava (Sq).Medjutim, ako su elementi kompleksa
rentabilnosti datu u vidu funkcije, tada ce se optimalni obim
proizvoda odrediti kao obim (ukljucujuci I ostale elementi) sa
kojim se moze ostvariti maksimalna rentabilnost. U okviru trzisnih
faktora, a u vidu karaktera odnosa snaga ponude I traznje, redovno
stoje fatori koji deluju na nivo I tempo razvoja proizvodnih snaga,
razvoj tehnickog progresa, u vidu prirodnih faktora, kao I ostali
oblici trzisnih faktora.Prema tome, ako se uzme u obzir naznacena
uslovljenost formiranja I odstupanja cena od vrednosti proizvoda,
sledi da ce izraz rentabilnosti u posmatranom periodu biti:
U sukcesiji perioda efekti uticaja promena cena proizvoda na
promene rentabilnosti ce doci u vidu I preko koeficijenta prihoda,
odnosno dobiti. Naime, pod uticajem cena proizvoda dolazi do
srazmerne promene rentabilnosti u odnosu na pocetni period, pa
je:
odnosno
Odavde je, kao trazena promena cena za predvidjenu (zeljenu)
stopu rasta rentabilnosti (Rp) po tom osnovu:
Projektovano u odnosu na pocetni period, sledi izraz
rentabilnosti pod uticajem prihoda odnosno obima I cena
proizvada:
Uzimajuci u obzir dinamiku obima I cena proizvoda sledi:
Izrazom rentabilnosti koji je formiran pod uticajem prihoda,
dobija se uvid u kvalitet ekonomije koji se ostvaruje u posmatranom
peruidu, a u odnosu na prosecnog proizvodjaca, tj. u odnosu na
kvalitet ekonomije koji je moguce ostvariti ne tome nivou pod
uticajem ekonomskih zakona.
b) Troskovi u kompleksu rentabilnosti. Troskovi cine drugi
element funkcije dobiti, pa time I element kompleksa rentabilnosti.
U tom smislu, sa stanovista mesta I funkcije, u tome izrazu treba
sagledati utroske, cene utrosaka I, zatim, same troskove.
Medjutim, na utroske elemenata proizvodnja deluju tehnicki,
prirodni I ljudski I dispozitivni faktori. Ako se obim tih utrosaka
valorizuje njihovom vrednoscu, dobija se uvid u nivo troskova, ali
I u odstupanja izmedju ostvarene dobiti I viska vrednosti koji se
ostvaruje na nivou prosecnog proizvodjaca. Ako su tehnicki I
prirodni faktori povoljniji I ako se ostvaruje efikasnije
koriscenje resursa, moguce je da ti efekti budu I povoljniji od
proseka. Obrnuto je ako su efekti nepovoljni.Cene utrosaka
elemenata proizvodnje cine faktor troskova, pa time I velicine
dobiti, a, takodje, I angazovanih sredstava. Konkretni iznos cena
kojima proizvodjaci obracunavaju ostvarene troskove reprodukcije
najcesce odstupaju od vrednosti tih utrosaka. Do tih odstupanja
dolazi pod uticajem objektivnih faktora koji vaze kod trzisnih cena
proizvoda I pod uticajem subjektivnih faktora u vezi s nabavkom tih
elemenata.
Ako se izvrsi valorizovanje utrosaka sa cenama po jedinici,
sledi da ce izraz rentabilnosti pod uticajem troskova preko dobiti
u posmatranom (tekucem) periodu biti.
U sukcesiji perioda, pod uticajem dinamike troskova preko
dobiti, polazeci od stanja iz pocetnog perioda, sledi izraz
rentabilnosti:
c) Dobit u komleksu rentabilnosti. Razmatrajuci opste aspekte
rentabilnosti konstantovali smo da se ona u trzisnoj privredi meri
kolicnikom izmedju profita I ulozenog kapitala, sto je jednako
konceptu rentabilnosti koja se meri kolicnikom izmedju dobiti I
angazovanih sredstava.
Drigo aspect koji je ovde od znacaja odnosi se na sam zahvat
kvaliteta ekonomije koji se izrazava rentabilnoscu, a u kome je
dobit element njenoga izraza. U tom smislu ovaj izraz ce biti
adekvatan u meri koliko se ta dobit formira prema trzisnim
kriterijumima, tj. koliko se po njima ostvaruje poslovanje
preduzeca. Kao sto je konstatovano, to predstavlja odgovarajucu
trzisnu mobilnost svih faktora proizvodnje (znaci I radne snage),
te u valorizovanje vrednosti utrosaka radne snage po trzisnim
kriterijumima.U dinamici, pod uticajem promena prihoda I torskova
dolazi so razmerne promene dobiti, a time I rentabilnosti. Polazeci
od pocetnog stanja, sledi:
Uzimajuci u obzir I uticaj preko angazovanih sredstava
dobijamo:
1.4.2. Angazovana sredstva kao element kompleksa
rentabilnostiSaglasno principu rentabilnosti, pored dobiti, drugi
element komoleksa rentabilnosti su angazovana sredstva. To vazi,
kako kad se radi o rentabilnosti mezoekonomije, tako I kada se radi
o rentabilnosti makroekonomije. Utoliko je, u okviru problematike
elemenata kompleksa rentabilnosti, potrebno odrediti mesto I
funkciju tih sredstava (1) I, zatim, uslovljenost rentabilnosti po
osnovu uslovljenosti angazovanih sredstava (2).
1. Osnovna funkcija angazovanih sredstava je u obezbedjenju
uslova I kontinuiteta ostvarivanju procesa reprodukcije. Po svojoj
ekonomskoj sustini one cine vrednosni izraz ulozenog ekonomskog
rada u reprodukciju. Jedan deo toga rada sadrzan je u sredstvima za
proizvodnju. Drugi deo toga rada je tekuci rad, pa se ostvaruju
angazovana sredstva u zaradama.
Zbog razlika u funkciji I ulozi u ostvarivanju procesa
proizvodnje, pa I procesa reprodukcije u celini, kako sa
stanovistva angazovanja, tako I sa stanovistva rentabilnosti,
redovno je potrebno pratiti ucesce pojedinih elemenata, odnosno
visinu angazovanih sredstava u sredstvima za rad, u predmetima rada
I u radnoj snazi (odnosno zaradama ili najamnini).
2. Visina angazovanih sredstava je od bitnog znacaja za nivo
rentabilnosti. S jedne strane, time se uslovljava nivo tehnicke
opremljenosti rada, pa I proizvodne snage rada, a to znaci I
velicine novostvorene vrednosti I viska vrednosti koji se mogu
ostvariti u konkretnom procecu reprodukcije, a s druge strane, taj
znacaj je u cinjenici da su ta stedstva element kompleksa
rentabilnosti.Prema tome, u vezi sa mestom I funkcijom angazovanih
sredstava, u kompleksu rentabilnosti treba uzeti u obzir njihovu
uslovljenost (a), te I uslove koji su od uticaja za ostvarivanje
funkcija angazovanih sredstava u reprodukciji (b).
a. I ako konkretni proizvodjac tezi da ostvari sto manji iznos
angazovanih sredstava da bi ostvario sto manju rentabilnost, pod
uticajem drustvenih faktora, koji se razlikuju od prosecnog
proizvodjaca, dolazi do srazmernih odstupanja u iznosu tih
sredstava.
Prema tome, ako se podje od izraza rentabilnosti na nivou
prosecnog proizvodjaca koji se formira prema ekonomskim zakonima,
sledi rentabilnost konkretnog proizvodjaca:
Gde je Rsb = rentebilnost konkretnog preduzeca u posmatranom
periodu formiranja drustveno uslovljenim angazovanim
sredstvima.
b. Na formiranju kvaliteta ekonomije preko izraza rentabilnosti
konkretnog preduzeca imaju uticaja, redovno, tehnicki I prirodni
faktori. Uticaj ovih faktora izrazen je u svim relevantnim
karakteristikama preko kojih se manifestuje njihovo obelezje, a
koja su od znacaja za visinu ulaganja, bilo neposredno, bilo preko
visine troskova, te I za vreme I redosled angazovanja
sredstava.
Efekti uticaja prirodnih I tehnickih faktora na formiranje
rentabilnosti, odnosno na velicinu kvalitete ekonomije, kroz ovaj
izraz, a preko angazovanih sredstava, manifestuju se u odstupanjima
izmedju potrebnih ulaganja konkretnog I prosecnog proizvodjaca.
Razmere te uslovljenosti mogu se zahvatiti preko umnoska
koeficijentam angazovanja I troskova reprodukcija uslovljenih ovim
faktorima, te preko odstupanja objektivno uslovljenog od prosecnog
koeficijenta angazovanja:
Gde je: Rsp = rentabilnost konkretnog proizvodjaca uslovljena
karakteristikama tehnickih I prirodnih faktora posmatranog perioda;
Sp = komponenta angazovanih sredstava uslovljena karakteristikama
tehnickih I prirodnih faktora preduzeca.
c. Pod uticajem objektivnih ljudskihn I dispozitivnih faktora
formira se posebna komponenta angazovanih sredstava Sw, (Sw=xTw) pa
je:
Gde je Rsw = rentabilnost preduzeca uslovljena objektiviziranim
ljudskim I dispozitivnim faktorima preko angazovanim sredstava.
d. Ako se uzmu u obzir komponente angazovanih sredstava pod
uticajem karakteristika drustvenih I tehnickih faktora, dobijamo
uvid u njihov uticaj na formiranje kvaliteta ekonomije preduzeca po
tom osnovu. Naime:
Gde je Rs = rentabilnost uslovljena uticajem drustvenih,
tehnickih, prirodnih I ljudskih I dispozitivnih faktora na
angazovana sredstva. e. Doprinos angazovanih sredstava u procesu
formiranja kvaliteta ekonomije preduzeca preko kompleksa
rentabilnosti ostvaruje se na samo pod uticajem drustvenih,
tehnickih, prirodnih I objektivnih ljudskih I dispozitivnjh
faktora, vec I pod uticajem subjektivnih faktora. Radi se o svim
faktorima koji se ostvaruje uticaj preko povecanih ulaganja I to,
bilo po osnovu povecanih troskova, bilo po osnovu produzenog
vremena trajanja angazovanosti sredstava. Zbog toga ce sada izraz
rentabilnosti biti:
Gde je Rsn = rentabilnost konkretnog proizvodjaca uslovljena
stelnim angazovanim sredstvima u posmatranom periodu.
2.MERENJE RENTANILNOSTI2.1. Izrazi rentabilnosti2.1.1.
Rentabilnost prosecnog i konkretnog proizvodjacaGovoreci o
karakteristikama sadrzine rentabilnosti, konstantovali smo da se
ona, pored ostalog, manifestuje I kad se sagledavaju elementi
njenog izraza na nivou prosecnog I na nivou konkretnog
proizvodjaca. U tom smislu, kad se radi o prosecnom proizvodjacu
tada se pod uticajem ekonomskih zakona formira izraz rentabilnosti
jednak odnosu izmedju proizvedenog viska vrednosti I prosecnih
drustveno priznatih angazovanih sredstava:
Sa stanovistva merenja I pracenja rentabilnosti, kako u
posmatranom periodu, tako I u dinamici, pored globalnog izraza
preko naznacenih osnovnih elemenata (dobit I angazovana sredstva,
odnosno profit I capital), od velikog znacaja je uvid u process
formiranja tih elemenata, pa I rentabilnosti, (1) I doprinos,
odnosno uticaj (2) pojedinih elemenata (a) I faktora (b) u tome
procesu. Jer, jedino tako je moguce dobi uvid u faktore I njihov
znacaj za nivo objektivno moguce ili ostvarene rentabilnosti.
2.1.2. Izraz poslovne rentabilnosti2.1.2.1. Izraz objektivno
uslovljene rentabilnostiNa formiranje objektivno uslovljene
rentabilnosti uticu objektivno uslovljeni drustveni, tehnicki,
prirodni I objektivizirani ljudski I dispozitivni faktori. Ako se
mogu obezbediti infirmacije o uticaju svakr od navedenih grupa
faktora, tada nije tesko formirati I odgovarajuci izraz
rentabilnosti.
a. Za formiranje izraza drustveno uslovljene rentabilnosti
konkretnog preduzeca u posmatranom periodu treba uzeti u obzir
uticaj drustvenih faktora na pojedine komponente formiranja dobiti
I angazovanih sredstava, pa sledi:
Diferenciranjem komponenti Cq I T na deo pod uticajem trzisnih
faktora I deo pod uticajem mera drzavne ingerencije, moze se vrsiti
dalje razvijanje navedenog obrasca.
b. Pod uticajem tehnickih faktora dolazi do odstupanja dobiti od
viska vrednosti I od drustveno priznatih angazovanih sredstava.
Koristeci elemente dobiti I angazovanih sredstava pod tim uticajem
mozemo formirati izraz tehnicke uslovljenosti rentabilnosti:
c. Ako se uzmu u obzir sve komponente dobiti I angazovanih
sredstava, koji se formiraju pod uticajem objektivnih tehnickih,
prirodnih, ljudskih I dispozitivnih drustvenih faktora; dobija se
izraz objektivno uslovljene rentebilnosti.
2.1.2.2. Izraz stalne rentabilnosti sa stanovista
uslovljenostiAnalizirajuci funkciju pojedinih elemenata u
formiranju kompleksa rentabilnosti videli smo da u tome procesu
deluju objektivni I subjektivni faktori. Prema tome, ako se uzmu u
obzir sve komponente proizvoda, cena proizvoda, troskova
reprodukcije I angazovanih sredstava, mozemo formirati izraz stalne
rentabilnosti sa stanovistva njegove uslovljenosti.
Navedeni izraz omogucuje uvid u uticaj svake grupe faktora na
process formiranja kvaliteta ekonomije preduzeca preko izraza
rentabilnosti.2.1.3. Izraz rentabilnosti po osnovu aktivnosti
finansiranjaAko preduzece obavlja aktivnosti finansiranja I stice
dobit po tom osnovu (Dbf) I ako se raspolaze sredstvima (Sf)
ocigledno I da se moze odrediti I rentabilnost po istom osnovu:
Izraz, pak, faktorske uslovljenosti stvarne rentabilnosti ce
biti:
Izraz, objektivno uslovljene rentabilnosti po osnovu aktivnosti
finansiranja ce biti:
2.1.4. Izraz ostvarene ukupne rentabilnostia. Ako uzmemo u obzir
prihode I rashode, odnosno dobit I angazovana sredstva po osnovu
poslovne aktivnosti I aktivnosti finansiranja, dobijamo izraz
objektivne rentabilnosti po osnovu poslovne I aktivnosti
finansiranja:
b. Ako se pored poslovnih I finansijskih, u izraz inkorporiraju
I komponente prihoda I rashoda po osnovu vanrednih (ne poslovnih)
aktivnosti, tad ace izraz ostvarene ukupne rentabilnosti preduzeca
biti:
2.1.5. Izraz rentabilnosti na bazi modela rentabilnostia. Izraz
stvarne rentabilnosti prema faktorima uslovljenosti pruza mogucnost
da se dobije uvid u formiranje kvaliteta ekonomije po osnovu I
putem rentabilnosti I to, kako u globalu, tako I prema uticaju
pojedinih faktora. Medjutim, kada se radi o prakticnoj primeni gore
navedenog obrasca na nivou konkretnog preduzeca, mogu postojati
odredjene teskoce. One se svode na to da konkretni proizvodjac ne
raspolaze svim potrebnim informacijama o vrednosti pojedinih
komponenti, ili ne u iznosima koji bi se oznacili precizno kao
vrednost proizvoda (Vq), vrednost utrosaka elemenata proizvodnje
(Vu) I sl.
Odnosno
Medjitim, u ovom slucaju ostaje I dalje otvoreno pitanje
formiranja kvaliteta ekonomije u posmatranom periodu pod uticajem
objektivnih faktora. Kao prihvatljivo metodolosko resenje, s tim I
vezi, pokazalo se resenje na bazi tzv. modela rentabilnosti. Ovo
resenje polazi od predpostavljene velicine brojitelja izraza
rentabilnosti koja je jednaka objektivno uslovljenoj ceni kostanja
(Db=T).
Model rentabilnosti konkretnog proizvodjaca, formiran pod
navedenim uslovima, omogucuje uvid u formiranju kvaliteta pod
uticajem faktora koji uslovljavaju odstupanje dobiti od objektivno
uslovljene cene kostanja u posmatranom periodu.Izraz, objektivno
uslovljene rentabilnosti prosecnog proizvodjaca, formiran na bazi
navedenog modela, omogucuje uvid u uticaj objektivnih faktora na
dobit u formiranju rentabilnosti na tome nivou.
b. Izraz stvarne rentabilnosti na bazi modela formira se pod
uticajem, kako objektivno uslovljenih, tako I organizaciono
uslovljenih faktora. Uticaj svih tih faktora je prikazan u gore
navedenom obrascu koji izrazava rentabilnost sa stanovista njene
uslivljenosti. Medjutim, ako se uzme u obzir samo uticaj
objektivnih faktora, formira se izraz objektivno uslovljene
rentabilnosti I to bilo kao pocetni izraz (Db/S), bilo kao dvojni
izraz formiran na bazi modela rentabilnosti.
U izrazu objektivno uslovljene suma potrebnih angazovanih
srestava je izrazena kolicinom koeficijenta (razume se, po osnovu
proracuna: =S/T), pa je umesto sume subjektivno uslovljenih
angazovanih sredstava s , u celini ili u delovima kao sr I sh,
potrebno uneti koeficijent angazovanja time uslovljen. Vrednosti
toga koeficijenta dobijamo kao kolicnik izmedju tako odredjene sume
povecanih angazovanih srestava I potrebnih troskova (=s/T), pa je
izraz ostvarene rentabilnosti na bazi modela:
2.1.6. Parcijalni izraz rentabilnostiSaglasno mogucnostima I
potrebama diferencija dobiti I angazovanih sredstava, potrebno je
diferencirati parcijalne izraze rentabilnosti. Time se obezbedjuje
uvid u process formiranja rentabilnosti na nivou
preduzeca,efikasniji system upravljanja I kontrole od znacaja za
rentabilnost.Parcijalni izraz rentabilnosti, kao I produktivnosti I
ekonomicnosti, pruzaju mogucnost za definisanje I pracenje
ekonomskih odnosa u preduzecu. Medjutim, pri tome ima redovno I
teskoca metodoloske I informacione prirode.
Jedan concept bio bi na osnovama sticanja dobiti tako da se
koriste izrazi rentabilnosti po osnovu samostalnog obavljanja
delatnosti (a) pa je:
I drugi po osnovu zajednickih ulaganja (b):
Gde je: Rsd = rentabilnost ostvarena samostalnim obavljanjem
delatnosti, Rz = rentabilnost ostvarena po osnovu zajednickih
ulaganja.
2.2. Dinamika rentabilnostiPored uticajem dinamike dobiti in
angazovanih srestava ti faktori koji ih uslovljavaju, dolazi do
srazmernih promena u stopi rentabilnosti. Posmatrano u odnosu na
pocetni period, drugog perioda jednaka je:
Medjutim, u sukcesiji perioda moze doci do promene rentabilnosti
I pod uticajem dinamike angazovanih sredstava. To ce usloviti
srazmernu promenu rentabilnosti, pa je:
Ako se ima u vidu da se sredstva angazuju po elementima, moguca
je dalja razrada ovog doprinosa angazovanih sredstava u vidu
osnovnih I u vidu obrtnih sredstava I u vidu sredstavz angazovanih
po proizvodnim faktorima (Krs=Krsi + Krsml odnosno Krs = Krsm +
Krsi + Krsl).
Ako se elementi izraza rentabilnosti (dobit I angazovana
sredstva) diferenciraju na objektivno uslovljeni deo, sledstveno se
projektuje dinamika rentabilnosti pa je:Kr=Krkr.
Poseban aspect ove problematike odnosi se na uslovljenost
dinamike rentabilnosti faktorima reprodukcije.
U ekonomskoj analizi, posebno u domenu efikasnosti investicija,
s obzirom na duzinu vremenskog perioda ulaganja, efektuiranju
dobiti po tom osnovu, redovno se vrsi diskontovanje (svodjenje)
dobiti I angazovanih (investiranih) sredstava na sadasnju vrednost.
U tom smislu sledi izraz rentabilnosti:
Gde je: SRV = rentabilnost nakon svodjenja dobiti I angazovanih
sredsrava na sadasnju vrednost; SVDb = sadasnja vrednost dobiti,
SVS = sadasnja vrednost ulaganja sredstava.
2.3. Ekonomski aspekti funkcije rentabilnosti1. Kao
kvantitativni izraz kvaliteta ekonomije, rentabilnost je slozena
funkcija u vidu kolicnika izmedju funkcije dobiti I funkcije
angazovanih sredstava:
Prema tome, elemente funkcije rentabilnosti cine: elementi
funkcije dobiti I funkcije angazovanih sredstava (R=(QxCq-T)/xT).
Naznaceni elementi su, razume se, dati u odgovarajucem analitickom
izrazu.
Medjutim, u vezi s angazovanim sredstvima treba odrediti oblik I
argument funkcije tih sredstava. Ako se podje od opsteg stava o
kvantifikaciji prosecno angazovanih sredstava kao proizvoda
koeficijenta angazovanja I troskova (S=xT) I ako se koristi oblik
funkcije troskova, funkcija prosecno angazovanih sredstava ce biti:
Sf=f(Qt).
2. Medjutim, smisao principa rentabilnosti je na maksimiziranju
raspona izmedju dobiti I prosecno angazovanih sredstava. Zbog toga
ovde tread koristiti resenje koje koristi maksimiziranje razlike
(dobiti) izmedju prihoda I troskova poslovanja I troskovnog izraza
prosecno angazovanih sredstava (Tdi). Pri tome je troskovni izraz
prosecno angazovanih sredstava jednak iznosu kamate (Di) koji trba
platiti u posmatranom periodu prema prosecnim trzisnim uslovima
koriscenja kredita (Kio).
Pri odredjivanju karakteristika funkcije rentabilnosti treba
uzeti u obzir sve karakteristike elemenata koji je odredjuju
(funkciju traznje I ponude, funkciju prihoda, funkciju troskova,
funkciju dobiti, funkciju prosecno angazovanih sredsrava). Pri tome
je njihov optimum odredjen optimalnom rentabilnoscu I gore
navedenom smislu. Resenje se postize koriscenjem inverznim I
posrednim funkcija radi svodjenja na isti argument.Funkcija
rentabilnosti prikazuje tok I obim kvantitativne medjuzavisnosti
izmedju dobiti I sredstava. Nakon odredjenja potrebnih elemenata I
resavanja funkcije dobija se optimalna stopa rentabilnosti, a to
znaci optimum za odredjeni buduci period.
2.4. Grafikon rentabilnostiU analizi efikasnosti preduzeca, u
kontroli I sprovodjenju principa rentabilnosti I, posebno politici
I strategiji dobiti pored drugih koriste se I odredjena graficka
resenja. Neka od njih se oznacuju grafikonima rentabilnosti dok
druga, koja su inace slicna I istovetna, kao granice dobiti I sl.
Pri tome su redovno prisutna metodoloska resenja za odredjivanje
donje I gornje granice dobiti, te za visinu maksimalne dobiti
(ukupno I po jedinici). Ta resenja se mogu, razumljivo, potvrditii
racunskim primerima.
U prikazu I analizi grafikona rentabilnosti gotovo redovno
izostaje prikaz nivoa I dinamike stope rentabilnosti ili dobiti I
angazovanih sredstava vec se radi o zahvatu granica I velicine
dobiti. Na grafikonu 1 polazi se medjutim od stepena
rentabilnosti.
Grafikon 1 prikazuje kretanje stope rentabilnosti prema obimu
angazovanih sredstava i velicini dobiti.
Drugi prikaz nivoa I dinamike rentabilnosti projektovan je u
vidu prelomne tacke ili granica rentabilnog poslovanja. Potpuniji
uvid u odnose izmedju prihoda I pojedinih kategorija troskova
(ukupnih, varijabilnih I granicnih) dobija se na grafikonu 2. na
njemu su prikazane granicne dobiti, maksimalna dobit po jedinici
(QA) I ukupno (OB) te I donja granica rada sa gubitkom po osnovu
dinamike varijabilnih troskova (QD,QF).
2.5. Stopa rentabilnosti I koeficijent obrta sredstavaU
ekonomskoj analizi (posebno u domenu racunovodstvene analize)
znacajna paznja se pridaje indikatorima structure sredstava,
indikatorima rentabilnosti I, posebno, indikatorima aktivnosti
preduzeca. S obzirom na znacaj stope rentabilnosti za efikasnost
preduzeca potrbno je uzeti u obzir neke aspekte koji se odnose na
medjuzavisnost ili uslovljenost iste sa koeficijentom obrta
sredstava (1) I,posebno,kada se analizira medjuzavisnost stope
rentabilnosti, stope prinosa I koeficijenta obrta sredstava
(2).
1. Pri tome se efikasnost aktivnosti projektuje I prati uglavnom
preko koeficijenta obrta sredstava (Kos) I vremena trajanja njihove
angazovanosti (Hos),oznacenog, skraceno, kao vreme obrta. Za
utvrdjivanje prosecno angazovanih sredstava koriste se, cesto, I
aproksimativne metode (kao prosek salda po pojedinim podperiodima a
nekada I samo stanje u bilansu na kraju perioda).Posmatrano sa
stanovistva rentabilnosti, posebno sa stanovistva upravljanja
rentabilnosti I sprovodjenja principa, znacajno je, utoliko, uzeti
u obzir I mere efikasnosti u vezi sa obrtom sredstava. U sustini,
radi se o merama kojima se ostvaruje uticaj na rentabilnosti po
osnovu uticaja na nivou I vreme trajanja angazovanosti
sredstava.Medjutim, ako se koeficijent obrta sredstava proracunava
kao kolicnik izmedju troskova (cene kostanja) I prosecno
angazovanih sredstava, sto je I logicno, sledi da se on svodi na
koeficijent reprodukovanja:T/S = Kot = 1/, odnosno model
rentabilnosti (Rm). Polazeci od izraza rentabilnosti:
2. U analizi medjuzavisnosti stope rentabilnosti I koeficijenta
obrta sredstava treba uzeti u obzir I tzv. stopu prinosa prihoda,
tretiranu I kao stopa neto dobiti. Radi se inace o tzv. konceptu
DuPont analize rentabilnosti preduzeca koja se bazira na
medjuzavisnost stope rentabilnosti, ukupnih I sopstvenik sredstava,
koeficijenta obrta sredstava I stope prinosa prihoda.Jedan aspect
ove analize polazi od stava da treba diferencirati stopu
rentabilnosti ukupno angazovanih sredstava (R) od stope
rentabilnosti sopstvenih sredstava (Rss=Db/Ss, gde je Ss=sopstvena
sredstva preduzeca).
Drugi aspect analize medjuzavisnosti je na odnosima izmedju
stope rentabilnosti, stope prinosa prihoda (Rc=Db/C) I koeficijenta
obrta sredstava preko prihoda (Koc), merenog odnosa izmedju prihoda
I ukupno angazovanih sredstava (Koc = C/S).
Treci aspect ove analize je na odredjivanju medjuzavisnosti
stope rentabilnosti sopstvenih sredstava I stope rentabilnosti
ukupnih sredstava I stope prinosa prihoda (Rc) kao I koeficijenta
obrta sredstava (Koc) I structure sredstava izrazene
multiplikatorom sopstvenih sredstava (Ms).Sobzirom da je, prema
relacijama iz prvog stava: R=Rc x Kos, sledi da je Rss = R x Ms,
cime se potvrdjuje prikazana medjuzavisnost I uslovljenost ovih
indikatora.3. SPROVODJENJE PRINCIPA RENTABILNOSTISaglasno osnovnom
cilju koji se tezi u vezi s principom rentabilnosti, potrebno je u
procesu neposrednog poslovanja obezbediti njegovo ostvarivanje na
optimalnom nivou. Analizirajuci osnovne karakteristike odnosa
izmedju rentabilnosti I produktivnosti I rentabilnosti I
ekonomicnosti, konstantovali smo da one pokazuju vrlo visok nivo
zavisnosti I uslovljenosti. Utoliko se merama u sprovodjenju
principa produktivnosti I merama u sprovodjenju principa
ekonomicnosti istovremeno utice I doprinosi I sprovodjenju principa
rentabilnosti.
S obzirom na razlike u ekonomskoj sadrzini I sustini
produktivnosti, opsti concept pojedinih mera u sprovodjenju samo
jednog od ovih principa ima I razlicite kriterijume
optimizacije.
Navedene konstantacije o medjuzavisnosti produktivnosti,
ekonomicnosti I rentabilnosti, te I o razlikama izmedju njih,
potvrdjuju potrebu I znacaj mera I aktivnosti u sprovodjenju
principa rentabilnosti. S obzirom na razlike u faktorima
uslovljenosti rentabilnosti, prakticne mogucnosti su razlicite
prema vremenskim periodima posmatranja u sprovodjenju principa
rentabilnosti.
3.1. Sprovodjenje principa rentabilnosti u tekucem perioduAko se
podje od izraza stvarne rentabilnosti, moze se primetiti da se u
tekucem poslovanju pod uticajem subjektivnih faktora formiraju
odredjene komponente dobiti I angazovanih sredstava koje se odnose
na: 1. obim I asortiman proizvoda (preko koriscenja proizvodnog
potencijala); 2. prihod (preko cena proizvoda); 3. troskove
reprodukcije; 4. obaveze iz dobiti po osnovu angazovanih sredstava;
5. visinu povecanih angazovanih sredstava; 6. smanjivanje ciklusa
angazovanja I 7. skracivanje ciklusa reprodukcije.3.1.1. Uticaj na
obim proizvoda1. Odstupanje ostvarenog obima proizvodnje od
proizvodnog potencijala nastaje pod uticajem objektivnih trzisnih
faktora I pod uticajem subjektivnih faktora. Ako se sa Q oznaci
objektivno moguci I potreban obim proizvoda u posmatranom periodu,
odstupanje ostvarenog proizvoda (Qn) dovodi do srazmernog smanjenja
rentabilnosti.
O uzrocima pojave smanjenog obima proizvodnje I merama za
njegovo povecanje bilo je reci u vezi sa sprovodjenjem principa
ekonomicnosti. Treba primetiti da se ovde radi o odstupanjima od
optimalnog obima proizvoda koji je odredjen uzimajuci u obzir I
uticaj trzisnih faktora.
2. Smanjeno koriscenje proizvodnog potencijala dovodi do
smanjenja rentabilnosti po osnovu pojave subjektivno uslovljenih
fiksnih (a) I relativno fiksnih (b) troskova.a. Nepotpuno
koriscenje kapaciteta, odnosno proizvodnog potencijala, dovodi do
razlaganja ukupnih fiksnih troskova na objektivno uslovljenu
komponentu (t). Pri tome moze doci srazmernog razlaganja fiksnih
troskova na objektivno uslovljenih I subjektivno uslovljeni deo
(1), kao I od odstupanja ostvarenog od optimalnog asortimana (2)
proizvoda.
Ako se uzme u obzir uticaj preko dobiti I preko angazovanih
sredstava, sad ace izraz stvarne rentabilnosti biti:
b. Smanjeno koriscenje proizvodnog potencijala dovodi redovno do
odstupanja stvarnog od optimalnog asortimana proizvoda. Za tekuci
period odabrani asortiman proizvoda predstavlja objektivno
uslovljenu kategoriju. Konkretni proizvodjac vrsi izbor asortimana
proizvoda imajuci u vidu, pre svega, buduce trzisne zahteve. Jednom
odabran asortiman je, utoliko, za posmatrani period objektivno
factor potrebnih ulaganja fiksne prirode.
2. Smanjeno koriscenje proizvodnog potencijala ima uticaja about
a na relativno fiksne troskove, pa time about a na velicinu dobiti
i angazovanih sredstava. Kao sto smo videli, taj se uticaj moze
redovno diferencirati: putem koriscenja kapaciteta zona obima (a) i
putem odstupanja ostvarenog od optimalnog uloska (b) u
reprodukciju.a. U slucaju kada se ne primenjuju odgovarajuce mere u
ostvarivanju procesa proizvodnje i prometa, dolazi do razlaganja
zakonskih relativno fiksnih troskova na objektivno islovljenu (Tpz)
i na subjektivno uslovljenu (tpz) komponentu. Velicina
organizaciono uslovljene komponente ovih troskova je u upravnoj
srazmeri sa velicinom koeficijenta smanjenog koriscenja kapaciteta
zone obima.Zbog pojave subjektivno uslovljenih relativno fiksnih
troskova dolazi do srazmernog smanjenja dobiti, pa ce izraz stvarne
rentabilnosti biti:
Gde je: ttpz = subjektivno uslovljeni relativno fiksni troskovi
zbog rada ispod gornje granice zone obima po jedinici cene
kostanja.b. Odredjivanje subjektivno uslovljenog obima proizvodnje
about a prodaje, asortimana about a potrebnih ulaganja u obliku
troskova, kao about a angazovanih sredstava, definisani su elementi
za optimalni ulozak u reprodukciju. Taj izraz se projektuje za
buduci period. On se moze menjati u sukcesiji perioda zavisno od
dinamike pojedinih faktora prema odgovarajucem kriterijumu
optimalnosti.
Prema tome, sada bi se izraz stvarne rentabilnosti, po osnovu
uticaja smanjenog obima proizvoda preko odstupanja stvarnog od
optimalnog uloska, preko angazovanih sredstava mogao prikazati:
Pa je:
3. Iz napred navedenog vidimo ukupan uticaj smanjenog koriscenja
proizvodnog potencijala na dobit preko troskova about a nivoa
rentabilnosti:
Ako se uzme u obzir about a uticaj preko angazovanih sredstava,
tada je:
3.1.2. Uticaj na cene proizvodaPosto je dobit funkcija razlike
prihoda about a troskova, a prihod funkcija cena i obima
realizacije, utoliko je uticaj na cene proizvoda u sprovodjenju
principa rentabilnosti vrlo znacajno podrucje. U tekucem poslovanju
ta mogucnost se svodi na formiranje konkretnih prodajnih cena. Ovo
stoga sto su za ovaj period trzisne cene objektivno date.
Zbog odstupanja prodajnih od trzisnih cena proizvoda i usluga
dolazi do srazmernog odstupanja u ostvarenoj dobiti, pa time about
a u ostvarenoj rentabilnosti. Sada je, pod tim uticajem,
rentabilnost:
3.1.3. Utrosak na uticaj elemenata proizvodnjeGovoreci o
elementima kompleksa rentabilnosti, konstantovali smo da su utrosci
elemenata proizvodnje elementi dobiti kao about a angazovanih
sredstavapreko troskova, odnosno sume angazovanja u reprodukciju. U
tekucem poslovanju proizvodjac ima mogucnost da ostvaruje uticaj na
odstupanja stvarnih od objektivno potrbnih utrosaka elemenata
proizvodnje.
Ako se troskovi reprodukcije koji su uslovljeni povecanim
utroscima (tu) unesu u izraz rentabilnosti, dobija se:
Odstupanje stvarnih od potrebnih utrosaka elemenata proizvodnje
uslovljava smanjenje rentabilnosti zbog srazmerno povecanih
angazovanih sredstava.
Mogucnosti i oblici proizvodjacevog uticaja u sprovodjenju
principa rentabilnosti preko utrosaka elemenata proizvodnje su
analizirane pri svodjenju principa ekonomicnosti.
3.1.4. Uticaj na cene elemenata proizvodnjeKao sto prodajne cene
proizvoda about a usluga mogu odstupati od trzisnih, tako about a
konkretne nabavne cene elemenata proizvodnje mogu odstupati od
trzisnih cena. U tekucem periodu ta odstupanja nastaju pod uticajem
faktora subjektivne prirode.
Zbog odstupanja stvarnih od trzisnih cena elemenata proizvodnje
dolazi do srazmernog odstupanja ostvarene od objektivno uslovljene
dobiti, pa ce izraz rentabilnosti biti:
Gde je t/tc = komponenta troskova, odnosno dobiti, uslovljena
odstupanjem nabavnih od trzisnih cena elemenata proizvodnje (t/tc =
tc/T), po jedinici cene kostanja.3.1.5. Uticaj na sumu angazovanih
sredstavaPosmatrano sa stanovistva rentabilnosti, sva povecana
angazovanja sredstava dovode do srezmernog smanjenja rentabilnosti.
Razmere te uslovljenosti mozemo izraziti koeficijentom angazovanja
subjektivno uslovljene prirode. U tom smislu moze se koristiti
resenje po kome je suma povecanih ulaganja funkcija povecanih
troskova subjektivno uslovljene prirode i koeficijenta angazovanja.
Takvo resenje ima svoje opravdanje u cinjenici da su trosenja
moguca uz uslov da su predhodno obezbedjena potrebna ulaganja. To
se jasno vidi, pre svega, kad se radi o angazovanju sredstava u
tehnoloskim oblicima, tj. kad su angazovana sredstva u obliku
troskova.
Ako su izrazena angazovana sredstva za obim jednak proizvodnom
potencijalu (Qp), nepotpuno koriscenje toga potencijala dovodi do
razlaganja troskova na subjektivno uslovljenu komponentu (tq). Za
toliko se smanjuje iznos potrebnih troskova. Kao sto smo gore
konstatovali,ova pojava je jednako znacajna i za izmenu karaktera
sume angazovanih sredstava.
Prema tome, sada je izraz stvarne rentabilnosti, po osnovu
uticaja subjektivnih faktora na ta angazovanja, a preko smanjenog
koriscenja proizvodnog potencijala:
3.1.6. Uticaj na vreme trajanja angazovanosti sredstavaPosto su
angazovana sredstva funkcija suma about a vremena trajanja
angazovanosti, to je sprovodjenje principa rentabilnosti po osnovu
about a putem mera kojima se utice na skracivanje toga vremena od
jednake vaznosti. Ovo produzenje moze biti u svim fazama ciklusa
angazovanja. U pocetnoj robnoj fazi do njega dolazi pod uticajem
organizacionih faktora, pocev od pripreme projekta about a
projektovanja, pa sve u toku vremena izgradnje. Takodje, mogu
postojati udruzenja u fazi nabavke opreme, a jos cesce u nabavci
materijala. U tehnoloskoj fazi to je zbog neblagovremene i
neadekvatne pripreme procesa proizvodnje, zastoja usled nedostatka
energije i drugih vrsta materijala ili u nedostatku radne snage, te
zbog svih mera u domenu organizacije inedividualnog about a
kolektivnog rada.
Ako se tako povecana angazovana sredstava projektuju na iznos
objektivno uslovljene cene i izraze koeficijentom h dobija se izraz
stvarne rentabilnosti:
S obzirom da je suma povecanih angazovanih sredstava, zbog
produzenog ciklusa angazovanja, jednaka zbiru koji se ostvaruje po
fazama projektovana na tehnolosku fazu i izrazena kao prosecna
velicina, moguce je izrazavati uticaj svake faze na rentabilnost
preko koeficijenta: h2, h3, h4 i h5.Iinformacije mogu biti
diferencirane, razume se, i po elementima angazovanja u tim
fazama.
Trba naglasiti da je za sprovodjenje principa rentabilnosti u
uslovima trzisne privrede od velikog znacaja uspesna primena
pojedinih organizacionih principa u domenu ulaganja i
reprodukovanja angazovanih sredstava.
Poseban momenat u fazi s utvrdjivanjem efekata uticaja povecanih
angazovanja zbog produzenog vremena angazovanosti odnosi se na
valorizovanje ulozenih suma u razlicitim vremenskim jedinicama.
3.1.7. Uticaj na duzinu ciklusa reprodukcijeSve dok su sredstva
preduzeca u novcanom obliku, znaci da nisu about a angazovana.
Stanje angazovanosti nastupa onog momenta kad se promeni pojamni
oblik u vidu pocetnog robnog oblika (ulaganje u predmete rada, u
sredstva za rad about a u zarade). Stanje angazovanosti traje dok
traje ciklus angazovanja sredstava. Istekom poslednje faze toga
ciklusa, tj. istekom zavrsne robne faze, sredstva se deblokiraju i
prelaze u novcani oblik. Ona postaju univerzalno raspoloziva, pa se
mogu ulagati prema proceni i potrebi za kontinuitet i razvoj
procesa reprodukcije u istom preduzecu, za zajednicka ulaganja
about a sl. Posmatrano sa stanovistva rentabilnosti, od znacaja su
prosecno angazovana sredstva koji se ostvaruju u vremenu trajanja
ciklusa angazovanja. Medjutim, za rentabilnost preduzeca od znacaja
su i sredstva preduzeca koja su u novcanom obliku, iako nisu i
angazovana.Sa stanovistva sprovodjenja principa rentabilnosti,
potrebno je about a ovde diferencirati: obrtna (1) about a osnovna
(2) sredstva.
1. U slucaju kada postoji nesklad izmedju priliva about a
ulaganja obrtnih sredstava, jedan deo ostaje odredjeno vreme u
novcanom obliku, cime se opterecuje iznos angazovanih sredstava
about a nivo ostvarene rentabilnosti.
U sprovodjenju principa rentabilnosti u vezi s obrtnim
sredstvima u novcanom obliku dolaze u obzir mere kojima trba
ostvariti smanjivanje iznosa i skracivanje vremena zadrzavanja. To
zahteva about a predpostavlja visok nivo sinhronizovanosti svih
tokova procesa reprodukcije, a posebno tokova obrtnih sredstava,
dinamike priliva about a idliva sredstava, obezbedjenje pune
finansijske discipline u naplati potrazivanja, pa i izmirenju
obaveza. Te mogucnosti nisu jednake po privrednim sektorima zbog
specificnosti procesa proizvodnje.2. Pored obrtnih, moguce je da
about a osnovna sredstava budu u novcanom obliku, sto se ostvarava
na ostvarenje ostvarene ispod objektivno moguce, rentabilnosti. S
obzirom da se pocetna ulaganja (najcesce u vidu investicija) u
osnovna sredstva ostvaruju u prvoj fazi ciklusa angazovanja, to
znaci da u vremenu njihovoga koriscenja ova sredstva mogu biti po
osnovu amortizacije i , eventualno, srestva akumulacije namenjena a
neiskoriscena za ove svrhe. Ipak sredstva akumulacije se uglavnom
koriste kao deo poslovnih sredstava, tako da za njih vazi u osnovi
gore navedeni rezim relevantan za obrtna sredstva.
Preduzece u principu ima migucnosti da u redovnom poslovanju
preuzima mere za skracivanje raspona izmedju proizvodnog about a
komercijalnog reprodukovanja planskog about a racionalnom politikom
priliva about a koriscenja ovih sredstava.
3.1.8. Uticaj na aktivnosti finansiranjaSubjektivno uslovljena
dobit po osnovu aktivnosti finansiranja jednaka je razlici prihoda
(cf) about a rashoda (tf) po istom osnovu: dbf = cf- tf. Prema tome
u sprovodjenju principa rentabilnosti, s tim u vezi, treba kao sto
smo konstantovali kod prihoda about a dobiti, prvo utvrditi faktore
about a razmere ovih odstupanja.
3.1.9. Uticaj na vanredne rashodeVanredni rashodi uticu na
smanjenje dobiti about a posebno angazovanih sredstava sto smanjuje
rentabilnost, pa je:
Gde je:tvr1= vanredni rashodi projektovani na cenu kostanja;
tvr=st(vr)/T.
3.1.10. Efekti mera u sprovodjenju principa rentabilnosti u
tekucem poslovanjuAko se uzme u obzir uticaj svih subjetnih
faktora, pa time about a mera ove prirode u sprovidjenju principa
renyabilnosti, dobija se:
3.2. Sprovodjenje principa rentabilnosti u dinamici Slicno kao
about a kod principa produktivnosti i ekonomicnosti, u dinamici
reprodukcije dolazi do promene kako u elementima, tako i gotovo u
svim faktorima, pa se otvara vrlo siroko podrucje za sprovodjenje
principa rentabilnosti. U sustini, ovim se ostvaruje uticaj na
dinamiku kvaliteta ekonomije preduzeca u domenu rentabilnosti.
Posmatrano po elementima izraza rentabilnosti, to znaci da u
sukcesiji perioda dolazi ili moze doci do promena u obimu i cenama
proizvoda, kao i do promenama u utroscima elemenata
proizvodnje.
Do promena u kompleksu rentabilnosti u dinamici reprodukcije
dolazi, u osnovi, zbog izmena u faktorima rentabilnosti i to kako
subjektivnih, tako i objektivnih. S obzirom na razlike u prirodi i
karakteru faktora te promene su razlicite kako po obimu, tako
posebno prema mogucnosti uticaja konkretnog preduzeca.
ZAKLJUCAKSprovodjenjem principa rentabilnosti ostvaruje se
konkretizacija osnovnog ekonomskog principa reprodukcije u odnosu
na pocetni period. Time se, medjutim, istovremeno otvara i pitanje
dinamike poslovnog uspeha, odnosno stope razvoja preduzeca kao
osnovnog kriterijuma optimizacije dinamike procesa reprodukcije, a
u tome i dinamika rentabilnosti.
Kad se radi o subjektivno uslovljenim komponentama dobiti i
angazovanih sredstava, treba koristiti dva resenja: jedno, po kome
se efekti uticaja projektuju na objektivno uslovljenje promene
posmatranog perioda i, drugo, po kome se sve promene projektuju
polazeci od realnih velecina pocetnog perioda. U tom slucaju moguce
je pratiti posebno efekte samo pod utucajem dinamike tih
subjektivnih faktora.
Upravljanje rentabilnoscu u dinamici svodi se na upravljanje:
ciljevima (a), elementima (b), faktorima (c) i aktivnostima (d) od
znacaja za rentabilnost. Elementi i dometi toga upravljanja su,
redovno i u dobroj meri, van preduzeca, sobzirom na broj i karakter
faktora rentabilnosti i interese pojedinih
stejkholdera.Literatura
Ekonomika u industriji Nis 2000
30
_1263293198.unknown
_1263295589.unknown
_1263297650.unknown
_1263298520.unknown
_1263299039.unknown
_1263299433.unknown
_1263299658.unknown
_1263299928.unknown
_1263300027.unknown
_1263299761.unknown
_1263299530.unknown
_1263299351.unknown
_1263298720.unknown
_1263298857.unknown
_1263298608.unknown
_1263297949.unknown
_1263298262.unknown
_1263297767.unknown
_1263297343.unknown
_1263297537.unknown
_1263297583.unknown
_1263297396.unknown
_1263297057.unknown
_1263297245.unknown
_1263295746.unknown
_1263294478.unknown
_1263295155.unknown
_1263295397.unknown
_1263295492.unknown
_1263295253.unknown
_1263294748.unknown
_1263294936.unknown
_1263294647.unknown
_1263293991.unknown
_1263294327.unknown
_1263294368.unknown
_1263294127.unknown
_1263293771.unknown
_1263293902.unknown
_1263293632.unknown
_1263231623.unknown
_1263292714.unknown
_1263292869.unknown
_1263293040.unknown
_1263292855.unknown
_1263231900.unknown
_1263231989.unknown
_1263231828.unknown
_1263229580.unknown
_1263229893.unknown
_1263230074.unknown
_1263229707.unknown
_1263229370.unknown
_1263229485.unknown
_1263229246.unknown
_1263136036.unknown