4 · Web viewIzbori za Nacionalnu skupštinu 1923. g.-najviše je mandata osvojila Narodna radikalna stranka-uspjeh HRSS-a (druga stranka po snazi u zemlji) - osvaja 70 mandata-JMO

HRVATSKA U DVADESTOM STOLJEĆU

HRVATSKO PITANJE U PRED ANEKSIJSKOM RAZDOBLJU

- raskomadanost, nepovezanost hrvatskih prostora (pravna osnova Nagodba)Rijeka-provizorno stanje - autonomna oblast s gubernatorom i Gradskim vijećem na čelu -pravo slanja dvaju zastupnika u Hrvatski sabor nije korišteno, nego su zastupnici slani u zajednički Ugarsko-hrvatski sabor -favorizacija riječke luke (naseljavanje Mađara, priljev mađarskog kapitala...)- otpor:- 1900. g. Frano Supilo na Sušaku pokreće „Novi list" (od 1907. g. „Riečki novi list")Međimurje: izravno pod MađarskomBanska Hrvatska- zakonodavna vlast Hrvatskog sabora za samostalne poslove -Hrvatsko-ugarski sabor (zajednički poslovi):1. Kuća velikaša (3 zastupnika iz Hrvatske)2. Zastupnička kuća (40 zastupnika iz Hrvatske) -izvršna vlast: Zemaljska vlada s banom na čelu- sudbena vlast: Banski stol i Stol sedmoriceIstra-pod austrijskom vlašću (šalje zastupnike u Carevinsko vijeće u Beču)-zakonodavna vlast: Istarski sabor sa sjedištem u Poreču-izvršna vlast: Zemaljski odbor kojemu je na čelu predsjednik Istarskog sabora -politika „narodnog mira" -pod austrijskom vlašću (šalje zastupnike u Carevinsko vijeće u Beču)-zakonodavna vlast: Dalmatinski parlament u Zadru -izvršna vlast: Zemaljski odbor (5 članova) ili Namjesništvo (vlada)-namjesnik Niko Nardelli (1906 - 1911):-izvršava odluke Dalmatinskog sabora u Zadru-podrijetlom narodno orijentirani Dubrovčanin-maknut (umirovljen) prije Balkanskih ratova

2. POLITIČKI POKRETI I STRANKE NA POČETKU 20. STOLJEĆA

Pokret političkog katoličanstva- nije formiran kao politička stranka-utjecaj bule Rerum novarum (uzor: kršćansko-socijalne stranke u Austriji i u Sloveniji) -pomoć siromašnima (Poljodjelska banka)Liberalna struja-1904. g. utemeljena je Napredna stranka (iz napredne omladine) -Masarykov utjecaj (sveučilištarci iz 1895)Struja agrarizma-1904. utemeljena je Hrvatska pučka seljačka stranka (braća Radić)-politički program: pretvoriti seljaka u aktivnoga društvenog čimbenika (politička prava)-gospodarsko-socijalni program: rješenje vlasništva nad zemljom-1899. g. A. Radić pokreće glasilo „Dom"- preplitanje konzervativnih (povijesno pravo) i liberalnih (demokratizacija, pravo glasa) shvaćanjaPolitika „novog kursa"-Trumbić i Supilo: program iskazan u Riječkoj i Zadarskoj rezoluciji (strah od „Drang nach Osten") -suradnja s Mađarima (Stranka neovisnosti F. Kossutha; zalaganje za personalnu uniju s Austrijom)-rezultat te politike bilo je stvaranje Hrvatsko-srpske koalicije (prosinac 1905.) -1906. g. pobjeda na izborima (slom mađaronske politike i Narodne stranke) -od 1909. čelnik stranke bio je Svetozar Pribićević Popis važnijih stranaka- Banska Hrvatska:-1903. g. Hrvatska stranka prava-1903. g. Srpska narodna radikalna stranka-1904. g. Hrvatska pučka seljačka stranka-1908. g. Starčevićeva stranka prava- 1910. g. Hrvatska samostalna stranka- Dalmacija:- 1905. g. Hrvatska stranka- 1906. g. Hrvatska pučka napredna stranka- 1908. g. Stranka prava- Istra:

-Hrvatsko-slovenska narodna stranka (V. Spinčić, M. Laginja); suradnja s pravašima iz Hrvatske i Dalmacije- socijal-demokratske stranke (bez značajnijih političkih utjecaja)

4.7. HRVATSKA U VRIJEME PRVOGA SVJETSKOG RATA

-režimska nasilja prema „veleizdajnicima", tj. prema ljudima nepoćudnima režimu -posebno sumnjivi bili su članovi Hrvatsko-srpske koalicije -primjeri nasilja:1. opatijsko i kastavsko područje te Pula 2. Dalmacija (oko 100 uhićenih talaca, najpoznatiji među njima bio je književnik Ivo Vojnović)3. strijeljanja nakon suđenja Hrvati u austro-ugarskoj vojsci1. Austrijski dio: jedinstvene postrojbe carske i kraljevske vojske (sjedište u Beču, zapovjedni jezik bio je njemački)2. Ugarski dio:a) posebna ugarska vojska (sjedište u Budimpešti)b) zajednička vojska: Kraljevsko hrvatsko-ugarsko domobranstvo (zapovjedni jezik bio je hrvatski -zapovjedništvo: od 315 generala 30 ih je bilo iz Hrvatske (feldmaršal Svetozar Borojević); od17 admirala dvojica su bila iz Hrvatske -časničke škole: Bečko Novo Mjesto i Modling (kopnena vojska), Pula (mornarica)Bojišta na kojima su se borili Hrvati1. istočno bojište (Galicija, Bukovina, od 1916. dio Rumunjske)-u Brusilovljevoj ofenzivi zarobljeno je oko 400 000 austrougarskih vojnika-premješteni su u Odesu, gdje je formiran tzv. Dobrovoljački korpus Srba, Hrvata i Slovenaca2. balkansko bojište- zarobljenici s Cera i Kolubare preko albanskih planina- svjedočanstva: 1. Mile Budak: Ratno roblje2. vojni svećenik Gabro Cvitanović: Ratni dnevnik3. bojište na Soči

- slabije ratne operacije (u austrougarskim snagama borili su se pretežito Hrvati i Slovenci) -najveći uspjesi hrvatske vojske pod zapovjedništvom generala Borojevića -pojava „zelenog kadra" (dezertera) u Banskoj Hrvatskoj (najviše u Podravini, Moslavini, Slavoniji i Srijemu) zbog nedostatka motivacije (samoranjavanje, skrivanje...)Pobune u ratnoj mornarici1. potkraj 1917. u Šibeniku: torpiljarnica T-ll preplovila je u talijanske vode2. u siječnju 1918. neuspjela pobuna u Puli3. u veljači 1918. pobuna u Boki kotorskoj; trajala je tri dana na 40 ratnih brodova -zahtjevi bokeljskih pobunjenika:-prekid rata, razvojačenje, amnestija pobunjenicima-politički zahtjevi: pravo naroda Monarhije na samoodređenje, građanske slobode... -pobuna je ugušena, a njezini vođe strijeljaniHrvatski sabor tijekom rata-na zasjedanju 1915. g. istaknuto je pravo na ujedinjenje i samoodređenje-u svibnju 1915. g. na zasjedanju Carevinskog vijeća u Beču zastupnici iz Istre, Dalmacije i Slovenije formirali su Jugoslavenski klub-30. svibnja 1917.izglasovali su Svibanjsku deklaraciju: na temelju „narodnog načela i hrvatskog državnog prava" zahtijevali su sjedinjenje zemalja u kojima žive Slovenci, Hrvati i Srbi ,,u samostalno državno tijelo pod žezlom habsburške dinastije"Hrvatska politička emigracija-Hrvatski odbor u Rimu (I. Meštrović, A. Trumbić, F. Supilo...)-22. studenoga 1914. u Firenzi postignut je dogovor o stvaranju Jugoslavenskog odbora(prisutni su bili i srpski predstavnici iz Bosne) -u travnju 1915. g. u Parizu je konstituiran Jugoslavenski odbor s predsjednikom AntomTrumbićem (pri konstituiranju Odbora važne su bile diplomatske sposobnosti F. Supila injegove veze s Antantom)- sjedište Odbora preneseno je u London; kancelarije Odbora postojale su u Parizu, Washingtonu, Genevi i Petrogradu-cilj djelovanja Odbora bio je stvaranje jugoslavenske države (Južni Slaveni iz Monarhije sa Srbijom i Crnom Gorom)

- sukob Odbora s predsjednikom srpske vlade Nikolom Pašićem (Pašić se je zalagao za stvaranje Velike Srbije)- Supilo se usprotivio takvim nakanama, zalažući se za demokratsku i federativnu zajednicu; ostavši bez podrške, 1916. - 1914. parlament u Nišu usvaja Nišku deklaraciju (o ratnim ciljevima Srbije i ujedinjenje s drugim Južnim Slavenima)-očekuju teritorijalne kompenzacije za ratnu pomoć AntantiKrfska deklaracija- usvojili su je 20. srpnja 1917. na Krfu (srbijanska vlada i predstavnici Jugoslavenskog odbora) -. buduća je zajednica definirana kao „ustavna, demokratska i parlamentarna" monarhija sdinastijom Karadordevića _ Pašić odustaje od pripajanja nekih dijelova Hrvatske velikoj Srbiji3. predviđena je ravnopravnost vjere, pisma, jezika...4. o unutarnjem uređenju odlučit će nakon ujedinjenja ustavotvorna skupština, koja će donijeti i Ustav kvalificiranom većinom glasova (2/3)Životne nevolje stanovništva1. muška radna snaga bila je na bojištima, polja su ostajala neobrađena, a to je prouzročilo neimaštinu i glad2. država je provodila prisilne rekvizicije poljodjelskih proizvoda i stoke3. uvedena je racionirana opskrba vitalnim proizvodima4. ratna zona i glad (preseljenje i smještaj djece u bogatije krajeve (uglavnom u Slavoniju); Odbor za zaštitu djece (Josip Šilović i Đuro Basariček) pokrenuo je humanitarnu akciju spašavanja djece iz Dalmacije i Istre

III. HRVATSKA I SVIJET IZMEĐU DVAJU SVJETSKIH RATOVA (1918-1939)

4.8. HRVATSKA U SASTAVU DRŽAVE SLOVENACA, HRVATA I SRBA-politika „nacionalne koncentracije"-u ožujku 1918. g. oporbeni političari iz južnoslavenskih zemalja Monarhije usvojili su Zagrebačku rezoluciju kojom je predviđeno rješenje položaja slavenskih naroda Monarhije izvan sklopa Austro-Ugarske -članovi Jugoslavenskog kluba i oporbe (bez Radićeva HPSS-a) podržali su Rezoluciju, a Hrvatsko-srpska koalicija (na vlasti) usprotivila joj se suradnja s Česima: na sastanku u Pragu dana je potpora nastanku samostalnih država -u travnju 1918. g. u Rimu je održan kongres predstavnika manjinskih naroda Monarhije:istaknuto je njihovo pravo na samoodređenje -pojačana politička aktivnost stranaka pred kraj rata -posljedice:1. u srpnju je u Splitu utemeljena Narodna organizacija,2. u Ljubljani je utemeljen Narodni svet za Sloveniju i Istru,3. Banska Hrvatska (Zagreb): Starčevičeva stranka prava, HPSS, Srpska narodna radikalna stranka, Socijaldemokratska stranka - udruženje sa Splitom i Ljubljanom 24. rujna- njihovim spajanjem u Zagrebu 5. listopada 1918. utemeljeno je Narodno vijeće SHS sa svrhom stvaranja samostalne južnoslavenske države- organi Narodnog vijeća SHS:1. Plenum 2. Središnji odbor NV SHS 3. Predsjedništvo (predsjednik Antun Korošec - 16. listopada 1918. car Karlo objavijuje Karlov manifest koji im obećava federalizam trijalističke koncepcije kao buduće uređenje Monarhije -19. listopada NV SHS-a deklaracijom je odbilo Karlov manifest Zasjedanje povijesnoga Hrvatskog sabora

-29. listopada 1918:- predsjedavao je ban Antun Mihalović- odluke:1. prekid veza s Austro-Ugarskom 2. formiranje suverene Države Slovenaca, Hrvata i Srba,3. u toj će državi vlast obnašati Narodno vijeće SHS-a (prenošenje ovlasti sa Sabora na NV SHS - bila je to posljednja saborska sjednica do 1942. g.; banska čast opstala je do 1921. g.)-status provizorija (privremeno rješenje); protiv je bio Stjepan Radić-31. listopada 1918. održana je svečanost primopredaje austrougarske ratne mornarice na brodu „Viribus Unitis" u ratnoj luci u Puli: mornaricu je predao Miklos Horthv, zapovjednik austrougarske mornarice, a primio kontraadmiral Janko Vuković Podkapelski -1. studenoga talijanska diverzija (stav talijanske politike prema novoj državi) -4-6. studenoga talijanska se vojska iskrcala u Zadru, Rijeci i Puli —» zaposjedanje teritorija2. Svetozar Pribičević: centralizamodluke:

I. očitovanje za sjedinjenje sa Srbijom i Crnom Gorom II. izabran je Odbor sedmorice koji je izradio prijedlog

ujedinjenja, tzv. Naputak: 1.28 delegata Narodnog vijeća poslano je na pregovore u Beograd2. saziv ustavotvorne skupštine u roku od šest mjeseci od sklapanja mir; koja će donijeti ustav 3. do tada će vladati dinastija Karadordevića 4. zakonodavnu vlast imat će Državno vijeće (članovi NV SHS, pet članova Jugoslavenskog odbora, predstavnici Srbije i Crne Gore),5. izvršnu vlast imat će zajednička vlada

6. odluku o konačnom unutarnjem uređenju nove države donijet će Narodna skupština dvotrećinskom ili kvalificiranom većinom glasova-protiv slanja izaslanstva u Beograd bili su Stjepan Radić i pravaš Dragutin Hrvc-26. studenoga na Središnjem odboru NV SHS-a odlučeno je da se izaslanstvo nešalje u Beograd (sjednici nisu prisustvovali članovi srbijanske skupštine) - Pribićevićeva „igra" (skupljanje delegata po kućama) 27. studenoga krenuli su Beograd

UJEDINJENJE U KRALJEVSTVO SRBA, HRVATA I SLOVENACA

- atmosfera:J. 25. studenoga priključenje Vojvodine Srbiji2. 26. studenoga priključenje Crne Gore Srbiji3. kralj u Beogradu nije želio raspravljati o načinu ujedinjenja4. odbacivanje Naputka i izrada Adrese (zahtjevi iz „Naputka" u „Adresi" su postale želje:5. bezuvjetno sjedinjenje (bez pravnog akta o bilo kakvom obliku autonomnosti i-1. prosinca 1918. regent Aleksandar Karadordević proglasio je Kraljevstvo Srba, Hrvata Slovenaca (Prvoprosinački akt)

4.12. POČETNI IZRAZI NEZADOVOLJSTVA HRVATA U KRALJEVINI SHSPrvi politički prosvjedi: reakcije pravaša i prosinačke žrtve- istup Stjepana Radića i HSP-a1. u postupku stvaranja Kraljevstva SHS zaobiđeno je hrvatsko državno pravo,2. potvrdu ujedinjenja mora dati Hrvatski sabor

-2. prosinca 1918. proglas ČSP-a u časopisu „Hrvatska" (osuda bezuvjetnog ujedinjenja) -5. prosinca 1918. proslava ujedinjenja u Zagrebu (25. i 53. pukovnija; kolona, parole zaHrvatsku - krvoproliće - 13 poginulih i više ranjenih) -krvoproliće je nova vlast iskoristila za unificiranje vojske (domobrani su razoružani; postajudio vojske Kraljevine SHS)Nasilni centralizam1. 1919/1920: žigosanje kruna (monetarna unifikacija) - 20% vrijednosti novca ide državi (promjena novca u odnosu 1:4)2. žigosanje stoke: pobune u ljeto 1920. g.3. zlostavljanje vojnika (npr. srbijanski časnik Petar Teslić: batinanja i uvrede)4. uhićenja i zatvaranja (npr. Stjepana Radića)-nositelj centralizacije u Hrvatskoj: S. Pribićević (ministar unutrašnjih poslova)- posljedica centralizacije: formiranje prve poratne političke emigracije (I. Frank i general Sarkotić) -u svibnju 1919. g. Hrvatski komitet u Grazu odlučuje se za borbu za samostalnu Hrvatsku-pitanje međunarodnog priznanja: revizija Versaillesa -1920. osnivanje Hrvatske legije (sjedište u Mađarskoj)Jadransko pitanje- pokrenuto je na Versailleskoj konferenciji (pitanje područja obećanih Italiji Londonskim ugovoror: -Talijani su 4. studenoga ušli u Zadar i Rijeku, a 5. studenoga u Pulu te ih zaposjeliMeđunarodno priznanje nove države1. u veljači 1919. SAD2. u lipnju 1919. Velika Britanija i Francuska3. potkraj 1921. g. Italija-Rapallski ugovor (12. studenoga 1920.)

-potpisnici Pašić (Srpska radikalna stranka) i Trumbić-Italija je dobila teritorij Istre bez Kastva, Trst s okolicom, dio Gorice, Gradiška, dio Kranjske, Zadar, Lošinj, Cres, Vis, Sušac, Palagružu i Lastovo -utemeljena je država Rijeka - „Fiume o morte" („Rijeka ili smrt") -Rijeku su još 29. rujna 1919. zaposjeli Gabriele D'Annunzio (talijanski pjesnik i fašist) i Arditi (crnokošuljaši) -Rimskim sporazumom (27. siječnja 1924.) između Mussolinija i Pašića Rijeka je pripojena ItalijiPosljedice1. Kraljevina SHS ostala je bez oko 500 000 stanovnika i oko 10 000 km2 teritorija2. Hrvati su ondje ostali bez nacionalnih prava (jezik, škole, čitaonice); teror (fizički napadi, oduzimanje imovine, spaljivanje...)3. 1921. pobuna seljaka u Proštini (kotar Pula); 4.1921. pobuna rudara u Labinštini (guši ih talijanska vojska)

DJELOVANJE NAJVEĆE HRVATSKE POLITIČKE STRANKE (HPSS)

- 1904. g. braća Radić utemeljuju Hrvatsku pučku seljačku stranku (HPSS) -stranačko glasilo „Dom" (napadaju unutarnje uređenje Monarhije (dualizam))1. politički program-antidualizam; ideja trijalizma (federalizacija Monarhije) -prava:1. povijesno državno pravo2. pravo naroda na samoodređenje2. gospodarsko-socijalni program. -seljak mora postati subjekt, a ne objekt politike-demokratizacija - politička prava („seljačka demokracija")-1910. g. - nova izborna politika: 10 % pučanstva steklo je pravo glasa - povećan broj zastupnika HPSS-a u Saboru-Prvi svjetski rat; zasjedanje sabora 1915. g.: zahtjev za općim pravom glasa -koalicija s pravašima-Hrvatski državnopravni demokratski blok (15 mjesta): ideja trijalizma -raskol u travnju 1918. - (pravaši žele potpunu samostalnost Hrvatske)

- 23/24. studenoga 1918, sjednica Središnjeg odbora NV-a SHS: Radić traži uvjetno ujedinjenje i poštivanje ravnopravnosti svakog naroda i predlaže:1. vlast tri regenta (ne priznaje dinastiju Karađorđevića kao nositelja suverenosti)2. zajednički poslovi: prehrana, obrana, vanjski poslovi; Vrhovno vijeće - političko tijelo- federalizam- „Još nije kasno. Ne srljajte kao guske u maglu!"- 25. studenoga Radić saziva Prvu veliku skupštinu HPSS-a; - „za neutralnu seljačku republiku" (nije monarhist)-3. veljače 1919. sazvana je glavna skupština kao reakcija na Prvoprosinački akt; kritika novonastale države:- Rudolf Horvat i Vladko Maček u govorima istupaju za federaciju-prihvaćena je rezolucija kojom se traži uspostavljanje neutralne hrvatske seljačke republike i saziv samostalne konstituante- 8. ožujka prihvaćena je nova rezolucija kojom se poriče zakonita moć beogradske vlasti -28. studenoga 1920. na izborima za konstituantu (ustavotvornu skupštinu - prvi izbori uzajedničkoj državi) HPSS je dobio 50 mandatnih mjesta (potpora birača)- na glavnoj skupštini 7. prosinca 1920. stranka mijenja ime u Hrvatska republikanska seljačka stranka (HRSS)-12. prosinca 1920. položena je prisega za neutralnu seljačku republiku- do 1925. opstrukcija rada skupštine u Beogradu (zbog prisege pred kraljem, oni su republikanci)OSTALE STRANKE I POLITIČKE OPCIJEDemokratska stranka-vode Svetozar Pribićević i Ljubo Davidović -borba za integralno jugoslavenstvo- borba za centralističku državu bez srpske hegemonije ili separacije, tj. za jugoslavensku naciju -Hrvati napuštaju stranku te ona postaje stranka prečanskih Srba- 1924. Svetozar Pribićević: Samostalna demokratska stranka (udaljavanje od velikosrpske koncepcije)Velikosrbizam:-koncept zastupaju:

1. Radikalna stranka (Pašić) i Dvor; cilj je bio nametnuti srpsku političku i gospodarsku vlast drugim narodima Kraljevine SHS2. Demokratska stranka (Lj. Davidović nakon raskola s Pribićevićem): zastupa interese Srba iz Srbije; pokušaj okupljanja istomišljenika s cijelog područja Kraljevine SHS; spremnost za kompromis s Radićem

OSTALE POLITIČKE STRANKE I GOSPODARSKO STANJE U HRVATSKOJ

Čista stranka prava (ČSP - „frankovci")-Vladimir Prebeg (predsjednik saborskog kluba) -28. studenoga 1918. nastavak rada stranke -glasilo „Hrvatska"- „samo narodu pripada pravo određivanja uređenja države"-proglasom od 2. prosinca, nakon ujedinjenja s Kraljevinom Srbijom, zalažu se zarepublikanstvo umjesto federalizma -cilj: očuvati hrvatsku državnu samostalnost i identitetHrvatska zajednica-pristaše: intelektualci i bogatiji slojevi iz sjeverne Hrvatske, federalizam -ideja narodnog jedinstva; liberalna struja -čine je:1. Starčevićeva stranka prava („starčevićanci" ili „milinovci" (M. Starčević))2. Napredna demokratska stranka („naprednjaci" (I. Lorković)) -1920. izborni poraz- 1921. u Hrvatski blok (HRSS + HZ + HSP)-1926. g. uključena u Hrvatsku federalističku stranku- Hrvatska pučka stranka (1919. g.); prema uzoru na Slovensku ljudsku stranku (Antun Korošec)-borba za kršćanska načela („križ i plug")- solidarnost svih društvenih slojeva- otpor centralizmu i komunizmu-izborni uspjeh 1920, ali je potiskuje HRSS (slabi)Hrvatska federalistička seljačka stranka (1926)-utemeljio ju je Ante Trumbić (politički je stasao pod pravaškim utjecajem; „novi kurs";jedan od glavnih kreatora Kraljevstva SHS; pregovarač u Versaillesu;

vlada; supotpisnik Rapalla...) -razočarenje u režimsku politiku (velikosrbizam - suradnja s Radićem)- 1924. član Hrvatske zajednice (1925. prekid suradnje s Radićem - ulazak u vladu) -1926. od istupnika iz HRSS-a s HZ-om formira HFSS (slabi izborni uspjesi)Socijalistička (komunistička) struja1. Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista) SRPJ(k) - 1919. g. -Vukovar 1920, ime promijenjeno u KPJ - zaštitnica radničkih interesa -1920. uredba „Obznana"-1921. Zakon o zaštiti države-na izborima 1921. treća po uspješnosti (posljedica - zabrana djelatnosti)2. Socijalistička stranka:-Radnička komora, ustanove socijalnog osiguranja (sindikalni angažman)- Orjuna-organizacija jugoslavenskih nacionalista-nastala je na poticaj Svetozara Pribićevića („podrška" integralnom jugoslavenstvu -provociranje i si.)- terorističke metode; podrška režima; potpora diktature i kralja Aleksandra

GOSPODARSTVO-Hrvatska je bila uglavnom agrarna zemlja -režimsko iskorištavanje -1909. održan Zagrebački zbor-1922. izložba i sajam međunarodnog karaktera (Zagreb)-prehrambena, drvna, tekstilna industrija (prisutnost stranog kapitala: austrijskog, mađarskog češkog, njemačkog, engleskog, francuskog...)- razvoj bankarstva i trgovine- ekspanzije gradova: slijevanje radne snage; radničke četvrti; štedionice (Prva zagrebačka -promjene: prometna povezanost - lička pruga (Zagreb - Split); rafinerije nafte; selo -poljoprivreda, mehanizacija-Split i Dubrovnik: turizam

RADIĆEV NACIONALNI POKRET DO ATENTATA U NARODNOJ SKUPŠTINI U BEOGRADU

TAKTIKA I POLITIČKE BORBE-28. lipnja 1921. usvojen je Vidovdanski ustav (na pravoslavni blagdan sv. Vida)1. prihvaćen je vladin nacrt Ustava 2. izglasovan je slabom natpolovičnom većinom (umjesto kvalificiranom, dvotrećinskom većinom, kako je bilo predviđeno)3. kralj: „drugi ustavni čimbenik"4. predlaže i potvrđuje zakone, raspisuje izbore, može sazvati i raspustiti skupštinu5. Ustavom su ozakonjeni monarhizam, nacionalni unitarizam i centralizam6. država je podijeljena na 33 oblasti (sa županima koje je imenovao kralj)7. „jedan narod - jedna država"; „srpsko-hrvatsko-slovenački" narod i jezik„Ustav neutralne seljačke republike"1. za terotorijalnu cjelovitost (republikanizam ili federalizam)3. konfederalna zajednica s drugim narodima u zemlji4. građanske slobode; napredno agrarno i socijalno zakonodavstvo5. vlada nije prihvatila takav prijedlog-HRSS nakon ustava: borba protiv centralizma, unitarizma, monarhije...Čista stranka prava i Hrvatska zajednica - Hrvatski blok-kolovoz 1921. - protiv centralizma -suradnja sa Slovenskom ljudskom zajednicom- 1924. g. - Radić se obraća zapadnim silama-učlanjuje HRSS-a u Seljačku internacionalu (komunistička socijalna organizacija) -» uhićen je i zatvorenIzbori za Nacionalnu skupštinu 1923. g.-najviše je mandata osvojila Narodna radikalna stranka-uspjeh HRSS-a (druga stranka po snazi u zemlji) - osvaja 70 mandata-JMO (Mehmed Spaho) - 18 mandata- SLS (Antun Korošec) - 21 mandat- ukupno su HRSS, JMO i SLS osvojili 109 mandata, što je izazvalo strah Beograda od prevage u skupštini-travanj 1923, Markov protokol (radikalni prvak Marko Đuričić u Zagrebu): zalaganje za

pokrajinsku autonomiju; bit - odstupanje od centralizma (nije proveden) -1923. g. Borongajska skupština HRSS-a (prerasta u nacionalni pokret) -1924. Radić je uključio stranku u Međunarodno seljačko vijeće (Seljačka internacionala) u Moskvi -tijekom izbora 1925. srbijanska vlada optužila je HRSS za komunističku djelatnost -rad stranke je zabranjen; Radić je uhićen, ali sudjeluje na izborimaNagodba Radića s radikalima: odrekao se je republikanizma1. Pavao Radić 27. ožujka 1925. u ime HRSS-a u Beogradu priznaje Vidovdanski ustav (time i centralizam)2. ime stranke promijenjeno je u Hrvatska seljačka stranka (HSS)3. Stjepan Radić imenovan je ministrom prosvjete (HSS je dobio još pet ministarskih mjesta)4. nova vlada nazvana je vladom narodnog sporazuma-Radić je i dalje tražio decentralizaciju i zalagao se za federalistički program- nije prihvatio unitarističku monarhiju, „nije U vladi nego PRI vladi" (objavio korupcionašku aferu)- prekid suradnje s radikalima; Pribićević prelazi u oporbu -suradnja s Pribićevićem- izbori za skupštinu 1927. g.: Seljačko-demokratska koalicija (HSS i SDS - Radić i Pribićević) -odvojeni politički programi-zajednički cilj:1. federalno uređenje2. revizija Ustava, razotkrivanje bogaćenja i pljačkanja...3. osuda negativnosti centralističkog režima; decentralizacija; protiv radikala...ATENTATU SKUPŠTINI (20. LIPNJA 1928) I REAKCIJE

-Radićevi uspjesi u oblastima i suradnja s Pribićevićem;-zaoštrenje odnosa u Narodnoj skupštini (atmosfera napetosti; 19. lipnja intrige i vrijeđanja)-teroristička organizacija „Bela ruka" (član radikal Puniša Račić)-govor u Skupštini Ivana Pernara: ...„opljačkao si begove"...-Račić („ćuti bre, ću da te ubijem") je tražio povod za pucanje (u parlamentu je nosio pištolj za pojasom) -20. lipnja: skupštinski atentat- ubijeni su Pavao Radić i Đuro Basariček -ranjeni su Stjepan Radić, Ivan Pernar i Ivan Granđa -reakcije:

1. prosvjedne demonstracije u Zagrebu (ranjavanje - lipanjske žrtve)2. sjednica SDK 1. kolovoza (odbili poći u Beograd; prekidaju suradnju s političkim strankama koje podržavaju velikosrbizam; traže novo državno uređenje -ravnopravnost),3. sastanak građanskih udruga 5. kolovoza na Markovu trgu (traži se prekid veza Beogradom)- 8. kolovoza 1928. od posljedica ranjavanja umire Stjepan Radić

HRVATI U VRIJEME MONARHISTIČKE DIKTATURE

-reakcije na skupštinski atentat:1. 5. srpnja 1928. sastanak nevladinih organizacija2.1. kolovoza 1928. HSS i SDS (SDK): prosvjedi; traže raspuštanje skupštine; politička kriza3. Maček i Pribićević izravno od kralja traže (kon)federaciju- kralj je zaprijetio amputacijom Hrvatske do linije Virovitica - Una - Bihać - Knin – Šibenik u korist Velike Srbije-6. siječnja 1929. kralj uvodi diktaturu: 1. ukida Vidovdanski ustav2. ukida parlament i stranke3. osniva prvu diktatorsku vladu (s generalom Petrom Živkovićem na čelu)4. donosi 2 zakona: Zakon o kraljevskoj vlasti i vrhovnoj državnoj upravi i Zakon o zaštiti javne sigurnosti i poretka u državi: „ne smije biti posrednika između kralja i naroda"-Vlatko Maček isprva je bio zadovoljan ukidanjem Vidovdanskog ustava („Kak vidite, lajbek je raskopčan...") -3. listopada 1929. donesen je Zakon o nazivu i podjeli kraljevine na područjaa) ime države promijenjeno je u Kraljevina Jugoslavijab) prikriveni centralizam i velikosrpska hegemonijac) podjela teritorija na 9 banovina + uprava grada BeogradaReakcija, progoni i protestil.HSS pasivan otpor; od prosinca 1929. do lipnja 1930. Maček je bio u zatvoru; politička emigracija: A. Košutić i J. Krnjević-25. siječnja 1930. stranka šalje „Memorandum" Ligi naroda -HSP-na čelu stranke bio je Ante Pavelić- 1. rujna 1928. na Glavnom odboru stanke zaključeno je da je oružana borba jedini izlaz iz postojeće situacije

-2. rujna 1928. sabor hrvatske pravaške omladine očitovao se za samostalnost i osnivanje oružanih ilegalnih skupina -u prosincu 1928. nastaje društvo „Hrvatski domobran"- 7. siječnja 1928. utemeljen je UHOP (Ustaša - hrvatski oslobodilački pokret)- 1932. ustaše dobivaju Ustav1933. objavljena su „Načela ustaškog pokreta" -travanj 1933, sastanak ustaša i VMRO-a u Sofiji-koncentracija ustaške djelatnosti u inozemstvu:1. u Italiji: Zadar, Rijeka, Brescia, Bovegno, Lipari2. u Austriji: Beč, Graz3. u Mađarskoj: tzv. Pustara (posjed J. Pusztara)4. u Njemačkoj: Berlin (časopis: „Croatia Press")5. u Sjevernoj Americi: Pittsburgh (glasilo: ,,NDH", 1931)6. u Južnoj Americi: Buenos Aires (glasilo „Domobran" 1931)- 9. listopada 1934. ustaše i VMRO izvode atentat u Marseillesu na kralja Aleksandra (ubijen je i Louis Barthou, predsjednik francuske vlade)- organizator atentata bio je Eugen Dido Kvaternik, a atentator Veličko Georgijev Kerin (član VMRO-a) posljedice:1. zatvaranje ustaških logora (osim Lipara)2. protuustaški pokreti3. formiranje Namjesništva (knez Pavle Karađorđević, Ivo Perović i Radenko Stanković)a) namjesnik knez Pavle dopustio je jačanje parlamentarizma (Maček je pušten iz zatvora)b) vanjskopolitičko okretanje prema NjemačkojAGRARNA REFORMArazlozi provođenja reforme:1. politički (pojava samovoljnog prisvajanja zemlje, pojava bezemljaštva i si. - uspostava reda)2. gospodarsko-socijalni (uklanjanje siromaštva, podizanje životnog standarda...)3. nacionalni (kolonizacija Srba u krajevima gdje ih nema) provođenje reforme:1. 25. veljače 1919, prethodne odredbe za pripremu agrarne reforme- ukidanje ostataka kmetskih odnosa (BiH i Makedonija) i kolonata (Dalmacija), eksproprijacija veleposjeda

- dodjeljivana zemlja bezemljašima na jednu godinu (korupcije i političko-stranačko manipuliranje...)2. 3. rujna 1920, Uredba o izdavanju zemljišta velikih posjeda u četverogodišnji zakup- prednost su imali invalidi, udovice i siročad te dobrovoljci sa solunskog bojišta- raznim uredbama zemlja je dijeljena soluncima, sudionicima ustanka u BiH, sudionicima balkanskih ratova, pripadnicima srpske vojske iz 1916. u Rusiji...)3. 8. listopada 1925. g., Pravilnik o fakultativnom otkupu agrarnih zemljišta velikih posjeda (svima za novac)- mito, korupcija, preprodaja bogatijim seljacima4. 19. lipnja 1931, Zakon o likvidaciji agrarne reforme na nekim posjedima (posjedi prelaze u trajno vlasništvo)

OKTROIRANI USTAV, REŽIMSKA NASILJA I OTPORI HRVATA

-razlozi donošenja Ustava:1. prijetnja povlačenjem stranog kapitala zbog političke nesigurnosti2. gospodarska kriza3. politički pritisak u zemlji4. 3. rujna 1931. kralj Aleksandar donosi (oktroirani) „Ustav Kraljevine Jugoslavije" -osnovano je Dvodomno narodno predstavništvo:a. Narodna skupština, 305 članovab. Senat, jedan senator na 300 000 ljudi, biraju kralja -obilježje Ustava: „prikrivena diktatura"na izborima su mogle sudjelovati samo one stranke koje djeluju na prostoru cijele Kraljevine (uglavnom Srbije)POSLJEDICA: apstinencija nacionalnih stranaka- formirana je nova stranka, Jugoslavenska radikalno-seljačka demokracija- kandidati predsjednika vlade P. Živkovića utemeljuju 1933. Jugoslavensku nacionalnu strankuc) cilj: zataškavanje i prikrivanje diktature (pobijedili na izborima)Nasilja i otpori

-Milan Sufflav: najpoznatiji albanolog; zalagao se za prava Albanaca; 1931. ubijen u Zagrebu -Mile Budak: pisac iz Like; optužen da je ustaša (premlatili ga, ali preživio)- Stjepan Javor: seljak, simbol hrvatskog otpora; u zatvoru zbog kritike režima (1936. ubijen u Srijemskoj Mitrovici)-Josip Predavec: zatvor (ubijen nakon puštanja); S. Radić se obranio-Svetozar Pribićević: 1929. u pritvoru (Brus na Kopaoniku), piše knjigu Diktatura kralja Aleksandra; 1936. umire za vrijeme liječenja u Češkoj: 2. 6. i 7. rujna. 1932: Lički ustanak-ustaše iz Rijeke i Zadra napadaju žandarmerijsku postaju u selu Brušanima- 14. rujna 1932. poraz ustaša kod sela Jadovna (uhićeno mnogo nedužnih ljudi)- otpor Oktroiranom ustavu:-7. studenoga 1932. na sastanku SDK u Zagrebu usvojene su „Zagrebačke punktacije" (teze Ante Trumbića)a) protiv velikosrbizmab) povrat na uređenje iz 1918.c) žele preustroj na (konfederativnom načelu) -posljedice:1. odjek (Ljubljanske punktacije, Novosadske punktacije, Sarajevske punktacije)2. V. Maček ponovno je zatvoren (Čajniče kod Sarajeva); u prosincu 1934. javilo se 165 dobrovoljnih branitelja za Mačeka (oslobođen)

HRVATI POD TERETOM CENTRALIZMA I VELIKOSRPSKOG HEGEMONIZMA

Režimska nasilja1. veljača 1935, svibanjske žrtve: ubijeno je 15 ljudi u požeškom kraju2. hapšenja, batinanja, progoni...3. zagrebački nadbiskup Antun Bauer poslao je memorandum knezu Pavlu („pravi sustav mrcvarenja")- nositelji vlada: 1. Bogoljub Jeftić 2. Petar Živković -5. svibnja 1935. održani su izbori:- obilježila su ih brojna nasilja (Jeftićevo geslo: „Tko glasa za Mačeka - glasa za Janka-pustu!")

- oporba HSS, JMO dobila je 37% glasova i 67 mandata, ali joj je priznato samo 18 mandata -Jeftić dobiva otkaz (kompromitiranje nasiljem)-novi predsjednik vlade postaje Milan Stojadinović (ali izbori nisu poništeni)Stojadinovićeva politika1. „JEREZA" (Jugoslavenska radikalna zajednica); Stojadinović je bio voda militantne organizacija „Zelene košulje" („srpski Fuhrer")2. približava se fašizmu i nacizmu3. najavio rješavanje"hrvatskog pitanja" (položaj Hrvatske i Hrvata u Monarhiji); Hrvati su za separatizamGospodarsko iscrpljivanje- Zagreb je otprije bio središte bankarstva, trgovine itd.-srpskoj vladi to nije odgovaralo (želi prenijeti sredstva na istok; privatne banke u Zagreb, državne banke u Beograd; cilj: srpska premoć)- 1931. slom Prve hrvatske štedionice (Narodna banka joj je odbila dati kredit -nalikvidnost i krah)-Hrvati su plaćali 2 do 3 puta veće poreze od Srba (141:70 dinara)-nepravedna ulaganja iz državnog proračuna (npr. Savska banovina dobivala je 6 - 7% odukupnih sredstava, umjesto 20%...) -novčarski zavodi, kreditne udruge itd. preseljavani su na područje Srbije- ceste i željeznice građene su ponajprije u Srbiji (Beograd je prerastao u moderan grad)- u državnim institucijama apsolutna zastupljenost Srba: politička odanost režimu - bolji posao -posljedice:1. emigracija napredne hrvatske mladeži2. srbizacija: škole su nosile imena srpskih junaka; bez obzira na ravnopravnost obaju pisama, u školama se upotrebljavala ekavica; profesori su uglavnom bili Srbi, srpski učitelji premještani su u hrvatske krajeve, sv. Sava proglašen je zaštitnikom prosvjete...Položaj Katoličke crkve-zakoni o vjerskim zajednicama:1. 1929. g. Zakon o Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Zakon o vjerskoj zajednici Židova 2.1930. g. Zakon o islamskoj vjerskoj zajednici i Zakon o evangeličko-kršćanskim crkvama- gorući problem: položaj Katoličke crkve

- 1921. g. izrađen je prvi nacrt konkordata, a 1935. g. za vlade B. Jeftića zadnji (pad vlade); Stojadinovićeva vlada procijenila je posljednji nacrt prihvatljivim pa je 25. srpnja 1935. g. u Vatikanu potpisan konkordat- konkordat predlaže:1. utemeljenje novih biskupija (Ninska, Banatska, Bačka)2. obveznu vjersku naobrazbu u osnovnim i srednjim školama3. gospodarsku autonomiju i sigurnost Crkve4. papa imenuje biskupe...-ratifikacija konkordata u Narodnoj skupštini u Beogradu:1. Srpska pravoslavna crkva organizira demonstracije2. smrt patrijarha Varnava Rosica („puklo srce") -konkordat nije ratificiran- 1937. g. Stojadinović konkordat „skida s dnevnog reda": pitanje položaja Katoličke crkve u Kraljevini Jugoslaviji nikada nije riješenoHrvatsko iseljeništvo-dva vala iseljavanja:1. 1914 - 1918. u Ameriku, Australiju, Novi Zeland...2. 1919 - 1939. u Francusku, Belgiju, Njemačku, Nizozemsku.. -HBZ (Hrvatska bratska zajednica); glasilo"Zajedničar"-razlozi iseljavanja:1. gospodarski (za boljim životom...)2. politički (i političari desne orijentacije (HSS i ustaše neprijatelji režima) i oni lijeve orijentacije (KPJ))-komunisti se iseljavaju nakon „Obznane"-kongresi u inozemstvu (1926. g. u Beču; 1928. g. u Dresdenu)-privlačnost SSSR-a - stradanje u Staljinovim"čistkama" 1936 -1939. -poznate žrtve (Josip Čižinski, tj. Milan Gorkić, gl. tajnik CK KPJ, Đuro i Stjepan Cvijić...-izbjegavanje „čistki": Ivan Krndelj (veze s emigracijom u Belgiji i Francuskoj)-Josip Broz (nadimak Tito): povratak u Kraljevinu i jačanje djelatnosti

- -dobrovoljci su sudjelovali u Španjolskom građanskom ratuc) „Seljačka sloga": područje kulture i prosvjete (folklorni skupovi)d) „Hrvatski radnički savez": okuplja i brani interese radništva (glasilo „Hrvatski radnik" -1935. izbori, nasilja- od 1935. formiranje poluvojničkih organizacija:a) „Hrvatska seljačka zaštita"

b) „Hrvatska građanska zaštita" -do 1939. g. nisu smjeli nositi oružje-20. lipnja 1935. dvodnevno slavlje Mačekova rođendana (otvoreni istupi protiv režimskihnasilja)-Maček želi internacionalizirati „hrvatsko pitanje" -knez Pavle približava se Italiji i Njemačkoj -25. ožujka 1937. u Beogradu je sklopljen Trgovinski i politički ugovor kraljevine Jugoslavijei Italije- 8. studenoga 1937. susret Mačeka i kneza Pavla na Brdu kod Kranja (knez priznaje postojanje „hrvatskog pitanja")-posljedice:1. povratak ustaša i članova HSS-a (Lorković i Budak),2. ustaše: djelovanje na obrazovano građanstvo (organizacija „Ustaški studentski stožer". zadruge A. Starčević, Domagoj, E. Kvatrenik...; gospodarstvo: „Hrvatski radiša": 1939. g. pokreću glasilo „Hrvatski narod" - urednik Mile Budak),3. izbori 11. prosinca 1938: nasilje, falsificiranje (Stojadinović daje ostavku; zamjeniuie ga Dragiša Cvetković - raskid među radikalima zbog vanjske politike Stojadinoviča|4. pregovori Cvetković - Maček:- razlozi:1. ratna opasnost,2. žestok otpor Hrvata- 26. kolovoza 1939. na Bledu je sporazumom je stvorena Banovina Hrvatskasklopljen sporazum Cvetković - Maček:- smatran je privremenim dogovorom- banski režim:-progoni protivnika (uglavnom komunista i ustaša) -koncentracijski logori: Lepoglava, Kruščica-1940. g. zabranjeno je izlaženje „Hrvatskog naroda" (novi list Hrvatska zemlja-1941. g. raspušten je upravni odbor Matice hrvatske -gospodarstvo u Banovini Hrvatskoj:-pripreme za rat: ulaganje u ratnu industriju; naoružavanje i mobilizacija (troškovi) -glavni gospodarski partneri Banovine bile su Italija i Njemačka -posljedice:

1. pad životnog standarda u gradovima; „dva bezmesna dana u tjednu"; „kruh Šubašić";cvate „crna burza" 2. na selu je zavladala glad - seljaci prodaju imanja („ljudi koji su pojeli zemlju");dugovi kod trgovaca - 3. grozni higijenski uvjeti - HSS: „Škola narodnog zdravlja" (Andrija Štampar

BANOVINA HRVATSKA1. teritorij Banovinea) Savska i Primorska banovinab) kotarevi Ilok, Šid, Brčko, Derventa, Gradačac, Travnik, Fojnica, Dubrovnikc) hrvatski krajevi u Bosni: Mostar, Neum, Stolac, Livno, Duvno, Kupres, Rama, Bugojno. Konjic...d) Maček u „konačnom preuređenju države" u Banovinu želi uključiti i S. Mitrovicu, Rumu, Zemun, Boku kotorsku...,2. autonomni poslovi: unutarnji poslovi, financije, prosvjeta, zdravstvo, socijalna skrb, poljodjelstvo, trgovina, industrija, građevinarstvo, medarstvo, šumarstvo...- povratak Hrvata u javne službe, pjesme, grb, himna, zastava...3. zajednički poslovi: vojska i žandarmerija, promet, vanjski poslovi4. vlast u banovini:1. Ban: obnaša upravnu vlast; imenuje ga kralj (prvi je ban bio Ivan Subašić (dvorski čovjek)2. Sabor: zakonodavna vlast (za postojanja Banovine izbori za Sabor nisu bili raspisani -uredba o Banovini Hrvatskoj nikada nije potvrđena u Skupštini u Beogradu (odstupanjecentralizma i nacionalnog unitarizma)- protivnici stvaranja Banovine Hrvatske:1. ustaše (žele samostalnu Hrvatsku s granicom na Drini)2. velikosrbi (velika Srbija - „Srbi na okup!")3. komunisti (stvaranje Banovine ocijenili kao „sporazum buržoazije" protiv jugoslavenskih naroda)4. Jugoslavenska muslimanska organizacija (muslimanski prostor dan je Hrvatima)HRVATSKA kultura i znanost- znanost:1. povijest: F. Šišić, L. Katić, G. Novak, R. Horvat, S. Srkulj

2. arheologija: F. Bulić3. jezikoslovlje: P. Skok, T. Marić, S. Ivšić4. književna znanost: M. Kombol- Sveučilište u Zagrebu dobiva nove fakultete: 1917. Medicinski, 1924. Veterinarsso, 1926. Tehnički- Lavoslav Ružička: kemičar, školovao se i radio u inozemstvu, profesor Visoke te škole u Zurichu i Sveučilišta u Utrechtu; 1939. g. dobio je Nobelovu nagradu za istraživanja na području organske kemije- Vladimir Prelog: Ružičkin nasljednik na Visokoj tehničkoj školi, studirao i doktorirao u Pragu; 1976. g. dobio je Nobelovu nagradu -umjetnost:1. književnost: Miroslav Krleža (lijevo angažirani pisac, poezija, drama, proza, pokretač i urednik kulturnih časopisa)2. 1929. grupa likovnih umjetnika u Zagrebu utemeljuje grupu Zemlja (umjetnici ljevičarskog socijalno-političkog uvjerenja): kipar Antun Augustinčič, slikar Krsto Hegedušić, arhitekt Dragutin Ibler, naiva - Ivan Generalić3.1919. g. snimljen je film o Matiji Gupcu prema scenariju M. J. Zagorke; 4. 1930. snimljena je Grešnica Joze Ivakića - prvi igrani film -tehnički napredak: 15. svibnja 1926. počela je emitirati prva radiopostaja u Hrvatskoj (Radio Zagreb)-sport: osnivanje sportskih klubova, natjecanja, uvođenje novih sportova (nogomet, odbojka, plivanje, vaterpolo, košarka...)