POMORSKI ZAKONIK
POMORSKI ZAKONIK
(Uredniki proieni tekst, Narodne novine, broj 181/04, 76/07,
146/08, 61/11 i 56/13)
Dio prvi
OPE ODREDBE
lanak 1.
(1) Odredbama ovoga Zakonika utvruju se morski i podmorski
prostori Republike Hrvatske i ureuju pravni odnosi u njima,
sigurnost plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom
moru Republike Hrvatske, zatita i ouvanje prirodnih morskih
bogatstava i morskog okolia, osnovni materijalnopravni odnosi u
pogledu plovnih objekata, ugovorni i drugi obvezni odnosi koji se
odnose na brodove, upise plovnih objekata, ogranienje brodareve
odgovornosti, ovrha i osiguranja na brodovima. (2) Ako ovim
Zakonikom nije drugaije odreeno, njegove se odredbe primjenjuju na
plovne objekte koji se nalaze ili plove unutarnjim morskim vodama,
teritorijalnim morem Republike Hrvatske.
lanak 1.a
Ovaj Zakon sadri odredbe koje su u skladu sa sljedeim aktima
Europske unije:
Uredba Vijea br. 3577/92 od 7. prosinca 1992. o primjeni naela
slobode pruanja usluga u pomorskom prijevozu unutar drava lanica
(pomorska kabotaa),
Uredba Vijea br. 392/2009 o odgovornosti pomorskog prijevoznika
za putnike u sluaju nezgode (tekst znaajan za EGP),
Direktiva 2009/20/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 23.
travnja 2009. o osiguranju brodara za pomorske trabine (tekst
znaajan za EGP),
Direktiva 2000/59/EZ Europskoga parlamenta i Vijea o lukim
ureajima za prihvat otpada koji stvaraju brodovi i ostataka
tereta,
Direktiva 2009/13/EZ od 16. veljae 2009. kojom se primjenjuje
Sporazum zakljuen izmeu Udruenja brodovlasnika Europske zajednice
(ECSA) i Europske federacije transportnih radnika (ETF) o
Konvenciji o radu pomoraca, 2006., i izmjenjujui Direktivu
1999/63/EZ.
lanak 2.
(1) Ako ovim Zakonikom nije drugaije odreeno, njegove odredbe
koje se odnose na brodove primjenjuju se i na jahte. (2) Odredbe
ovoga Zakonika koje se odnose na brodove primjenjuju se i na druge
pomorske objekte osim jahti samo ako je to ovim Zakonikom izriito
predvieno.
lanak 3.
Odredbe ovoga Zakonika primjenjuju se na ratne brodove ako je to
ovim Zakonikom izriito predvieno.
lanak 4.
Na odnose pomorskog prava koji nisu ureeni ovim Zakonikom,
drugim propisima donesenima na temelju ovoga Zakonika, odnosno
drugim zakonima, primjenjuju se obiaji.
lanak 5.
Ako ovim Zakonikom nije drugaije odreeno, pojedini izrazi u
smislu ovoga Zakonika imaju sljedea znaenja: 1) pomorska plovidba
jest plovidba koja se obavlja na moru i rijekama hrvatskoga
Jadranskog slijeva do granice do koje su one plovne s morske
strane, 2) pomorski objekt jest objekt namijenjen za plovidbu morem
(plovni objekt), ili objekt stalno privezan ili usidren na moru
(plutajui objekt), odnosno objekt u potpunosti ili djelomino ukopan
u morsko dno ili poloen na morsko dno (nepomini odobalni objekt),
3) plovni objekt jest pomorski objekt namijenjen za plovidbu morem.
Plovni objekt moe biti brod, ratni brod, jahta ili brodica, 4)
brod, osim ratnog broda, jest plovni objekt namijenjen za plovidbu
morem, ija je duljina vea od 12 metara, a bruto tonaa vea od 15,
ili je ovlaten prevoziti vie od 12 putnika. Brod moe biti putniki,
teretni, tehniki plovni objekt, ribarski, javni ili
znanstvenoistraivaki, 5) duljina broda, jahte ili brodice jest
duljina utvrena Tehnikim pravilima, 6) hrvatski ratni brod jest
plovni objekt, ukljuujui podmornicu, koji je pod zapovjednitvom
pripadnika Oruanih snaga Republike Hrvatske, a ija je posada vojna,
odnosno podvrgnuta vojnoj disciplini i koji je duan isticati
vanjske znakove raspoznavanja ratnih brodova hrvatske dravne
pripadnosti kad god je potrebno da svoje svojstvo uini poznatim, 7)
strani ratni brod je plovni objekt koji ima stranu dravnu
pripadnost, pripada ratnoj mornarici, nosi vanjske znakove
raspoznavanja ratnoga plovnog objekta i njegove dravne pripadnosti,
nalazi se pod zapovjednitvom vojne osobe i ima vojnu posadu, 8)
putniki brod jest brod na mehaniki pogon koji je ovlaten prevoziti
vie od 12 putnika, 9) brzi putniki brod jest putniki brod kojem je
(najvea brzina m/s jednaka ili vea od vrijednosti dobivene
formulom: 3,7 istisnina na konstruktivnoj vodnoj liniji m3. Pod
brzim(0,1667, gdje je putnikim brodom ne smatraju se neistisninski
brodovi iji je trup potpuno iznad povrine uslijed djelovanja
aerodinamikih sila generiranih povrinskim efektom. Brodovi,
volumena istisnine 500 m3 i manje, i najvee brzine manje od 20 v, u
plovidbi unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike
Hrvatske ne smatraju se brzim putnikim brodovima, 10) teretni brod
jest brod namijenjen za prijevoz tereta sa ili bez mehanikog
poriva, 11) brzi teretni brod jest teretni brod, kojem je najvea
brzina m/s jednaka ili vea od istisnina na( 0,1667, gdje je
(vrijednosti dobivene formulom: 3,7 konstruktivnoj vodnoj liniji
m3. Pod brzim teretnim brodom ne smatraju se neistisninski brodovi
iji je trup potpuno iznad povrine uslijed djelovanja aerodinamikih
sila generiranih povrinskim efektom, 12) tehniki plovni objekt jest
brod, sa ili bez mehanikog poriva koji je namijenjen za obavljanje
tehnikih radova (bager, dizalica, jarualo, pokretni odobalni objekt
za istraivanje i eksploataciju podmorja i sl.), 13) plutajui objekt
jest pomorski objekt stalno privezan ili usidren na moru, koji nije
namijenjen za plovidbu (npr. plutajui dok, plutajue skladite,
plutajui restoran, plutajua elektrana, pontonski most, pontonska
marina i sl.), 14) nepomini odobalni objekt jest pomorski objekt u
potpunosti ili djelomino ukopan u morsko dno ili poloen na morsko
dno, koji nije namijenjen za plovidbu (npr. nepomini odobalni
objekt za istraivanje i eksploataciju podmorja, podmorski cjevovod
i sl.), izuzev podmorskog kabela i objekata prometne infrastrukture
(npr. podmorski tunel, most oslonjen na morsko dno i sl.), 15)
brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije
brod ili jahta, ija je duljina vea od 2,5 metara, ili ukupne snage
porivnih strojeva vea od 5 kW. Pojam brodica ne obuhvaa: plovila
koja pripadaju drugom pomorskom objektu u svrhu prikupljanja,
spaavanja ili obavljanja radova, plovila namijenjena iskljuivo za
natjecanja, kanue, kajake, gondole i pedaline, daske za jedrenje i
daske za jahanje na valovima, 16) teglja, odnosno potiskiva jest
brod koji je namijenjen tegljenju ili potiskivanju drugih plovnih
objekata, 17) nuklearni brod je brod opremljen ureajem na nuklearni
pogon, 18) ribarski brod jest brod s mehanikim porivom namijenjen i
opremljen za ulov ribe i drugih ivih bia iz mora ili na morskom
dnu, ija je duljina vea od 12 metara, a bruto tonaa vea od 15, 19)
strani ribarski brod je brod koji ima stranu dravnu pripadnost, a
namijenjen je i opremom za ulov ribe ili drugih ivih bia u moru ili
na morskom dnu, 20) jahta jest plovni objekt za sport i razonodu,
neovisno koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku
djelatnost, a ija je duljina vea od 12 metara i koji je namijenjen
za dulji boravak na moru, te koji je pored posade ovlaten prevoziti
ne vie od 12 putnika, 21) strana jahta jest plovni objekt za sport
i razonodu koji ima stranu dravnu pripadnost i koji se takvim
smatra prema propisima drave iju dravnu pripadnost ima, 22) javni
brod jest brod, osim ratnog broda, namijenjen i opremljen za
obavljanje djelatnosti od opeg interesa drave, a iji je vlasnik,
odnosno brodar drava ili neko drugo tijelo ovlateno od drave (npr.
policijski brod, brod luke kapetanije, brod Obalne strae, i sl.) i
koji slui iskljuivo u negospodarske svrhe, 23) strani javni brod je
plovni objekt u vlasnitvu ili koritenju strane drave, koji nije
ratni brod, a slui iskljuivo za negospodarske svrhe dotine drave,
24) strani trgovaki brod je brod koji ima stranu dravnu pripadnost,
a koristi se za gospodarske svrhe, 25) tanker za ulje jest brod
namijenjen prvenstveno za prijevoz ulja u razlivenom stanju, 26)
tanker za kemikalije jest brod namijenjen prvenstveno za prijevoz
opasnih kemikalija i tetnih tvari u razlivenom stanju, 27) brod za
ukapljene plinove jest brod namijenjen za prijevoz ukapljenih
plinova u razlivenom stanju, 28) znanstvenoistraivaki brod jest
brod, namijenjen iskljuivo za znanstvena ili tehnoloka istraivanja
ili iskoritavanje mora, morskog dna ili njegova podzemlja,
opremljen opremom i ureajima za tu namjenu, kao i smjetajem za
posebno osoblje, 29) brod u gradnji jest gradnja broda od trenutka
polaganja kobilice ili slinog postupka gradnje do trenutka upisa u
upisnik brodova, 30) postojei brod jest brod koji nije u gradnji,
31) sastav stranih ratnih brodova jest vie stranih ratnih brodova
koji plove zajedno pod zapovjednitvom jednog zapovjednika, 32)
brodar jest fizika ili pravna osoba koja je kao posjednik broda
nositelj plovidbenog pothvata, s tim to se pretpostavlja, dok se ne
dokae protivno, da je brodar osoba koja je u upisnik brodova
upisana kao vlasnik broda, 32.a) korisnik jahte jest fizika ili
pravna osoba koja temeljem ugovora o zakupu ili ugovora o leasingu
jahte istu iskoritava, s tim to se pretpostavlja, dok se ne dokae
suprotno, da je korisnik jahte osoba koja je u upisniku jahti
upisana kao vlasnik jahte.33) poslovoa broda jest fizika ili pravna
osoba koja upravlja poslovanjem i/ili tehnikim odravanjem broda
i/ili popunjavanjem broda posadom, 34) kompanija jest fizika ili
pravna osoba koja je preuzela odgovornost za upravljanje brodom od
vlasnika broda i koja je preuzimanjem takve odgovornosti preuzela
ovlasti i odgovornosti sukladno Meunarodnom pravilniku o
upravljanju sigurnou (ISM Pravilnik), 35) poslodavac je osoba koja
je s pomorcem zakljuila/sklopila ugovor o radu u svoje ime, 36)
priznata organizacija jest organizacija koja ispunjava uvjete
propisane posebnim propisom i koja je ovlatena od Ministarstva za
obavljanje statutarne certifikacije pomorskih objekata, a koja
obuhvaa obavljanje pregleda i izdavanje propisanih isprava, 37)
ovlatena organizacija za sigurnosnu zatitu brodova jest
organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i
koja je ovlatena od Ministarstva za obavljanje statutarne
certifikacije glede sigurnosne zatite brodova, 38) prijavljeno
tijelo je organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim
propisom i koja je ovlatena od Ministarstva za obavljanje
certifikacije pomorske opreme ili je ovlatena za obavljanje ocjene
sukladnosti brodica za sport i razonodu i jahti duljine do 24 m
tijekom gradnje.38.a) statutarna certifikacija je postupak
utvrivanja udovoljavanja meunarodnim i nacionalnim propisima, a
koji obuhvaa:
1) zahtjeve kojima moraju udovoljavati pomorski objekti i
kompanije,
2) nain obavljanja tehnikog nadzora,
3) postupak za izdavanje propisanih isprava, zapisa i knjiga
pomorskim objektima i kompanijama,39) Tehnika pravila za statutarnu
certifikaciju pomorskih objekata (u daljnjem tekstu: Tehnika
pravila) su propisi doneseni na temelju ovoga Zakonika, kojima se
utvruju zahtjevi kojima moraju udovoljavati pomorski objekti i
kompanije, kao i nain obavljanja tehnikog nadzora i izdavanja
isprava, zapisa i knjiga pomorskog objekta i kompanije, 40)
prijevoznik jest vlasnik broda, brodar ili osoba koja sklapa ugovor
s naruiteljem prijevoza, 41) putnik jest svaka osoba na pomorskom
objektu, osim djece ispod jedne godine ivota, te osoba zaposlenih
na brodu u bilo kojem svojstvu, 42) javni prijevoz je prijevoz
osoba i stvari koji je uz jednake uvjete svakom dostupan i obavlja
se na temelju ugovora o prijevozu, 43) meunarodno putovanje jest
putovanje brodom, jahtom ili brodicom prema plovidbenom planu iz
bilo koje hrvatske luke u stranu luku ili obratno, 44) ulje oznaava
sva postojana ugljikova mineralna ulja, kao to su sirova nafta i
njeni derivati, te taloge i otpadna ulja kako su navedena u prilogu
I. Meunarodne konvencije o sprjeavanju zagaivanja mora s brodova,
kako je izmijenjena i dopunjena (MARPOL 73/78) bez obzira na to
prevoze li se kao teret ili kao zalihe goriva i maziva, 45) luka
jest morska luka, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni
prostor s izgraenim i neizgraenim obalama, lukobranima, ureajima,
postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje,
sidrenje i zatitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj
putnika i robe, uskladitenje i drugo manipuliranje robom,
proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarske
djelatnosti koje su s tim djelatnostima u meusobnoj ekonomskoj,
prometnoj ili tehnolokoj svezi, 46) luka otvorena za meunarodni
promet jest luka slobodna za pristup plovnih objekata svih zastava,
47) sidrite luke je ureeni i obiljeeni dio mora namijenjen i
sidrenju brodova, 48) crta srednje nie niske vode jest aritmetika
sredina svih niih niskih voda tijekom mjeseca ili godine, 49) crta
srednje vie visoke vode jest aritmetika sredina svih viih visokih
voda tijekom mjeseca ili godine, 50) posebno pravo vuenja jest
obraunska jedinica kako ju je definirao Meunarodni monetarni fond,
51) Ministarstvo oznaava ministarstvo nadleno za pomorstvo, 52)
ministar oznaava ministra u ministarstvu nadlenom za pomorstvo,53.)
trea drava je drava koja nije Republika Hrvatska niti drava lanica
Europske unije,
54.) brod tree drave je brod koji ne vije zastavu Republike
Hrvatske ili zastavu drave lanice Europske unije.
Dio drugi
MORSKI I PODMORSKI PROSTORI REPUBLIKE HRVATSKE
Glava I.
OPA ODREDBA
lanak 6.
(1) Suverenitet Republike Hrvatske na moru prostire se na
unutarnje morske vode i teritorijalno more Republike Hrvatske, na
zrani prostor iznad njih te na dno i podzemlje tih morskih
prostora. (2) U svome gospodarskom pojasu i u epikontinentalnom
pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju
radi istraivanja, iskoritavanja, zatite, ouvanja i unaprjeivanja
prirodnih morskih bogatstava, ukljuujui bogatstva na morskome dnu i
u morskom podzemlju te radi obavljanja drugih gospodarskih
djelatnosti. (3) Republika Hrvatska titi, uva i unapreuje morski
okoli. (4) Republika Hrvatska surauje s dravama u regiji i
sudjeluje u radu regionalnih i svjetskih meunarodnih organizacija
radi utvrivanja opih i regionalnih pravila, mjera, preporuene
prakse i postupaka sa svrhom suzbijanja, smanjivanja i nadziranja
oneienja mora i morskog okolia oneiivaima iz izvora na kopnu, s
brodova, potapanjem, iz zraka ili zrakom i oneienja uzrokovanih
djelatnostima na morskome dnu i u morskom podzemlju. (5) Republika
Hrvatska potie regionalnu suradnju, posebice sa dravama u
susjedstvu, radi donoenja zajednikih planova hitnog djelovanja u
sluajevima nezgoda koje uzrokuju oneienje morskog okolia. (6)
Republika Hrvatska posebnim mjerama titi osjetljive ekosustave,
postojbine vrsta i drugih oblika ivota u moru koji su rijetki,
ugroeni ili kojima prijeti opasnost istrebljenja.(7) Vlada
Republike Hrvatske donosi Strategiju pomorskog razvitka i
integralne pomorske politike Republike Hrvatske.
(8) Vlada Republike Hrvatske donosi strategije radi ouvanja,
zatite i unapreenja morskog okolia.
Glava II.
UNUTARNJE MORSKE VODE
lanak 7.
(1) Unutarnje morske vode Republike Hrvatske obuhvaaju: 1) luke
i zaljeve na obali kopna i otoka, 2) dijelove mora izmeu crte niske
vode na obali kopna i ravne polazne crte za mjerenje irine
teritorijalnog mora iz lanka 18. stavka 2. toke 2) i 3) ovoga
Zakonika. (2) Zaljevom iz stavka 1. toke 1) ovoga lanka smatra se
jasno istaknuta uvala uvuena u kopno, ija je morska povrina jednaka
povrini ili je vea od povrine polukruga kojemu je duljina promjera
jednaka duljini prave crte koja zatvara ulaz u zaljev. (3) Morska
povrina zaljeva mjeri se od crte niske vode uzdu obale zaljeva i
prave crte koja zatvara ulaz u zaljev. (4) Luke otvorene za
meunarodni promet u Republici Hrvatskoj odreuje Vlada Republike
Hrvatske posebnim propisom.
lanak 8.
(1) Trgovaki brod tree drave smije prolaziti unutarnjim morskim
vodama Republike Hrvatske radi uplovljavanja u luku otvorenu za
meunarodni promet ili u luku u kojoj je brodogradilite u kojemu e
biti popravljen, radi isplovljenja iz takve luke, te radi plovidbe
izmeu luka otvorenih za meunarodni promet, najkraim uobiajenim
putem. (2) Ministar moe odrediti drugi nain plovidbe stranih
trgovakih brodova unutarnjim morskim vodama ako to zahtijevaju
interesi obrane zemlje ili sigurnost plovidbe.
lanak 9.
(1) Prijevoz stvari i putnika izmeu hrvatskih luka (pomorska
kabotaa) ukljuuje:
1) obalnu kabotau: prijevoz putnika ili robe morem izmeu luka
koje se nalaze na kopnu bez pristajanja na otocima;
2) opskrbu puinskih postrojenja: prijevoz putnika ili robe morem
izmeu bilo koje luke i postrojenja ili struktura koje se nalaze u
epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske;
3) otonu kabotau: prijevoz putnika i robe morem izmeu:
luka na kopnu i luka na jednom ili vie otoka;
luka na otocima;
4) prijevoz osoba jahtom ili brodicom unutar unutarnjih morskih
voda i teritorijalnog mora uz naplatu.
(2) Pomorska kabotaa u Republici Hrvatskoj obavlja se sukladno
uredbi Europske unije koja ureuje pomorsku kabotau.
(3) Iznimno, ministar moe odobriti plovnom objektu tree drave
obavljanje kabotae u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom
moru Republike Hrvatske.
(4) Visinu naknade za izdavanje odobrenja iz stavka 3. ovoga
lanka propisuje ministar.
(5) Ministar e propisati uvjete u pogledu broja i sastava
posade, radnog jezika, te ivotnih i radnih uvjeta na brodovima do
650 BT u obalnoj kabotai, brodovima u otonoj kabotai, osim teretnih
brodova veih od 650 BT u kabotai kada predmetno putovanje slijedi
nakon putovanja ili prethodi putovanju prema nekoj drugoj dravi ili
iz nje.
lanak 9.a
Prijevoz osoba jahtom ili brodicom u unutarnjim morskim vodama i
teritorijalnom moru Republike Hrvatske uz naknadu, odnosno
obavljanje djelatnosti iznajmljivanja jahti ili brodica sa ili bez
posade (charter) moe se obavljati uz uvjete i na nain ureen
posebnim propisom koji donosi ministar uz suglasnost ministra
nadlenog za turizam.
lanak 10.
(1) Strani ratni brod, strani javni brod, strani ribarski brod
ili brodica, te strani znanstvenoistraivaki brod ili brodica smije
uploviti u unutarnje morske vode Republike Hrvatske, ako za to
prethodno dobije odobrenje: 1) za strani ratni brod ministarstva
nadlenog za poslove obrane, 2) za strani javni brod i
znanstvenoistraivaki brod Ministarstva uz prethodnu suglasnost
ministarstva nadlenog za unutarnje poslove, 3) za strani ribarski
brod Ministarstva. (2) Uplovljavanje u unutarnje morske vode
Republike Hrvatske i boravak u hrvatskoj luci ili luci u kojoj je
brodogradilite u kojem e taj brod biti popravljen moe se odobriti
stranom ratnom nuklearnom brodu i stranom ratnom brodu koji ima
nuklearno naoruanje. (3) Odobrenje iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka
moe se izdati ako je stranom znanstvenoistraivakom brodu ili
brodici prethodno izdano odobrenje iz lanka 13. ili lanka 31. ovoga
Zakonika.(4) Brod iz stavka 2. ovoga lanka duan je prethodno
dostaviti ovjereni prijepis dokumentacije o sigurnosti nuklearnog
postrojenja ministarstvu nadlenom za poslove obrane. (5) Odobrenje
za uplovljavanje broda iz stavka 2. ovoga lanka daje Vlada
Republike Hrvatske uz prethodno miljenje tijela dravne uprave
nadlenog za nuklearnu sigurnost, ministarstva nadlenog za poslove
obrane i Ministarstva. (6) Uplovljavanje u unutarnje morske vode
Republike Hrvatske i boravak u hrvatskoj luci ne moe se odobriti
stranom ratnom brodu koji svojim boravkom ugroava sigurnost
Republike Hrvatske.
lanak 11.
(1) U hrvatskim lukama mogu istodobno boraviti najvie tri strana
ratna broda iste dravne pripadnosti. (2) Boravak stranoga ratnog
broda u hrvatskoj luci ne moe trajati due od 10 dana. (3) Iznimno,
ministarstvo nadleno za poslove obrane moe, ako to zahtijevaju
posebno opravdani interesi, odobriti posjet stranih ratnih brodova
neovisno o uvjetima propisanim odredbama stavka 1. i 2. ovoga
lanka. (4) Ministar nadlean za poslove obrane je obvezan o
odobrenju iz stavka 3. ovoga lanka izvijestiti Vladu Republike
Hrvatske u roku 8 dana. (5) Za posjeta u unutarnjim morskim vodama
Republike Hrvatske, na stranom ratnom brodu smije biti ukrcana samo
posada ratnog broda.
lanak 12.
Strane jahte i brodice namijenjene razonodi, portu ili
rekreaciji mogu ploviti i boraviti u unutarnjim morskim vodama i
teritorijalnom moru Republike Hrvatske, osim u zabranjenim zonama
iz lanka 16. i lanka 29. ovoga Zakonika u skladu s propisom o
plovidbi i boravku stranih jahti i brodica u unutarnjim morskim
vodama i teritorijalnom moru koji donosi Vlada Republike Hrvatske i
uz plaanje naknade za sigurnost plovidbe i zatitu od oneienja iju
visinu propisuje ministar.
lanak 13.
(1) Domae i strane pravne i fizike osobe, te hrvatski ratni brod
mogu obavljati istraivanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili
mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja unutarnjih
morskih voda Republike Hrvatske samo uz odobrenje ministarstva
nadlenog za znanost. (2) Domae i strane pravne i fizike osobe mogu
obavljati arheoloko istraivanje, fotografiranje i/ili druge oblike
dokumentiranja kulturnog dobra na moru, morskom dnu i podzemlju
unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske samo uz odobrenje
ministarstva nadlenog za poslove kulture. (3) Domae i strane pravne
i fizike osobe mogu obavljati istraivanja, ispitivanja,
fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog
podzemlja u zatienim dijelovima prirode unutarnjih morskih voda
Republike Hrvatske samo uz odobrenje ministarstva nadlenog za
poslove zatite prirode. (4) Odobrenja iz stavka 1., 2. i 3. ovoga
lanka navedena ministarstva izdaju uz prethodnu suglasnost
Ministarstva glede sigurnosti plovidbe i Ministarstva nadlenog za
poslove obrane glede interesa obrane. (5) Iznimno od odredbe stavka
4. ovoga lanka hrvatski ratni brod istraivanja moe obavljati samo
uz odobrenje ministarstva nadlenog za znanost. (6) Tijekom
istraivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora iz stavka 1. i 3.
ovoga lanka na stranom znanstvenoistraivakom brodu mora biti nazona
najmanje jedna osoba koja u skladu s posebnim propisima ima status
znanstvenika a zaposlena je u domaoj znanstvenoj organizaciji. (7)
Tijekom arheolokog istraivanja iz stavka 2. ovoga lanka na stranom
znanstvenoistraivakom brodu mora biti nazona najmanje jedna struna
osoba koju odredi ministarstvo nadleno za poslove kulture. (8)
Tijekom istraivanja u zatienim dijelovima prirode iz stavka 3.
ovoga lanka, na stranom znanstvenoistraivakom brodu mora biti
nazona jedna struna osoba koju odredi ministarstvo nadleno za
poslove zatite prirode. (9) Tijekom istraivanja iz stavka 6. i 7.
ovoga lanka, ako se radi o brodu koji je ujedno i ratni brod, mora
biti nazoan najmanje jedan struni pripadnik Oruanih snaga Republike
Hrvatske, odnosno Ministarstva nadlenog za poslove obrane.
lanak 14.
(1) U brodogradilitima Republike Hrvatske moe se obavljati
popravak, obnavljanje opreme i strojeva, bojenje, ienje i sl. (u
daljnjem tekstu: popravak) stranih ratnih brodova nakon
pribavljenog odobrenja Ministarstva nadlenog za poslove obrane. (2)
Odobrenje za popravak stranoga ratnog broda daje se brodogradilitu
za vrijeme prijeko potrebno za popravak, a najdue do 16 mjeseci.
Iznimno Vlada Republike Hrvatske moe, ako to zahtijevaju interesi
Republike Hrvatske odobriti dui popravak. (3) Protiv rjeenja
Ministarstva nadlenog za poslove obrane kojim se daje ili uskrauje
odobrenje nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni
spor.
lanak 15.
(1) Strani ratni brod na popravku moe imati samo treinu posade s
osobnim naoruanjem i pripadajuim jednim kompletom streljiva od
uobiajenoga mirnodopskog sastava. (2) Strani ratni brod kojemu je
odobren popravak duan je odmah nakon uplovljavanja u hrvatsku luku
iskrcati gorivo i mazivo, streljivo i druga ubojita sredstva, osim
nuklearnog naoruanja, na mjesto koje odredi vojni zapovjednik
nadlean za luku u kojoj se obavlja popravak. (3) Za vrijeme
popravka, posada stranoga ratnog broda moe boraviti i kretati se u
mjestu u kojemu se obavlja popravak broda. (4) Na radnike koji
sudjeluju u radovima na popravku stranog ratnog broda i na osobe
koje slubeno u ime Republike Hrvatske borave na brodu primjenjuju
se propisi Republike Hrvatske. (5) Odredbe stavka 1. 4. ovoga lanka
primjenjuju se i na strani javni brod na popravku.
lanak 16.
(1) Ministar nadlean za poslove obrane uz suglasnost ministra,
moe propisati zabranjene zone u unutarnjim morskim vodama Republike
Hrvatske. (2) Plovni objekti ne smiju ploviti zabranjenom zonom u
unutarnjim morskim vodama, osim u sluaju vie sile. (3) Iznimno od
odredbe stavka 2. ovoga lanka, Ministarstvo nadleno za poslove
obrane moe odobriti plovidbu plovnih objekata, bez diskriminacije,
zabranjenim zonama u unutarnjim morskim vodama, osim u sluaju vie
sile. (4) Protiv rjeenja Ministarstva nadlenog za poslove obrane
kojim se daje ili uskrauje odobrenje iz stavka 3. ovoga lanka nije
doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor. (5) Propis o
uspostavljanju zabranjene zone u unutarnjim morskim vodama
objavljuje se u Oglasu za pomorce koji objavljuje Hrvatski
hidrografski institut (u daljnjem tekstu: Oglas za pomorce) i na
drugi prikladan nain.
lanak 17.
(1) Strani plovni objekt koji je zbog vie sile ili nevolje na
moru prisiljen skloniti se u unutarnje morske vode Republike
Hrvatske duan je o tome odmah obavijestiti najbliu luku kapetaniju
ili luku ispostavu, a koja e o dobivenoj obavijesti izvijestiti
nadlenu policijsku postaju. (2) Plovni objekt koji je zbog vie sile
ili nevolje na moru prisiljen skloniti se u zabranjenu zonu iz
lanka 16. ovoga Zakonika duan je o tome odmah obavijestiti najbliu
luku kapetaniju ili luku ispostavu, a koja e po dobivenoj
obavijesti izvijestiti nadleno zapovjednitvo Oruanih snaga. (3)
Ministar e odrediti mjesta zaklonita, propisati uvjete koje
zaklonita moraju ispunjavati, te propisati uvjete i nain koritenja
mjesta zaklonita.
Glava III.
TERITORIJALNO MORE
lanak 18.
(1) Teritorijalno more Republike Hrvatske je morski pojas irok
12 morskih milja, raunajui od polazne crte u smjeru gospodarskoga
pojasa. (2) Polaznu crtu ine: 1) crte niske vode uzdu obala kopna i
otoka, 2) ravne crte koje zatvaraju ulaze u luke ili zaljeve, 3)
ravne crte koje spajaju sljedee toke na obali kopna i na obali
otoka: a) rt Zarubaa jugoistoni rt otoka Mrkan juni rt otoka Sv.
Andrija rt Gruj (otok Mljet), b) rt Korizmeni (otok Mljet) otok
Glavat rt Struga (otok Lastovo) rt Veljeg mora (otok Lastovo)
jugozapadni rt otoka Kopite rt Velo dane (otok Korula) rt Proizd
jugozapadni rt otoka Vodnjak rt Rat (otok Drvenik mali) hrid Mulo
hrid Blitvenica otok Purara otok Balun otok Mrtovac otok Garmenjak
veli toka na Dugom otoku s koordinatama 435312" sjeverne geografske
irine i 151000" istone geografske duine, c) rt Veli rat (Dugi otok)
hrid Masarine rt Margarina (otok Susak) pliina Albane otok Grunj
hrid Sv. Ivan na puini pliina Mramori otok Altie rt Kastanjija. (3)
Polazne crte su ucrtane u pomorskoj karti Jadransko more, koju
izdaje Hrvatski hidrografski institut. (4) Pri odreivanju ravne
polazne crte teritorijalnog mora, dijelom obale smatrat e se i
najizboenije stalne luke graevine koje su sastavni dijelovi lukog
sustava.
lanak 19.
Vanjska granica teritorijalnoga mora jest crta kojoj je svaka
toka udaljena 12 morskih milja od najblie toke polazne crte.
lanak 20.
Svi strani plovni objekti imaju pravo nekodljivog prolaska
teritorijalnim morem Republike Hrvatske.
lanak 21.
(1) Pod nekodljivim prolaskom plovnog objekta razumijeva se
plovidba teritorijalnim morem Republike Hrvatske bez uplovljavanja
u neku njenu luku otvorenu za meunarodni promet, ili plovidba radi
uplovljavanja u takvu luku, ili u luku u kojoj je brodogradilite u
kojemu e plovni objekt biti popravljen, odnosno radi isplovljenja
iz nje u gospodarski pojas, uz uvjet da se ne naruava mir, red ili
sigurnost Republike Hrvatske. (2) Nekodljivi prolazak strani plovni
objekt mora obaviti najkraim uobiajenim putem, bez prekida i
odgode. (3) Zaustavljanje i sidrenje stranoga plovnog objekta koji
se koristi pravom nekodljivog prolaska doputeno je samo ako je
prouzroeno dogaajima koje nalae redovita plovidba, odnosno via sila
ili nevolja na moru, ili radi pruanja pomoi ljudima, plovnim
objektima ili zrakoplovima u opasnosti ili u nevolji.
lanak 22.
O namjeri nekodljivog prolaska stranoga ratnog broda
teritorijalnim morem Republike Hrvatske drava kojoj taj ratni brod
pripada obavijestit e diplomatskim putem ministarstvo nadleno za
vanjske poslove Republike Hrvatske najkasnije 24 sata prije
uplovljavanja broda u teritorijalno more Republike Hrvatske.
lanak 23.
Nekodljivim prolaskom ne smatra se prolazak stranoga plovnog
objekta teritorijalnim morem Republike Hrvatske ako taj brod
obavlja neku od ovih djelatnosti: 1) prijeti silom ili uporabljuje
silu protiv suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i Ustavom
Republike Hrvatske utvrenoga pravnog poretka ili se ponaa na nain
kojim se naruavaju naela meunarodnog prava, 2) vjeba ili obavlja
obuku s orujem, 3) prikuplja obavijesti ili podatke koji mogu
tetiti obrani ili sigurnosti Republike Hrvatske, 4) vri propagandnu
djelatnost kojom se teti obrani ili sigurnosti Republike Hrvatske,
5) prihvaa na brod bilo kakav zrakoplov, ili zrakoplov s njega
polijee ili slijee, 6) upuuje, sputa ili prihvaa na brod bilo kakav
vojni ureaj, 7) ukrcava ili iskrcava robu, novac ili ljude suprotno
carinskim, poreznim ili zdravstvenim propisima ili propisima o
kretanju i boravku stranaca u Republici Hrvatskoj, 8) hotimino ili
znatno oneiuje morski okoli, 9) obavlja ribolov ili ulov drugih
morskih bia, 10) obavlja istraivanje, ispitivanje ili mjerenje, 11)
obavlja djelatnost radi neovlatenog ukljuivanja bilo u koji sustav
komunikacija ili neki drugi sustav ili ureaje Republike Hrvatske,
12) obavlja drugu djelatnost koja nije u izravnoj svezi s
prolaskom.
lanak 24.
(1) Ministar moe u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom
moru Republike Hrvatske odrediti i propisati obvezne plovne putove,
sustave odijeljenog prometa, sustave javljanja brodova, te nain
upravljanja pomorskim prometom radi sigurnosti plovidbe za sve ili
za neke vrste plovnih objekata. (2) U svrhu sigurnosti plovidbe,
zatite mora od oneienja, sprjeavanja ugroenosti bioloke i
krajobrazne raznolikosti, kao i radi umanjenja opasnosti od veih
pomorskih nezgoda, ministar moe zabraniti plovidbu pojedinim
dijelovima unutarnjih morskih voda ili teritorijalnog mora za
odreene vrste i veliine brodova, odnosno za brodove koji prevoze
odreenu vrstu tereta. (3) Plovni putovi i sustavi odijeljenog
prometa iz stavka 1. ovoga lanka mogu se utvrditi u posebno
zatienim dijelovima prirode uz suglasnost ministarstva nadlenog za
poslove zatite prirode. (4) Plovni putovi, sustavi odijeljenog
prometa i sustavi javljanja brodova iz stavka 1. ovoga lanka
ucrtavaju se u slubene pomorske navigacijske karte koje izdaje
Hrvatski hidrografski institut i objavljuju u Oglasu za
pomorce.
lanak 25.
(1) Stranome ribarskom brodu za vrijeme prolaska teritorijalnim
morem Republike Hrvatske zabranjen je ribolov ili ulov drugih
morskih bia u moru ili na morskome dnu. (2) Strani ribarski brod
duan je ploviti teritorijalnim morem Republike Hrvatske brzinom ne
manjom od est vorova, bez zaustavljanja ili sidrenja, osim ako je
to prijeko potrebno zbog vie sile ili nevolje na moru te imati
vidljivo istaknute oznake ribarskoga broda. (3) Odredbe stavka 1. i
2. ovoga lanka ne odnose se na strani ribarski brod koji ima
odobrenje za ribolov u teritorijalnom moru Republike Hrvatske dok
se nalazi u podruju u kojemu je ribolov odobren.
lanak 26.
(1) Teritorijalnim morem Republike Hrvatske smiju istodobno
prolaziti do tri strana ratna broda iste dravne pripadnosti. (2)
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka teritorijalnim morem
Republike Hrvatske uz odobrenje ministra nadlenog za poslove
obrane, smiju istodobno prolaziti vie od tri strana ratna broda
iste dravne pripadnosti.
lanak 27.
Ratni brodovi, tankeri, nuklearni brodovi i drugi brodovi kada
prevoze opasne terete ili tetne tvari, prilikom plovidbe unutarnjim
morskim vodama i nekodljiva prolaska teritorijalnim morem Republike
Hrvatske, duni su ploviti propisanim plovnim putovima za te
brodove, potovati sustave odijeljenoga prometa u podrujima gdje su
ti putovi ili sustavi odijeljenoga prometa propisani i udovoljavati
drugim propisanim uvjetima glede sigurnosti plovidbe i suzbijanja
oneienja morskog okolia.
lanak 28.
Strana podmornica i drugo podvodno prijevozno sredstvo za
vrijeme prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske duno je
ploviti morskom povrinom i viti zastavu svoje drave i zastavu
Republike Hrvatske.
lanak 29.
(1) Ministar moe, kao prijeko potrebnu mjeru sigurnosti, a
ministar nadlean za poslove obrane radi obavljanja obuke s uporabom
oruja, odrediti pojedine zone u teritorijalnome moru Republike
Hrvatske u kojima se privremeno obustavlja prolazak plovnih
objekata. (2) Naredba o ustanovljenju zone iz stavka 1. ovoga lanka
s granicama i drugim potrebnim podacima, objavit e se pravodobno i
u Oglasu za pomorce.
lanak 30.
Ako se strani ratni brod, ili strani javni brod ne pridrava
propisa o nekodljivom prolasku iz lanka 21. 24. i 26. 29. ovoga
Zakonika ili opeprihvaenih meunarodnih propisa o sprjeavanju sudara
na moru, i ako se taj brod ne odazove pozivu koji mu je upuen da se
tim propisima pokori, hrvatski policijski, ratni ili drugi ovlateni
brod, ili zrakoplov ili ovlateno tijelo, zahtijevat e da taj brod
odmah isplovi iz teritorijalnoga mora Republike Hrvatske.
lanak 31.
(1) Domae i strane pravne i fizike osobe, te hrvatski ratni brod
mogu obavljati istraivanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili
mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja teritorijalnog
mora Republike Hrvatske, samo uz odobrenje ministarstva nadlenog za
poslove znanosti i prethodnu suglasnost ministarstva nadlenog za
poslove obrane glede interesa obrane. (2) Iznimno od odredbe stavka
1. ovoga lanka hrvatski ratni brod istraivanja moe obavljati samo
uz odobrenje ministarstva nadlenog za znanost. (3) Domae i strane
pravne i fizike osobe mogu obavljati arheoloko istraivanje
kulturnog dobra na moru, morskom dnu i/ili podzemlju teritorijalnog
mora Republike Hrvatske samo uz odobrenje ministarstva nadlenog za
poslove kulture. (4) Domae i strane pravne i fizike osobe mogu
obavljati istraivanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja
mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja u zatienim dijelovima
prirode teritorijalnog mora Republike Hrvatske samo uz odobrenje
ministarstva nadlenog za poslove zatite prirode. (5) Odobrenja iz
stavaka 1., 3. i 4. ovoga lanka nadlena ministarstva izdaju uz
prethodnu suglasnost Ministarstva glede sigurnosti plovidbe. (6)
Tijekom istraivanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja iz
stavaka 1. i 4. ovoga lanka na stranom znanstvenoistraivakom brodu
mora biti nazona najmanje jedna osoba koja u skladu s posebnim
propisima ima status znanstvenika a zaposlena je u domaoj
znanstvenoj organizaciji. Tijekom arheolokog istraivanja iz stavka
3. ovoga lanka na stranom znanstvenoistraivakom brodu mora biti
nazona najmanje jedna struna osoba koju odredi ministarstvo nadleno
za poslove kulture. (7) Tijekom istraivanja u zatienim dijelovima
prirode iz stavka 4. ovoga lanka, na stranom znanstvenoistraivakom
brodu mora biti nazona jedna struna osoba koju odredi ministarstvo
nadleno za poslove zatite prirode. (8) Tijekom istraivanja iz
stavaka 6. i 7. ovoga lanka, ako se radi o brodu koji je ujedno i
ratni brod, mora biti nazoan najmanje jedan struni djelatnik
Oruanih snaga Republike Hrvatske, odnosno ministarstva nadlenog za
poslove obrane. (9) Uvjete za uplovljavanje, prolazak i boravak
stranih, ratnih i znanstvenoistraivakih brodova u unutarnjim
morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske kao i
uvjete i nain obavljanja znanstvenih i drugih istraivanja,
ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora, morskog dna ili
morskog podzemlja unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora,
epikontinentalnog i gospodarskog pojasa Republike Hrvatske propisat
e Vlada.
Glava IV.
GOSPODARSKI POJAS
lanak 32.
Gospodarski pojas Republike Hrvatske obuhvaa morske prostore od
vanjske granice teritorijalnoga mora u smjeru puine do njegove
vanjske granice doputene opim meunarodnim pravom.
lanak 33.
(1) U svojemu gospodarskom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje
suverena prava radi: a) istraivanja i iskoritavanja, ouvanja i
gospodarenja ivim i neivim prirodnim bogatstvima, b) proizvodnje
energije koritenjem mora, morskih struja i vjetrova. (2) Republika
Hrvatska surauje sa susjednim dravama radi donoenja i provoenja
mjera zatite i ouvanja ivih morskih bogatstava u podruju
gospodarskog pojasa Republike Hrvatske.
lanak 34.
Ovlatena tijela Republike Hrvatske imaju pravo i dunost
poduzimati sve potrebne mjere radi ostvarivanja suverenih prava
istraivanja, iskoritavanja, zatite, ouvanja i gospodarenja ivim
morskim bogatstvima u gospodarskome pojasu Republike Hrvatske,
ukljuujui pregled, inspekciju, uzapenje stranoga broda i sudske
postupke. O uzapenju ili zadravanju stranoga broda i o izreenim
kaznama odmah se obavjetava, diplomatskim putem drava iju zastavu
brod vije.
lanak 35.
(1) U gospodarskom pojasu Republika Hrvatska ima iskljuivo pravo
graditi, doputati i regulirati gradnju, rad i uporabu umjetnih
otoka, ureaja i naprava na moru, morskom dnu i u morskome
podzemlju. (2) Na gradnju, rad i uporabu objekata iz stavka 1. ovog
lanka primjenjuju se odgovarajui propisi Republike Hrvatske.
lanak 36.
Pravna ili fizika osoba kojoj je odobrena gradnja umjetnog
otoka, ureaja ili naprave iz lanka 35. ovoga Zakonika, duna je: a)
najmanje 30 dana prije zapoinjanja radova, putem luke kapetanije
objaviti podatke o mjestu, nainu gradnje i o dimenzijama, veliini,
dubini i izgledu objekta, b) prije poetka gradnje, na mjestu gdje
poinje gradnju, a potom i na morskom objektu, postaviti stalna
sredstva signalizacije, c) najkasnije u roku od 30 dana od dana
prestanka gradnji ili uporabe, ukloniti svaki morski objekt koji se
vie ne uporablja ili je naputen, ne uzrokujui tetu ribolovu, zatiti
i ouvanju morskog okolia ili drugim legitimnim uporabama mora.
lanak 37.
(1) Na prijedlog izvoaa radova na istraivanju i iskoritavanju
bogatstava gospodarskog pojasa Republike Hrvatske ministar moe, kad
je to potrebno, oko umjetnih otoka, ureaja i naprava iz lanka 35.
ovoga Zakonika ustanoviti sigurnosne zone iroke do 500 metara
mjerei od svake toke vanjskog ruba objekta, i u tim zonama
zabraniti plovidbu. (2) Uspostavljanje sigurnosne zone, njezina
irina i reim plovidbe u njoj objavljuju se pravodobno u Oglasu za
pomorce.
lanak 38.
Umjetni otoci, ureaji i naprave i zone sigurnosti uokolo njih ne
smiju se postavljati na mjestima gdje mogu ometati uporabu
priznatih meunarodnih plovnih putova.
lanak 39.
Na svim umjetnim otocima, ureajima i napravama na gospodarskome
pojasu Republike Hrvatske primjenjuju se carinski i porezni
propisi, propisi o zdravstvenom osiguranju, o kretanju i boravku
stranaca i kazneni propisi Republike Hrvatske.
lanak 40.
(1) Domae i strane fizike i pravne osobe, te hrvatski ratni brod
mogu obavljati istraivanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja
mora u gospodarskom pojasu Republike Hrvatske pod uvjetima
propisanim u lanku 13. ovoga Zakonika.
lanak 41.
(1) Prilikom plovidbe gospodarskim pojasom Republike Hrvatske
plovni objekti su duni potivati opeprihvaene meunarodne propise i
standarde i hrvatske propise o zatiti od oneienja mora i zraka s
brodova i oneienja prouzroenog potapanjem ili djelatnostima u
podmorju. (2) Pravne i fizike osobe koje sudjeluju u istraivanju
ili iskoritavanju prirodnih bogatstava gospodarskog pojasa
Republike Hrvatske dune su potivati meunarodne i domae propise,
postupke i standarde o zatiti i ouvanju mora, ivih morskih
bogatstava i morskog okolia. (3) Prilikom preleta gospodarskog
pojasa Republike Hrvatske zrakoplovi su duni potivati opeprihvaene
meunarodne propise i hrvatske propise o zatiti od oneienja mora iz
zraka ili zrakom. (4) Potanje propise o zatiti od oneienja morskog
okolia u gospodarskome pojasu donosi ministar uz suglasnost
ministra nadlenog za poslove zatite okolia.
Glava V.
EPIKONTINENTALNI POJAS
lanak 42.
(1) Epikontinentalni pojas Republike Hrvatske obuhvaa morsko dno
i morsko podzemlje izvan vanjske granice teritorijalnoga mora
Republike Hrvatske u smjeru puine do granica epikontinentalnog
pojasa sa susjednim dravama. (2) Granice epikontinentalnog pojasa
Republike Hrvatske i Republike Italije utvrene su sporazumom izmeu
Italije i bive SFRJ iz 1968. godine. (3) Do postizanja sporazuma o
razgranienju epikontinentalnog pojasa sa Crnom Gorom, odnosno sa
Srbijom i Crnom Gorom, Republika Hrvatska e uivati suverena prava u
tome pojasu do crte sredine koja se nastavlja na vanjsku granicu
teritorijalnog mora u Bokokotorskom zaljevu u smjeru puine.
lanak 43.
(1) U epikontinentalnom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje
suverena prava radi njegova istraivanja i radi iskoritavanja
prirodnih bogatstava toga pojasa. (2) Pod prirodnim bogatstvima iz
stavka 1. ovoga lanka razumijevaju se rudno i drugo neivo bogatstvo
morskog dna i njegova podzemlja te morska bia koja su u stadiju u
kojemu se love, nepokretna na morskome dnu ili ispod njega, ili se
mogu kretati samo u stalnome fizikom dodiru s morskim dnom ili samo
u morskome podzemlju. (3) Strane pravne i fizike osobe smiju
iskoritavati morska bia iz ovoga lanka samo u sluajevima utvrenim
meunarodnim ugovorom.
lanak 44.
(1) Prilikom ostvarivanja prava iz lanka 43. stavka 1. ovoga
Zakonika ne smiju se neopravdano sprjeavati plovidba, ribarenje,
zatita ivih bogatstava mora, ni osnovna oceanografska ili druga
znanstvena istraivanja javnog karaktera. (2) Na istraivanja iz
stavka 1. ovoga lanka u epikontinentalnom pojasu primjenjuju se
odredbe lanka 40. ovoga Zakonika.
lanak 45.
(1) Iskoritavanje prirodnih bogatstava epikontinentalnog pojasa
Republike Hrvatske te podizanje, putanje u rad i odravanje
potrebnih postrojenja i ureaja za istraivanja i poduzimanje
djelatnosti radi iskoritavanja mogu se obavljati uz uvjete
predviene ovim Zakonikom, propisima donesenim na temelju Zakonika i
drugim propisima. (2) Na postrojenja i ureaje iz stavka 1. ovoga
lanka primjenjuju se odredbe lanka 35. do 39. ovoga Zakonika. (3)
Ministarstvo odobrava i nadzire polaganje i odravanje podmorskih
kabela i cjevovoda u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske
koji prelaze u podruje teritorijalnog mora Republike Hrvatske, a za
podmorske cjevovode koji se polau u epikontinentalnom pojasu
Republike Hrvatske, a ne prelaze u podruje teritorijalnog mora
Republike Hrvatske daje suglasnost o smjeru polaganja. (4) Protiv
rjeenja Ministarstva kojim se daje ili uskrauje odobrenje iz stavka
3. ovoga lanka nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni
spor. (5) Potonje propise o suzbijanju oneienja uzrokovanog
djelatnostima na morskom dnu i morskom podzemlju radi istraivanja
ili iskoritavanja prirodnih bogatstava epikontinentalnog pojasa,
ukljuujui oneienja s umjetnih otoka, sprava, ureaja i cjevovoda
poloenih na morskom dnu, kao i uvjete na temelju kojih se daje
odobrenje iz stavka 3. ovoga lanka propisuje ministar uz suglasnost
ministra nadlenog za poslove zatite okolia.
Glava VI.
PRAVO PROGONA
lanak 46.
(1) Progon stranoga plovnog objekta poduzet e se ako nadleno
tijelo osnovano sumnja da je strani plovni objekt ili njegov
pripadak povrijedio odredbe ovoga Zakonika, druge propise Republike
Hrvatske ili opeprihvaena pravila meunarodnoga prava. (2) Progon
stranoga plovnog objekta moe poeti samo ako se sumnjivi plovni
objekt ili njegov pripadak, nalazi u unutarnjim morskim vodama, u
teritorijalnome moru, u gospodarskom pojasu ili nad
epikontinentalnim pojasom Republike Hrvatske i ako se ne zaustavi
nakon vidljivoga ili zvunog poziva za zaustavljanje koji mu je
upuen s udaljenosti koja omoguuje da poziv vidi ili uje. (3) Progon
stranog plovnog objekta moe se nastaviti u otvorenome moru, u
gospodarskom pojasu ili u vanjskom pojasu strane drave dok se ne
prekine ili dok progonjeni brod ne uplovi u teritorijalno more
svoje ili neke druge drave. (4) Progon mogu obavljati brodovi
Obalne strae, policijski, ratni brodovi ili vojni zrakoplovi ili
drugi brodovi, odnosno zrakoplovi za to ovlateni. U gospodarskome
pojasu ili nad epikontinentalnim pojasom progon stranoga plovnog
objekta moe zapoeti samo ako su povrijeeni propisi koji se
primjenjuju u tim pojasevima. (5) Ako se plovni objekt iz ovoga
lanka uzapti, predat e se nadlenom tijelu za provedbu postupka. (6)
Odredbe ovoga lanka ne odnose se na strane ratne brodove i javne
brodove koji uivaju imunitet.
Dio trei
SIGURNOST PLOVIDBE I ZATITA OD ONEIENJA S POMORSKIH OBJEKATA
Glava I.
ZAJEDNIKE ODREDBE
lanak 47.
(1) Sigurnost plovidbe i zatita od oneienja s pomorskih objekata
ureena ovim Zakonikom odnosi se: 1) na osnovne uvjete kojima moraju
odgovarati: plovni putovi u unutarnjim morskim vodama i u
teritorijalnom moru Republike Hrvatske, luke, pomorski objekti
hrvatske dravne pripadnosti kao i plovni objekti koji plove
unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske
i gospodarskim pojasom Republike Hrvatske, u skladu s meunarodnim
pravom, posada na pomorskim objektima, plovidba i peljarenje na
moru, 2) na nadzor nad provoenjem odredaba ovoga dijela Zakonika.
(2) Osim odredaba ovoga Zakonika, uvjeti sigurnosti plovidbe i
zatite od oneienja propisuju se uredbama Europske unije,
podzakonskim propisima i tehnikim pravilima koje donosi
ministar.
lanak 48.
(1) Fizika ili pravna osoba koja obavlja prijevoz u javnom
prometu na moru, ili obavlja djelatnost iznajmljivanja plovila, ili
druge gospodarske djelatnosti na moru, trgovako drutvo ili tijelo
koje upravlja lukom i trgovako drutvo koje se brine o odravanju i
obiljeavanju plovnih putova te javna ustanova za obavljanje
hidrografske djelatnosti duni su: 1) organizirati nadzor obavljanja
poslova koji se odnose na sigurnost plovidbe, sukladno odredbama
ovog Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika, 2)
osigurati trajno obavljanje nadzora sigurnosti plovidbe, 3) voditi
propisane podatke koji su znaajni za sigurnost plovidbe. (2)
Vlasnik i/ili kompanija broda hrvatske dravne pripadnosti duni
su:
1) uspostaviti i odravati dokumentirani sustav upravljanja
sigurnou i sustav sigurnosne zatite ukoliko je to obvezan sukladno
Tehnikim pravilima i drugim propisima,
2) odravati stanje broda i njegove opreme tako da je brod dok
plovi u svakom smislu sposoban za plovidbu i siguran za obavljanje
svih operacija u slubi dok ih obavlja, bez opasnosti za brod, osobe
na brodu, teret i okoli,
3) osigurati da brod posjeduje valjane svjedodbe i dokumente
propisane Tehnikim pravilima i drugim propisima, osim za vrijeme
kada se nalazi u raspremi ili na popravku u brodogradilitu,4)
osigurati da se na brodu i u svezi s brodom potuju zahtjevi
Tehnikih pravila i drugih propisa.(3) Ministarstvo vodi slubenu
evidenciju o brodovima hrvatske dravne pripadnosti koja sadri:
1) ime i IMO broj broda,
2) podatke o vlasniku broda i odgovornoj osobi u pravnoj osobi
koja je vlasnik broda,
3) podatke o osobi zaduenoj za sigurnosnu zatitu u
kompaniji,
4) podatke o priznatoj organizaciji koja brodu izdaje
svjedodbe,
5) podatke o pregledima brodova od strane drava luka, ukljuujui
naziv nadlenih tijela koja su izvrila preglede i datume inspekcija,
te rezultate pregleda i jesu li uoene nepravilnosti i odreena
zadravanja,
6) podatke o svim dogaajima od vanosti za sigurnost broda, osoba
i okolia ukljuujui podatke o pomorskim nesreama,
7) podatke o brodovima koji vie nemaju hrvatsku dravnu
pripadnost i koji su istu izgubili u prethodnih dvanaest
mjeseci.
(4) Vlasnik i/ili kompanija i/ili priznata organizacija broda
hrvatske dravne pripadnosti duni su dostavljati Ministarstvu
podatke iz stavka 3. ovoga lanka bez odgaanja, a najkasnije 15 dana
od dana nastanka ili promjene injenice, odnosno od dogaaja na koji
se podaci odnose. Podaci iz stavka 3. toke 5. ovoga lanka moraju se
dostaviti najkasnije 24 sata od dogaaja.(5) Nakon to bude
izvijeteno da su strana tijela nadlena za nadzor drave luke zadrala
brod hrvatske dravne pripadnosti, Ministarstvo e nadgledati
ispunjavanje zahtjeva relevantnih konvencija Meunarodne pomorske
organizacije od strane zadranog broda. (6) Inspekcijski nadzor nad
obavljanjem poslova iz ovoga lanka obavlja inspekcija sigurnosti
plovidbe Ministarstva i lukih kapetanija.
lanak 49.
(1) Upravna istraga i sigurnosna istraga provest e se o nesrei
koja se dogodi pomorskom objektu hrvatske dravne pripadnosti ako je
nesrea prouzroila smrt ili tee tjelesne ozljede, vei gubitak ili
oteenje imovine, ili oneienje morskog okolia.
(2) Upravna i sigurnosna istraga provest e se o nesrei koja se
dogodi pomorskom objektu strane dravne pripadnosti koji pretrpi
nesreu u unutarnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru
Republike Hrvatske, ako je nesrea prouzroila smrt ili tee tjelesne
ozljede, vei gubitak ili oteenje imovine, ili oneienje morskog
okolia.
(3) Upravnu istragu provodi Ministarstvo radi prikupljanja
dokaza i podataka u svrhu utvrivanja prekrajne i kaznene
odgovornosti.
(4) Sigurnosnu istragu u svrhu utvrivanja uzroka nesree i
predlaganja mjera radi izbjegavanja pomorskih nesrea te
unapreivanja sigurnosti plovidbe, kao djelatnost od interesa za
Republiku Hrvatsku, na temelju javne ovlasti provodi agencija
funkcionalno i organizacijski neovisna od svih tijela nadlenih za
podruje pomorstva i od svih pravnih i fizikih osoba s kojima bi
mogla doi u sukob interesa. (5) Nain, uvjete i ovlasti za
obavljanje upravne istrage propisuje ministar.
(6) Nain i uvjete za obavljanje sigurnosne istrage propisuje
Vlada Republike Hrvatske.(7) Agencija nadlena za provoenje
sigurnosne istrage iz stavka 4. ovog lanka osniva se posebnim
zakonom.
Glava I.a
ZATITA OD ONEIENJA S POMORSKIH OBJEKATA
lanak 49.a
(1) Zapovjednik broda, lanovi posade broda, osoba koja upravlja
brodicom ili jahtom i lanovi posade brodice ili jahte, te lanovi
posade ili struni radnici na nepominim odobalnim i plutajuim
objektima moraju prilikom plovidbe ili boravka u unutarnjim morskim
vodama, teritorijalnom moru, epikontinentalnom ili gospodarskom
pojasu Republike Hrvatske potovati meunarodne, europske i hrvatske
propise i standarde o zatiti od oneienja mora i zraka s pomorskih
objekata i oneienja prouzroenog potapanjem s pomorskih
objekata.
(2) Odredba stavka 1. ovog lanka primjenjuje se i na
zapovjednika i lanove posade pomorskih objekata hrvatske dravne
pripadnosti neovisno o podruju plovidbe.
lanak 49.b
(1) Zabranjuje se u more i na morsku obalu isputati i odbacivati
kruti i tekui otpad, zauljene vode, fekalije i ostatke tereta s
pomorskog objekta, kao i sve druge tvari koje oneiuju more, zrak
ili obalu.
(2) Pomorski objekti su duni poduzimati mjere radi spreavanja
tetnog prijenosa morskih vodenih organizama i patogena putem
brodskih balastnih voda i taloga, te putem obrastanja.
(3) Detaljan propis o zatiti od oneienja morskog okolia s
pomorskih objekata, te provoenju istraga oneienja mora donosi
ministar.
(4) Strategiju upravljanja balastnim vodama i talozima donosi
Vlada Republike Hrvatske.
(5) Ministar e u suglasnosti s ministrom nadlenim za zatitu
okolia donijeti propis o upravljanju i nadzoru balastnih voda.
lanak 49.c
(1) Plovni i plutajui objekti mogu prazniti spremita krutog i
tekueg otpada, zauljenih voda, fekalija i ostataka tereta s broda,
kao i svih drugih tvari koje oneiuju more i obalu samo na mjestima
u luci ili izvan nje gdje postoje ureaji za prihvat ovih tvari.
(2) Zapovjednik broda, osim ribarskog i javnog broda, duan je
lukoj upravi, lukoj kapetaniji i koncesionaru luke posebne namjene
dostaviti informacije o brodskom otpadu.
(3) Informacija iz stavka 2. ovoga lanka mora se nalaziti na
brodu najmanje do sljedee luke i mora biti dostupna za
inspekciju.
(4) Sadraj informacije, nain dostave i uvanja, te rokove za
dostavu propisuje ministar uz suglasnost ministra nadlenog za
zatitu okolia.
lanak 49.d
(1) Zapovjednik broda je prije isplovljenja iz luke duan predati
sav brodski otpad u luke prihvatne ureaje.
(2) Iznimno, brod moe isploviti bez predaje brodskog otpada ako
iz informacije dostavljene u skladu sa lankom 49.c ovoga Zakonika
proizlazi da je kapacitet za prikupljanje otpada na brodu dostatan
za sav brodski otpad koji je prikupljen ili e biti prikupljen na
planiranom putovanju do luke u kojem e biti predan.
(3) Ako luka kapetanija utvrdi da bi zbog nepostojanja
adekvatnih prihvatnih ureaja u luci u kojoj je brod namjeravao
iskrcati otpad ili kada je ta luka nepoznata moglo doi do pranjenja
spremita u more tijekom plovidbe, naredit e zapovjedniku plovnog
ili plutajueg objekta da prije isplovljenja iz luke ta spremita
isprazni.
(4) Ako u sluaju iz stavka 3. ovoga lanka plovni ili plutajui
objekt ne isprazni spremita otpadnih ulja, talog, ostatke tereta
ili druge tvari, luka kapetanija moe mu zabraniti isplovljenje iz
luke.
lanak 49.e
(1) Ostaci tereta mogu se predati samo u luke prihvatne ureaje,
sukladno odredbama Meunarodne konvencije o sprjeavanju zagaivanja
mora s brodova, kako je izmijenjena i dopunjena (MARPOL 73/78).
(2) Naknada za koritenje lukih prihvatnih ureaja za ostatke
tereta plaa se prema predanim ostacima tereta.
lanak 49.f
(1) Zapovjednik pomorskog objekta iz lanka 49.a ovoga Zakona
koji oneisti more, zrak ili obalu ili primijeti oneienje duan je
bez odgaanja izvijestiti Ministarstvo.
(2) Po dojavi o oneienju mora, Ministarstvo je duno odmah
izvriti oevid, utvrditi stanje, istraiti sve okolnosti zbog kojih
je dolo do oneienja, ako je mogue procijeniti visinu nastale tete,
provesti postupak radi utvrivanja poinitelja, te prema okolnostima
sluaja pokrenuti prekrajni postupak i/ili podnijeti kaznenu prijavu
sukladno propisu koji ureuje kazneni postupak.
lanak 49.g
(1) U sluaju oneienja mora, luka kapetanija e zabraniti
isplovljenje plovnog objekta iz luke, odnosno narediti zadravanje
plovnog objekta koji je prouzroio oneienje u morskim vodama
Republike Hrvatske dok plovni objekt ne podmiri trokove ienja i
druge tete nastale oneienjem ili dok ne poloi odgovarajue jamstvo
za pokrie ovih teta.
(2) Nastalu tetu treba utvrditi i procijeniti, ako je mogue, u
nazonosti poinitelja oneienja, a po potrebi i u nazonosti vjetaka i
svjedoka. O obavljenom oevidu sastavlja se zapisnik.
(3) Tko poini tetu morskom okoliu duan je nadoknaditi je.
(4) Pod tetom iz stavka 1. ovoga lanka podrazumijeva se
imovinska teta i ekoloka teta.
(5) Ekoloka teta je posebna vrsta tete koja za posljedicu ima
unitenje okolia, prirode i krajolika. Kriteriji za utvrivanje
ekoloke tete su: ouvanost i izvornost prirode, stupanj zakonske
zatite, ljepota krajolika, mogunost restitucije, bogatstvo flore i
faune i slino. Ekoloka teta nadoknauje se i kada priroda nije
intaktna, u odgovarajuem opsegu.
lanak 49.h
(1) Luka kapetanija duna je o oneienju mora izvijestiti nadleno
tijelo upanije radi poduzimanja odgovarajuih mjera, a nadleno
upanijsko tijelo duno je bez odgaanja poduzeti sve potrebne mjere
radi spreavanja irenja oneienja, te otklanjanja oneienja, kako je
to utvreno Planom intervencija kod iznenadnih oneienja mora.
(2) Plan intervencija kod iznenadnih oneienja mora, ukljuujui
sustav opremanja i osposobljavanja za njegovu provedbu, propisuje
Vlada Republike Hrvatske.
Glava II.
PLOVNI PUTOVI
lanak 50.
(1) Plovni put u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom
moru Republike Hrvatske jest morski pojas dovoljno dubok i irok za
sigurnu plovidbu plovnog objekta, koji je, prema potrebi, i
obiljeen. (2) Objekti sigurnosti plovidbe na plovnim putovima u
unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike
Hrvatske jesu: svjetionici, obalna svjetla, plutae i druge oznake,
signalne postaje i obalne radiopostaje, optiki, zvuni, elektrini,
elektronski, radarski i drugi ureaji za sigurnu plovidbu. (3)
portske i druge aktivnosti mogu se obavljati na plovnom putu samo
uz prethodno odobrenje nadlene luke kapetanije i uz uvjete utvrene
odobrenjem. (4) Za uporabu, odnosno koritenje objekata sigurnosti
plovidbe na plovnim putovima plaa se naknada. (5) Na objekte
sigurnosti plovidbe iz stavka 2. ovoga lanka zabranjeno je
postavljati natpise, te je zabranjeno objekte sigurnosti plovidbe
oteivati i neovlateno postavljati, uklanjati, zamjenjivati ili
mijenjati njihovo znaenje.
lanak 51.
(1) Plovni putovi Republike Hrvatske moraju se ureivati,
odravati njihova plovnost, postavljati na njima objekte za sigurnu
plovidbu i osiguravati njihov ispravan rad. (2) Na plovnim putovima
Republike Hrvatske obavlja se hidrografska djelatnost radi
osiguranja tonih podataka o dubinama, vrsti dna, morskim strujama,
gustoi mora, valovima i kolebanju morske razine. Mjerenja
parametara su sustavna i obavljaju se u skladu sa standardima
Meunarodne hidrografske organizacije. (3) Za obavljanje poslova iz
stavka 2. koriste se objekti hidrografije (mareografska postaja,
strujomjerna postaja oznaena plutaom, termistorska postaja oznaena
plutaom, valografska plutaa, vienamjenska oceanografska plutaa i
sl.).(4) Podaci iz stavka 2. ovog lanka ucrtavaju se i opisuju na
slubenim pomorskim kartama i publikacijama Hrvatskog hidrografskog
instituta. (5) Na objekte hidrografije iz stavka 3. ovoga lanka
zabranjeno je neovlateno postavljati natpise, te je zabranjeno
objekte hidrografije oteivati i neovlateno uklanjati, zamjenjivati
ili mijenjati njihovo znaenje.(6) Oznake i naine oznaavanja na
plovnim putovima u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru
Republike Hrvatske propisat e ministar.
lanak 52.
Poslove iz lanka 50., 51. stavak 1.ovoga Zakonika obavlja
trgovako drutvo Plovput, a poslove iz lanka 51. stavak 2., 3. i 4.
ovoga Zakonika obavlja javna ustanova Hrvatski hidrografski
institut.
lanak 53.
Za postavljanje svjetala i znakova za obiljeavanje zapreka na
plovnom putu kao i za istraivanje i iskoritavanje industrijskih i
ostalih mineralnih sirovina, odnosno za izgradnju objekata na
plovnom putu, luka kapetanija odreuje poziciju i karakteristiku
svjetala, odnosno znakova te mjere za sigurnu plovidbu uz prethodno
pribavljeno miljenje trgovakog drutva Plovput.
lanak 54.
(1) Investitor, vlasnik ili korisnik objekata ili sredstava koji
predstavljaju stalne ili privremene zapreke na plovnom putu
(mostovi, kabeli, potonuli objekti, i sl.) duan je, u roku odreenom
od nadlene luke kapetanije, postaviti i odravati svjetla i znakove
za obiljeavanje tih zapreka. (2) Ako osoba iz stavka 1. ovoga lanka
ne postavi propisano svjetlo ili drugi znak ili ako postavljeno
svjetlo ili drugi znak ne odrava u ispravnom stanju, trgovako
drutvo koje se brine o odravanju i obiljeavanju plovnog puta, na
zahtjev nadlene luke kapetanije, a na teret te osobe, postavit e
propisano svjetlo ili drugi znak, odnosno neispravno e svjetlo ili
drugi znak dovesti u ispravno stanje. (3) Investitor, vlasnik ili
korisnik objekata ili sredstava izgraenih ili postavljenih u
unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske
duan je propisno ih oznaiti i odravati u stanju koje ne predstavlja
opasnost za ljudske ivote i sigurnost plovidbe, sukladno odredbama
ovog Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.
lanak 54.a
(1) U postupku donoenja dokumenata i akata prostornog ureenja i
gradnje Ministarstvo sudjeluje u utvrivanju uvjeta za zahvate u
prostoru obale, unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora i
epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske.
(2) Nositelj izrade akta ili dokumenta prostornog ureenja duan
je pravodobno obavijestiti tijelo iz stavka 1. ovoga lanka o
donoenju dokumenata, odnosno akata prostornog ureenja i gradnje i
pozvati ga na davanje suglasnosti i posebnih uvjeta s naslova
sigurnosti plovidbe i zatite mora od oneienja s brodova.
(3) U postupcima donoenja dokumenata ili akata iz stavka 1.
ovoga lanka, Ministarstvo moe zatraiti izradu maritimne studije
posebice za zahvate u morskom prostoru koji bitno utjeu na
sigurnost plovidbe i zatitu mora od oneienja s brodova.
(4) Maritimna studija iz stavka 3. ovog lanka treba obuhvaati
najmanje navigacijska i meteoroloko-oceanografska obiljeja
akvatorija, odnosno zahvata u prostoru, tehniko-tehnoloka i
prometno--plovidbena obiljeja zahvata u morskom prostoru, mjere
maritimne sigurnosti u pogledu plovidbe i boravka pomorskih
objekata, te zatite mora od oneienja s pomorskih objekata u prilazu
i unutar zahvata u morskom prostoru.
(5) Akti prostornog ureenja za zahvate u prostoru iz stavka 1.
ovoga lanka moraju sadravati i temeljiti se na slubenim
hidrografskim i oceanolokim podacima.
lanak 55.
(1) Obalne radiopostaje obavljaju radioslubu koja slui zatiti
ljudskih ivota i sigurnosti plovidbe na moru u skladu s vaeim
propisima Republike Hrvatske i odgovarajuim meunarodnim
ugovorima.
(2) U obavljanju radioslube, sukladno propisima o radioprometu
iz stavka 1. ovoga lanka, obalne radiopostaje dune su osigurati
slubu bdijenja i druge potrebne slube.
(3) Plovni objekti koji moraju imati radiopostaju moraju za
vrijeme plovidbe organizirati slubu bdijenja, u skladu s propisima
o radioprometu.
(4) Propise o radioprometu i obavljanju radioslube donosi
ministar.
Glava III.
LUKE I OSTALI DIJELOVI UNUTARNJIH MORSKIH VODA
lanak 56.
(1) Luke moraju udovoljavati propisanim uvjetima sigurnosti
plovidbe, sigurnosne zatite i zatite od oneienja.
(2) Luke uprave, koncesionari luka posebne namjene, fizike i
pravne osobe i pomorski objekti koji koriste luku duni su
pridravati se ili udovoljavati pravilima o redu u luci, sigurnosti
plovidbe, zatiti ljudskih ivota i zatiti od oneienja koje propisuje
ministar.
(3) U luci i na drugim dijelovima unutarnjih morskih voda
zabranjeno je obavljati aktivnosti utvrene posebnim propisom koji
donosi ministar.
(4) Ronioci i organizatori ronjenja duni su se pridravati ili
udovoljavati odredbama propisa o sigurnosti ronjenja koje donosi
ministar.
(5) Ostala pitanja u svezi s lukama koja nisu ureena ovim
Zakonikom ureuju se posebnim zakonom.
lanak 56.a
(1) Luka uprava i koncesionari luka posebne namjene duni su
osigurati opremanje luke odgovarajuom opremom i ureajima za
rukovanje i prihvat krutog i tekueg otpada, ostatke tereta s
plovnih objekata, zauljenih voda i fekalija kako su definirane
odredbama MARPOL Konvencije 73/78 kako je izmijenjena i dopunjena,
donijeti i primijeniti Plan za prihvat i rukovanje otpadom i
ostacima tereta i osigurati prihvat i sakupljanje otpada s plovnih
objekata.
(2) Plan iz stavka 1. ovoga lanka donosi se uz konzultacije s
predstavnicima korisnika luka i drugim zainteresiranim osobama i
tijelima.
(3) Plan iz stavka 1. ovoga lanka ovjerava nadlena luka
kapetanija svake tri godine.
(4) Pravo na sakupljanje i zbrinjavanje otpada iz luka imaju
osobe koje su za to ovlatene posebnim propisom.
(5) Kapacitet i dostupnost opreme i ureaja iz stavka 1. ovoga
lanka moraju odgovarati potrebama brodova koji uobiajeno koriste
luku bez uzrokovanja nepotrebnog kanjenja brodova.
(6) Ministarstvo e ispitati svaki sluaj prijave neadekvatnosti
ili nedostatnosti sustava prihvata otpada s brodova, te naloiti
otklanjanje utvrenih nedostataka.
(7) Ministar e uz prethodnu suglasnost ministra nadlenog za
zatitu okolia propisom iz lanka 56.b stavka 9. ovoga Zakonika
propisati sadraj plana za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima
tereta, te nain postupanja s prigovorima.
lanak 56.b
(1) Trokove osiguravanja i koritenja opreme i ureaja iz lanka
56.a ovoga Zakonika snose plovni objekti plaanjem naknade za
prihvat i sakupljanje otpada.
(2) Visinu naknade u lukama otvorenim za javni promet, na
prijedlog luke uprave, utvruje ministar. Visinu naknade u lukama
posebne namjene utvruje koncesionar.
(3) Naknada iz stavka 1. ovoga lanka mora biti pravina,
transparentna, nediskriminatorna i mora odraavati trokove ureaja,
opreme i usluga koje su dostupne za prihvat i sakupljanje brodskog
otpada. Visina naknade, kriterij i osnova za njen obraun moraju
biti javno objavljeni i dostupni svim korisnicima luke.
(4) Svi brodovi, osim ribarskih i javnih brodova, koji
uplovljavaju u luku plaaju naknadu za prihvat i sakupljanje otpada
neovisno o stvarnoj predaji otpada. Naknada se utvruje u odnosu na
kategoriju, vrstu i veliinu plovnog objekta.
(5) Ukoliko sredstva prikupljena naknadom iz stavka 4. ovoga
lanka nisu dostatna za osiguranje prihvata i sakupljanja otpada,
luka uprava i koncesionar luke posebne namjene moe, uz suglasnost
ministra, utvrditi i obvezu plaanja naknade po tipu i koliini
brodskog otpada koji se stvarno preda i to posebno za prihvat i
sakupljanje opasnog otpada.
(6) Naknada iz stavaka 4. i 5. ovoga lanka e se umanjiti ako
brod ima uveden sustav ekoloki prihvatljivog upravljanja otpadom,
te zapovjednik moe dokazati da koritenjem takvog sustava, ureaja i
opreme na brodu smanjuje koliinu brodskog otpada.
(7) Iznimno, Ministarstvo moe, na temelju ugovora izmeu brodara
i lukih uprava, odobriti brodovima u linijskom prijevozu, kao i
izletnikim brodovima koji redovito tiu pojedine luke, predaju
brodskog otpada i plaanje naknade u jednoj od luka ticanja.
Ministarstvo e o izdanim odobrenjima jednom godinje podnijeti
izvjee Europskoj komisiji.
(8) Kriterij, visinu i nain plaanja naknade za ribarske brodove,
jahte i brodice propisuje ministar propisom iz stavka 9. ovoga
lanka.
(9) Detaljnije propise o redu u lukama i drugim dijelovima
unutarnjih morskih voda u pogledu sigurnosti plovidbe, zatiti od
oneienja, ukljuujui obveze u pogledu predaje, prihvata i
sakupljanja otpada i ostataka tereta s plovnih objekata, te
kriterije za utvrivanje visine naknade iz stavka 3. ovoga lanka
propisuje ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadlenog za
zatitu okolia.
lanak 56.c
(1) Rukovanje opasnim i tetnim tvarima u lukama i pomorskom
prometu, kao i uvjeti i nain pod kojima se obavlja ukrcavanje i
iskrcavanje opasnih i tetnih tvari, rasutog i ostalih tereta u
lukama, te nain sprjeavanja oneienja, propisat e ministar.
(2) Opskrba pogonskim gorivom moe se obavljati na lukom podruju
i izvan lukog podruja s plovnih ili plutajuih objekata uz
udovoljavanje uvjetima sigurnosti plovidbe i zatite morskog okolia
koje utvruje nadlena luka kapetanija.
(3) Luka uprava, koncesionar luke posebne namjene ili
koncesionar koji upravlja napravama, ureajima i postrojenjima za
prihvat, smjetaj ili preradu ulja na pomorskom dobru, duan je
prigodom iskrcavanja, prekrcavanja ili ukrcavanja tih tvari
poduzeti mjere za uspjeno sprjeavanje isputanja ili istjecanja tih
ulja, odnosno sprijeiti irenje isteklog ulja u more ili na
obalu.
(4) Cjevovodi i spojnice moraju se podvrgavati redovitom
tromjesenom pregledu strune komisije koju odreuje luka
kapetanija.
(5) Jedan lan komisije mora biti predstavnik pravne ili fizike
osobe iz stavka 3. ovoga lanka.
lanak 57.
Luke mogu biti otvorene za javni promet ili za posebne namjene
ako je prije toga utvreno da je udovoljeno propisanim uvjetima za
sigurnost plovidbe u luci.
lanak 58.
(1) Tijelo koje upravlja lukom duno je odravati luku tako da
omoguava sigurnu plovidbu, pristajanje i vezivanje plovnih
objekata, te ukrcaj ili iskrcaj putnika i tereta, te obavljati
druge poslove propisane ovim Zakonikom ili propisima donesenim na
temelju ovoga Zakonika, kojima se osiguravaju sigurni uvjeti u
luci. (2) Tijelo iz stavka 1. ovoga lanka duno je odravati istou
luke od predmeta koji ugroavaju sigurnost plovidbe ili oneiuju
more.
lanak 59.
(1) Tijelo koje upravlja lukom otvorenom za javni promet duno je
uz jednake uvjete omoguiti svakoj fizikoj i pravnoj osobi koritenje
operativnih obala, lukobrana i drugih objekata u luci prema
njihovoj namjeni i u granicama raspoloivih kapaciteta, ako ovim
Zakonikom ili drugim zakonom nije drugaije odreeno. (2) U pogledu
koritenja luke otvorene za meunarodni javni promet i plaanja lukih
naknada strani su plovni objekti izjednaeni s hrvatskim, uz uvjet
uzajamnosti. (3) Primjenu meunarodnih preporuka o badarenju
balastnih prostora na tankerima za prijevoz ulja s izdvojenim
balastnim tankovima u pogledu naina obrauna pristojbi, naknada i
drugih pristojbi u lukama propisat e ministar.
lanak 60.
(1) Brod u meunarodnoj plovidbi koji namjerava uploviti u luku
ili isploviti iz luke ili njezinog sidrita mora nadlenoj lukoj
kapetaniji najaviti dolazak, odnosno odlazak te pritom dostaviti
propisane isprave, dokumente i podatke.
(2) Brod iz stavka 1. ovoga lanka duan je pri dolasku u luku, i
pri odlasku iz luke predati nadlenoj lukoj kapetaniji propisane
isprave i dokumente te dostaviti propisane podatke.
(3) Brodovi u nacionalnoj plovidbi prijavljuju dolazak u luku,
odnosno odlazak iz luke te dostavljaju podatke, isprave i dokumente
sukladno posebnom propisu koji donosi ministar.
(4) Ministarstvo prikuplja, razmjenjuje i dostavlja isprave,
dokumente i podatke o pomorskom prometu u elektronikom obliku u
skladu s vaeim propisima Republike Hrvatske i odgovarajuim
meunarodnim ugovorima.(5) Propise o ispravama, dokumentima i
podacima u pomorskom prometu te o njihovoj dostavi, prikupljanju i
razmjeni iz ovoga lanka, kao i nainu i uvjetima izdavanja odobrenja
za slobodan promet s obalom iz lanka 66. ovoga Zakonika donosi
ministar.(6) Nain i uvjete usklaene dostave i razmjene podataka i
dokumenata o pomorskom prometu jedinstvenim sueljem, izmeu broda i
nadlenih tijela dravne uprave, izmeu tijela dravne uprave meusobno,
te meunarodne razmjene podataka i dokumenata, ureuje Vlada
Republike Hrvatske uredbom.
lanak 61.
(1) Strani nuklearni brod koji namjerava uploviti u hrvatsku
luku otvorenu za meunarodni pomorski promet duan je zatraiti
odobrenje za uplovljavanje u luku i pravodobno dostaviti ovjereni
prijepis dokumentacije o sigurnosti nuklearnog postrojenja
Ministarstvu. (2) Ministarstvo e pribavljenu dokumentaciju o
sigurnosti nuklearnog postrojenja dostaviti tijelu dravne upravne
nadlenom za nuklearnu sigurnost radi strune ocjene stanja nuklearne
sigurnosti broda.
(3) Ministarstvo e o namjeri uplovljavanja stranoga nuklearnog
broda iz stavka 1. ovoga lanka izvijestiti tijelo dravne uprave
nadleno za zatitu od ionizirajueg zraenja koje e uz suglasnost
tijela dravne uprave nadlenog za nuklearnu sigurnost, odrediti
program ispitivanja i mjerenja sadraja radioaktivnih tvari u
okolini nuklearnog broda te iznos posebne pristojbe koju mora
uplatiti poduzetnik broda za pokrie trokova programa ispitivanja i
mjerenja sadraja radioaktivnih tvari u okolini nuklearnog broda.(4)
Ministarstvo e izdati brodu iz stavka 1. ovoga lanka odobrenje za
uplovljavanje u hrvatsku luku ako na temelju strune ocjene tijela
dravne uprave nadlenog za nuklearnu sigurnost ustanovi da od tog
broda ne prijeti poveana opasnost od uzrokovanja nuklearne tete i
ako taj brod ima valjanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o osiguranju
ili potvrdu o financijskom jamstvu, koju je izdao osiguravatelj,
odnosno davatelj financijskog jamstva, do visine svote iz lanka
831. ovoga Zakonika, te da su osigurana sredstva za posebnu
pristojbu iz stavka 3. ovog lanka. (5) Prije uplovljavanja stranoga
nuklearnog broda koji je dobio odobrenje iz stavka 4. ovoga lanka,
nadlena ustrojbena jedinica Ministarstva naredit e da tijelo dravne
uprave nadleno za nuklearnu sigurnost, na najprikladnijem mjestu,
obavi odgovarajui pregled stanja nuklearne sigurnosti broda.
Nadlena ustrojbena jedinica Ministarstva moe, prema potrebi,
obavljati ponovne preglede i za boravka broda u luci.
lanak 62.
(1) Domai i strani brod koji prevozi vie od 2.000 tona ulja kao
teret, koji namjerava uploviti u hrvatsku luku ili pristati uz
odobalni objekt u njezinom teritorijalnom moru mora imati svjedodbu
o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu radi pokrivanja
odgovornosti za tetu zbog oneienja uljem predviene u lanku 820.
ovoga Zakonika.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka odnosi se i na brod koji
prevozi vie od 2.000 tona ulja kao teret, koji je u vlasnitvu
strane drave, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim
financijskim jamstvom, ako nema svjedodbu drave u kojoj je upisan
da je vlasnitvo drave i da je njegova odgovornost pokrivena u
granicama predvienima u lanku 816. ovoga Zakonika.
(3) Domai i strani brod bruto tonae vee od 1000, koji namjerava
uploviti u hrvatsku luku ili pristati uz odobalni objekt u njezinom
teritorijalnom moru mora imati svjedodbu o osiguranju ili drugom
financijskom jamstvu radi pokrivanja odgovornosti za tetu zbog
oneienja pogonskim uljem predviene u lanku 823.e ovoga
Zakonika.
(4) Odredba stavka 3. ovoga lanka odnosi se i na brod bruto
tonae vee od 1000, koji je u vlasnitvu strane drave, a koji nije
pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema
svjedodbu drave u kojoj je upisan da je vlasnitvo drave i da je
njegova odgovornost pokrivena u granicama predvienima u lanku 823.d
stavku 1. ovoga Zakonika.
(5) Domai putniki brod u meunarodnoj plovidbi i strani putniki
brod koji namjerava uploviti u hrvatsku luku mora imati svjedodbu o
osiguranju ili drugom financijskom jamstvu u skladu s Uredbom EU
392/2009 o odgovornosti pomorskog prijevoznika za putnike u sluaju
nezgode.
(6) Odredba stavka 5. odnosi se i na brod koji je ovlaten
prevoziti vie od 12 putnika, a u vlasnitvu je strane drave, te koji
nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako
nema svjedodbu drave u kojoj je upisan da je vlasnitvo drave i da
je njegova odgovornost pokrivena sukladno Uredbi EU 392/2009 o
odgovornosti pomorskog prijevoznika za putnike u sluaju
nezgode.
(7) Domai i strani plovni objekt bruto tonae 300 ili vie koji
namjerava uploviti u unutarnje morske vode, odnosno pristati uz
odobalni objekt u teritorijalnom moru, duan je pruiti dokaz o
sklopljenom osiguranju ili drugom financijskom jamstvu, kao to je
garancija banke ili sline institucije, radi pokria trokova
lociranja, oznaavanja i uklanjanja podrtine u iznosu propisanom
lankom 840.p ovog Zakonika.
(8) Domai i strani brod bruto tonae 300 ili vie koji namjerava
uploviti u hrvatsku luku, odnosno pristati uz odobalni objekt u
njezinom teritorijalnom moru duan je pruiti dokaz o sklopljenom
osiguranju ili drugom financijskom jamstvu iz lanka 747.a ovog
Zakonika.
lanak 63.
(1) Ako u luci ili drugim dijelovima unutarnjih morskih voda i
teritorijalnog mora Republike Hrvatske nastane poar ili druga
nesrea koja ugroava sigurnost ljudskih ivota ili plovnog objekta,
nadlena ustrojbena jedinica Ministarstva je duna narediti najbliem
ili drugom brodu da odmah krene na mjesto poara, odnosno nesree
radi spaavanja ugroenih ljudskih ivota,
Glava IV.
PLOVIDBA I PELJARENJE
1. Plovidba
lanak 64.
(Brisan.)
lanak 64.a
(1) Zapovjednik broda, lanovi posade broda, osoba koja upravlja
brodicom ili jahtom i lanovi posade brodice ili jahte te
zapovjednik hidroaviona na vodi duni su u plovidbi unutarnjim
morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske postupati
u skladu s meunarodnim i nacionalnim propisima o sigurnosti
pomorske plovidbe.
(2) Zapovjednik broda, lanovi posade broda, osoba koja upravlja
brodicom ili jahtom i lanovi posade brodice ili jahte te
zapovjednik hidroaviona na vodi duni su u plovidbi unutarnjim
morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske
primjenjivati propisane signale i oznake sukladno odredbama ovoga
Zakonika i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga
Zakonika.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka primjenjuju se na
zapovjednika i lanove posade pomorskih objekata hrvatske dravne
pripadnosti neovisno o podruju plovidbe.
(4) Propise o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim
vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske iz stavka 1. i 2.
ovoga lanka donosi ministar.
lanak 65.
(1) Zabranjeno je na plovni put bacati predmete koje mogu omesti
ili ugroziti sigurnu plovidbu.
(2) Iznimno, rjeenjem nadlene luke kapetanije uz prethodno
miljenje ministarstva nadlenog za zatitu okolia moe se dopustiti
potapanje na morsko dno plovila koja nee oneistiti okoli i nee
ometati sigurnost plovidbe. Poloaj potopljenog plovila odreuje i
unosi u pomorske navigacijske karte i publikacije Hrvatski
hidrografski institut.
lanak 66.
(1) Plovni objekt koji dolazi iz inozemstva ne smije prometovati
s drugim brodovima, tijelima, organizacijama i osobama na obali
prije nego to od nadlene ustrojbene jedinice Ministarstva dobije
odobrenje za slobodan promet s obalom. (2) Strani brod, strani
ratni brod i strana jahta duni su viti zastavu svoje dravne
pripadnosti i zastavu Republike Hrvatske dok se nalaze u
teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske,
osim dok su u nekodljivom prolazu.
lanak 67.
Strani plovni objekt u raspremi moe boraviti u unutarnjim
morskim vodama Republike Hrvatske uz uvjete koje odredi
ministar.
2. Peljarenje
lanak 68.
(1) Peljarenje je voenje plovnog objekta od strunih osoba
(peljara) i davanje strunih savjeta zapovjedniku plovnog objekta,
radi sigurne plovidbe u lukama, tjesnacima i drugim podrujima
unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.
(2) Peljarenje moe biti luko i obalno. (3) Luko peljarenje je
peljarenje plovnog objekta u podruju luke do odreene granice, a
obalno u dijelu unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora
Republike Hrvatske do granice lukog peljarenja.
lanak 69.
(1) Poslove peljarenja u unutarnjim morskim vodama i u
teritorijalnom moru Republike Hrvatske ne mogu bez posebnog
odobrenja Ministarstva obavljati strane pravne osobe. (2) Odobrenje
e se izdati samo ako peljarenje ne moe ili ne eli obaviti domaa
pravna osoba. (3) Protiv rjeenja Ministarstva kojim se daje ili
uskrauje odobrenje iz stavka 1. ovoga lanka ne moe se uloiti alba,
ali se moe pokrenuti upravni spor.
lanak 70.
(1) Zapovjednik broda duan je zatraiti usluge peljarenja kada je
ono obvezno. (2) Obveznom peljarenju ne podlijeu: a) hrvatski ratni
brodovi, hrvatski javni brodovi, brodovi koji slue za odravanje
plovnih putova i objekata sigurnosti plovidbe na tim putovima,
vodonosci, hrvatski putniki brodovi i putniki brodovi koji viju
zastavu drave lanice Europske unije, koji plove na redovnoj liniji,
b) brodovi ija je bruto tonaa manja od 500, c) jahte ija je bruto
tonaa manja od 1000. (3) Iznimno, ministar moe osloboditi obveznog
lukog peljarenja pojedini brod ili jahtu, osim brodova koji prevoze
opasne ili tetne tvari, ija je bruto tonaa manja od 2000 za odreeno
razdoblje i na odreenom lukom podruju, pod uvjetom da je
zapovjednik poloio poseban ispit. (4) Iznimno od odredbe stavka 2.
toke b) ovoga lanka nadlena ustrojbena jedinica Ministarstva moe za
pojedine vrste brodova ija je bruto tonaa manja od 500 odrediti da
podlijeu obveznom lukom peljarenju. (5) Peljarenje moe obavljati
samo trgovako drutvo koje za obavljanje ovih poslova dobije
odobrenje Ministarstva. (6) Ukoliko se utvrdi da trgovako drutvo
koje obavlja djelatnost peljarenja na temelju odobrenja
Ministarstva, ne zadovoljava uvjete na temelju kojih mu je izdano
odobrenje, ili se utvrdi koja druga nepravilnost u radu trgovakog
drutva, Ministarstvo mu moe oduzeti odobrenje.(7) Obvezno
peljarenje, njegove granice, vrijeme i mjesto ukrcavanja i
iskrcavanja peljara odreuje, za luko peljarenje, luka kapetanija, a
za obalno peljarenje ministar. (8) Uvjete koje mora zadovoljavati
brod i zapovjednik kako bi mogao biti osloboen obveznog peljarenja,
te sadraj ispita iz stavka 3. ovoga lanka propisuje ministar. (9)
Uvjete na temelju kojih se izdaje odobrenje za obavljanje
peljarenja, uvjete i nain oduzimanja odobrenja, strunu spremu,
ovlatenja i druge uvjete i obveze koji mora ispunjavati peljar,
obrazac, nain i uvjete izdavanja iskaznice peljara, uvjete koje
mora ispunjavati trgovako drutvo koje obavlja poslove peljarenja,
nain obiljeavanja peljarskih brodova i brodica i pozivnih znakova
za peljarenje, kao i uvjeti i nain obavljanja peljarenja, te prava
i obveze peljara propisuje ministar.(10) Pozicije ukrcavanja
peljara iz stavka 7. ovog lanka ucrtavaju se i opisuju na slubenim
pomorskim navigacijskim kartama i publikaciji Peljar I koje izdaje
Hrvatski hidrografski institut i objavljuju u 'Oglasu za
pomorce'.
lanak 71.
Neobvezno peljarenje traje dok ga ne otkae peljareni plovni
objekt ili dok on ne ue u podruje obveznog peljarenja, a peljar
nije ovlaten obavljati takvo peljarenje.
lanak 72.
(1) Peljarenjem se moe koristiti svaki plovni objekt uz jednake
uvjete. (2) U pogledu koritenja usluga peljarenja i plaanja naknade
za te usluge strani su plovni objekti izjednaeni s hrvatskim
plovnim objektima, uz uvjet uzajamnosti. (3) Najviu doputenu visinu
naknade za usluge peljarenja posebnim propisom utvruje
ministar.
lanak 73.
(1) Peljarenje plovnog objekta, bez obzira je li obvezno ili
nije, ne oslobaa zapovjednika broda dunosti upravljanja plovidbom i
manevriranjem plovnim objektom te odgovornosti koje iz toga
nastaju. (2) Brodar plovnog objekta koji se koristi uslugama
peljara odgovara za radnje i propuste peljara jednako kao i za
radnje i propuste lana posade svog broda.
lanak 74.
(1) Za naknadu tete to je peljar prouzroi brodaru plovnog
objekta koji se koristi uslugama peljarenja odgovara trgovako
drutvo u kojem je peljar zaposlen u trenutku prouzroenja tete, do
visine osnovne naknade predviene tarifom za obavljenu uslugu
peljarenja pomnoene faktorom 300 ako se dokae da je teta nastala
krivnjom peljara. (2) Ugovor o ogranienju odgovornosti trgovakog
drutva koje obavlja obvezno peljarenje, sklopljen protivno odredbi
stavka 1. ovoga lanka prije prouzroenja tete brodaru, nema pravni
uinak. (3) Ugovor o ogranienju odgovornosti trgovakog drutva
obvezanog na naknadu tete prouzroene obavljanjem peljarenja koje
nije obvezno, a koji je sklopljen prije prouzroenja tete na svotu
manju od svote iz stavka 1. ovoga lanka, nema pravni uinak.
lanak 75.
(1) Ako se prema ovom Zakoniku moe traiti naknada tete
neposredno od peljara koji je prouzroio tetu, odredba lanka 74.
stavka 1. ovoga Zakonika primjenjuje se i na peljara, osim ako je
peljar tetu prouzroio namjerno. (2) Odgovornost peljara, zajedno s
odgovornou trgovakog drutva u kojem je peljar zaposlen, odnosno
zajedno s odgovornou druge pravne osobe iji je peljar radnik, ne
moe prijei granice odgovornosti iz lanka 74. ovoga Zakonika, osim
ako se dokae da je peljar tetu prouzroio namjerno.
Glava IV.a
NADZOR I UPRAVLJANJE POMORSKIM PROMETOM
lanak 75.a
(1) Nadzor i upravljanje pomorskim prometom provodi se u cilju
poveanja sigurnosti pomorske plovidbe, uinkovitosti pomorskog
prometa i zatite morskog okolia.
(2) Nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTMIS) je:
1. prikupljanja podataka o pomorskim objektima i pomorskom
prometu,
2. davanje podataka pomorskim objektima,
3. davanje plovidbenih savjeta i podrke u plovidbi pomorskim
objektima,
4. organizacija plovidbe i upravljanje pomorskim prometom,5.
nadzor nad sigurnosti plovidbe sukladno odredbama ovoga Zakonika i
propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.(3) Nadzor i
upravljanje pomorskim prometom iz stavka 2. ovoga lanka provodi se
kroz suradnju nadlenih slubi Ministarstva i lukih kapetanija s
pomorskim objektima koji plove ili se nalaze u podruju nadzora i
upravljanja.
(4) Podruje nadzora i upravljanja pomorskim prometom obuhvaa
unutarnje morske vode, teritorijalno more i zatieni
ekoloko-ribolovni pojas Republike Hrvatske.(5) Nadzor i upravljanje
pomorskim prometom iz stavka 2. ovoga lanka obavlja se sukladno
meunarodnim ugovorima, odredbama ovoga Zakonika i propisa donesenih
na temelju ovoga Zakonika.
(6) Nain i uvjete obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim
prometom propisuje ministar posebnim propisom.lanak 75.b
(1) Poslove nadzora i upravljanja pomorskim prometom iz lanka
75.a ovoga Zakonika obavlja sluba nadzora i upravljanja pomorskim
prometom Ministarstva i lukih kapetanija u suradnji s lukim
upravama, trgovakim drutvom Plovput i Hrvatskim hidrografskim
institutom.
(2) Sluba nadzora i upravljanja pomorskim prometom poslove iz
lanka 75.a ovoga Zakonika obavlja tehnikim sustavom za nadzor i
upravljanje pomorskim prometom (VTMIS), odnosno ureajima i opremom
za automatsku identifikaciju brodova (AIS) i/ili radarskim ureajima
i opremom i/ili pomorskim radiokomunikacijskim ureajima i opremom
i/ili elektronskim pomorskim kartama.(3) Sluba nadzora i
upravljanja pomorskim prometom iz stavka 1. ovoga lanka u
obavljanju poslova iz svoje nadlenosti moe zatraiti suradnju i
potporu Obalne strae Republike Hrvatske, policije, i drugih tijela
operativnog nadzora.
(4) Nadlenost, ustrojstvo, poslove, nain rada slube nadzora i
upravljanja pomorskim prometom, te nain rada i suradnje s drugim
tijelima i slubama iz stavka 1. i 2. ovoga lanka propisuju se
posebnim propisom.
lanak 75.c
Pomorski objekti koji plove ili se nalaze u podruju nadzora i
upravljanja iz lanka 75.a stavka 4. ovoga Zakonika duni su:
1) postupati prema pravilima plovidbe propisane meunarodnim
ugovorima, ovim Zakonikom i propisima donesenim na temelju ovoga
Zakonika,
2) dostavljati podatke slubi nadzora i upravljanja pomorskim
prometom;
3) postupati po nalogu slube nadzora i upravljanja pomorskim
prometom.
Glava V.
BROD
1. Utvrivanje sposobnosti broda za plovidbu
lanak 76.
(1) Brod je sposoban za plovidbu u odreenim kategorijama
plovidbe i za odreenu namjenu ako udovoljava odredbama ovoga
Zakonika, propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika i Tehnikim
pravilima u svezi sa: 1) sigurnou ljudskih ivota, broda i imovine,
2) sustavom upravljanja sigurnou kompanije i broda, 3) sigurnosnom
zatitom, 4) sprjeavanjem oneiavanja pomorskog okolia uljem, tetnim
tvarima, otpadnim vodama i otpadom, 5) sprjeavanjem oneiavanja
zraka, 6) zatitom pomorskog okolia od bioinvazivnih vrsta u
balastnim vodama, 7) zatitom morskog okolia od tetnog djelovanja
sustava protiv obratanja trupa, 8) zatitom na radu, smjetajem
posade i drugih osoba zaposlenih na brodu, 9) uvjetima za prijevoz
putnika, 10) sigurnou ureaja za rukovanje teretom. (2) Pored uvjeta
iz stavka 1. ovoga lanka brod je sposoban za plovidbu i: 1) ako je
na njemu ukrcan barem najmanji propisani broj lanova posade s
odgovarajuim svjedodbama o osposobljenosti i dopunskoj
osposobljenosti koji brod mora imati za sigurnu plovidbu, 2) ako je
smjetaj i broj ukrcanih putnika u skladu sa: propisima kojima se
ureuje prijevoz putnika, odredbama i uvjetima navedenim u brodskim
ispravama, zapisima i knjigama i odobrenoj tehnikoj dokumentaciji,
3) ako je teret na brodu ukrcan, sloen, rasporeen i osiguran u
skladu sa: propisima kojima se ureuju uvjeti prijevoza tereta,
odredbama i uvjetima navedenim u brodskim ispravama, zapisima i
knjigama i odobrenoj tehnikoj dokumentaciji broda; 4) ako su na
brodu osigurani propisani uvjeti pruanja medicinske skrbi i ako
brod ima i propisno vodi brodsku ljekarnu;5) ako brod ima aurirane
slubene pomorske navigacijske karte i publikacije.(3) Kategoriju
plovidbe pomorskih brodova propisuje ministar. (4) Minimalne uvjete
koje mora zadovoljavati brod, oprema i ureaji, radi pruanja
odgovarajue medicinske skrbi lanovima posade, te opremu i obavezni
sadraj brodske ljekarne kao i oevidnike o sadraju brodske ljekarne
i nain njihovog voenja propisat e ministar nadlean za poslove
zdravstva uz suglasnost ministra.
lanak 77. (1) Sposobnost za plovidbu, prema odredbama lanka 76.
stavka 1. ovoga Zakonika, utvruje priznata organizacija obavljanjem
tehnikog nadzora i posvjedouje izdavanjem odgovarajuih brodskih
isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehnikih pravila i
drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.(2) Sposobnost
za plovidbu prema odredbama lanka 76. stavka 1. ovoga Zakonika u
odnosu na brodove hrvatske dravne pripadnosti u nacionalnoj
plovidbi obavlja Hrvatski registar brodova.(3) Tehnika pravila
donosi ministar.
(4) Zahtjeve za pomorsku opremu kojom se opremaju brodovi
hrvatske dravne pripadnosti, uvjete za stavljanje takve opreme na
trite u Republici Hrvatskoj, kao i uvjete koje moraju ispunjavati
imenovana tijela za statutarnu certifikaciju pomorske opreme, te
nain i postupak imenovanja propisuje ministar.
(5) Prava i obveze priznatih organizacija u odnosu na
Ministarstvo, nain i postupak ovlaivanja, te obavljanje nadzora
propisat e ministar. (6) Sposobnost broda za plovidbu prema
odredbama lanka 76. ovoga Zakonika provjerava se inspekcijskim
nadzorom.
lanak 78.
(1) Tehniki nadzor obuhvaa: 1) odobrenje tehnike dokumentacije
na temelju koje se brod gradi ili preinauje, 2) tipno ili
pojedi