Projektni zadatak Potrebno je izvršiti proračun centralnog grijanja na individualnom stambenom objektu. Potrebno je usvojiti objekat proizvoljno, te vanjsku projektnu temperaturu za područje Tuzle. Također je potrebno usvojiti dvocijevni sistem sa donjim razvodom. Sve dodatne parametre potrebne za proračun usvojiti samostalno. 1. Uvod – teoretske osnove Centralno grijanje je takav sistem grijanja, gdje se potrebna količina toplote za grijanje više prostorija proizvodi na jednom centralnom mjestu – kotlu. Dalje se ta generisana toplota putem sredstva za prenos toplote – vode, prenosi putem cijevovodne instalacije ili kanalnog razvoda do grejnih tijela ili otvora u zidu,odakle se dalje odaje toplotu u prostoriju. Prema vrsti sredstva za prenos topote, centralno grijanje dijelimo na: Vazušno grijanje, Vodno grijanje i Parno grijanje. Za ovaj konkretan slučaj individualnog stambenog objekta objekta, medij za prenos toplote je topla voda sa sistemom 90/70. Prema karakteru centralno grijanje može biti gravitaciono i pumpo grijanje. Gravitaciono grijanje se najčešće izrađuje kod visokih objekata gdje gravitacijski uzgon zbog razlike gustina prenosnog medija ima smisla. Za ovaj slučaj taj gravitacioni uticaj je veoma mali, ali ipak se uzima u proračun, jer ipak pomaže pumpi da savlada otpore koji se javljaju. Kad kažemo dvocijevni sistem sa donjim razvodom, tada se misli da sistem ima razvodnu mrežu u suterenu. Od nje se dalje odvajaju vertikalni odvodi – vertikale, od kojih se dalje odvajaju ogranci i silazni vodovi - povrati, u sabirne vodove . Na jednu od vertikala postavlja se ekspanzioni sud, preko kojeg se vazduh iz sistema odvodi u atmosferu. Ovaj sistem ima jeftinu cijenu, manji utrošak materijala, te jednostavniju izradu u odnosu na neke druge sisteme. 2. PRORAČUN TOPLOTNIH GUBITAKA 2.1. Predradnje za izradu projekta Prije nego se počne proračun potrebnih koeficijenata i količine toplote, potrebno je ispuniti nekoliko koraka. Ti koraci su u stvari predradnje koje uvijek pri proračunima ovog tipa stoje na prvom mjestu. Potrebno je: - Izraditi/Usvojiti nacrt objekta, - Usvojiti najpogodnije mjerilo za prikaz (najčešće 1:50), - Prikazati barem jedan vertikalni presjek objekta, - Na nacrtima potrebno je označiti i strane svijeta, - Usvojiti označavanje prostorija objekta, te prikazati tabelarno oznaku i namjenu prostorije, - Prikazati izbor pozicije kotlovnice, 1
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Projektni zadatak
Potrebno je izvršiti proračun centralnog grijanja na individualnom stambenom objektu. Potrebno je usvojiti objekat proizvoljno, te vanjsku projektnu temperaturu za područje Tuzle. Također je potrebno usvojiti dvocijevni sistem sa donjim razvodom. Sve dodatne parametre potrebne za proračun usvojiti samostalno.
1. Uvod – teoretske osnove
Centralno grijanje je takav sistem grijanja, gdje se potrebna količina toplote za grijanje više prostorija proizvodi na jednom centralnom mjestu – kotlu. Dalje se ta generisana toplota putem sredstva za prenos toplote – vode, prenosi putem cijevovodne instalacije ili kanalnog razvoda do grejnih tijela ili otvora u zidu,odakle se dalje odaje toplotu u prostoriju.
Prema vrsti sredstva za prenos topote, centralno grijanje dijelimo na:
Vazušno grijanje, Vodno grijanje i Parno grijanje.
Za ovaj konkretan slučaj individualnog stambenog objekta objekta, medij za prenos toplote je topla voda sa sistemom 90/70. Prema karakteru centralno grijanje može biti gravitaciono i pumpo grijanje. Gravitaciono grijanje se najčešće izrađuje kod visokih objekata gdje gravitacijski uzgon zbog razlike gustina prenosnog medija ima smisla. Za ovaj slučaj taj gravitacioni uticaj je veoma mali, ali ipak se uzima u proračun, jer ipak pomaže pumpi da savlada otpore koji se javljaju.
Kad kažemo dvocijevni sistem sa donjim razvodom, tada se misli da sistem ima razvodnu mrežu u suterenu. Od nje se dalje odvajaju vertikalni odvodi – vertikale, od kojih se dalje odvajaju ogranci i silazni vodovi - povrati, u sabirne vodove . Na jednu od vertikala postavlja se ekspanzioni sud, preko kojeg se vazduh iz sistema odvodi u atmosferu. Ovaj sistem ima jeftinu cijenu, manji utrošak materijala, te jednostavniju izradu u odnosu na neke druge sisteme.
2. PRORAČUN TOPLOTNIH GUBITAKA
2.1. Predradnje za izradu projekta
Prije nego se počne proračun potrebnih koeficijenata i količine toplote, potrebno je ispuniti nekoliko koraka. Ti koraci su u stvari predradnje koje uvijek pri proračunima ovog tipa stoje na prvom mjestu.
Potrebno je:
- Izraditi/Usvojiti nacrt objekta, - Usvojiti najpogodnije mjerilo za prikaz (najčešće 1:50), - Prikazati barem jedan vertikalni presjek objekta, - Na nacrtima potrebno je označiti i strane svijeta, - Usvojiti označavanje prostorija objekta, te prikazati tabelarno oznaku i namjenu prostorije, - Prikazati izbor pozicije kotlovnice,
1
- Usvajanje osnovnih podataka vezanih za prozore, vrata, vanjske i unutrašnje zidove, te plafone.
Koeficijent prelaza toplote
- Koeficijent prelaza toplote računa se za sve površine tako što uzimamo koeficijente prelaza toplote za svaki pojedinačni segment zida u zavisnosti od njegove debljine i to po izrazu:
++∑+=
Km
Wk
si
i
u
21111
αλλδ
α
uα - koeficijent prelaza toplote sa unutrašnje strane površine (w/m2K) (tabela: 5.1.-Todorović)
iδ - debljina jednog sloja zida (m) iλ - koeficijent provođenja toplote za posmatrani sloj zida "i"(w/m2K)(tabela:5.2.-
Todorović)
λ1
- otpor prolazu toplote kroz vazdušni sloj (W/m2K/m) (tabela:5.3.-Todorović)
sα - koeficijent prelaza toplote sa spoljne strane posmatrane površine zida(W/m2K) (tabela: 5.1.-Todorović)
Koeficijenti prelaza toplote za vrata i prozore usvajam iz preporuka (Todorović)
spoljna drvena vrata (VS)........... k= 4,0 (W/m2K) unutrašnja vrata (drvena) (VU)…k= 2,9 (W/m2K) vrata na kotlovnici (metalna) ..... k= 6,4 (W/m2K) balkonska vrata (PVC) .............. k= 2,3 (W/m2K) prozori (PVC) ............................ k= 2,9 (W/m2K)
2.1.1. Koeficijent prelaza toplote kroz vanjske zidove:
- Potrebna količina toplote za grijanje sastoji se iz:
H T VQ Q Q= +
TQ - transmisioni gubitci
8
( )
∑=
−=
=n
iiuii
SDT
ttAkQ
ZZQfQ
10
0
)(
;;
Q0 - se računa za svaku zagrijavanu prostorijuki – koeficijent prelaza toplote za sve površine koje tu prostoriju razdvajaju od
susjednih prostorija ili spoljne sredinetu – unutrašnja projektna temperaturati = tS – ako posmatrana površina razdvaja posmatranu površinu od spoljne površine
)1(0 SDT ZZQQ ++=
ZD – dodatak zbog prekida u zagrijavanju (tabela 5.XII – Todorović)ZS – dodatak na strane svijeta( tabela 5.XIV – Todorović )
02( )
= ⋅ − DU U S
Q Wk
A t t m K
kD – srednja vrijednost koeficijenta prijelaza toploteAU – ukupna unutrašnja površina prostorije
( ) ( )V p k U S ESQ a L R H t t Z= ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ − ⋅∑
QV – dodatak na uticaj infiltracije vazduhaa – propustljivost procjepa ( količina vazduha na sat koji prodire kroz procjep dužine
1 m pri razlici pritiska od 1 Pa
L – dužina procjepaR – karakteristika prostorije H – karakteristika zgradeZE=1 – dodatak za prozore na uglu
Na osnovu proračunatih gubitaka za svaku prostoriju biram radijatore fabrike" Termal " Lopare sa podacima:
- ulazna temperatura ……. 900C- izlazna temperatura …… 700C- priključak ……………… 1/2" i 3/4"- ispitni pritisak ………… 0,9 Mpa (1,2 Mpa)- radni pritisak …………. 0,6 Mpa (0,8 Mpa)- lokalni otpor …………. ζ = 2
- visina parapeta …………….. h = 800 mm
Tabela iz kataloga za izbor članaka radijatora aklimat MS
22
Prikaz člankastog radijatora
Tabela iz kataloga za izbor radijatora za kupatilo
23
Prikaz radijatora za kupatilo
U slijedećoj tabeli prikazane su količine članaka usvojenih radijatora.
ProstorijaGubici
(W)
GRIJNO TIJELO
Tip radijatoraTop.učin.članka(w
)Broj članaka
001/18 2445,25 MS 1024 266/2660 10002/20 4124,35 MS 600 172/4128 24003/20 3805,85 MS 600 172/3956 23004/20 3572,90 MS 600 172/3612 21005/22 2140,20 MS 1024 266/2128 8101/18 2533,20 MS 1024 266/2660 10102/20 3324,20 MS 600 172/3440 20103/20 3093,20 MS 600 172/3096 18104/20 2893,60 MS 600 172/2924 17105/22 1747,66 MS 600 172/1720 10
ΣQ = 29680,41 ΣQG = 30324 Σ 161
24
3.2. Usvajanje kotla
3.2.1. Proračun kapaciteta kotla
[ ]K GQ Q (1 a b) W= ⋅ + +
- QK – kapacitet kotla (kW)- QG – količina toplote koju odaju grijna tijela (W)- a - dodatak za toplotne gubitke kotla i vodova (%)- b – dodatak za brže zagrijavanje vode i mase postrojenja (%)
20,0
10,0
==
b
a
[ ]K
2K
Q 30324 (1 0,10 0,20) 39421,20 W
Q 39421,20A 5,63 m
k 7000
= ⋅ + + =
= = =
- k – normalno opterećenje kotla (W/m2) – tabela 9.1. Todorović (na osnovu vrste goriva i kotla)
Na osnovu dobijenih podataka odabirem: EKO-CK toplovodni kotao-snage 40 kW,
proizvođača Hrvatska.
Karakteristike kotla EKO – CK:
Toplovodni kotao za centralno grejanje predviđen za loženje sa čvrstim gorivom a uz dodatak gorionika na tečno ili gasovito gorivo, nazivnog toplotnog kapaciteta od 20-110 kW.
Odgovarajuće dimenzionisano ložište, vođenje dima u tri prolaza (promaje) i dodatno orebrene površine za izmenu toplote osiguravaju visoki stepen iskorištenja kotla (do 91,0%), što ga čini ''štedljivim''.
Ekološki je prihvatljiv, za šta poseduje sertifikate prema zahtevnim ekološkim propisima austrijske pokrajine Štajerske.
Velika vrata i ložište kotla omogućuju loženje krupnim čvrstim gorivom i jednostavno čišćenje i održavanje.
Kotao se isporučuje zasebno od oplate što znatno olakšava transport i manipulaciju kotlom a montaža oplate je jednostavna, brza i bez šrafova.
Kotao je ispitan i sertifikovan po evropskoj normi EN 303-5 i EN 304 na Fakultetu mašinstva i brodogradnje u Zagrebu i proizveden u skladu s normom ISO 9001/2000.
25
Kotao EKO – CK
Tehničke karakteristike sa dimenzijama i dijelovima kotla
26
3.3 Usvajanje kotlovnice
Kotlovnica predstavlja posebnu prostoriju u koju se smještaju kotlovi koji služe za centralno grijanje. Kotlovnice se najčešće postavljaju u podrumima zgrada, ovisno o položaju dimnjaka, mogućnošću dovoda goriva itd. Za naš slučaj kotlovnica je zaseban objekat, koji ima prostoriju za smještaj kotla, te manju prostoriju za smejštaj goriva. S obzirom da se radi o kotlu na čvrsto gorivo, potreban je manji prostor za smještaj goriva. Prema literauturi Grejanje i vetrenje M. Radonića na strani 152, dijagram 193, može se na osnovu potrebne količine toplote, ukupne zapremine grijanih prostorija, odrediti površina koju bi kotlovnica trebala imati. Za toplotno opterećenje od nominalnih (za kotao) 20 [kW], te zapreminom grijanih prostorija od ≈300 3m dobijamo površinu kotlovnice od približno 6,5 3m . Naravno, ovo je samo prostorija za smještaj kotla, dok će se dalje prostorija za smještaj goriva i ukupna površina objekta naknadno uskladiti sa projektantom i investitorom.
3.4. Određivanje stepena dana
( )∑=
−+−=Z
nsnggggU ttttZSD
1
)(
- Z broj dana grijnog perioda- tU – unutrašnja prosječna temperatura grijanog objekta- tgg – temperatura koja ograničava početak i kraj grijanja- tsn – srednja temperatura svakog pojedinog dana u toku perioda grijanja
01 1 2 2 n nU
1 2 n
0gg
V t V t ... V tt 20 C
V V ... V
t 12 C
+ + + = = + + +
=
- na osnovu preporuka
Z
snn 1
SD Z (19 12) (12 t )=
= ⋅ − + −∑
sn
Z 201tabela 353 1.Slobodan Zrnić
t 4,7
= −=
za područje Tuzle
SD = 2881
3.5. Godišnja potrošnja goriva
[ ]U S
24 3,6 e y SD QB kg / god
(t t ) Hu
⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅=− ⋅ ⋅η
e=eT·eb - koeficijent ograničenja et –koeficijent temperaturnog ograničenja eb - koeficijent eksploatacionog ograničenja et = 0,9 – tabela 9.III – Todorović (za stambene zgrade)
27
eb = 1,0 - tabela 9.IV – Todorović y – korekturni koeficijent y = 0,60 – za normalno vjetrovite predjele i otvoren položaj SD – stepen dan Q – potrebna količina toplote za grijanje Hu – donja toplotna moć goriva Hu = 16493 (kJ/kg) (izračunato za mrki ugalj ’’Banovići’’ sortiran 30 - 60 mm) η – stepen iskorištenja postrojenja 63,0=⋅⋅= rCk ηηηη ηk - stepen korisnosti kotla ………………… ηk = 0,68 tabela 9.V- Todorović ηr - stepen korisnosti regulacionog sistema … ηr = 0,95 tabela 9.V- Todorović ηC - stepen korisnosti cijevne mreže ………… ηC = 0,98 tabela 9.V- Todorović tU – unutrašnja temperatura objekta …………. tu =20 [0C] tS - spoljna projektna temperatura ……………. tS = -20 [0C]
[ ]24 3,6 0,9 0,6 2881 30324B 9807,02 10000 kg / god
(20 20) 16493 0,63
⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅= = ≈+ ⋅ ⋅
3.6 Proračun ekspanzione posude
Veličina ekspanzionog suda se računa na osnovu ukupne zapremine vode u kotlu, grijnim tijelima i cjevovodu
[ ]lVV vode⋅= 045,0
Na osnovu preporuke, ovaj proračun (za radijatorsko grijanje) se može izvršiti prema obrascu:
[ ]KV 0,0017 Q l= ⋅
[ ]3V 0,0017 40 10 68 l= ⋅ ⋅ =
Usvaja se expanziona posuda proizvođača :
28
3.7. Proračun dimnjaka
Presjek dimnjaka se peibližno određuje na osnovu izraza:
2Ga QA cm
h
⋅ =
- QK =40 [kW] – kapacitet kotla priključenog na dimnjak- h =7 [m] –visina dimnjaka od rešetke ložišta - a – 0,034 – za mrki ugalj
20,034 40000A 514,030 cm
7
⋅ = =
Usvaja se dimnjak dimenzija:
D: 24 x 22 [cm] A = 528 [cm²] h = 7 [m]
29
4. PRORAČUN CIJEVNE MREŽE
4.1 Prethodni proračun
Ovdje će se sada odrediti padovi pritiska u cjevovodu, te odgovarajući otpori koji se javljaju na pojedinim dionicama. Dužinske mjere za pojedine dionice date su tabelarno.
Najnepovoljnije grejno tijelo stambenog objekta koje se grije jeste u prizemlju radijator sa oznakom „Hodnik 001 - 2445,25 W“. Njegovo strujno kolo čine dionice 1,2,3,4,5,6,7,8,9,12,19,26,31,42. Visinska razlika između sredine kotla i sredine tog radijatora iznosi h = 0,35 [m]. Zbog toga ćemo u daljem proračunu zanemariti visinsku razliku između radijatora u prizemlju i kotla, tako da ćemo samo uzeti visinsku razliku za radijatore na spratu. A usvajanje cjevovoda za prizemlje vršit ćemo na osnovu toplotnog protoka odnosno masenog protoka.
Vertikala IV:
Grejno tijelo sprat 101:
- Dionice koje čine strujni krug 101: 1,2,3,4,5,6,10,11,9,12,19,26,31,42- Raspoloživi napor: H = 122,3 x h = 122,3 x 3,05 = 373,015 [Pa]- Na linijske gubitke otpada: ΔpL = 0,67 x H=0,67 x 373,015 = 249,92 [Pa]-Dužoine dionica L101 = 52,534 [m]- Jedinični pad pritiska: R101 = H/L = 249,92/52,534= 4,75 [Pa/m]
Vertikala III:
Grejno tijelo sprat 102:
- Dionice koje čine strujni krug 102: 1,2,3,4,13,17,18,16,19,26,31,42- Raspoloživi napor: H = 122,3 x h = 122,3 x 2,84 = 347,33 [Pa]- Na linijske gubitke otpada: ΔpL = 0,67 x H=0,67 x 347,33 = 232,70 [Pa]- U dionicama 1,2,3,4,19,26,31,42 ukupne dužine ∑L = 33,90 [m] prethodno je već utrošeno
33,90 x 4,75 = 161,025 [Pa]- Za trenje u pomenutim dionicama preostaje 232,70 – 161,025 = 71,70 [Pa]- Dužina dionica L102 = 6,30 [m]- Jedinični pad pritiska: R102 = H/L = 71,70/6,30 = 11,40 [Pa/m]
Vertikala II:
Grejno tijelo sprat 103:
31
- Dionice koje čine strujni krug 103: 1,2,3,20,24,25,23,26,31,42- Raspoloživi napor: H = 122,3 x h = 122,3 x 2,84 = 347,33 [Pa]- Na linijske gubitke otpada: ΔpL = 0,67 x H = 0,67 x 347,33 = 232,70 [Pa]- U dionicama 1,2,3,26,31,42 ukupne dužine ∑L= 20,72 [m] prethodno je već utrošeno
20,72 x 4,75 = 98,42 [Pa]- Za trenje u pomenutim dionicama preostaje 232,70 – 98,42 = 134,30 [Pa]- Dužina dionice 24,25 L103 = 6,30 [m]- Jedinični pad pritiska: R103 = H/L = 134,30/6,30 = 21,30 [Pa/m]
Vertikala I:
Grejno tijelo sprat 105:
- Dionice koje čine strujni krug 105: 1,32,38,39,37,42- Raspoloživi napor: H = 122,3 x h = 122,3 x 2,84 = 347,33 [Pa]- Na linijske gubitke otpada: ΔpL = 0,67 x H = 0,67 x 347,33 = 232,70 [Pa]- U dionicama 1 i 42 ukupne dužine ∑L= 2,46 [m] prethodno je već utrošeno
2,46 x 4,75 = 11,70 [Pa]- Za trenje u pomenutim dionicama preostaje 232,70 – 11,70 = 221 [Pa]- Dužina dionice L105 = 14,34 [m]- Jedinični pad pritiska: R105 = H/L = 221/14,34 = 15,40 [Pa/m]
Grejno tijelo prizemlje 104:
- Dionice koje čine strujni krug 104: 1,32,33,34,35,36,37,42- Raspoloživi napor: H = 122,3 x h = 122,3 x 2,84 = 347,33 [Pa]- Na linijske gubitke otpada: ΔpL = 0,67 x H = 0,67 x 347,33 = 232,70 [Pa]- U dionicama 1 i 42 ukupne dužine ∑L= 2,46 [m] prethodno je već utrošeno
2,46 x 4,75 = 11,70 [Pa]U dionicama 32 i 37 ukupne dužine ∑L= 6,83 [m] prethodno je već utrošeno
6,83 x 15,40 = 105,20 [Pa]
- Ukupno je utrošeno 105,20 + 11,70 = 116,90 [Pa]- Za trenje u pomenutim dionicama preostaje 232,70 – 116,90 = 115,30 [Pa]- Dužina dionica L104 = 0,87 [m]- Jedinični pad pritiska: R104 = H/L = 115,30/ 0,87= 132,53 [Pa/m]
Prizemlje
Grejno tijelo prizemlje 001
- Dionice koje čine strujni krug 001: 1,2,3,4,5,6,7,8,9,12,19,26,31,42
- Raspoloživi napor: H = 122,3 x h = 122,3 x 0,35 = 42,80 [Pa]
- Na linijske gubitke otpada:
32
ΔpL = 0,67 x H = 0,67 x 42,80 = 28,70 [Pa]- Ukupna dužina strujnog kola:
L001= 46,80 [m]- Jedinični pad pritiska:
R001 = H/L = 28,70 / 46,80= 0,60 [Pa/m]
Grejno tijelo prizemlje 002
- Dionice koje čine strujni krug 002: 1,2,3,4,13,14,15,16,19,26,31,42
- Raspoloživi napor: H = 122,3 x h = 122,3 x 0,14 = 17,12 [Pa]
- Na linijske gubitke otpada:ΔpL = 0,67 x H = 0,67 x 17,12 = 11,50 [Pa]
Q (m3/s) – Protok vode koji se izračunava iz veličina ukupne potrebne količine toplote i temperaturne razlike razvodne i povretne vodeH (Pa) – potreban napor pumpe koji je jednak ukupnim gubitcima prilikom strujanja vode kroz cjevovod grijnog sistema
[ ]3/ mkgρ - specifična gustoća tečnosti sa vrijednostima:• 0,4 – 0,6 – kod malih pumpi• 0,6 - 0,75 – kod srednjih pumpi• 0,75 – 0,85 – za pumpe velikog kapaciteta
η - stepen korisnosti pumpe[ ]Pap∆ - pad pritiska kroz cjevovod
Sada možemo odrediti snagu pumpe za naš sistem centralnog grijanja kao:
kg 1303,93 kg1303,93 0,3622
h 3600 Sm m• • = ⇒ = =
( )3
P R
0,3622 m0,02897
977,80 965,30 SmQ
••
= = = ρ − ρ −
[ ]0,02897 1837,15P 106,44 W
0,50
⋅= =
Bira se pumpa proizvođača DAB sa slijedećim karakteristikama i to:
Područje rada : od 1 do 12 m³/h do visine pumpanja od 8 metara.Raspon temperature tekućine: od -10°C do +110°C.Karakteristike tekućine: čista, bez tvrdog materijala i mineralnih ulja, nije viskozna, kemijski neutralna, blizu karakteristika vode (do 30% glikola).Maksimalni radni tlak:: 10 bara (1000 kPa ).Razina zaštite: IP 44 Izolacijska kategorija: FVodilica kabela: PG 11Instalacija: s horizontalnom osovinom motora.
Tabela 1. Prikaz osnovnih karakteristika pumpe
47
ModelNapon50 Hz
Razmak izmeđupriključaka
[mm]
Protu-Prirub.
BrzinaELEKTRIKAL DATA Min.
predtlakN[o/min]
P1 MAX[W]
InA
Kondenzator
μF Vc
A50/180 XM
1X230 V 180 2'' G321
279126512297
184189168
0,920,920,8
4 400t0+90°C
m.c.a 1,5
A50/180 M
1X230 V 180 1 1/2'' G321
276626162215
195194180
0,950,950,85
4 400t0+90°C
m.c.a 1,5
Tijelo pumpe je od lijevanog željeza, a kućište motora od lijevanog aluminija Tehnopolimerski rotor i glavna osovina od kaljenog nehrđajućeg čelika postavljena na grafitne četkice podmazivane pumpanom tekućinom.Prirubnički spojevi (navojni serija A) opremljeni navojnim priključcima za manometre. Zaštitni omotač rotora od nehrđajućeg čelika, omotač statora i zatvarajući bok. Keramičko aksijalno ležište, E.P.D. M. „O“ prsteni i mjedeni odzračnik. Dvopolni asinkroni motor s mokrim rotorom napravljen za trobrzinski rad, monofazna verzija, za dvobrzinski rad s trofaznom verzijom. Zaštita od termičkog pregrijavanja je uključena u mono-faznu verziju. U dvostrukoj verziji opremlje ne su automatskim preklopnim ventiom i slijepom prirubnicom.
48
49
6.0 Specifikacija materijala
r.br. Naziv materijala Oznaka Dimenzije Kom/m
1 RADIJATORI tip Aklimat
1.1Aklimat člankasti redijatori od Alumijiatipa MS/600
MS/600 641x96x82133 kom
1.2Aklimat člankasti redijatori od Alumijiatipa MS/1024
MS/1024 1065x96x8228
kom
2 NOSAČI ZA RADIJATORE
2.1Originalni nosači za MS/600
ugradnja na zidET 500 h=500-600
16 kom
2.2Originalni nosači za MS/1024
ugradnja na zidEN visoči 4 kom
2.3Zaključne letve za radijatore
MS/600 i MS/1024MS-600MS-1024
20kom
3 CIJEVI3.1 Bakrena cijev Φ 60x1,5 mm DN 60x1,5 Φ 60x1,5 4 m3.2 Bakrena cijev Φ50x1,5 mm DN 50x1,5 Φ 50x1,5 9 m3.3 Bakrena cijev Φ 40x1 mm DN 40x1 Φ 40x1 8 m3.4 Bakrena cijev Φ 32x1 mm DN 32x1 Φ 32x1 14 m3.5 Bakrena cijev Φ 25x1 mm DN 25x1 Φ 25x1 21 m3.6 Bakrena cijev Φ 22x1 mm DN 22x1 Φ 22x1 1 m3.7 Bakrena cijev Φ 20x1 mm DN 20x1 Φ 20x1 23 m3.8 Bakrena cijev Φ 18x1 mm DN 18x1 Φ 18x1 1 m3.9 Bakrena cijev Φ 15x1 mm DN 15x1 Φ 15x1 4 m