Top Banner
!Undefined Bookmark, GOTOBUTTON!Undefined Bookmark, GOTOBUTTON 1. Aaron Manby Prvi željezni parobrod, izgrađen u Engleskoj, prvo putovanje obavljeno 1820. iz Londona, preko Engleskog kanala i Seinom do Pariza. 2. Abandon Izjava o napuštanju broda (abandonment). 3. Abbe, Cleveland (1838-1916) Američki astronom i meteorolog, nazvan ocem vremenske službe. Objavio je (1869) prve prognoze vremena u SAD na temelju dnevnih sinoptičkih karata. Zaslužan za uvođenje zonskog vremena u svijetu (1879). 4. ABC-tablice Tablice za računanje azimuta nebeskih tijela na osnovi deklinacije , satnog kuta s i zemljopisne širine motritelja . Izračunate su prema cotangensovom poučku za sferni trokut: cot v sec = - tan cot s + tan csc s 5. Aberacija Pojava razlike između prividnog i pravog položaja promatranog nebeskog tijela, izazvana je relativnim gibanjem motritelja prema objektu, te konačnim iznosom brzine svjetlosti. Na Zemlji najveći kut aberacije, aberacijska konstanta, iznosi 20.5''. Vrijeme potrebno da svjetlost stigne do nebeskog tijela od promatrača, naziva se aberacijsko vrijeme. 6. Abercromby, Ralph (1842-1897) Britanski meteorolog, tvorac pravila za prognoziranje vremena na temelju sinoptičke analize. 7. Abiel Abbot Low
272

Pomorski rjecnik

Nov 29, 2015

Download

Documents

Nada Bošković
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Page 1: Pomorski rjecnik

!Undefined Bookmark, GOTOBUTTON!Undefined Bookmark, GOTOBUTTON

1. Aaron Manby

Prvi željezni parobrod, izgrađen u Engleskoj, prvo putovanje obavljeno 1820. iz Londona, preko Engleskog kanala i Seinom do Pariza.

2. AbandonIzjava o napuštanju broda (abandonment).

3. Abbe, Cleveland (1838-1916)Američki astronom i meteorolog, nazvan ocem vremenske službe. Objavio je (1869) prve prognoze vremena u SAD na temelju dnevnih sinoptičkih karata. Zaslužan za uvođenje zonskog vremena u svijetu (1879).

4. ABC-tabliceTablice za računanje azimuta nebeskih tijela na osnovi deklinacije , satnog kuta s i zemljopisne širine motritelja . Izračunate su prema cotangensovom poučku za sferni trokut:

cot v sec = - tan cot s + tan csc s

5. AberacijaPojava razlike između prividnog i pravog položaja promatranog nebeskog tijela, izazvana je relativnim gibanjem motritelja prema objektu, te konačnim iznosom brzine svjetlosti. Na Zemlji najveći kut aberacije, aberacijska konstanta, iznosi 20.5''. Vrijeme potrebno da svjetlost stigne do nebeskog tijela od promatrača, naziva se aberacijsko vrijeme.

6. Abercromby, Ralph (1842-1897)Britanski meteorolog, tvorac pravila za prognoziranje vremena na temelju sinoptičke analize.

7. Abiel Abbot LowPrvi brod na motorni pogon koji je prešao Atlantik (1902) iz New Yorka za Falmouth (Engleska) prešavši 3100 nautičkih milja za 36 dana.

8. Abisalna zonaMorsko dno između 3000-7000 m.

9. AbordažPristajanje bokom ili pramcem broda uz protivnički brod da bi se jurišem zarobio preko abordažnog mosta.

10. AbrazijaRazaranje obale djelovanjem mora.

11. Abul Wefa (940-998)

GS, 01/03/-1,
Page: 1
Page 2: Pomorski rjecnik

Perzijski matematičar i astronom koji je unaprijedio ravnu i sfernu trigonometriju; izradio tablice tangensa i cotangensa.

12. Acadia ForestPrvi LASH-brod u prometu, izgrađen 1969. u japanskom brodogradilištu Yokosuki za Central Gulf Line (SAD).

13. Accademia Cosmographica degli ArgonautiJedno od najstarijih zemljopisnih društava, osnovano u Veneciji 1684.

14. Accademia reale di commercio e navigazioneJedna od najstarijih pomorsko-trgovačkih akademija na Sredozemlju, osnovana 1754. u Trstu, preseljena u Rijeku 1774, a od 1883. ponovo u Trstu.

15. Achernar

( =57o S; a=24o; m=0.6) navigacijska zvijezda u zviježđu Eridanu na južnom nebu.

16. Acrux

( =63o S; a=186o; m=1.6) navigacijska zvijezda u zviježđu Južnom križu na južnom nebu.

17. Acta adriaticaZnanstvena revija Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Izlazi od 1932.

18. Act of GodIzraz engleskog prava za događaj uzrokovan višom silom za koji nitko nije odgovoran.

19. Adams, William - engleski Mr.Pilot (1564-1620)Engleski pomorac koji je godine 1598. kao pilot otplovio s pet nizozemskih brodova kroz Magellanov prolaz za Indiju i kao prvi Englez stigao u Japan. Ostao je do smrti savjetnik japanskog šoguna.

20. AdcockAntenski sustav sastavljen od 4 ili više stupnih uzemljenih antena koji se upotrebljava za obalne radio-goniometrijske postaje.

21. Adhara

( =29o S; a=105o; m=1.6) navigacijska zvijezda u zviježđu Velikom psu.

22. Adijabatski procesTermodinamički proces kojim se mijenja temperatura medija bez dovođenja topline izvana.

23. Admiralitetska konstantaParametar za procjenu potrebne pogonske snage broda prema poznatoj masi sličnog broda. Izvorno je definirana jednadžbom C v P2 3 3/ / , gdje je istisnina broda u engleskim tonama, v brzina broda u čvorovima, P snaga pogonskog stroja u engleskim konjskim snagama.

24. Admiralitetski sudOdjel britanskog Visokog suda pravde, ovlašten za pomorske sporove.

2

Page 3: Pomorski rjecnik

25. Admirals' CupJedno od najvećih međunarodnih natjecanja za jedrilice krstaše, utemeljeno 1957 (Royal Ocean Racing Club); obuhvaća četiri regate na području Engleskog kanala. Održava se svake neparne godine.

26. Admiralty Distance TablesDaljinar.

27. Admiralty List of Lights, Fog Signals and Visual Time Signals Popis svjetionika.

28. Admiralty List of Radio SignalsPopis radio-signala.

29. Admiralty Sailing DirectionsPeljar.

30. Admiralty Tide Tables Tablice morskih mijena.

31. AdriaTalijanski grad u sjevernom jadranskom primorju, od mora udaljen 25 km. U rimsko doba važna pomorska baza. Po njoj je Jadransko more dobilo ime (Mare Adriaticum).

32. Adria, Rowing & Yachting ClubVeslačko-jedriličarski klub u Splitu, osnovan 1890; prestao raditi pošto su članovi prešli u Veslački klub Gusar i Jedriličarski klub Labud.

33. Adriatic Club Yachting-ACYPoduzeće za nautički turizam; sjedište u Opatiji; osnovano 1983. Od 1987. u Rovinju organizira jedriličarsku regatu ACY Cup.

34. AerodinamikaProučava strujanje zraka te djelovanje sila na tijelo kad između zraka i tijela postoji relativno gibanje.

35. AerostatBalon punjen plinom i opremljen metereološkim instrumentima. Održava se na istoj visini s pomoću uzice.

36. AfelNajudaljenija točka od Sunca na planetnoj i kometnoj stazi. Zemlja prolazi kroz afel početkom srpnja.

37. AflastonKonstruktivni i ukrasni element na krmi antičkih brodova u grčko-rimsko doba.

38. Afotička zonaPodručje mora dublje od 200 m; zbog odsutnosti sunčane svjetlosti tu nema autotrofnih biljaka.

3

Page 4: Pomorski rjecnik

39. AfroditaU grčkoj mitologiji, božica ljubavi, ljepote i braka. Rodila se iz morske pjene. Smatrana je zaštitnicom mornara.

40. Agetonove tabliceNautičko-astronomske tablice kojih je autor časnik američke ratne mornarice Arthur Ageton. Izdao ih je Američki hidrografski institut (United States Hydrografic Office) pod nazivom H.O. 211 - Dead Reckoning Altitude and Azimuth Tables (1931. i 1934).

41. Agnese, BattistaKartograf iz Genove. Jedan od najpoznatijih crtača "Portulana" u 16. stoljeću.

42. AgonaIzolinija koja na karti spaja točke u kojima je magnetska deklinacija (varijacija) nula.

43. Agonija sudaraSituacija u kojoj se nikakvim manevrom ne može izbjeći sudar brodova. Izbjegava se pridržavanjem pravila za izbjegavanje sudara na moru (PISM); primjenom plotiranja (grafičkim ucrtavanjem i radarskom slikom) i uobičajene pomorske prakse.

44. Agrikola, Gnej Julije (40-93)Rimski namjesnik u Britaniji. Uputio je flotu da oplovi Britaniju, time je dokazao da je ona otok.

45. Agulhas

Najjužnija točka Afrike, podnevnik (meridijan) od 20o E koji prolazi rtom konvencionalna je granica Atlanskog i Indijskog oceana.

46. Airy, George Bidell (1801-1892)Britanski astronom, direktor opservatorija u Cambridgeu i u Greenwichu. Na temelju pokusa na brodovima utvrdio postojanje stalnog, polustalnog i prolaznog brodskog magnetizma. Utemeljitelj kompenzacije magnetskog kompasa kombinacijom magneta i mekoželjeznih korektora.

47. Akcijski radijusNajveća daljina plovidbe s povratkom u polaznu luku, bez popune gorivom. Praktički iznosi 1/3 daljine plovidbe.

48. Akimovljeva metodaMetoda dobijanja astronomske linije pozicija, odnosno vjerojatne pozicije broda računanjem zemljopisne duljine (duljinska metoda), nazvana prema ruskom pomorskom časniku (1849). U Velikoj Britaniji poznata kao Johnsonova metoda (1862).

4

Page 5: Pomorski rjecnik

49. AklinaIzolinija koja na karti spaja točke u kojima je magnetska inklinacija nula, naziva se i magnetski polutnik (ekvator).

50. AkrostolijSimbolički ukras u obliku štita ili šljema na pramčanim statvama antičkih, grčkih i rimskih ratnih brodova; prethodnik pulene.

51. Alaminos AntonioŠpanjolski pomorac, plovio s Kolumbom, otkrio Bahamski prolaz (1520).

52. AlbionDrevno ime za britanske otoke, vjerojatno keltskog podrijetla.

53. AlburkahBritanski željezni parobrod s pogonom na kotače. Prvi željezni brod koji je uspješno izvršio oceansko putovanje (od Liverpoola do Nigerije i natrag 1832-34).

54. Alderbaran

( =16o N; a=69o; m=1.1) navigacijska zvijezda u zviježđu Biku.

55. Alderamin(m=2.4) najsjajnija zvijezda u zviježđu Cefeju. U 12. stoljeću zabunom je nazvana Castor jer Alderain na arapskom jeziku znači jedan od blizanaca.

56. Aldis-svjetiljkaPriručna signalna sprava (slična reflektoru, ali manja) koja daje jak i usmjeren svjetlosni snop prema postaji primatelja. Izvor je električne energije akumulator ili brodska mreža, prekidačem se obara i podiže parabolično zrcalo, odnosno valjkasti ležaj žarulje pa primatelj dobija sliku Morseovih znakova. Upotrebljava se danju i noću.

57. Algenib(m=2.9) zvijezda u središtu zviježđa Perzeja.

58. AlgolFizički dvojna pomrčinska zvijezda u zviježđu Perzeju. Pravilno promjenljiva sjaja s periodom od 68 sati i 49 minuta koji nastaje zbog gibanja jedne zvijezde oko druge.

59. AlignementSustav pravaca koji na zvjezdanim kartama povezuju glavne zvijezde nekog zviježđa s drugim zvijezdama. Upotrebljavaju se za identifikaciju nepoznatih zvijezda od oka.

60. Alioth

( =56o N; a=193o; m=1.7) navigacijska zvijezda u zviježđu Velikom medvjedu.

61. Alkaid

( =49o N; a=207o; m=1.9) navigacijska zvijezda u zviježđu Velikom medvjedu.

62. Almagest

5

Page 6: Pomorski rjecnik

Prijevod na arapski (827) djela Veliki astronomski sustav grčkog astronoma Ptolneja; do Kopernika temelj astronomije.

63. AlmanahPrvotno samo kalendar s astronomskim podacima, poslije periodična, redovito godišnja publikacija, kojoj sadržaj ovisi o namjeni. Takve publikacije o položaju i gibanju zvijezda, Sunca, Mjeseca i planeta pod nazivom ephemerides ubrzo su prihvatili i pomorci; poslije su one postale sastavni dio nautičkog godišnjaka.

64. AlmukantarVisinska usporednica (paralela). Mali krug na nebeskoj sferi uspoređen s astronomskim obzorom (horizontom). Sva nebeska tijela koja se u određenom trenutku nađu na istom almukantaru imaju istu pravu visinu.

65. Almukantarski štap

Starinska sprava s lukom od 15o koja je služila za mjerenje amplitude (izlaska, odnodno zalaska) Sunca radi kontrole devijacije kompasa.

66. Alnair

( =47o S; a=332o; m=2.2) navigacijska zvijezda u zviježđu Ždralu na južnom nebu.

67. Alnilam

( =01o S; a=84o; m=1.8) navigacijska zvijezda u zviježđu Orionu. Srednja od triju sjajnih zvijezda u Orionovom pojasu.

68. Alphard

( =09o S; a=142o; m=2.2) navigacijska zvijezda u zviježđu Morskoj zmiji.

69. Alphecca (Gema)

( =27o N; a=234o; m=2.3) navigacijska zvijezda u zviježđu Sjevernoj kruni.

70. Alpheratz

( =29o N; a=02o; m=2.2) navigacijska zvijezda u zviježđu Andromedi.

71. Alsuhail

( =43o S; a=137o; m=2.2) navigacijska zvijezda u zviježđu Jedru.

72. Altair

( =09o N; a=298o; m=0.9) navigacijska zvijezda u zviježđu Orla.

73. AltazimutUniverzalni instrument za mjerenje visine (altitude) i azimuta nebeskog tijela.

74. A.M.(lat. kratica za ante meridiem) oznaka za prije podne u sustavu mjerenje vremena od 0-12 sati.

75. Amagnetski brod

6

Page 7: Pomorski rjecnik

Plovilo od nemagnetskog materijala i s nemagnetskom opremom ili plovilo čelične konstrukcije za demagnetizaciju brodskog magnetizma. Takvi su obično minolovci i brodovi za plovidbu kroz područja opasna zbog magnetskih mina.

76. American Bureau of Shipping (ABS)Međunarodno priznat klasifikacijski zavod, utemeljen je 1867. u New Yorku pod nazivom Record of American and Foreign Shipping.

77. America's CupJedriličarsko natjecanje za najstariji športski trofej na svijetu. Pokal koji je 1851. osvojila američka jahta America. Jedri se u vodama posljednjeg pobjednika, branitelj protiv izazivača (pobjednik izlučnih natjecanja), na 4. pobjede iz 7. regata.

78. Američki sigurnosni pojasMorski pojas (do 300 nautičkih milja) duž američkog kontinenta proglašen Panamskom deklaracijom (1939) radi čuvanja neutralnosti, odnosno sigurnosti američkih država (osim Canade). Međuameričkim ugovorom u Rio de Janeiru (1947) pojas je utvrđen sve od Sjevernog do Južnog pola.

79. Američko sredozemno moreNaziv za dio Atlanskog oceana omeđenog američkim kopnom te Velikim i Malim Antilima. Obuhvaća Meksički zaljev i Karipsko more.

80. AmerikaIme Amerike pojavljuje se prvi put 1507, a dobila je naziv po talijanskom pomorcu i istraživaču Amerigu Vespucciju.

81. AmfibijaAmfibijsko vozilo, specijalno motorno vozilo koje pluta zbog relativno male težine prema obujmu ili zbog povećanja uzgona od dodatnih plovaka. Na kopnu se kreće na gusjenicama ili kotačima, a u vodi za propulzor služi vijčani propeler (u sapnici) ili vodeni mlaz (pumpe).

82. AmfitritaU grčkoj mitologiji božica mora, Posejdonova žena, stanuje u zlatnoj palači na dnu mora. U umjetnosti prikazana kao lijepa, vitka žena na kolima svoga muža, odnosno kako jaše na morskom konju ili na dupinu.

83. AmplitudaU astronomiji luk kružnice prividnog obzora (horizonta) između istočne točke E i točke pravog izlaska (jutarnja ili istočna amplituda), odnosno zapadne točke W i točke pravog zalaska nebeskog tijela (večernja ili zapadna amplituda). Amplituda ima predznak N ili S ovisno o tomu je li točka izlaska sjevernije ili južnije od točke E ili W. Vrijednosti daju nautičke tablice; azimut pravog izlaska i azimut pravog zalaska Sunca primjenjuje se za kontrolu devijacije kompasa. Amplituda mora ili morskih mijena (engl. range of water) je razlika tijekom mjesečeva dana između razine visoke i razine niske vode.

84. Amundsen, Roald (1872-1928)

7

Page 8: Pomorski rjecnik

Norveški istraživač, prvi prošao brodom iz Atlantskog u Tihi ocean kroz Sjevernozapadni prolaz. Približno utvrdio položaj magnetskog pola sjeverne zemljine polutke (hemisfere). Prvi stigao do Južnog pola.

85. AMVER(engl. kratica za Automated Mutual-Assistance Vessel Rescue System) automatizirani sustav uzajamne pomoći brodova u plovidbi. Sustavom upravljaju dva centra: New York - Atlantsko područje i San Francisco - Tihooceansko područje. Računala AMVER-centara prikupljaju AMVER-poruke brodova, računaju zbrojene pozicije, određuju i sastavljaju popise najpogodnijih brodova za pružanje pomoći brodu u pogibelji. Brodovi na koje se odnosi pozivni signal spašavanja hitno počinju akciju spašavanja.

86. AMVER-porukaObavijest koju šalje brod sudionik AMVER-sustava jednom od AMVER-centara; sadrži ime broda, pozivni znak, način održavanja radio-veze, poziciju broda, nadnevak (datum), vrijeme, plovidbenu rutu, brzinu broda, dolaznu luku i vrijeme dolaska (ETA). Pri prvom uključivanju u taj sustav zapovjednik broda, dužan je poslati posebno izvješće prema posebnom upitniku. Sve su AMVER-poruke besplatne. Detaljne podatke daju AMVER-bilteni i Merchant Ship Search and Rescue Manual-MERSAR).

87. Andrea Doria Talijanski prekooceanski putnički brod, 32000 bruto registar tona (brt), ploveći iz Genove u New York zbog magle se sudario noću 26. srpnja 1956. ispred rta Nuntucketa sa švedskim teretnim brodom Stockholm i potonuo.

88. Andrija MohorovičićIstraživački brod Hrvatskog hidrografskog instituta opremljen suvremenim instrumentima i uređajima za oceanografska, hidrografska, kemijska, opća i fotografska istraživanja. Nazvan prema geofizičaru Andriji Mohorovičiću.

89. AndromedaZviježđe na sjevernom nebu, najsjajnija je zvijezda Alpheratz, u vrhu velikog četverokuta. Andromeda je prema grčkom mitu kći etiopskog kralja Cefeja i Casiopeje. Zbog hvaljenja da je ljepša od Posejdonovih kćeri Nereida, roditelji su je morali žrtvovati morskoj nemani. Spasio ju je Perzej.

90. AnemografMetereološki instrument koji neprekidnim registriranjem elemenata vjetra na papirnoj vrpci daje anemogram (smjer, srednju i trenutnu brzinu vjetra, najjače udare vjetra i prevaljen put iskazan u kilometrima).

91. AnemometarMetereološki instrument za mjerenje brzine vjetra ili brzine i smjera vjetra.

92. Ankaa ili Nair al Zaurak

( =42o S; a=06o; m=2.4) najsjajnija zvijezda u zviježđu Feniksu na južnom nebu.

8

Page 9: Pomorski rjecnik

93. Anschütz-Kämpfe, Hermann (1872-1931)Njemački inženjer, izumitelj kompasa koji djeluje na giroskopskom principu (1908) neovisno o zemljinu magnetskom polju. Po njemu nazvan Anschützov girokompas. On je također konstruktor giropilota koji automatski upravlja kormilarskim uređajima (girokompas).

94. AnticiklonaPodručje atmosfere s izrazito visokim atmosferskim tlakom prema okolnom tlaku na istoj razini. Anticiklona je nositelj vedra vremena.

95. Anticirkumpolarna zvijezdaNebesko tijelo koje ispod obzora prolazi kroz gornji i donji podnevnik (meridijan). Zemljopisna širina motritelja i deklinacija nebeskog tijela raznoimene su, a njegova polarna daljina (90- ) manja od zemljopisne širine.

96. Antiklater(engl. anticlutter) poseban sklop na radaru kojim se na radarskoj slici brišu štetni odrazi od bliskih i stalnih objekata. U brodskih radara najčešće odrazi od morskih valova.

97. AntipasatiZapadno strujanje zraka iznad pasatskih vjetrova u suptropskoj zoni obiju zemljinih polutki (hemisfera).

98. Apeks

Točka u smjeru gibanja Zemlje oko Sunca, leži u ekliptičkoj ravnini 90o zapadno od vidljivog položaja Sunca, pomiče se tijekom godine kako se pomiče prividni položaj Sunca prema zvijezdama. Sunčev apeks je praktički nepromjenljiva točka na nebeskom svodu, na granici između zviježđa Lire i Herkula. Prema njoj se giba čitav Sunčev sustav unutar Galaksije.

99. A.P.I. gustoćaGustoća sirove nafte računa se jednadžbom (American Petroleum Institute, Houston) -141 5 131 5. / ' . , gdje je ' gustoća nafte pri temperaturi +15.5oC; na temelju gustoće sirove nafte i prosječne temperature nafte iz A.P.I. tablica dobije se prava gustoća ukrcane nafte na brod.

100. ApogejNajudaljeniji položaj Mjeseca ili umjetnog satelita na eliptičkoj putanji oko Zemlje.

101. ApsidaZamišljena crta koja spaja najbližu i najudaljeniju točku eliptičke putanje nebeskog tijela. U eliptičke putanje bez perturbacija apsida se podudara s velikom osi elipse. U planeta su točke perihel i afel, u Mjeseca perigej i apogej, a u dvojnih zvijezda periastron i apoastron. Naziva se i apsidna linija.

102. ArchimedesPrvi trgovački parni brod s propelerom izgrađen 1838. u Velikoj Britaniji. U pokusnoj vožnji oko Velike Britanije postigao brzinu 9 čvorova.

103. Arcturus

9

Page 10: Pomorski rjecnik

( =19o N; a=214o; m=0.2) navigacijska zvijezda u zviježđu Volaru, sjajna zvijezda žute boje udaljena od Sunca oko 40 svjetlosnih godina, promjer oko 26 puta veći od Sunčeva promjera. Giba se unutar galaksije gotovo okomito na doglednicu brzinom oko 145 km/s.

104. Arhimed (od 287 do 212 p.n.e.)Grčki matematičar i fizičar postavio temelje hidrostatici (Arhimedov zakon koji kaže: U Zemljinom gravitacijskom polju, težina tijela uronjenog u tekućinu zbog uzgona je prividno manja za težinu istisnute tekućine.); odredio je vrijednost broja , izračunao površinu i obujam kugle, po njemu je nazvana vrsta koloturja i vijka, navodno je usavršio ratne sprave slične katapultima kojima je Siracuza odoljevala rimskoj opsadi. Ubio ga je rimski vojnik nakon pada grada.

105. Arktički konvojiKonvoji organizirani u II. svjetskom ratu za prijevoz ratnog materijala iz luka SAD-a i Velike Britanije preko sjevernog Atlantika, Barentsova i Bijelog mora u Sovjetski Savez (Murmansk i Archangeljsk).

106. ArkusLuk kružnice koji pripada nekom središnjem kutu. Arkus je duljina luka uspoređena s polumjerom i iskazuje se u radijanima.

107. Armilarna sferaJedan od najvažnijih instrumenata starih astronoma za određivanje koordinata i orbita gibanja nebeskih tijela. Sastojao se od pokretnih, drvenih ili metalnih prstenova koji su predočavali glavne kružnice nebeske sfere sa Zemljom u središtu. Pronalazak armilarne sfere pripisuje se Eratostenu i Kinezima.

108. AstrognozijaGrana astronomije koja proučava zvjezdano nebo, bavi se izradbom atlasa zviježđa, općih i specijalnih kataloga zvijezda i drugih astronomskih tijela.

109. AstrokompasKompas po principu rada sličan sunčanom kompasu. Pošto su na kompas postavljene vrijednosti zemljopisne širine, deklinacije i satnog kuta, poseban satni mehanizam automatski ispravlja promjenu satnog kuta.

110. AstrolabInstrument za mjerenje visina nebeskih tijela i za rješavanje zadataka iz sferne astronomije. Izumitelj je navodno Apolonije iz Perga. Aleksandrijski je astronom Klaudije Ptolemej oko 150. konstruirao astrolab sa dva kruga.

111. AstronomijaZnanost o svemirskim tijelima i pojavama u svemiru. Jedna od najstarijih znanosti o prirodi. Postoje kineski zapisi o pomrčinama Sunca i pojavama kometa već 2857. p.n.e, prema načinu i području obrade postoje ove grane astronomije: nebeska mehanika - proučavanje gibanja i oblika nebeskih tijela na osnovi općeg zakona gravitacije; praktična astronomija - metode i instrumenti kojima se opažaju nebeska tijela (tu se svrstava i navigacijska astronomija); sferna

10

Page 11: Pomorski rjecnik

astronomija - ispitivanje i matematičko određivanje relativnih položaja i kretanja nebeskih tijela (koordinatni sustavi); teorijska astronomija - proučavanje i određivanje putanja nebeskih tijela. Osim tih klasičnih grana astronomije danas je jako razvijena i astrofizika koja uz stelarnu astronomiju proučava fizikalnu strukturu i pojave na zvijezdama te gibanja i razvoj zvijezda, zatim kozmogonija - proučava razvoj svemira i postanak svemirskih tijela, te dijelom uključuje i astrofiziku; kozmologija -proučava svemir u cjelosti s fizikalnog i filozofskog stajališta, zatim radio-astronomija - jedna od osnovnih tehnika astrofizičkih mjerenja pomoću radio-valova.

112. Astronomska jedinica(znak AU) posebna jedinica za duljinu određena je udaljenošću Zemlje od Sunca uz standardiziranu godišnju Sunčevu paralaksu.

113. Astronomska linija pozicijaLinija dobivena računanjem i opažanjem navigacijskih nebeskih tijela, prema geometrijskom obliku može biti pravac i kružnica pozicija (na Mercatorovom zemljovidu i krivulja slična elipsi, sinusoidi, paraboli). Pravac pozicija crta se danas isključivo prema visinskoj metodi (Marcq de St. Hilaire), a ne prema duljinskoj metodi (Sumner i Akimov). Metoda zemljopisne širine tzv. širinska metoda upotrebljava se pri opažanju Polare i opažanju nebeskih tijela, najčešće Sunca, pri njihovu prolasku kroz podnevnik.

114. Astronomska navigacijaNavigacijski sustav u kojemu se vođenje broda temelji na zbrojenoj navigaciji i na opažanju nebeskih tijela. Primjenjuje se u oceanskoj plovidbi, odnosno na otvorenom moru. Važniji svakodnevni zadaci su: kontrola stanja kronometra, proračuna početka i završetka svitanja, odnosno sutona, izbor i identifikacija nebeskih tijela, kontrola devijacije kompasa motrenjem azimuta, posebno u času izlaska, odnosno zalaska Sunca, određivanje astronomske pozicije broda i drugo.

115. Astronomska pozicija brodaPozicija broda dobivena sjecištem dviju ili više astronomskih linija pozicija. Zemljopisne koordinate pozicije mogu se odrediti grafički ili računski, tj. pomoću elektronskih računala ili specijalnih nautičko-astronomskih tablica. Pozicija je točnija što je visina motriteljeva oka

niža, visina opžanog nebeskog tijela veća od 10o, ali ne iznad 70o, razlika u azimutima što

bliža 90o za dva nebeska tijela , te 60o, odnosno 120o za tri nebeska tijela.

11

Page 12: Pomorski rjecnik

116. Astronomske konstanteOsnovni astronomski parametri dobiveni preciznim mjerenjm. Za navigacijsku astronomiju su najvažnije: Sunčeva paralaksa (8.79''), periodičke varijacije u okretanju Zemlje (9.21''), konstanta aberacije (20.47''), godišnja opća precesija osi oko pola (50.27''), nagnutost ekliptike

(23o 26' 40'', 1960.god.), zvijezdani dan (23 h 56 min 4.09 s), sinodički mjesec (29 d 12 h 44 min 3 s), zvjezdani mjesec (27 d 07 h 43 min) i tropska godina (365 d 05 h 48 min 46 s).

117. Astronomski godišnjak Efemeride.

118. Astronomski instrumentiInstrumenti za opažanje nebeskih tijela; optički astronomski instrumenti zasnovani su na prijemu svjetlosnog spektra što ga zrače nebeska tijela.

119. Astronomski lukPrividna kružnica koju na nebeskoj sferi opisuje Sunce ili drugo nebesko tijelo tijekom jednog dana (dnevna Zemljina rotacija), poklapa se s deklinacijskom usporednicom. Dnevni luk je dio astronomskog luka iznad obzora (horizonta), a noćni luk dio ispod obzora (horizonta).

120. Astronomsko-nautički trokutTrokut na nebeskoj sferi s vrhovima u vidljivom nebeskom polu (PN), nebeskom tijelu (S) i

zenitu (Z). Veza je između mjesnog polutničkog-ekvatorskog (koordinate: zemljopisna širina , deklinacija i mjesni satni kut s ) i obzorskog-horizontskog koordinatnog sustava (zemljopisna širina , visina v , azimut ). Iz astronomskog nautičkog trokuta primjenom pravila sferne trigonometrije izvode se jednadžbe za rješavanje osnovnih zadataka astronomske navigacije: računanje azimuta i visine (astronomske linije pozicija ili pozicije broda), te identifikacija zvijezda.

121. Astronomsko navigacijska pomagalaInstrumenti za opažanje nebeskih tijela i pomagala za određivanje astronomske pozicije broda i drugih navigacijskih elemenata. Najvažniji su: sekstant, kronometar, nautičke tablice ili računalo, te nautički godišnjak, identifikator zvijezda ili zvjedani globus.

122. Atena(lat. Minerva) u grčkoj mitologiji božica mudrosti i rata, zaštitnica brodogradnje. Prema legendi prva je izgradila brod, ona je zaštitnica Argonauta na njihovu putovanju.

123. AtlantidaMitska otočna zemlja visoke civilizacije; prema Platonu nalazila se zapadno od Heraklovih stupova (Gibraltarska vrata) i za jedne kataklizme progutalo ju je more.

124. Atlas ili AtlantU grčkoj mitologiji bog mora koji je podupro Titane u borbi protiv Zeusa, pa ga je ovaj kaznio da ramenima podupire nebeski svod. Po njemu su zbirke zemljovida nazvane atlas.

125. Atmosfera

12

Page 13: Pomorski rjecnik

Plinovit omotač oko nebeskog tijela, u užem smislu zračni omotač oko Zemlje. Atmosfera u vertikalnom smjeru dijeli se na troposferu, stratosferu, mezosferu, termosferu i egzosferu.

126. AtolNizak, polukružan ili prstenast koraljni greben (dug do 100 km, koraljna osnova do 3 km) koji zatvara pliću lagunu do 100 m dubine.

127. Atria ili Alpha Trianguli Australis

( =69o S; a=252o; m=1.9) navigacijska zvijezda u zviježđu Južnom trokutu.

128. Atwoodova jednadžbaJednadžba stabilnosti broda za velike nagibe: GZ vy BG -/ sin ; gdje je: GZ - krak sprega sila (uzgona i težine broda), v - volumen novouronjenog dijela (klina) nagnutog broda (jednak izronjenom dijelu), y - razmak težišta tih dijelova, - volumen istisnine broda (ne mijenja se naginjanjem broda), BG - udaljenost između težišta istisnine i težišta mase broda (kad brod nije nagnut), - kut bočnog nagiba broda. Nazvana prema britanskom matematičaru i fizičaru Georgeu Atwoodu.

129. Auriga Kočijaš.

130. AutokormiloUređaj koji pod kontrolom girokompasa automatski kontrolira položaj kormila i ne dozvoljava da brod promijeni kurs u koji je postavljen. Uređaj za kormilarenje (smješten u stalku na zapovjedničkom mostu) i uređaj za pokretanje na krmi (u neposrednoj blizini kormilnog ruda) međusobno su električno i hidraulično spojeni.

131. Avior

( =59o S; a=125o; m=1.7) navigacijska zvijezda u zviježđu Kobilici. Naziva se i Epsilon Argus.

132. AzimutKut između podnevnika (meridijana) i azimutne linije (terestričkog objekta, nebeskog

tijela) u navigaciji se broji kružno (od N točke obzora preko E do 360o), polukružno (od N ili

S točke prema E i W do 180o) i kvadrantalno (od N ili S točke prema E i W do 90o), npr. NE

150o još se bilježi S 30o E. Azimut nebeskog tijela je sferni kut u zenitu između podnevnika i vertikalnog kruga nebeskog tijela ili pripadni luk pravog (astronomskog) obzora. U trenutku

prolaska nebeskog tijela kroz gornji podnevnik (meridijan) azimut je 0o, kroz donji 180o, kroz

prvi vertikal 90o ili 270o, a u trenutku pravog izlaska, odnosno zalaska npr. Sunca računa se pomoću amplitude: sin( ) sin sinamplitude Ao ; izlaska

o oA 90 ; zalazao oA 270 .

133. Azimutna linijaSjecište ravnine obzora (horizonta) s vertikalnom ravninom koja prolazi okom motritelja i izabranim objektom (nebeskim tijelom); određuje azimut.

13

Page 14: Pomorski rjecnik

134. Azimutna projekcijaKartografska projekcija u kojoj ravnina preslikavanja dodiruje zemaljsku kuglu u izabranoj točki; uvjet je za preslikavanje da se sve točke na istoj udaljenosti od točke dodira projiciraju na istoj kružnici.

135. Azimutne tablicePosebne tablice za računanje pravih azimuta nebeskih tijela, najčešće Sunca, najznačajnije su ABC-tablice, američke H.O. 260 Azimuths of the Sun, H.O. 261 Azimuths of Celestial Bodies. Praktične su za računanje magnetskih azimuta pri određivanju i kontroli devijacija magnetskog kompasa.

136. Azimutni dijagramTiskan ili od navigatora izrađen dijagram koji daje azimute nebeskih tijela u funkciji vremena.

137. Azimutni krugSprava za neposredno mjerenje horizontalnih kuteva. U navigaciji, vrsta suvremenog smjerala, sastavni dio kompasa, odnosno kompasnog ponavljača pomoću kojeg se mjere azimuti i pramčani kutevi. Osim okulara i objektiva za smjeranje objekata na obzoru ima zrcalo i prizmu za smjeranje nebeskih tijela.

14

Page 15: Pomorski rjecnik

138. Bab al Mandab

Morski prolaz koji povezuje Crveno s Arapskim morem.

139. Bacač konopaPištolj za izbacivanje rakete o koju je privezan živi kraj uzice. Mrtvi kraj uzice privezan je uz uže ili predmet koji treba prihvatiti. Pogodan je pri spašavanju i tegljenju na otvorenom moru. Domet najmanje 230 m.

140.BacaloUzica promjera 6-10 mm, duljine do 50 m, u koje je živi kraj otežan vrećicom napunjenom pijeskom ili drvenom kruškom do 1.5 kg, a mrtvi vezan za uže štipnim uzlom. Rukom se dobacuje živi kraj (na obalu, plutaču ili drugi brod) i pomoću njega izvlači uže za privez i tegalj.

141. BACAT(engl. kratica za barges aboard catamaran) vrsta broda za teglenice, nosivost do 2500 dwt, brzina 13 čvorova, namijenjen je prijevozu tereta u standardnim BACAT-teglenicama na kraće udaljenosti, redovito do velikih morskih luka gdje teglenice preuzimlju LASH-brodovi. Polukatamaranskog je tipa, nadgrađe s zapovjedničkim mostom nalazi se na pramcu odakle se nastavljaju dva paralelna uska trupa na vrhu povezana širokom slobodnom palubom.

142. BACO(engl. kratica za barge container ship) vrsta LASH-broda za kombinirani prijevoz teglenica, opremljen je pokretnom dizalicom nosivosti 450-500 t za teglenice (prekrcaj preko krme) i dizalicom za kontejnere od 370 t. Suvremeni tipovi mogu ukrcati 500 TEU-kontejnera i 12 teglenica (do 800 dwt).

143. Bajbot(engl. life-boat) najmanji pomoćni čamac na brodu ili jedrilici.

144. BakarU Bakru je osnovana 1849. nautička škola; od 1917. Pomorska akademija, prva s hrvatskim nastavnim jezikom.

145. BalaJedinica tereta u omotu od papira, jute, polietilenskog platna ili drugog materijala. Tako se pakira tekstilna roba, neke vrste papira i sl.

146. BalastMase niske komercijalne vrijednosti naknadno ukrcane na brod radi postizanja optimalnih pomorskih svojstava, posebno početne metacentarske visine praznog broda (brod u balastu). Količina balasta ovisi o teretnoj vodenoj liniji (na kojoj brod plovi), rasporedu tereta, o zemljopisnom području plovidbe i vremenskim prilikama. Vrste: kruti balast - krute materije koje se krcaju radi balastiranja broda, jedrenjaci su nekad krcali kamenje, a u novije vrijeme željezne blokove, tekući balast - morska voda koja se balastnim cjevovodnim sustavom krca u tankove dvodna, balastne tankove (visoke, bočne, krilne i duboke) ili kombinirane tankove

15

Page 16: Pomorski rjecnik

(ulje, voda) radi balastiranja broda (posebno tankera i brodova za rasuti teret). Prazan teretni brod plovi u balastu s morskom vodom uglavnom u dvodnu, a tankeri i brodovi za rasuti teret redovito i u jednom ili dva skladišta.

147. Balboa, Vasco Nunez de (oko 1475-1517)Španjolski istraživač i konkvistador. U potrazi za peruanskim blagom prešao Panamsku prevlaku i otkrio Tihi ocean (1513). Nazvao ga je El Mar del Sur (Južno more).

148. BalisažaSustav označivanja pomorskog plovidbenog puta, opasnosti i točaka važnih za orijentaciju pomoću optičkih oznaka. Oznake se međusobno razlikuju karakterističnim oblicima, znakovima na vrhu (valjak, stožac, kugla) i bojom, a noću prema svjetlosnim signalima; mogu biti zidane ili čelične konstrukcije, motke, plutala ili brodovi i svjetionici. Dva su sustava označivanja plovidbenih puteva: lateralni i kardinalni. Lateralni sustav A (crveno lijevo) više odgovara europskim, afričkim i nekim azijskim zemljama, sustav B (crveno desno) odgovara ostalim zemljama. Oznakama tog sustava označuje se lijeva i desna strana sigurnog plovidbenog puta, kanala i prolaza. Oznakama kardinalnog sustava označuje se sigurna strana (kvadrant), odnosno najdublja voda kojom valja ploviti pored usamljene plićine redovito podalje od obale. Osim tih sustava postoje oznake usamljene opasnosti i nove opasnosti te oznake sigurnih voda i druge posebne (informacijske) oznake.

149. Balistički girokompasni sustavUpravljački sustav koji kontrolira osjetilni element kompasa (giroskopa) i njegovu os usmjerava prema pravom sjeveru i obzoru (horizontu). U kompasa Sperry to je sustav s dva para spojenih posuda sa živom. Balistička je poluga ekscentrično spojena s dnom kućišta giroskopa. U kompasa Anschütz i Plath postoji sustav uljnih posuda u koje se polaganim pretakanjem ulja premješta težište sustava i smanjuje djelovanje sile teže.

150. Ballove tablicePrve nautičko-astronomske tablice zasnovane na visinskoj metodi Altitude of Position Line Tables (London 1907); autor Frederick Ball.

151. Baltic ExchangeBurza u Londonu u kojoj se stječe svjetska ponuda i potražnja brodskog prostora slobodne plovidbe i zaključuju brodarski ugovori.

152. Bananijera Brod za banane.

153. BaraterijaNemarno djelo, prijevara ili namjerno nanošenje štete brodu ili teretu od strane posade ili zapovjednika broda.

154. Baraža

16

Page 17: Pomorski rjecnik

Sustav prepreka protiv prodora neprijateljskih snaga u branjenju područja. Lučka baraža brani ulaz u luku ili sidrište, razvila se nakon rusko-japanskog rata 1905. Pomorska baraža zatvara veća morska područja, morske tjesnace i prilaze, razvila se u I. svjetskom ratu protiv njemačkih podmornica i krstarica.

155. BarbaMornarski naziv za zapovjednika broda.

156. Bardž(engl. barge) teretni jedrenjak različite veličine; jedan jarbol s križnim jedrom.

157. Bareboat charter Ugovor o zakupu broda.

158. Baril ili bariloStara mjerna jedinica obujma za tekućine - bačva, tj. drvena bačva za soljenje ribe.

159. BarkJedrenjak s tri ili više jarbola i s kosnikom; nosivost 300-5600 t; krmeni jarbol ima uvijek uzdužna jedra (sošnjaču i vršku), a svi ostali križna. Između jarbola razapinju se letna jedra, a kosnik ima prečke (flokove).

160. BarkariolLokalni naziv za ovlašćenu osobu koja putnike prevozi čamcem ili iznajmljuje čamce.

161. Bark-škunaJedrenjak s tri jarbola, sličan barku, na deblima prvih dvaju jarbola ima sošna jedra, a na njihovim nastavcima križeve s križnim jedrima. Na krmenom su jarbolu sošno jedro i vrška.

162. BarografAneroidni barometar povezan s automatskim pisačem koji na papirnoj vrpci neprekidno bilježi promjene atmosferskog tlaka.

163. BarogramDijagram s ucrtanom krivuljom promjena atmosferskog tlaka, obično za tjedan dana. Krivulju upisuje barografski pisač.

164. BarokomoraHermetički zatvorena posuda ili prostorija redovito od metala u kojoj se tlak zraka može po volji mijenjati, upotrebljava se za proučavanje djelovanja promjene tlaka na živa bića i za njihovo privikavanje na te promjene, te pri ukazivanju prve pomoći kod ronilačke, kesonske i dekompresijske bolesti.

165. BarometarInstrument za mjerenje atmosferskog tlaka.

17

Page 18: Pomorski rjecnik

166. BarrelJedinica za obujam i masu anglo-američkog mjernog sustava; petroleum barrel, 42 US gallona (približno 35 UK gallona), odnosno 159 kubičnih decimetara.

167. Barža(engl. barge ili lighter) opći naziv za plovilo kutijasta oblika, plutajući kontejner čelične konstrukcije ili od staroplastike, iznimno je s vlastitim pogonom.

168. BatillusSuper-tanker kompanije Shell, svojedobno najveći tanker na svijetu, izgrađen 1975. u Francuskoj, nosivost 553662 dwt, dužina 414.22 m, širina 63 m, gaz 28.60 m, snaga dvaju pogonskih strojeva 65000 konjskih snaga, dva propelera, brzina 16.7 čvorova, 44 člana posade.

169. BatimetrijaGrana oceanografije koja se bavi mjerenjem morske dubine. Naprave za mjerenje dubine nazivaju se batimetri.

170. Batipelagijal ili batipelagička zonaSloj oceanske morske vode između 200 tj. 500 i 2000 tj. 3000 metara dubine.

171. BatisferaNeautonomna motriteljska komora sfernog oblika za velike dubine, za jednog ili dva motritelja.

172, BatiskafAutonomna ronilica za vertikalno poniranje i uzdizanje, dopire do najvećih oceanskih dubina. Najveću dubinu dosegao je batiskaf Trieste (10915 m).

173. Battani, Muhamed ibn Džabir al (850-929)Najistaknutiji arapski astronom. Odredio nagib ekliptike, precesiju Zemlje, zakrivljenost i ekscentričnost Zemljine orbite, uveo je trigonometrijske funkcije u astronomske proračune, izradio astronomske tablice.

174. Batu Tua

(09o 5' S i 103o 31' E) južni rt na otoku Rotiju (Mali sundski otoci-Indonezija), najjužnija azijska otočna točka.

175. BavaVrlo slab vjetar, lahor, odnosno povjetarac.

176. Bayer, Johann (1572-1625)Njemački astronom, u Ulmu 1603. izdao vjerojatno najstariji zvjezdani atlas (Uranometria). Njegove grčke i latinske oznake zvijezda održale su se do danas.

18

Page 19: Pomorski rjecnik

177. Baždarenje brodaZa morske brodove zakonom, tehničkim pravilima ili drugim odredbama propisan je način određivanja registra obujma brodskog prostora, mjerilo je za naplaćivanje pristojbi koje brodovi plaćaju pri obavljanju trgovačkih funkcija za približne kalkulacije novogradnji, za kupoprodajne i najamne cijene pojedinih tipova brodova na svjetskom tržištu, za vođenje statističkih podataka o brodovima i za uspoređivanje veličina (kapaciteta) trgovačkih mornarica pojedinih zemalja. Parametar je za primjenu nacionalnih propisa i međunarodnih konvencija pri utvrđivanju sposobnosti broda za plovidbu. Baždarenjem se određuje bruto i neto registarski obujam broda u registarskim tonama i kubičnim metrima.

178. Baždarska oznakaOznaka urezana ili zavarena u vanjsku oplatu obaju bokova morskog broda s dvije ili više paluba radi primjene veće ili manje registarske tonaže.

179. Bdjenje u radio-saobraćajuTrajna služba radio-slušanja radi sigurnosti plovidbe i zaštite ljudskih života na moru (radio - autoalarm). Brod koji ima radio-telegrafsku postaju, ali nema radio-telegrafski autoalarm, organizira neprekidnu službu bdjenja na frekvenciji od 500 kHz. Na teretnom brodu koji ima radio-telegrafsku postaju i radio-autoalarm služba bdjenja traje najmanje 8 sati. Međutim, ti brodovi, kao i brodovi koji imaju samo radio-telegrafsku postaju u plovidbi obavljaju neprekidnu službu bdjenja na radio-frekvenciji od 2181 kHz pomoću prijemnika radio telefonskog autoalarma koji se nalazi na zapovjedničkom mostu.

180. Beaufort, Francis (1774-1857)Britanski kontraadmiral, zapovjednik na britanskim ratnim brodovima, promatrajući djelovanje vjetra na moru i jedrilje korvete Woolwich kojoj je on bio zapovjednik, sastavio je ljestvicu za procjenu snage vjetra (1805).

181. Beaufortova ljstvicaMetereološka ljestvica za procjenu snage vjetra na osnovi opažanja pojava na moru ili učinka vjetra na kopnu.

182. Becrux

( =60o S; a=192o; m=1.5) navigacijska zvijezda na južnom nebu u zviježđu Južnom križu (Crux).

183. Bellatrix

( =06o N; a=81o; m=1.7) navigacijska zvijezda u zviježđu Orionu, udaljena je od Zemlje 450 svjetlosnih godina.

184. Bellini-Tosijev antenski sustavBrodski sustav okvirnih antena pod pravim kutom; jedna je paralelna uzdužnici broda, a druga je okomita na nju; izumitelji Talijani Ettore Bellini i Alessandro Tosi (1960). Prednosti: jači prijem i oštriji minimum, bolja točnost smjeranja, može biti smješten na najpovoljnijem mjestu na brodu, a prijemnik i goniometar u navigacijskoj kabini.

19

Page 20: Pomorski rjecnik

185. Benest-Timberlakeove tabliceBritanske nautičko-astronomske tablice Astro-Navigation Tables for the Common Tangent Method (1945); to je tzv. Z-tip tablica: 3 tablice daju logaritamsko rješenje visine na osnovi jednadžbi dobivenih polovljenjem astronomsko-nautičkog trokuta okomicom spuštenom iz zenita.

186. Berberski gusariGusari sa sjeverne afričke obale kao organizirana sila javili su se sredinom 16. stoljeća u državicama pod turskim suverenitetom, gdje su gusarenje i trgovina robljem bili važan izvor državnih prihoda i oblik borbe protiv kršćanstva.

187. Berenikina kosa(lat. Coma Berenices) malo zviježđe na Sjevernom nebu između zviježđa Lava i Volara, ime je dobilo po ženi egipatskog kralja Ptolemeja koja je žrtvovala kosu Afroditi za kraljev sretan povratak iz rata.

188. Bermudski trokutMorsko područje između spojnica: Miami (Florida)-Bermuda-Puerto Rico. U tom je području nestalo mnogo brodova, zrakoplova i jedna nuklearna podmornica.

189. Bernoulli, Daniel (1700-1782)Švicarski matematičar i fizičar, bavio se hidro-dinamikom, počeo proučavati pogon broda reakcijom vode, posebno se bavio problemima otpora broda, stabilnosti, ljuljanja i posrtanja broda. Postavio osnove za proračun uzdužne čvrstoće broda na temelju razlike između masa i uzgona koji djeluje na brodski trup kao gredu.

190. Bertinove tabliceNautičko-astronomske tablice tipa Z (1919) francuskog hidrografa Charlesa Bertina, koristio je metodu u kojoj je azimut prvi put podijeljen na dva dijela.

191. Bessel, Friedrich Wilhelm (1748-1846)Njemački astronom i matematičar, istraživao precesiju, nutaciju i aberaciju. Izdao katalog položaja zvijezda, u matematiku uveo funkcije koje su nazvane po njemu. Njegove dimenzije (1841) Zemljina elipsoida (a =6377397,155 m; b=6356078,96325 m; -( ) /a b a =1:299,2) prihvaćene su 1924. u nas za geodetska računanja, a temelji su i za računanje kartografskih projekcija za zemljovide Hrvatskog hidrografskog instituta.

192. Betelgeuse

( =07o N; a=89o; m=0.1-0.2) navigacijska zvijezda (Crveni div) u zviježđu Orionu, promjer oko 400 milijuna kilometara, period promjene njezina sjaja oko 200 godina, za stotinjak godina ova dvojna zvijezda opet će biti najsjajnija zvijezda Oriona.

193. Bik(lat. Taurus) zviježđe u zodijaku na sjevernom nebu, sadržava nekoliko zvjezdanih skupina (Hijade, Plejade); navigacijske zvijezde su Aldebaran i Elnath).

194. BIMCO

20

Page 21: Pomorski rjecnik

(engl. kratica za Baltic and International Maritime Conference), međunarodno pomorko društvo u Kobenhavnu, osnovano je 1905. radi zaštite interesa brodara (utvrđivanje minimalnih vozarina) koji su prevozili ugljen i drvenu građu iz Baltika i Bijelog mora u Englesku.

195. BiosManji motorni brod oceanografskog instituta u Splitu, novi je izgrađen 1953, rekonstruiran 1984, a koristi ga za znanstvena istraživanja Institut za oceanografiju i ribarstvo.

196. Biscoe, John (1974-1843)Britanski pomorac i istraživač, oplovio antarktičke vode u potrazi za lovištima kitova i tuljana (1831), prvi otkrio antarktičko kopno.

197. BitvaStup na koji se nameće užad; brodska bitva - vertikalni stup ili par stupova (od ljevana željeza ili čelika) uz vanjski rub palube za namatanje užadi, sidrenjaka, teglja. Lučka bitva - uspravan nizak stup o koji se vezuju brodovi, može biti drven, kamen, armirano-betonski ili od ljevana željeza. Razmak između bitava na vezu za velike brodove iznosi od 20 do 40 m. Visina je bitve od 35 do 50 cm.

198. Blackburneove tabliceNautičko-astronomske tablice novozelandskog autora H. S. Blackburnea.

199. BlatnjačaTehnički plovni objekt s vlastitim pogonom ili bez njega za prijevoz pijeska, šljunka ili mulja izjaruženog s pličina. Može imati otvorivo dno na dnu teretnog prostora za istresanje tereta ili kosu palubu i uređaje za iskrcaj nagibanjem.

200. Blizanci(lat. Gemini) zviježđe u zodijaku na sjevernom nebu. Prema grčkom mitu dvije najsjajnije zvijezde Castor i Polux (navigacijska zvijezda) predstavljaju Zeusove sinove.

201. Blundeville, ThomasEngleski astronom i matematičar; prvi predložio 1594. određivanje zemljopisne širine pomoću globusa na osnovi opažanja dviju zvijezda.

202. Board of LongitudeBritanski odbor osnovan 1714. radi istraživanja metode određivanja zemljopisne duljine na moru koja bi zamijenila nepouzdanu metodu mjesečevih udaljenosti. Članovi su bili istaknuti britanski astronomi I. Newton, J. Flamsteed, E. Halley, N. Maskelyne. Povod je bio gubitak britanske eskadrile (2000 ljudi) koja se 1707. nasukala zbog magle na hridi Scilly. Nagrada za točnost od 30' (za mjesec dana plovidbe od Engleske do Zapadne Indije) iznosila je 20000 funti. Rješenje zemljopisne duljine bilo je vezano izumom kronometra.

21

Page 22: Pomorski rjecnik

203. Bočata vodaSlankasta voda na utoku rijeka u more i ondje gdje se miješa podzemna slatka s morskom vodom. Pri krcanju brodova u bočatoj vodi (Međunarodna konferencija o nadvođu 1966) teretna linija za morsku vodu (na oznaci nadvođa) može se prekoračiti za vrijednost T , koja ovisi o stvarnoj gustoći vode. T D t -( ) / 1 gdje je: - gustoća morske vode, 1 - stvarna gustoća morske vode, D - istisnina broda, t - promjena gaza u cm za svaku tonu tereta.

204. Bočna svjetlaBrodska navigacijska svjetla propisana PISM-om, zeleno je na desnom boku broda, crveno na

lijevom, vidljiva su iz pramčanih sektora do 112,5o, na brodu duljem od 50 m vidljivost im je tri nautičke milje, na brodu od 12-50 m dvije nautičke milje, a na čamcu jednu nautičku milju. Pale se na brodu koji se kreće kroz vodu, a u posljednje vrijeme ne samo noću već tijekom cijelog dana.

205. BokobranPredmet obješen niz bok broda da amortizira udarac i štiti oplatu brodskog trupa od oštećenja pri pristajanju i u samom vezu. Oblika je valjka, kugle, vijenaca, okruglih ploča i obične automobilske gume.

206. BokoštitnicaOjačani profil na čamcu ili manjem brodu uz donji kraj završnog voja, štiti oplatu pri pristajanju i uzdužno je pojačanje čamca.

207. Bonjeanove krivuljeKrivulje površine poprečnih presjeka brodskog trupa (teorijskih rebara) grafički prikazane u funkciji gaza broda. Omogućuju jednostavno određivanje volumena istisnine (ovisno o gazu broda), proračun stabilnosti, čvrstoće, naplavljivosti i porinuća broda.

208. Bošković, Ruđer (1711-Dubrovnik, 1787-Milano)Hrvatski fizičar, matematičar, astronom i filozof. Kao profesor učenjak i veleposlanik boravio je u više europskih zemalja.

209. BountyBritanski naoružani brod 1788. krenuo je s Tahitija s teretom krušnog drva za Zapadnu Indiju. 1789. na brodu je izbila pobuna, zapovjednik je ostavljen s 18 ljudi u čamcu, a pobunjenici su se vratili na Tahiti, nasukali brod i spalili ga.

210. Bowditch, Nathaniel (1773-1838)Američki matematičar, astronom i pomorac unaprijedio je astronomsku navigaciju, priredio za tisak New Practical Navigator (1799). Pod naslovom American Practical Navigator izišlo je više od 70 dopunjenih izdanja, a najnoviji prvi dio 1977, a drugi dio 1984.

211. BraceraTeretni obalni jedrenjak široka i okrugla pramca i krme pokriven po čitavoj duljini, nazvan prema talijanskom imenu za Brač (Brazza)

22

Page 23: Pomorski rjecnik

212. BragaNaziv za štropove (pasce) koji se upotrebljavaju pri prekrcaju tereta u luci, izgrađena je od konopa ili lanaca.

213. BranimirHrvatski knez od 879 do 892. Za njegove vladavine je Hrvatska postala nezavisnom državom, zavladao je dalmatinskim gradovima i otocima. Nakon neretvanske pobjede nad Mlečanima 887. ovi su morali plaćati danak za slobodnu plovidbu Neretvanima i Kneževini Hrvatskoj.

214. BrankarelTanji štap ili jači prut za čiji su vrh pričvršćene jake udice ili čvrsta kuka, upotrebljava se za prihvaćanje većih riba pri ribolovu udicom.

215. BrevetStari naziv o osposobljenosti pomorca za obavljanje poslova nekog zvanja na brodu (ovlašćenje).

216. BrigantinJedrenjak s dva jarbola. Pramčani je jarbol s tri križna jedra, krmeni (glavni) s velikom uzdužnom sošnjačom povrh koje su križna jedra, velika letnjača ispred krmenog jarbola, kosnik s prečkama, istisnina 200-500 t.

217. BrikBrz jedrenjak s dva jarbola s križnim jedrima i sošnim jedrom na krmenom jarbolu; kosnik i prikosnik s dvije do tri prečke, istisnina 150-370 t.

218. Brik-škunaJedrenjak s dva jarbola, križna jedra na pramčanom, sošnjača i vrška na krmenom jarbolu.

219. Brisbane, Thomas Makdougall (1773-1860)Škotski general i astronom, guverner Novog Južnog Walesa. God. 1822. osnovao opservatorij u Paramatti kod Sydneyja, gdje je izradio katalog 7385 zvijezda južnog neba, a 1841. opservatorij za istraživanje Zemljina magnetsakog polja u Makerstounu (Škotska). Po njemu je nazvan australski grad i rijeka Brisbane.

220. BrodPlovilo propisane konstrukcije i veličine osposobljeno za sigurnu i efikasnu plovidbu, određeno je normama plovidbenog prava. Podjela je brodova višestruka; prema namjeni: trgovački (teretni, putnički i teretno-putnički, odnosno putničko-teretni), ratni (borbeni i pomoćni), javni, reprezentativni, ribarski, hidrotehnički i brodovi posebne namjene (specijalni brodovi). Prema brodskoj formi: deplasmanski, poludeplasmanski, gliserski, hidrokrilni, lebdjelica, podmornica i ronilica. Prema području plovidbe: morski brodovi i brodovi unutrašnje plovidbe. Prema porivnom sustavu (propulziji): brodovi na vesla, brodovi na jedra, brodovi na mehanički pogon, i brodovi s kombiniranim pogonom, brodovi s vijkom, brodovi s Voith-Schneiderovim propelerom, mlaznim propulzorom i brod na zračnom jastuku. Prema brodograđevnom materijalu: drveni, čelični, ferobetonski, stakloplastični i mješovite građe. Prema konstrukciji trupa, odnosno načinu gradnje: jednotrupni i višetrupni brodovi (katamaran i trimaran); brodovi s uzdužnim, poprečnim i mješovitim sustavom orebrenja zakovane ili zavarene konstrukcije. Prema vrsti nadgrađa: brod s glatkom palubom, bez nadgrađa, s tri nadgrađa, a produženim kasarom, s zaštitnom palubom, s uzdignutom krmenom palubom, sa slobodnom palubom. Brod u gradnji, odnosno rekonstrukciji podliježe tehničkom i inspekcijskom nadzoru, a u eksploataciji pregledima. Glavna svojstva broda su:

23

Page 24: Pomorski rjecnik

plovnost, stabilnost, nepotopljivost, držanje ili ponašanje na valovima, brzina, kormilarenje-upravljivost, nosivost, kapacitet, čvrstoća trupa i opremljenost, rentabilnost, autonomnost, cijena gradnje, eksploatacije i prijevoza.

221. Brodarski institutZnanstveno-istraživačka ustanova u Zagrebu osnovana 1948, a današnje ime nosi od 1967. Bavi se istraživanjem, razvojem i projektiranjem brodova, uređaja i drugih sredstava. Radi za potrebe trgovačke i ratne mornarice.

222. Brod dizalicaBrod specijalne gradnje (jednotrupne ili katamaranske izvedbe) s rotacijskom dizalicom velike podizne snage. Služi za manipulaciju i prijevoz teškog tereta, te za montažu (demontažu) teških dijelova i opreme bušačkih platformi. Ima veliku stabilnost, a može biti dug i više od 100 m. Ima dizalicu od nekoliko tisuća tona nosivosti.

223. Brod dokBrod specijalne gradnje za ukrcaj na moru, prijevoz i iskrcaj u more većih plovnih objekata bez vlastitog porivnog stroja. Zamjenjuje nesigurno tegljenje platformi velikih barži i sl. To je brod s prostranom teretnom palubom s nadgrađem i strojarnicom sasvim na krmi ili pramcu. Prostor ispod palube podijeljen je u balastne tankove pomoću kojih (punjenjem, odnosno pražnjenjem) brod uranje (pri ukrcaju-iskrcaju) i izranja.

224. Brod na ravnoj kobilici(engl. even keel) izraz koji označuje da je pramčani gaz broda izjednačen s krmenim, odnosno da brod plovi na odgovarajućoj vodenoj liniji s određenom zategom.

225. BrodospasPomorska tehnička organizacija u Splitu. Bavi se spašavanjem i pružanjem pomoći brodovima na moru, vađenjem potonulih plovila, podrtina i teškog tereta, rezanjem dotrajalih brodova, ronjenjem i svim vrstama podvodnih radova, svim vrstama tegljenja i u posljednje vrijeme s prijevozom putnika i tereta, kao i pružanjem servisa za istraživanje podmorja i opsluživanja naftnih kompanija.

226. Brod pod zastavom pogodnostiBrod koji ne vije zastavu brodovlasnikove zemlje nego zastavu neke druge zemlje koja daje povoljne mogućnosti poslovanja i veće dobiti. Zastave pogodnosti (flags of convenience) nazivaju se i zastavama neformalnog registriranja brodova (flags of open registry) jer se za upis broda redovito ne traže detaljni podaci o nacionalnosti brodovlasnika.

24

Page 25: Pomorski rjecnik

227. Brod svjetionik(engl. lightship) brod s vlastitim pogonom ili bez njega, usidren na mjestu gdje se ne može izgraditi svjetionik, a i svjetleća plutača zbog važnosti plovidbenog puta ne ispunjuje zahtjeve plovidbene sigurnosti. Bojom i ispisanim imenom na bokovima izdvaja se od drugih brodova.

228. Brod za bušenje podmorja(engl. drilling ship) specijalan brod ili brod platforma opremljen s podmorskim bušaćim uređajima koji prolaze kroz dno broda. Obavlja istraživačko bušenje podmorja zaključno s pripremanjem bušotine za eksploataciju.

229. Brod za cement(engl. cement carrier) vrsta broda za rasuti teret. Prostor s pumpama za cement ima piramidalan oblik i proteže se po čitavoj duljini prostora za teret. U ravnini simetrije (iznad vrha piramide) postavljena je nepropusna uzdužna pregrada koje sprečava presipanje cementa s jednog na drugi bok. Podno oploćenje nagnuto je prema simetrali broda, tako da strujanje zraka što ga uzrokuju kompresori u strojarnici pomaže dotoku cementa tlačnim pumpama. Ispod podnih panela stalno struji zrak i održava cement u rastresitom stanju.

230. Brod za cestovna vozila(engl. car carrier) ro-ro brod posebno građen za prijevoz tvorničkih pošiljki cestovnih vozila. Može imati i više od 10 palubnih razina, ro-ro prekrcajnu opremu, podizne lake palubice i opremu za morski vez; krmene i bočne rampe omogućuju istodobni ukrcaj i iskrcaj. Nastambe su smještene na najgornjoj palubi.

231. Brod za čišćenje tankova(engl. tank cleaning vessel) manji brod posebno građen i opremljen; u lukama čisti brodske tankove prije ukrcaja novog tekućeg tereta, a u brodogradilištima gorivne tankove prije početka radova na njima.

232. Brod za drvo(engl. timber carrier) teretni brod za prijevoz drva (rezana i tesana građa, daske, gredice i letve u svežnjevima, trupci) u skladištima i na palubi. Prevladavaju relativno širi brodovi redovito s jednom palubom. Imaju dvojna ili velika jednostruka palubna grotla s otvorima do 80% širine broda. Duga skladišta s ravnim unutrašnjim stijenama, dvodno sa stalnim tankovima i tankove za reguliranje metacentarske visine. Prostor između unutrašnje i vanjske bočne oplate upotrebljava se za tekući balast i služi kao tunel za cjevovode i prolaz posade.

233. Brod unutrašnje plovidbePlovilo osposobljeno za plovidbu po unutrašnjim vodama.

234. Brod za elektronska izviđanjaSpecijalan brod za prikupljanje podataka o elektronskim aktivnostima protivnika u međunarodnim vodama, ali s pozicija što bližim njegovim obalama ili flotnim sastavima.

25

Page 26: Pomorski rjecnik

235. Brod za hidrotehničke radoveSpecijalan brod za izgradnju i održavanje pomorskih objekata opremljen s prekrcajnom rampom, postrojenjem za proizvodnju betona, palubnom okretnom dizalicom i ronilačkom opremom. Naziva se i brod za građevinske radove.

236. Brod za hlađeni teret ili brod hladnjača(engl. refrigerated ship) teretni brod posebno izgrađen i opremljen za prijevoz lako pokvarljivog tereta. Ima izolirana skladišta s rashladnim uređajima koji održavaju temperaturu, vlažnost i izmjenu zraka primjereno vrsti tereta. Niske temperature u hladnim skladištima redovito se postižu kompresorskim rashladnim uređajem koji za primarni rashladni medij upotrebljava freon 12, a za vrlo niske temperature freon 22.

237. Brod za krstarenje(engl. passenger crusier) vrsta putničkog broda namjenjena za kružna putovanja po udaljenim privlačnim područjima.

238. Brod za masovni teretTeretni jednopalubni brod posebno građen za prijevoz velikih količina jednovrsnog rasutog (sipkog) tereta (rudača, ugljen, cement, umjetno gnojivo, žito, zemno ulje) ili jednoobrazno pakiranog komadnog tereta (vreće, bačve, palete, kontejneri).

239. Brod za opasni teretSpecijalan brod za prijevoz opasnih tereta, prema konvenciji SOLAS i Međunarodnom pomorskom kodeksu za opasne terete (International Maritime Dangerous Goods Code).

240. Brod za opći (generalni) teret(engl. general cargo ship, dry cargo ship) brod za prijevoz raznovrsnog suhog tereta u pojedinačnim komadima pakiran ili nepakiran. Obično je s jednim ili dva međupalublja, što omogućujue bolje korištenje teretenog prostora, strojarnica i nastambe su na sredini ili na stražnjoj polovici broda. Ističe se po dizalicama ili samaricama na teretnim stupovima.

241. Brod za papir(engl. paper carrier) teretni brod za prijevoz papira i pulpe u skladištima; ima dvostruku oplatu, unutrašnja je bez izbočina kako bi se spriječilo oštećenje tereta.

242. Brod za podvodne radoveSpecijalan višenamjenski brod opremljen navigacijskim i hidroakustičnim uređajima, sredstvima za vezu, snažnim uređajima, opremom za dubokovodno ronjenje, snažnim vitlima i dizalicama, pumpama za rad u mulju, radnom opremom za podvodno bušenje i kopanje, sidrenje plutača, izradbu podvodnih brana i konstrukcija i sličnih radova na priobalnom dnu.

243. Brod za polaganje plutača(engl. buoy-laying vessel) specijalan brod posebno građen i opremljen za postavljanje, održavanje i dizanje teških plutača, njihovih sidrenih lanaca i sidara te za obavljanje drugih teških pomorskih radova.

26

Page 27: Pomorski rjecnik

244. Brod za praćenje umjetnih satelitaSpecijalan istraživački ili rekonstuiran i posebno opremljen trgovački brod za istraživanje svemira i visokih atmosferskih slojeva, radarsko praćenje umjetnih satelita, održavanje usmjerenih radio-komunikacija i za upravljanje svemirskim sondama. Opremljen je antenama i preciznim navigacijskim sustavom za dinamičko pozicioniranje.

245. Brod za prekrcaj žitaPlovni objekt, redovito teglenica, opremljen uređajima za usisavanje žita, vaganje i prekrcaj u drugi brod. Toranj visok 15-20 m ima platformu s vitlima kojima se premještaju usisne cijevi; u spremniku (na vrhu tornja) zračne sisaljke stvaraju vakuum, dolazi do strujanja u usisnim cijevima, žito se iz skladišta diže u spremnik, a zatim preko vage u prekrcajne cijevi i kroz njih u drugi brod.

246. Brod za preradu ribe(engl. factory ship) specijalan brod za oceanski ribolov; obavlja preradbu ulova, prijevoz smrznute ribe i prerađevina, opskrbu ribarskih brodova; osim posade ima posebno stručno osoblje.

247. Brod za rasuti teret(engl. bulk cargo ship, bulk carrier) jednopalubni brod za prijevoz jedne vrste suhog tereta u rasutom stanju na određenoj plovidbenoj ruti. Takvi brodovi grade se po uzdužnom ili mješovitom sustavu gradnje (dvodno i paluba prema uzdužnom sustavu, a bočna su rebra poprečna). Radi što boljeg iskorišćivanja skladišta i što boljeg ukrcaja odnosno iskrcaja tereta, strojarnica, zapovjednički most i nastambe su na krmenom dijelu broda.

248. Brod za sidrenje(engl. anchor handling tug) brod za usidravanje, pozicioniranje, premještanje, tegljenje i opskrbu poluuronjivih bušačkih platformi.

249. Brod za teglenice(engl. barge carrier) brod za prijevoz standardiziranih teglenica nakrcanih teretom (BACAT, LASH...).

250. Brod za tekući plin(engl. liquified gas carrier) teretni brod posebne konstrukcije za prijevoz tekućih (ukapljenih) plinova u specijalnim spremnicima pod tlakom i na niskoj temperaturi. Dva su tipa: za ukapljene prirodne zemne plinove (LNG-Liquified Natural Gas) i za ukapljene petrolejske plinove (Liquified Petroleum Gas).

251. Brod za teški teret(engl. heavy lift carrier, heavy cargo ship) teretni brod za prijevoz vrlo teških i glomaznih tereta (tvornička postrojenja, strojevi, industrijska oprema, lokomotive, vojna tehnika i sl.); teret se prevozi u prostranim skladištima ili na palubi.

27

Page 28: Pomorski rjecnik

252. Brod za ugljen ili ugljenar(engl. collier) vrsta broda za rasuti (sipki) teret s prostranim skladištima. Palubni grotleni otvori velikih su dimenzija radi povećanja brzine prekrcaja ugljena. Ugljen je samozapaljiv teret pa je nužna kontrola temperature pri dnu i na krajevima brodskog skladišta. Pogibelj od eksplozije sprečava se izdašnim ventiliranjem prostorija.

253. Brod za vagoneBrod za prijevoz željezničkih vagona s teretom, odnosno putnicima ili praznih.

254. Brojač tereta(engl. tallyman) osoba koja broji (ili mjeri) i prati na brod ukrcane, odnosno s broda iskrcane količine tereta.

255. BrokerBurzovni posrednik (mešetar) za sklapanje trgovačkih ugovora i ugovora o prijevozu; za svoj rad dobiva proviziju (engl. brokerage).

256. Brooke, John Mercer (1826-1906)Američki pomorski časnik; 1853. konstruirao spravu za mjerenje velikih morskih dubina.

257. Brown, Sidney George (1873-1948)Engleski elektrotehnički inženjer i pronalazač, konstruirao 1914. girokompas koji je po njemu nazvan.

258. Brzina brodaPrevaljeni put u jedinici vremena; u navigaciji se izražava u čvorovima (čv = 1 nautička milja na sat). Brzina broda kroz vodu je prevaljeni put broda kroz mirnu vodu za 1 sat. Određuje se brojem okretaja brodskog vijka, te hidrodinamičkim, vijčanim ili patentnim brzinomjerom. Brzina broda preko dna je prevaljen put preko dna za 1 sat; rezultanta je brzine broda kroz vodu i utjecaja vanjskih faktora (u plovidbi rijekom nizvodna brzina broda uvećana je za brzinu rijeke, a uzvodna smanjena za brzinu rijeke) određuje se ultrazvučnim brzinomjerom, a najtočnije na osnovi prevaljenog puta, odnosno obalnih oznaka (pokrivenih smjerova). Ekonomska brzina broda je brzina kojom brod prijeđe najdulji put s najmanjim utroškom goriva.

259. Brzinomjer (log) navigacijski instrument za mjerenje brzine broda. Bočnim ili holandskim brzinomjerom brzina se računa iz vremena potrebnog brodu da prevali vlastitu duljinu ili dio svoje duljine.

260. Bučni četrdesetnjaci(engl. roaring forties) postojani, jaki, ali i katkad olujni zapadni vjetrovi južne polutke (između 40 i 50 južne usporednice).

261. BulbKruškoliko proširenje na podvodnom dijelu brodskog trupa. Pramčani bulb - proširenje na donjem dijelu pramčane statve naprijed istaknuto. Smanjuje otpor broda u vožnji te prigušuje posrtanje.

262. Bunker

28

Page 29: Pomorski rjecnik

Prostor pod palubom za uskladištenje krutih i tekućih goriva. U praksi se pod nazivom bunker često podrazumijeva i pogonsko gorivo.

263. Buona arte marinarescaPonašanje u plovidbi i u manevriranju brodom u skladu s pozitivnom pomoračkom praksom.

264. Burdwoodove tabliceNautičko-astronomske tablice za računanje Sunčevih azimuta, autor britanski časnik John Burdwood. John E. Davis i Percy L. H. Davis proširili su tablice za sve vrijednosti visine i za

deklinaciju nebeskih tijela od 66o N do 64o S. Nakon više od jednog stoljeća upotrebe zamjenile su ih tablice (H. O. Pub. No. 214) i (H. O. Pub. 249).

265. Bureau Veritas (BV)Međunarodni klasifikacijski zavod osnovan 1828. u Antwerpenu. Današnje ime ima od 1829, a od 1832. sjedište mu je u Parizu. Izdao je najstarije propise za gradnju brodova.

266. Buys-Ballot, Christoph Hendrik Didericus (1817-90)Nizozemski metereolog, osnivač i upravitelj nizozemskog metereološkog instituta u Utrechtu. Empirijski definirao pravilo kojim se prema smjeru vjetra može odrediti horizontalna razdioba atmosferskog tlaka: nizak atmosferski tlak na sjevernoj polutki nalazi se ispred motritelja leđima okrenutog vjetru i malo lijevo od njega, a na južnoj polutki ispred motritelja i malo desno od njega. Osnovao je i prvi sustav najavljivanja nevremena 1860.

29

Page 30: Pomorski rjecnik

267. Canopus

( =53o S; a=96o; m=-0.9) navigacijska zvijezda u zviježđu Kobilici. Poslije Siriusa najsjajnija zvijezda na nebu.

268. Capella

( =46o N; a=79o; m=0.2) navigacijska zvijezda u zviježđu Kočijašu; prema grčkom mitu to je koza koja je svojim mlijekom othranila Zeusa.

269. Caph

( =59o N; a=02o; m=2.4) navigacijska zvijezda u zviježđu Casiopeji; prema starim prikazima zviježđa ona je dragulj kojim je ukrašeno Casiopejino čelo.

270. Carić, Ćiro (1882-1962)Kapetan duge plovidbe i matematičar rodom s Hvara, bio je profesor pomorske nautike u Kotoru i Dubrovniku. Bio je i kompenzator brodskog magnetskog kompasa. Autor je prvih naših nautičkih tablica (na hrvatskom i talijanskom jeziku) za računanje astronomske pozicije broda prema metodi Marcqa de St. Hilairea. Carić je u tablicama prvi u svijetu uveo Gaussov adicijski logaritam čime je pojednostavljen račun zenitne udaljenosti (1923).

271. Carić, Juraj (1854-1927)Matematičar i književnik s Hvara; bio je borac za uvođenje hrvatskog jezika u pomorske škole. Bio je direktor zadarske hrvatske gimnazije, nastavnik nautike u Bakru i Dubrovniku i direktor nautike u Kotoru.

272. CarolinaPrvi parobrod na Jadranskom moru; održavao liniju od Trsta do Venecije (1808-1809).

273. CarpathiaPutnički brod koji je pružio pomoć Titanicu 15. travnja 1912. i spasio 702 člana posade i putnika. Članovi posade Carpathia bili su većinom Hrvati.

274. Carta PisanaNajstarija sačuvana pomorska karta (pomorski zemljovid) izrađena 1275. na pergamentu; pronađena u Pizi.

275. Cassini, Jean Dominique (1625-1712)Francuski astronom talijanskog podrijetla. Bio je direktor zvjezdarnice u Parizu, odredio je paralaksu Sunca i vrijeme Jupiterove rotacije, otkrio četiri Saturnova satelita.

276. Cassinijeve tabliceNautičko-astronomske tablice za određivanje pozicije broda prema duljinskoj metodi. Autor je Francuz M. Cassini (1770) na osnovi prave visine nebeskih tijela (ispravljene izmjerene visine) deklinacije i zemljopisne širine. Iz tablica se vadi vrijednost mjesnog satnog kuta, zemljopisna duljina dobiva se jednadžbom -s S gdje je s - mjesni satni kut, S - greenwichev satni kut nebeskog tijela.

277. Castor(m=1.6) sjajna zvijezda u zviježđu Blizancima udaljena oko 44 svjetlosne godine.

30

Page 31: Pomorski rjecnik

278. CatTeretni jedrenjak s tri jarbola. Brodovi J. Cooka na putovanju oko svijeta bili su ovog tipa.

279. Cavendish, Thomas (1555?-1592)Engleski pomorac, bio je treći čovjek koji je otplovio svijet (1576-1588), isplovio iz Plymoutha s tri broda, prošao kroz Magellanov prolaz, a vratio se oko Rta dobre nade u Plymouth samo brodom Desire. Otkrio otok Saint Helenu (Atlantski ocean).

280. CefeideZvijezde koje zbog pulsacije mijenjaju sjaj; naziv potječe od zvijezde -Cephei u koje je otkrivena ta pojava.

281. Cefej (lat Cepheus) zviježđe na sjevernom nebu između Polare, Zmaja i Casiopeje. Nema navigacijskih zvijezda. Prema grčkoj mitologiji Cefej je bio Andromedin otac.

282. Celsius, Anders (1701-1744)Švedski astronom, prvi je pokušao odrediti magnitude zvijezda fotometrijskim metodama. God. 1741. predložio je centezimalnu ljestvicu za termometre (Celzijev stupanj) kojoj je konačan uporabni oblik dao Carl Linne (1707-1771).

283. CENMAR(kratica za Centar za marikulturu) poduzeće za uzgoj i proizvodnju morskih organizama osnovano u Zadru 1979. Prva proizvodnja mlađi počela je potkraj 1983.

284. Centar za istraživanje moraNalazi se u sklopu zagrebačkog Instituta Ruđer Bošković u Rovinju. Sudjeluje u istraživanju eko-fiziologije teških metala te razvijanju marikulture, posjeduje brod Vila Velebita II.

285. Centar za ribu i privredu MediteranaPoduzeće u Zadru (osnovano 1954). Nalazi se u sastavu Prehrambeno-biotehnološkog instituta u Zagrebu. Bavi se znanstveno-istraživačkim radom u prehrambenoj kemiji, mikrobiologiji, tehnologiji, nutricionistici, ribarstvu (uzgoj riba), u organizaciji i ekonomiji poslovanja.

286. CentracijaPri projektiranju broda to je proračun kojim se određuje raspored pojedinih masa na brodu da bi brod pri mogućim opterećenjima plovio na određenim vodenim linijama, odnosno da bi se težište sustava (mase) broda nalazilo na određenom mjestu s obzirom na hvatište uzgonske sile.

31

Page 32: Pomorski rjecnik

287. Chapman, Frederik Hendrik (1721-1808)Švedski brodograditelj, prvi ispitivao brodske modele u bazenima (posebno otpor). Usavršio hidrodinamička svojstva brodskog trupa (oštriji pramac, izdužen trup, zaobljena krma) i utvrdio osnove nosivosti, gaza i stabilnosti.

288. CharlesJedrenjak, prvi tanker na svijetu, prevozio naftu iz Pennsylvanije u Europu 1869.

289. Charlotte DundasPrvi komercijalni parobrod. Konstruktor Škot William Symington.

290. Chichester, Francis (1901-72)Britanski jedriličar, pobjednik transatlantske regate za samce (1960); za rekordna 33 dana prejedrio od Plymoutha do New Yorka (1962). Jedrilicom Gipsy Moth IV (duga 16 m), sam oplovio svijet, ukupno je preplovio na putovanju iz Plymputha, preko Sydneyja do Rta dobre nade pa ponovo do Plymoutha 28500 nautičkih milja.

291. Chiesine tabliceTalijanske nautičko-astronomske tablice, autor Stefano Chiesa (1948).

292. Ching, pinyin Jing (18/19 st.)Kineska gusarkinja, flotom od 6 eskadra deset godina gospodarila Južnokineskim morem. 1808. potukla i prisilila na predaju kinesku državnu flotu, potukla dvije kaznene flote. Amnestirana je zbog velikih uspjeha.

293. CiklonaIzvantropsko područje osobito u umjerenim širinama s izrazito niskim atmosferskim tlakom, nosilac je ružnog vremena.

294. Ciklonsko okoSredišnji dio tropskog ciklona okružen oblačnim zidom. Promjer mu je do 20 nautičkih milja. Atmosferski tlak između 980 i 920 hektopaskala. Zona tišina i slabih vjetrova s ukrštenim valovima visine i do 30 m. Povremeno s vedrim nebom i visokom naoblakom. Naročito opasno za sigurnost broda.

295. Cilindrična projekcijaKartografska projekcija u koje se zemaljska kugla (elipsoid) preslikava na plašt cilindra koji se zatim razvija u ravninu.

296. Cinčani protektorŠipka ili prsten od cinka pričvršćen za podvodnu brodsku oplatu blizu vijka, izlaznog ležaja osovine i kormilnih štenaca, te drugih podvodnih elemenata od bakra ili bronce. Sprečava njihovu koroziju u morskoj vodi katodnom polarizacijom.

297. CirkumnavigacijaPlovidba oko svijeta.

298. Clermont

32

Page 33: Pomorski rjecnik

Prvi riječni putnički parni brod. Konstruktor R. Fulton. Plovio na redovitoj liniji New York - Albany na rijeci Hudson (1807-1809).

299. Coast Guard Obalna straža.

300. Col (njem. Zoll) stara mjera za dužinu. U nas se tako naziva palac (inch).

301. Collinsove tabliceAmeričke nautičko-astronomske tablice izdane 1934. pod nazivom Altitude and Azimuth Tables for Air and Sea Navigation, autor Elmer B. Collins.

302. ConsolPrvi navigacijski hiperbolni radio sustav velikog dometa kojim se određuje radio azimut. Consol postaja na obali vrsta je rotiranog radio fara sa predajnikom.

303. Cook, James (1728-79)Britanski pomorac i istraživač, na prvom putovanju oko svijeta (1768-71) brodom Endeavour utvrdio da se Novi Zeland sastoji od dva otoka, istražio i istočnu australsku obalu i utvrdio da Nova Gvineja nije dio australskog kontinenta. Na drugom putovanju (1772-75) brodovima Resolution i Adventure tražio je kontinent južno od Australije (Terra Australis Incognita) i

prvi plovio unutar antarktičkog kruga (do 71o 10' S). Na trećem putovanju (1776) brodovima Resolution i Discovery tražio Sjeverozapadni prolaz (iz Tihog oceana), kartirao južnu aljasku

obalu i istraživao Beringov prolaz (do 70o 30' N). Otkrio je Havajsko otočje (1778) gdje je poginuo u incidentu s domorocima.

304. Coppa d'autunno(tal. Jesenski kup) Regata jedrilica krstaša, jedri se u trokutu u Tršćanskom zaljevu, jedna od najbrojnijih ragata u Europi. Održava se od 1969.

305. CQDPrvi radio-telegrafski znak opasnosti na moru. Laički se tumači početnim slovima come quick danger (dođite brzo, opasnost). Prvi ga je upotrijebio brod Republic pri sudaru s brodom Florida ispred istočne obale SAD (1909).

306. Cunami (tsunami)Grupa morskih valova uzrokovanih podmorskim potresom kojemu je žarište do 50 km unutar zemaljske kore. U blizini obale ti valovi imaju razornu moć, postoji posebna organizirana služba motrenja i upozorenja o dolasku tsunamija.

307. Curtis, Charles Gordon (1860-1953)Američki inženjer, god. 1896. patentirao akcijsku parnu turbinu koja omogućuje velike toplinske padove bez znatnog povišenja broja okretaja. Upotrebljava se i kao turbina za vožnju krmom.

308. Cutty SarkPosljednji i najpoznatiji čajni kliper. Danas je to brod muzej u suhom doku kod Greenwicha (London). Izgrađen je u Škotskoj 1869. i prevozio je čaj iz Kine.

33

Page 34: Pomorski rjecnik

309. Čajni kliperi

(engl. tea clippers) kliperi koji su 1845-75 prevozili čaj iz Kine u Veliku Britaniju i druge zemlje zapadne Europe. Isticali su se brzinom i obujmom. Bilo je poznato nadmetanje klipera u brzini.

310. ČakljaMotka od tvrda drva 2-4 m duga s kukom od mjedi ili pocinčana željeza. Upotrebljava se za otiskivanje, privlačenje ili zadržavanje čamca uz drugi brod ili obalu.

311. Čelik-čeloBrodsko čelično uže velike prekidne čvrstoće koje se najčešće koristi prilikom priveza, odnosno tegljenja broda.

312. ČetverovezPrivez u kojemu brod leži okomito na obalu. Krma je redovito privezana uz obalu, a pramac uz dvije plutače ili dva oborena sidra. Za četverovez se često upotrebljava naziv mrtvi vez.

313. Čumbelićeve tabliceNautičko-astronomske tablice autora kapetana Petra Čumbelića, nastale 1969, uvrštene su 1984. u nautičke tablice Hidrografskog instituta u Splitu.

34

Page 35: Pomorski rjecnik

314. Daltonizam

Nesposobnost razlikovanja crvene i zelene boje (4% muškaraca). Pomorac takvog sljepila ne može obavljati dužnost časnika palube. Daltonizam je nazvan prema britanskom kemičaru i fizičaru Johnu Daltonu (1766-1844).

315. DanVrijeme punog okreta Zemlje oko svoje osi određeno intervalom dvaju uzastopnih prolazaka nekog nebeskog tijela kroz podnevnik nepokretnog motritelja. Dobiveni dan je ponovljen dan pri prelasku 180. podnevnika u plovidbi brodom prema istoku radi zadržavanja točnog kalendarskog nadnevka (datuma). U brodskom dnevniku za određeni nadnevak upisuju se dva ista dana u tjednu. Izgubljen ili antipodski dan je ispušten dan pri prelasku 180. podnevnika u plovidbi brodom prema zapadu radi zadržavanja točnoga kalendarskog nadnevka. Sunčev dan je vremenski razmak između dvaju uzastopnih prolazaka Sunčeva središta kroz donji motriteljev podnevnik (naziva se i prividnim sunčevim danom). Zvjezdani dan je vremenski razmak između dvaju uzastopnih gornjih kulminacija iste zvijezde, odnosno proljetne točke.

316. Danica(lat. Lucifer) narodni naziv za planet Veneru kad se vidi na istočnom dijelu neba prije Sunčeva izlaska.

317. Danji ili vidljivi lukDio deklinacijske usporednice nebeskog tijela nad astronomskim obzorom. Za stanovnike sjeverne polutke danji i noćni luk imaju ona nebeska tijela u kojim je deklinacija manja od komplementa motriteljeve zemljopisne širine. Danji luk duži je što je motritelj bliže polutniku i što je pozitivna deklinacija nebeskog tijela veća. Ako je motritelj na polutniku, odnosno ako je deklinacija nula, danji luk je jednak noćnom. Za motritelja na Sjevernom polu postoje samo cirkupolarna (deklinacija +) i anticirkupolarna (deklinacija-) nebeska tijela.

318. Datumska granicaDogovorom određena linija (približno odgovara Greenwichkome protupodnevniku, odnosno

podnevniku 180o) prelaskom koje se mijenja nadnevak. To vrijedi od 1884. Za postojanje datumske granice znali su Arapi i Rabljanin M. de Dominis.

319. Daviesove tablice Nautičko-astronomske tablice, autor Amerikanac Thomas Davies.

320. Davis, Charles Henry (1807-1877)Pokrenuo American Ephemeris and Nautical Almanac (1849).

321. Davisove tabliceNautičko-astronomske tablice britanskog autora Percyja L. H. Davisa (1905). To su prve tablice koje se donijele logaritmičke i prirodne vrijednosti sin ( / )2 2a , stoga nije potrebno voditi računa o predznacima.

322. DeadweightNosivost broda.

323. Deblenjak ili bum

35

Page 36: Pomorski rjecnik

Drvena oblica ili čelična cijev za koju je razapet donji porubnik jedra; s jarbolom je najčešće spojen zglobom ili hajmicom. Stražnji krajevi deblenjaka vise o deblenjači.

324. Deblo Najdonji dio jarbola u jedrenjaka.

325. Debljača ili debleno jedro Križno jedro razapeto o debleni (najdonji) križ.

326. Decanteove tablice Nautičko-astronomske tablice francuskog autora E. Decantea.

327. Decca-sustavHiperbolični radio-navigacijski sustav opće namjene. Zasnovan je na dugim nemoduliranim valovima niske frekvencije. Hiperbolične se linije pozicija određuju mjerenjem fazne razlike radio-signala dvaju odašiljača u Decca-lancu.

328. DECTRA(engl. kratica za Decca track and range) fazni hiperbolični radio-navigacijski sustav sličan Decca-sustavu. Na velikoj udaljenosti od obale omogućuje plovidbu po hiperboli i određivanje udaljenosti, odnosno prevaljenog puta.

329. Deflektor, kompasniPriručna naprava za određivanje smjerne sile i kompenzaciju magnetskog kompasa. Osnovni je dio naprave par vertikalno pokretnih magneta.

330. DegazacijaPostupak uklanjanja ili neutralizacije opasnih plinova u prostorijama (npr. u brodskim prostorima i tankovima za naftu).

331. Delambre, Jean Baptiste Joseph (1749-1822)Francuski astronom, matematički dokazao mehaničke uzroke precesiranja Zemljine osi.

332. Demagnetizacija broda Poništenje permanentnog magnetnog polja radi zaštite od nekontaktnih mina s magnetskim upaljačima.

333. Deneb Cygni

( =45o N; a=310o; m=1.3) navigacijska zvijezda u zviježđu Labudu.

334. Deneb Kaitos

( =18o S; a=11o; m=2.2) navigacijska zvijezda u zviježđu Kitu.

335. Denebola

( =15o N; a=177o; m=2.2) navigacijska zvijezda u zviježđu Lavu.

336. Depresija Na pomorskom tržištu razdoblje pada vozarinskih stavova.

36

Page 37: Pomorski rjecnik

337. DeratizacijaUništavanje brodskih glodavaca (miševa i štakora). Međunarodni sanitarni pravilnik traži svjedodžbu o deratizaciji broda (vrijedi 6 mjeseci).

338. DesalinacijaProces proizvodnje pitke vode iz slanih voda odjeljivanjem vode (destilacija) ili odjeljivanjem soli (odsoljivanje). Uređaj za desalinaciju naziva se desalinator.

339. Destator Preventivni sustav na tankerima, LNG i LPG brodovima. Poništava elektrostatički potencijal u stijenkama tankova (posebno pri njihovu ispiranju), te tako sprečava eksploziju.

340. Destilator, brodskiUređaj za proizvodnju destilirane vode iz morske vode pomoću evaporatora (destilatorskog isparivača).

341. Det norske Veritas (kr. DnV)Međunarodno priznati norveški klasifikacijski zavod osnovan 1864 u Oslu.

342. Devijacija kompasaKut između magnetskog i kompasnog podnevnika; može biti pozitivna (+) ili negativna (-).

343. Devijatorna kompasna silaRezultanta komponenata stalnog i induciranog brodskog magnetizma. Mijenja se s promjenom kompasnog kursa.

344. Dias de Novais, Bartolomeu (oko 1450-1500)Portugalski pomorac i istraživač, oplovio je prvi najjužniji rt Afrike i otkrio morski put do Indije. Otkrivši Rt dobre nade dao mu je ime Olujni rt.

345. Digresija nebeskog tijelaKut između satnog kruga i vertikalnog kruga opažene cirkum polarne zvijezde. Kad su deklinacija i zemljopisna širina istoimene, a deklinacija veća od zemljopisne širine, nebesko

tijelo ne prolazi kroz prvi vertikal i u najvećoj digresiji (paralaktički kut je 90o) dostiže najveći azimut.

346. Dijagramni listGrafički prikaz rezultata hidrostatskih proračuna pri projektiranju brodskog trupa. U funkciji gaza prikazuje površine vodenih linija, krivulju istisnine, težišta vodenih linija, Bonjeanove krivulje, krivulje koeficijenata istisnine, vertikalni položaj težišta istisnine, poprečni metacentarski polumjer, uzdužni metacentarski polumjer, položaj težišta istisnine prema glavnom rebru, jedinični moment trima i tone po centimetru zagaženja. Osnova je za računanje plovnosti, stabilnosti i eksploatacije broda. Za trgovački brod dijagramni list je sastavni dio instrukcijske knjige trima i stabilnosti broda.

347. Direktna metoda određivanja astronomske pozicije brodaMetoda određivanja zemljopisnih koordinata bez crtanja astronomskih linija pozicija na pomorskim zemljovidima.

37

Page 38: Pomorski rjecnik

348. Djevica (lat Virgo) zodijačko zviježđe na sjevernom nebu.

349. Dnevnik strojaBrodska knjiga koju vodi pomorski brod iznad 50 brt, ako njegov pogonski uređaj ima nominalnu snagu na osovini veću od 110 kW.

350. Dno, brodsko Najdonji dio trupa, može biti jednostruko ili dvostruko (dvodno).

351. DoglednicaRavna linija tj. pravac, koja izravno spaja motritelja i točku koja se motri.

352. Dok Građevinski ili plovni objekt za gradnju i dokiranje broda.

353. Doker Lučki radnik.

354. Dok, lučki(engl. port dock) lučki bazen, prevodnicom odijeljen od vanjske vode, opremljen za prekrcaj tereta i lučke manipulacije. Povremeno se zatvara radi održavanja potrebne visine vode u bazenu zbog čega je nezavisan od amplitude morskih mijena.

355. Doniolove tablice Nautičko-astronomske tablice francuskog autor R. Doniola iz 1955.

356. Dopplerov efektPromjena frekvencije (visine tona), zvučnih i ultrazvučnih valova, te radio-valova. Zamjećuje se pri promjeni razmaka između motritelja i nositelja zračenja.

357. Dozierova metodaRačunanje zamljopisnih koordinata, astronomske pozicije broda direktnom metodom bez crtanja pozicija. Predložio ju je 1949. Charles Dozier.

358. Drager, hidrografskiSprava za otkrivanje plovidbenih prepreka, obično se upotrebljava pri hidrografskoj izmjeri u postupku hidrografskih pretraživanja.

359. Drake, Francis (oko 1543-1596)Engleski pomorac i istraživač, prvi Englez koji je oplovio svijet. Jedan je od najpoznatijih gusara u borbi protiv Španjolaca.

360. Drakonički mjesecVrijeme potrebno mjesecu za jednu potpunu revoluciju, s obzirom na jedan od svojih orbitnih čvorova (perigej ili apogej).

361. Dreisonstokove tablice

38

Page 39: Pomorski rjecnik

Nautičko-astronomske tablice H. O. 208: Navigation Tables for Mariners and Aviators for all Latitudes, u izdanju Američkog hidrografskog ureda 1928. autora J. Y. Dreisonstoka.

362. Društvo za spašavanje na moruDobrovoljna organizacija za spašavanje osoba u pogibelji na moru. Raspolaže obalnim čamcima za spašavanje.

363. Dschubba

( =23o S; a=240o; m=2.5) navigacijska zvijezda u zviježđu Škorpionu.

364. Dubhe

( =62o N; a=165o; m=2) navigacijska zvijezda u zviježđu Velikom medvjedu.

365. Dubina mora(engl. depth of water) okomiti razmak između morskog dna i morske razine.

366. Dubina obzoraKut između vodoravne ravnine motriteljeva oka i pravca prema liniji obzora. Mjeri se u minutama luka. Dubina morskog obzora odnosi se na crtu morskog obzora. Manja je od teotetske dubine obzora; za srednji koeficijent refrakcije iznosi d vob o1 77. gdje je vo - izražena u m, a predstavlja visinu oka. Zbog dubine obzora izmjerene visine nebeskih tijela veće su od pravih.

367. DubinomjerNaprava za mjerenje dubine mora.

368. Dulcert, Angelino (13/14 st.)Katalonski kartograf, njegov portulan iz 1339. prikazuje Kanarske otoke, a na njemu je prvi put ucrtana vjetrulja podijeljena na 32 zrake.

369. Duljina brodaOsnovna linearna dimenzija broda mjerena u uzdužnom smjeru trupa. Duljina broda preko svega Loa razmak je između krajnjih točaka pramca i krme čvrstog trupa broda. Duljina broda između perpendikulara Lpp je razmak između okomica na konstrukcijskoj vodenoj liniji KVL koje prolaze kroz vanjski rub pramčane i krmene statve. Duljina broda na konstrukcijskoj vodenoj liniji LKVL je razmak između točaka u kojima konstrukcijska vodena linija sječe konturu trupa čeličnog broda.

39

Page 40: Pomorski rjecnik

370. Duljina naplavljivosti brodaNajveći dio duljine broda koji se može naplaviti, a da brod ne zagazi preko granice urona; ovisi o obliku brodskog trupa, visini nadvođa i faktoru naplavljivosti. Određuje se u skladu s konvencijom SOLAS.

371. Dutton's Navigation and PilotingNavigacijski udžbenik autora Benjamina Duttona, pomorskog časnika, koji izlazi od 1958. Do sada je izdano nekoliko izdanja.

372. Duljinska metodaNačin određivanja pravca kao astronomske linije pozicija na osnovi tangente kružnice pozicija u točki koja je određena zbrojenom zemljopisnom širinom i računatom zemljopisnom duljinom.

373. Dvokutomjer (protraktor)Navigacijsko pomagalo za rješavanje Pothenotova problema. Sastoji se od kruga podijeljenog

na stupnjeve i tri radijalna kraka (srednji nije pomičan, u položaju 0o) koja konvergiraju prema središtu kruga sa stupanjskom podjelom.

40

Page 41: Pomorski rjecnik

374. Ebsenove tablice

Azimutske tablice njemačkog autora Juliusa Ebsena izdane 1896.

375. Ebstorfski svjetski zemljovidNajveći srednjovjekovni zemljopisni zemljovid na 30 pergamentskih listova, koji prikazuje svijet sa središtem u Jeruzalemu.

376. EfemeridePublikacija koja unaprijed za određenu godinu ili vremensko razdoblje sadržava astronomske koordinate (Sunca, Mjeseca, planeta, sjajnih zvijezda), podatke o njihovom prolasku kroz podnevnik, o Sunčevim i Mjesečevim pomrčinama, o izlasku i zalasku Sunca i Mjeseca te mnoge druge podatke. Takve publikacije su poznate u navigaciji pod nazivom nautički godišnjak.

377. EgejU grčkoj mitologiji otac Tezejev, atenski kralj. Na povratku kući, ubivši Minotaura, Tezej je zaboravio zamijeniti na brodu crna jedra bijelima, po dogovoru. Misleći da je Tezej poginuo, Egej se od žalosti bacio u more koje se po njemu prozvalo Egejsko more.

378. EhosonderHidroakustički uređaj koji radi na principu ultrazvučnog dubinomjera. Upotrebljavaju ga ribarski brodovi za otkrivanje i lociranje većih jata riba.

379. Ekliptički koordinatni sustavSustav nebeskih koordinata u kojemu je osnovni krug ekliptika, a os sustava spojnica njezina sjevernog i južnog pola. Sjeverni ekliptički pol nalazi se u zviježđu Zmaju. Veliki krugovi koji prolaze kroz ekliptičke polove nazivaju se ekliptički podnevnici, a mali krugovi usporedni s ekliptikom - ekliptičke usporednice. Koordinate su astronomska ekliptička širina (latituda - ) koja je luk podnevnika od ekliptike do nebeskog tijela (ekliptičke usporednice) north ili south

do 90o (ekliptički pol) i astronomska ekliptička duljina (longituda - ) koja je ekliptički luk od proljetne točke prema istoku.

380. EkliptikaVelika kružnica nebeske sfere po kojoj se prividno giba Sunce od zapada prema istoku i prijeđe ju između dva uzastopna prolaska kroz proljetnu točku. Sjecište je ravnina ekliptičke staze koju Zemlja opiše oko Sunca tijekom jedne tropske godine (oko 365.25 dana) i nebeske sfere (ekvinocijske točke tj. solsticijske točke). Kut sjecišta ravnine nebeskog polutnika i

ravnine ekliptike naziva se ekliptički priklon (oko 23o 27'). Točke u kojima ekliptička os probada nebesku sferu nazivaju se ekliptički polovi.

381. Ekranoplan(engl. ram-wing) specijalno plovilo ili vozilo koje se blizu vodene površine ili tla održava zbog naglo povećane uzgonske sile nastale snažnim stlačivanjem zraka na donjoj površini krila (dinamički zračni jastuk).

382. Ekran, radarski

41

Page 42: Pomorski rjecnik

Dio radarskog pokazivača, odnosno zaslon katodne cijevi na kojem se pojavljuje radarska slika.

383. EkscentricitetUdaljenost od nekog središta.

384. Ekvator (polutnik)Glavna kružnica kojoj su sve točke jednako udaljene od polova zamišljene kugle. Astronomski ili nebeski polutnik je velika kružnica nebeske sfere okomita na njezinu os. Zemljin polutnik je velika kružnica kojoj ravnina stoji okomito na Zemljinu os; dijeli Zemlju na sjevernu i južnu Zemljinu polutku.

385. Ekvatorske morske strujePostojane oceanske struje u području toplinskog polutnika.

386. Ekvatorske tišine (engl. doldrums) područje široko 200-400 nautičkih milja u intertropskoj zoni konvergencije

NE i SE pasata u Atlantskom oceanu između 3o N i 9o N, bez vjetra ili sa slabim vjetrovima.

387. Ekvatorski koordinatni sustavKoordinatni sustav u kojega je osnovna ravnina nebeski polutnik. Koordinate u mjesnom polutničkom koordinatnom sustavu su deklinacija koja je luk satnog kruga od astronomskog

polutnika do nebeskog tijela i može biti 90o (N ili S); satni kut - luk astronomskog polutnika ili kut u nebeskom polu između gornjeg dijela nebeskog podnevnika i satnog kruga nebeskog

tijela. Računa se preko zapada (W) do 360o ili prema istoku (E) i zapadu (W) do 180o. Koordinate u nebeskom polutničkom (ekvatorskom) koordinatnom sustavu su deklinacija i rektascenzija koja je luk astronomskog polutnika (a) od proljetne točke (u smjeru protivnom kretanju kazaljke na satu) do satnog kruga zvijezde; suplement rektascenzije je surektascenzija

(360o-a). Koordinatne vrijednosti navigacijskih nebeskih tijela daje nautički godišnjak pri računanju astronomske linije pozicija. Potrebno je prijeći iz mjesnog polutničkog (ekvatorskog) na obzorski (horizontski) koordinatni sustav.

388. Ekvidistantna projekcijaKartografska projekcija u kojoj nema deformacije dužina duž jednog od glavnih pravaca preslikavanja.

389. EkvinocijVrijeme kad Sunčevo središte u prividnom gibanju oko Zemlje prolazi kroz ekvinocijske točke, dan i noć traju po 12 sati. Zbog nejednolikog gibanja Zemlje oko Sunca (Keplerovi zakoni) nejednaki su razmaci između proljetnog i jesenskog ekvinocija i obrnuto. Zemlja prvi dio svoje staze prolazi sporije pa ljeto i proljeće traju dulje nego jesen i zima.

390. Ekvinocijske točkeTočke na nebeskom svodu u kojima nebeski polutnik siječe ekliptiku (proljetna točka tj. jesenska točka); spojnica ekvinocijskih točaka zove se ekvinocijska crta.

42

Page 43: Pomorski rjecnik

391. Ekvivalentna projekcijaKartografska projekcija kojom se pri preslikavanju zadržava jednakost ili konstantan odnos između dijelova Zemljina elipsoida (kugle) i odgovarajućih dijelova u ravnini projekcije.

392. ElektroribolovNačin ribolova pomoću istosmjernog električnog polja koje ribu tjera od katode prema anodi. Postoji nekoliko faza, od plašenja, skupljanja, omamljivanja i ubijanja ribe.

393. ElevacijaKut u vertikalnoj ravnini između obzora i pravca na objekt; u obalnoj navigaciji; odgovara vertikalnom kutu objekta, a u astronomiji visini nebeskog tijela. Elevaciji vidljivog nebeskog pola iznad pravog obzora odgovara zemljopisnoj širini motritelja.

394. Elizabeta I (1533-1603)Engleska kraljica od 1558, njezinu vladavinu obilježuje općenit napredak gospodarstva i kulture, a Engleska postaje dominantna pomorska sila.

395. El Nath

( =29o N; a=81o; m=1.8) navigacijska zvijezda u zviježđu Biku, označuje vrh jednog Bikova roga; sa četiri zvijezde Kočijaša tvori karakterističan peterokut.

396. Elongacija planetaIstočna, odnosno zapadna kutna udaljenost unutrašnjih planeta (Merkura i Venere) od Sunca.

Za Merkur ne može biti veća od 27o, a za Veneru od 47o.

397. EmbargoZabrana izvoza, odnosno uvoza robe.

398. Enif

( =10o N; a=326o; m=2.5) navigacijska zvijezda u zviježđu Pegazu.

399. Epsilon Carinae

( =59o S; a=35o; m=1.7) navigacijska zvijezda u zviježđu Kobilici.

400. EridanZviježđe na južnom nebu, najsjajnija zvijezda Achernar.

401. Etamin

( =51o N; a=269o; m=2.4) navigacijska zvijezda u zviježđu Zmaju.

402. ETAN u pomorstvuMeđunarodni godišnji znanstveni skup o elektronici, telekomunikacijama, automatizaciji i nuklearnoj tehnici u pomorstvu. Održava se u Zadru od 1959.

43

Page 44: Pomorski rjecnik

403. Eudokso iz Kizika (2. st. p.n.e.)Grčki pomorac i istraživač iz Aleksandrije 2 puta putovao u Indiju. Bio je prvi grčki pomorac koji je iz Crvenog mora izravnim kursom (ne uz obalu) doplovio u Indiju. Nestao je pokušavajući oploviti Afriku.

44

Page 45: Pomorski rjecnik

404. Fahrenheit, Gabriel Daniel (1686-1736)

Njemački fizičar, otkrio ovisnost vrelišta tekućina o atmosferskom tlaku; konstruirao aerometar; 1714. u termometru zamijenio alkohol živom; prema njemu nazvana temperaturna

ljestvica oF.

405. Faksimilska kartaTrajan oblik vremenske karte odnosno zemljovida s rasporedom pojedinih metereološko-oceanografskih elemenata. Dobiva se na faksimilskom prijemniku prenošenjem originalnog zemljovida. Takve emisije odašilju metereološki centri gotovo svih većih pomorskih država.

406. Faksimilski radio-uređajTelekomunikacijski sustav prijenosa slika u mirovanju do prijemnika grafičkim simbolima trajnog oblika. U metereologiji su to faksimilski zemljovidi. Sadašnje radio faksimilske emisije uspješno se primaju u svim svjetskim morima.

407. Faktor slaganja tereta(engl. stowage factor) omjer obujma slobodnog prostora potrebnog za teret i mase tog tereta, uključuje ambalažu, prostor potreban za podlaganje i osiguranje tereta te prostor koji zbog sastava robe i njezine opreme ostaje pri slaganju neiskorišten. Iskazuje se u kubnim metrima po toni ili kubnim stopama po engleskoj toni. Faktor slaganja za pojedine vrste tereta daju posebni priručnici.

408. Falconer, William (1732-69)Škotski pisac, leksikograf i pomorac. Predložio metodu određivanja zemljopisne širine na osnovi magnetske deklinacije.

409. FarČuvano pomorsko svijetlo (svjetionik) ili električni uređaj koji radi sigurnosti plovidbe odašilje određene elektromagnetske signale (znakove) u pravilnim vremenskim razmacima. Može biti pomorski, aeronautički ili za neku drugu svemirsku uporabu.

410. FarosAntički svjetionik na istoimenom otočiću (danas poluotok) kod Aleksandrije. Faros je izgradio Sostrat iz Knida u 3. st. p. n. e. On je jedno od 7 svjetskih čuda, navodno visok oko 120 m, luč vidljiva 30 nautičkih milja, razoren potresom 1303; od Farosa potječe naziv far za pomorske svjetionike.

411. FinistereNajzapadniji rt na španjolskoj obali i svjetionik. Od davnine orijentacijska točka pri približavanju zapadnoj Europi; okolica rta je opasna za plovidbu.

412. Flamsteed, John (1646-1719)Engleski astronom, osnivač i prvi direktor zvijezdarnice u Greenwichu; član Board of Longitude; sastavio prvi suvremeni katalog zvijezda.

413. Flego, Franjo (1903-1957)Autor tablica za skraćeni postupak kod visinske metode.

45

Page 46: Pomorski rjecnik

414. Flettner, Anton (1885-1961)Njemački inženjer; izumio tip kormila i valjak za propulziju brodova. Flettnerovo kormilo je tip balansnog kormila, uz stražnji rub ima dodatan aktivni list koji se pokreće kormilarskim strojem.

415. Flindersov štapVertikalni korektor za kompenzaciju koeficijenata devijacije magnetskog kompasa što ga uzrokuje vertikalno meko željezo u brodskoj uzdužnici. Flindersov štap je sastavljen od meko željeznih valjaka i smješten je ispred magnetskog kompasa kad je Bo

2 pozitivan (kompas bliže pramcu), a iza kompasa kad je Bo

2 negativan (kompas bliže krmi).

416. FlotaBrodovlje neke države koja može biti podijeljena na trgovačku, ratnu ili neku drugu flotu.

417. Fomalhaut

( =30o S; a=344o; m=1.3) navigacijska zvijezda u zviježđu Južnoj ribi; prema smještaju prikazuje usta Južne ribe u koja Vodenjak lijeva vodu iz vrča.

418. Fonetske tabliceTablice s uputama o sricanju slova abecede Međunarodnog signalnog kodeksa i brojeva. Svrha im je jasnoća poruke u govornoj signalizaciji i radio-telefoniji.

419. Foxova metodaIzravna metoda računanja astronomske pozicije broda na temelju istodobnog opažanja izabranih parova zvijezda s gotovo jednakim satnim kutom proljetne točke (1951).

420 Fresnel, Augustin Jean (1788-1827)Francuski fizičar koji je razvio valnu teoriju svjetlosti; bio je tajnik državne svjetioničarske službe, izumio je koncentrični žižak i lećni sustav za svjetionike.

421. Froude, William (1810-1879)Britanski inženjer i brodograditelj; utemeljio teoriju propulzije i otpora broda u vodi; istraživao korelaciju svojstava brodskog modela i brodova; za svoje eksperimente projektirao prvi moderni bazen za ispitivanje modela. Poznata je njegova metoda otpora modela broda u bazenu pomoću različitih formulacija koeficijenata trenja, te prenošenja rezultata s modela na brod.

46

Page 47: Pomorski rjecnik

422. Gabarit

Profil, odnosno dimenzije predmeta, uređaja, zapakiranog tereta i sl. po okomitom ili horizontalnom okviru.

423. Gacrux

( =57o S; a=188o; m=1.6) navigacijska zvijezda na južnom nebu u zviježđu Križu.

424. GalijaDugi ratni i trgovački brod niskih bokova, na vesla i jedra.

425. Galijot ili galeotVeslači na galiji koji su bili uglavnom dobrovoljci (plaćenici) ili kažnjenici tj. zarobljenici.

426. Galilei, Galileo (1564-1642)Talijanski učenjak; proučavao je njihala, utvrdio zakone slobodnog pada, konstruirao dalekozor, otkrio je 4 Jupiterova satelita i zvjezdani sastav Kumovske slame; promatrao je i opisao Mjesečevu i Sunčevu površinu (pjege). Zalagao se za Koprenikov heliocentrični sustav te ga je inkvizicija osudila na progonstvo i potpunu izolaciju. Galileovi zakoni slobodnog pada temelj su mehanike.

427. Gama, Vasco da (1460-1524)

Portugalski pomorac i istraživač. Godine 1497. krenuo sa četiri broda tragom Diazovih otkrića istočno od Rta dobre nade.

428. GatSamostalna hidrograđevina ili dio unutarnje hidrograđevine (operativne obale) za pristajanje brodova ili obavljanje lučkih operacija.

429. Gauss, Karl Friedrich (1777-1855)Njemački matematičar i astronom; utemeljitelj je apsolutnog fizikalnog mjernog sustava i nebeske mehanike; izumio teoriju najmanjih kvadrata, konstantu gravitacije, krivulju vjerojatnosti i Gaussov algoritam. Izumio je heliotrop; tvorac je Gauss-Krügerove projekcije koja je poprečna cilindrična projekcija Zemljinog elipsoida konformno preslikana u ravninu projekcije.

430. Gavran(lat. Corvus) malo zviježđe na južnom nebu jugozapadno od Djevice.

431. Gaz brodaOsnovna dimenzija broda, mjeri se okomito od vodoravne ravnine položene kroz gornji rub kobilice do plovne vodene linije. Najveći gaz mjeri se od najniže točke na trupu do plovne vodene linije. Gaz na pramcu mjeri se od sjecišta pramčane okomice s produženjem gornjeg ruba kobilice do plovne vodne linije. Gaz na krmi mjeri se od sjecišta krmene okomice s produženjem gornjeg ruba kobilice do plovne vodene linije. Srednji gaz mjeri se na polovici duljine broda i predstavlja srednju vrijednost pramčanog i krmenog gaza T T Ts p k +( ) / 2 .

47

Page 48: Pomorski rjecnik

432. Gellibrand, Henry (1597-1636)Engleski matematičar i astronom; pripisuje mu se otkriće varijacije (magnetske deklinacije) Zemljinog magnetskog polja (1635).

433. Geocentrični koordinatni sustavKoordinatni sustav s ishodištem u središtu Zemljinog elipsoida. Koordinate su: geocentrična širina koja je kut u središtu elipsoida između polumjera točke na površini elipsoida i polutničke ravnine; geocentrična duljina je kut u polutničkoj ravnini što ga zatvara podnevnik dotičnog mjesta s početnim podnevnikom. Upotrebljava se u geodetskim računanjima pri računanju kartografskih projekcija i pri određivanju točaka na Zemljinom elipsoidu pomoću geodetskog satelitskog sustava.

434. Geografska (zemljopisna) duljinaKoordinata točke u zemljopisnom koordinatnom sustavu. Ona je luk polutnika između greenwichkog podnevnika i meridijana nekog mjesta (pozicija broda), odnosno odgovarajući

kut u središtu Zemlje. Mjeri se u stupnjevima i minutama polutničkog luka od 0o - 180o i označuje se oznakom istočne ili zapadne Zemljine polutke (hemisfere); istočna + (E), zapadna -(W).

435. Geografska (zemljopisna) miljaDuljina luka jedne minute, polutnika Zemljina elipsoida.

436. Geografska (zemljopisna) širinaKoordinata točke u zemljopisnom koordinatnom sustavu. Ona je luk podnevnika između polutnika i usporednice nekog mjesta (pozicije broda), odnosno odgovarajući kut u središtu Zemlje; mjeri se stupnjevima i minutama i označuje s oznakom N S+ - ili .

437. Geografski (zemljopisni) plovidbeni pojas (zone)Plovidbena područja prema kojima se u skladu s odredbama Međunarodne konvencije o teretnoj uniji (1966) određuju i upotrebljavaju teretne linije, odnosno dodjeljuje i primjenjuje oznaka nadvođa za pojedina godišnja doba.

438. Geomagnetski elementiElementi koji označuju svojstva Zemljinog magnetskog polja u nekoj točki.

439. GirokompasKompas u kojega osnovni (osjetilni) dio, obješeni giroskop (s brzorotirajućim girom) upravlja kompasnom ružom; njegova smjerna sila ovisi o horizontalnoj komponenti kutne brzine Zemljine ratacije (slabi s povećanjem Zemljine širine).

440. GnomonAntička astronomska naprava tj. štap okomit na vodoravnu plohu. Najkraća sjena štapa u tijeku dana (pravo podne) označivala je pravac podnevnika motritelja, a na osnovi poznate duljine štapa i njegove sjene određivala se podnevnikova visina Sunca; vrijeme tijekom dana određivalo se na osnovi duljine i smjera sjene štapa. Prema Herodotovim zapisima Grci su ga preuzeli od Babilonaca i prema njemu konstruirali sunčanu uru.

48

Page 49: Pomorski rjecnik

441. Gnomonska projekcijaKartografska projekcija kojoj se motrilište nalazi u središtu Zemljine kugle, a projekcijska ravnina tangira kuglu u izabranoj točki. U toj projekciji ortodroma se preslikava kao pravac,a loksodroma kao krivulja.

442. GodinaVrijeme za koje Zemlja izvrši potpun ophod oko Sunca, odnosno Sunce prividan ophod oko Zemlje. Platonova godina je vrijeme (oko 25800 godina) za koje se nebeski polovi okrenu

oko polova ekliptike za 360o. Godina svjetlosti je mjerna jedinica za udaljenost u astronomiji. Ogovara putu što ga prijeđe svijetlost za godinu dana.

443. Golub(lat. Columba) zviježđe na južnom nebu.

444. GoniometarNjime se određuje smjer prijemnih radio-valova (radiogoniometar).

445. Goodwinove tabliceNautičko-astronomske tablice britanskog pomorskog časnika H. B. Goodwina nastale 1921.

446. GravitacijaSila kojom se dvije mase međusobno privlače. Prema klasičnoj fizici gravitacija je glavno svojstvo mase (Newton); po teoriji relativnosti gravitacija se može tumačiti i kao zakrivljenost prostora (Einstein). Gravitacijska sila F proporcionalna je masama koje se privlače (m1 - masa I. planeta, m2 - masa II. planeta), a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove udaljenosti r , gdje je G - faktor proporcionalnosti nazvan gravitacijska konstanta ( F Gm m r 1 2

2/ ) i ima vrijednost 6 673 10 11. m kg s3 -1 2- .

447. GrotloČetverokutni otvor na palubi namjenjen prekrcaju tereta ili pristupu u potpalubni prostor. Redovito je omeđen pražnicama koje sprečavaju prodor vode s palube u skladište. Teretno grotlo se nalazi iznad teretnog skladišta; kroza nj se ukrcava, odnosno iskrcava teret.

448. Grubišić, Ante (1817-1877)Hrvatski pomorski kapetan na LLoydovim brodovima. Bavio se problemima unaprijeđenja plovidbe, a između ostalog izbjegavanjem sudara (prvi je predložio krmeno bijelo svijetlo).

449. Gunter, Edmund (1581-1626)Engleski matematičar i astronom; izradio logaritamsko-trigonometrijske tablice izračunate na 7 decimala. Prvi je upotrijebio nazive kosinusa i kotangesa. Otkrio je godišnju promjenjivost magnetske deklinacije.

450. Gusari(korsari; lat. cursari; engl. corsairs) pomorci koji su uglavnom radi pljenidbe uz odobrenje državne vlasti poduzimali oružane akcije u interesu države.

49

Page 50: Pomorski rjecnik

451. Gušterica(lat. Lacerta) zviježđe na sjevernom nebu.

452. GvardijaDanas udomaćen naziv za palubnu stražu, gdje najčešće treći časnik palube vrši gvardiju od 8 do 12 sati ujutro i od 20 do 24 sata. Drugi časnik vrši gvardiju od 12 do 16 sati i od pola noći do 4 sata ujutro, dok prvi časnik vrši gvardiju od 4 do 8 sati ujutro i od 16 do 20 sati. Ako brod nema trećeg časnika zamjenjuje ga zapovjednik.

50

Page 51: Pomorski rjecnik

453. Hadley, John (1682-1744)

Engleski matematičar i astronom; izradio je prvi teleskop primjenjiv u astronomiji, usavršio je astronomski kvadrant.

454. HajmicaPomični čelični obruč navučen na jarbol; s jedne je strane pričvršćen uz podigač jedra, a s druge uz križ jedra.

455. Halley, Edmund (1656-1742)Engleski astronom; poznat po radovima o planetnim stazama, po određivanju vremena ophodnje i elemenata staze kometa (Halleyjev komet). Izradio je katalog južnih zvijezda i prvu metereološku kartu (zemljovid).

456. HaloSkupina optičkih pojava u obliku prstenova, lukova, stupova ili žarišta. Posljedica je refrakcije ili refleksije Sunčeve ili Mjesečeve svijetlosti na ledenim kristalima visokih oblaka.

457. Hamal

( =23o N; a=31o; m=2.2) navigacijska zvijezda u zviježđu Ovnu. Hamal na arapskom znači nosač.

458. Hariken ili hurikan(engl. hurricane) tropski ciklon u Karipskom moru, Meksičkom zaljevu, Zapadnoindijskom otočju i uz istočne obale SAD.

459. Harrison, John (1693-1776)Engleski urar potaknut nagradom Board of Longitude konstruirao prve brodske kronometre s kompenzacijskim njihalom koje je poništavalo djelovanje temperaturnih promjena. Izumom kronometra rješen je problem određivanja zemljopisne duljine na moru.

460. Haška pravilaPravila donijeta na Haškoj konferenciji 1921; predstavljaju sporazum brodara, trgovaca, osiguratelja, bankara i drugih; o načelima prava i odgovornosti brodara i krcatelja po teretnici.

461. Havarija(engl. average) u pomorskom prometu šteta koju u pogibelji pretrpi brod i zbog toga postane nesposoban za plovidbu, odnosno šteta s izvanrednim troškom učinjena da bi brod mogao završiti putovanje.

462. Haversine funkcijeEngleski naziv za funkcije sin ( / )2 2a (trigonometrijske funkcije).

463. HeliometarInstrument za mjerenje promjera svemirskih tijela (Sunca i Mjeseca) i njihovih kutnih udaljenosti. Na osnovi tako izmjerenog prividnog Sunčevog promjera određena je Zemljina orbita.

51

Page 52: Pomorski rjecnik

464. HeliotropNaprava za signalizaciju reflektiranjem Sunčevih svijetlosnih zraka SOLAS konvencijom; propisana je u sastavu opreme čamaca za spašavanje.

465. HemeralopijaNoćna ili kokošja sljepoća, slab vid u sumraku zbog smanjene prilagodljivosti mrežnice na mrak. Osobe koje boluju od hemeralopije ne mogu obavljati palubnu stražu na brodu.

466. Henrik Pomorac (1394-1460)Portugalski promicatelj pomorstva; položio temelje portugalskoj svjetskoj pomorskoj trgovini i kolonijalnoj moći. Okupljao je istaknute astronome, kartografe i navigatore.

467. Herkul(lat. Hercules) zviježđe na sjevernom nebu. Prema grčkom mitu zviježđe predstavlja Herakla, koji je zbog junačkih djela stekao besmrtnost.

468. HerodotGrčki povjesničar iz 5 st. p. n. e; bio je pisac nedovršenih povjesnica po kojima je prozvan ocem povijesti. Pisao je o astronomskim napravama, o plovidbi Sredozemnim morem, o svojim putovanjima i opisao plovidbu Feničana oko Afrike iz Crvenog u Sredozemno more.

469. Hickersonove tabliceAmeričke astronomsko-nautičke tablice iz 1944. nazvane po autoru Thomas F. Hickersonu.

470. Hidrografska razina(razina karte - zemljovida; engl. chart datum) referentna razina na koju su reducirane dubine izmjerene u hidrografskoj izmjeri. Određuje se kao jedna od najnižih morskih razina kako bi pomorac bio siguran da dotično mjesto na zemljovidu neće imati dubinu nižu od upisane, U nas je prihvaćena srednja razina niskih voda živih morskih mijena, Mean Low Water Spring (MLWS).

471. HigrometarInstrument za mjerenje vlage u slobodnom zraku i zraku brodskih prostorija.

472. Hiparh iz NikejeGrčki matematičar iz 3. st. p. n. e. i najveći astronom antičkog doba. Jedan je od utemeljitelja geocentričnog sustava. Odredio je trajanje tropske godine i sinodičkog mjeseca, te otkrio precesiju ekvinocijskih točaka. Izradio je prvi poznati veliki katalog s više od 1000 zvijezda.

473. Hiperbolni navigacijski sustaviRadio-navigacijski sustavi zasnovani na hiperboli kao liniji pozicija. Temelje se na svojstvu hiperbole po kojem je razlika udaljenosti između fokusa (pozicija para radio-odašiljača) i bilo koje točke iste grane hiperbole konstantna. Sjecište dviju i više hiperbolnih linija pozicija, daje poziciju broda. Najpoznatiji su consol, loran, decca i omega.

52

Page 53: Pomorski rjecnik

474. HitnostZnak u radio-saobraćaju koji označuje da predstoji vrlo hitna poruka u pogledu sigurnosti broda i osoba na brodu. U radio-telefoniji se tri puta izgovaraju riječi pan-pan (frekvencija 2182 kHz i 156.8 MHz), a u radio-telegrafiji su 3 puta ponovljena Morseovim znacima slova XXX (500 kHz). Znak hitnost ima prvenstvo nad svim radio-porukama osim opasnosti.

475. Hod kronometraVrijeme u sekundama (dijelovima sekunde) za koje kronometar dnevno žuri (+) ili zaostaje (-) prema srednjem greenwichkom vremenu, odnosno promjena stanja kronometra za 24 sata. Određuje se primanjem radio-signala točnog vremena ili računom na temelju dva stanja kronometra (St St1 2 i ) u proteklih n dana: HOD = ( St2 - St1 ) / n ; upisuje se u kronometarski

dnevnik. Služi za popravak kronometarskog vremena tk za trenutak opažanja nebeskih tijela Ts = t k + St..

476. H. O. Nautičko-astronomske tablicePublikacije Hidrografskog ureda ratne mornarice SDA-a. US Navy Hidrographic Office Washington H. O. 66. (1881); H. O. 71. (1882); H. O. 120. (1902); H. O. 260; H. O. 261; H. O. 127. (1909); H. O. 200. (1913); H. O. 171. (1915); H. O. 201. (1919); H. O. 203, 204. (1920); H. O. 208. (1928); H. O. 209; H. O. 211; H. O. 214; H. O. 216; H. O. 218; H. O. 230; H. O. 229; H. O. 249. Danas se u praksi upotrebljavaju H. O. 249. pod nazivom Sight Reduction Tables for Air Navigation.

477. Horizontalni kutKut u horizontalnoj ravnini motriteljevog oka između smjerova dvaju objekata, ucrtan na zemljovidu daje kružnicu pozicija. Mjeri se sekstantom ili računa kao razlika kompasnih azimuta ili razlika pramčanih kuteva.

478 Horizontski (obzorski) koordinatni sustavSustav u kojeg je osnovna ravnina astronomski obzor. Koordinate nebeskih tijela su azimut i visina. Pri identifikaciji zvijezda treba prijeći s obzorskog (horizontskog) na nebesko-polutnički (ekvatorski) koordinatni sustav, a pri računanju astronomske linije pozicija obrnuto.

479. HrptenicaUzdužni neprekinuti jaki nosači u simetrali broda nad kobilicom. Ona je važan element uzdužne čvrstoće broda.

53

Page 54: Pomorski rjecnik

480. Identifikacija zvijezda

Određivanje imena nepoznate zvijezde redovito radi rješavanja nautičko-astronomskih zadataka. Najjednostavnija je identifikacija zvijezda za vedroga vremena. Računska, tablična ili grafička identifikacija zvijezda primjenjuje se kad nije moguća identifikacija od oka; zajedničko je svim tim načinima da se iz obzorskog koordinatnog sustava (izmjerena visina i azimut zvijezde) prijeđe na mjesni polutnički koordinatni sustav (deklinacija i satni kut), a iz tog sustava na nebeski polutnički koordinatni sustav (deklinacija i rektascenzija, odnosno surektascenzija (- -360o a )). S vrijednostima deklinacije i surektascenzije, odnosno rektascenzije konzultira se nautički godišnjak i dobije ime opažene zvijezde.

481. Inch (palac)Izvedena anglo-američka jedinica za duljinu: 1''=2.54 cm.

482. IncineratorBrodski uređaj za spaljivanje tekućih i krutih organskih ostataka (naftni talog nakon ispiranja brodskih tankova).

483. InklinomjerInstrument koji pokazuje kut nagiba broda zbog ljuljanja ili posrtanja; postavlja se u kormilarnici i strojarnici.

484. Institut za oceanografiju i ribarstvoZnanstvena ustanova za istraživanje Jadranskog mora, osnovana 1930. u Splitu.

485. Interkardinalni smjeroviSmjerovi u ravnini obzora koji su simetrale kuteva koje zaklapaju kardinalni smjerovi. To su NE, SE, SW, NW. Kursevi koji se poklapaju s tim smjerovima imaju isti naziv.

486. International Hydrographic ReviewRevija Međunarodne hidrografske organizacije; izlazi u Monte Carlu od 1923. dva puta godišnje na francuskom i engleskom jeziku. Obrađuje građu iz hidrografije, kartografije, oceanografije, fotogrametrije, navigacije i srodnih tema.

487. Istisnina ili deplasmanVodena masa koju plovni objekt istisne svojim uronjenim obujmom. Izražava se obujmom V m[ ]3 , masom D t[ ], te vrijedi D V gdje je - gustoća vode u [t / m3] .

488. Izba Ovalan izrez u čamčanoj valnici u kojem leži veslo; ima metalan okov i poklopac. Manji čamci umjesto izbe imaju rašlju.

489. Izbačaj tereta(engl. jettison) čin zapovjednika broda; svrha mu je olakšanje broda ili postizanje potrebne stabilnosti (plovnosti) broda u nevremenu ili drugoj prijekoj potrebi.

54

Page 55: Pomorski rjecnik

490. Izbjegavanje sudaraManevar i svi postupci koji prethode sprečavanju sudara brodova. Regulirano je Pravilima o izbjegavanju sudara na moru (PISM).

491. IzbojBočno pomicanje krme zbog utjecaja vijčanog propelera kada je kormilo u sredini. Posljedak je djelovanja poprečne porivne komponente vijka i zapljuskivanja kormilnog lista i krmenog svoda vodom koju odbacuje vijak.

492. Izgubljeni brodski prostor(engl. breakage) razlika između stvarnog obujma ukrcanog tereta i obujma brodskog skladišta. Nastaje zbog tereta nepogodna za slaganje, zaštitnog materijala, nepravilnog oblika skladišta i ostalog. Pri krcanju rasutih tereta i komadnog tereta izgubljeni brodski prostor je do 2%, a za generalni teret 10-15%. Najveći je za komadni teret u smotcima i u kolutovima i iznosi do 25%.

493. Izlazak nebeskog tijelaTrenutak pojave nebeskog tijela na obzoru. Prvi izlazak Sunca i Mjeseca jest trenutak kad se njihovo središte nalazi na astronomskom (pravom) obzoru (horizontu). Vidljivi izlazak Sunca i Mjeseca trenutak je pojave njihovog gornjeg ruba na morskom obzoru.

55

Page 56: Pomorski rjecnik

494. Jakovljev štap

Ručna sprava za mjerenje visine nebeskih tijela. Sastojao se od četvrtasta štapa (dug oko 1 m) na kojem je bio nataknut pomičan križ. Visina nebeskog tijela očitavala se na ljestvici štapa. Upotrebljavali su ga astronomi od 13. stoljeća, a pomorci od početka 16. stoljeća.

495. JakovljicaPrijenosne brodske ljestve od konopa ili čelik-čela s drvenim ili metalnim nogostupima. Upotrebljava se za prijelaz s broda u čamac i obrnuto na otvorenom moru ili na sidrištu.

496. Jarac(lat. Capricornus) zviježđe u zodijaku.

497. JarbolVertikalan stup postavljen u uzdužnoj simetrali broda. Konstrukcija i namjena ovisi o vrsti broda.

498. Jaružalo ili bager(engl. dredger) tehnički plovni objekt redovito bez vlastitog pogona sa specijalnim uređajem za iskopavanje ili prebacivanje mulja, pijeska, šljunka i kamenja. Upotrebljava se pri gradnji ili održavanju plovnih puteva, luka i posebno na ušćima rijeka.

499. Jedinica tereta (engl. cargo unit) osnovna jedinica za količinu tereta; za komadni (generalni) teret iskazana je pakiranjem (vreća, sanduka, bačava), a za rasuti i tekući teret jedinicom mase ili obujma.

500. Jednadžba vremenaRazlika između vremena gornje kulminacije (satnog kuta) pravog Sunca i vremena nastupa gornje kulminacije (satnog kuta) srednjeg Sunca na greenwičkom ili motriteljevom podnevniku. Vrijednosti jednadžbe vremena date su u nautičkom godišnjaku za greenwichevo srednje vrijeme ( )Ts

h12 . Jednadžba vremena srednjeg Sunca jednaka je razlici pravog i srednjeg vremena: e t ts p s - . Jednadžba vremena upotrebljava se za postavljanje sata na pravo mjesno vrijeme: t T ep s s + + i za proračun zonskog vremena prolaska Sunca kroz

gornji podnevnik (meridijan): t t e x tx p s ph - + , 12 .

501. Jednorog(lat. Monoceros) zviježđe uz nebeski polutnik (ekvator) između zviježđa Oriona i Malog psa.

502. Jedra(lat. Vela) zviježđe u zbirnom zviježđu Argusu na južnom nebu. Navigacijska zvijezda Alsuhail.

56

Page 57: Pomorski rjecnik

503. JedroPropulzor od specijalne tkanine, odnosno folije koji vjetrenu snagu pretvara u porivnu silu gibanja plovila. Krojenje jedara zahtijeva veliko iskustvo i zanatsku vještinu. Prema namjeni može biti glavno i pomoćno; prema vremenu uporabe: radno i olujno; prema obliku: poprečno (križno) i vertikalno (uzdužno); prema položaju jedro nosi naziv jarbola i leta uz koji se razapinje.

504. Jeftina zastavaZastava zemlje koja svojim zakonodavstvom brodovlasniku omogućuje poslovanje s manjim troškovima (Liberija, Panama, Singapur, Cipar ...).

505. Jesenska točkaEkvinocijska točka određena presjecištem ekliptike i nebeskog polutnika. Nalazi se u zviježđu Djevici. Prividan prolazak Sunca kroz jesensku točku označuje početak jeseni na sjevernoj Zemljinoj polutki.

506. Johnsonove tabliceEngleske nautičke-astronomske tablice iz 1900; autor A. C. Johnson.

507. JupiterNajveći planet u Sunčevu sustavu. Od Sunca je udaljen 778000000 km. Ima 13 satelita.

508. Južna kruna (lat. Corona Australis) malo zviježđe na južnom nebu.

509. Južna riba(lat. Piscis Austrinus) malo zviježđe na južnom nebu, između zviježđa Vodenjaka i Ždrala. Navigacijska zvijezda Fomalhaut.

510. Južni križ(lat. Crux) zviježđe na južnom nebu. 5 sjajnih zvijezda tvore križ prema kojemu je zviježđe nazvano. Navigacijske zvijezde su Acrux, Becrux i Gacrux.

511. Južni trokut(lat.Triangulum Australe) zviježđe na južnom nebu između Oltara i Rajske ptice. Navigacijska zvijezda je Atria.

57

Page 58: Pomorski rjecnik

512. Kabel

Dužina koja odgovara 1/10 nautičke milje (185.2 m).

513. Kabelopolagač(engl. cable ship) brod posebno građen i opremljen za polaganje i održavanje podmorskih telefonskih, telegrafskih i elektroenergetskih kabela.

514. KabinaBrodska prostorija za spavanje i boravak posade i putnika.

515. KablićPriručna posuda s uzicom; upotrebljava se za pranje palube i nadgrađa.

516. KabotažaObalna plovidba, prijevoz osoba i stvari između luka u obalnom moru, odnosno između luka iste zemlje. Po običajima međunarodnog prava obalna država ima pravo rezervirati kabotažu samo za brodove svoje zastave.

517. KadetSvršeni učenik pomorske škole ukrcan na trgovački brod kao pripravnik za poručnika trgovačke mornarice.

518. KalendarSustav podjele velikih vremenskih intervala na osnovi astronomskih opažanja kao i tabelarni prikaz jedne ili više godina s podjelom na mjesece, tjedne i dane. Kronološko razgraničenje na godine prije i poslije naše ere prihvaćeno je na početku 7. stoljeća. Najstariji je egipatski kalendar koji datira od 4241 p. n. e; zatim je postojao i grčki kalendar; gregorijanski koji je danas u uporabi je reformirani julijanski kalendar, dao ga je izraditi papa Grgur XIII. Počinje 15. listopada 1582. umjesto 5. listopada 1582, jer je za toliko dana kasnio julijanski kalendar (razlika između srednje Sunčeve i tropske godine iznosila je 1 dan u 128 godina). Gregorijanska godina ima 365.2425 srednjih Sunčevih dana, razlikuje se od tropske godine za 1 dan u svakih 3333 godina. Broji se od rođenja Kristova pa je ta godina početak nove ere; godine na pune stotine koje nisu djeljive sa 4 računaju se kao proste (prijestupne) godine. Također postoji Muhamedovski i Židovski kalendar.

519. KalibracijaKompenzacija.

520. KaljužaSlivni prostor na dnu broda koji služi za otpadne vode i vode koje uđu u unutrašnjost broda. U brodova s dvodnom nalazi se između bočnice dvodna i oplate uzvoja. Voda u kaljužama se pročišćava u separatoru za ulje i ispumpava u more kaljužnim cjevovodom (drenažom).

521.Kameleon(lat. Chamaeleon) malo zviježđe u blizini južnog nebeskog pola.

58

Page 59: Pomorski rjecnik

522. Kapacitet broda(engl. capacity tonnage) veličina koja određuje iskoristivost broda. Količinski kapacitet broda u putničkom brodarstvu određen je brojem putničkih mjesta (kreveta, vozila), a u teretnom brodarstvu tonama nosivosti (dwt), kubičnim metrima (kapacitet za bale i kapacitet za žito), neto-tonažom ili brojem standardnih jedinica tereta. Kapacitet broda određen tonama nosivosti je nosivost broda (deadweight capacity). Za raspored tereta i sastavljanje plana tereta nužno je poznavanje kapacitetnog plana broda po skladištima.

523. Kapacitetni plan (engl. capacity plan) nacrt broda s podacima o kapacitetu teretnih skladišta, tankova, bunkera i

sprema s naznakom njihovih težišta. Kapacitet teretnih skladišta daje se m3 posebno za komadni teret (bale capacity), a posebno za rasuti teret (grain capacity). Na kapacitetnom planu je ucrtana ljestvica nosivosti s ljestvicom istisnine te oznakama nadvođa i tonaže.

524. Kapetan(engl. captain) čest naziv za zapovjednika broda.

525. Kapetan duge plovidbe(engl. master mariner) pomorac palubne službe zdravstveno sposoban i na temelju stručne spreme ovlašten da bude časnik palube i zapovjednik broda bez obzira na vrstu i veličinu broda i plovidbenu kategoriju, odnosno granicu plovidbe.

526. Kapteyn, Jacobus Cornelius (1851-1922)Nizozemski astronom; otkrio gibanje zvijezda u Galaktici.

527. Karakteristika pomorskog svjetlaSpecifičnost pomorskog svjetla koju motritelj opaža noću kad je svjetlo upaljeno i po kojima se ono identificira (boja, karakter, period, vidljivost u nautičkim miljama, brzina svjetla i njihov međusobni položaj). Visina, boja i jakost svjetla utječu na njegovu vidljivost. Popis svjetionika daje karakteristike pomorskih svjetala određenog mora. Glavne podatke daje i navigacijski zemljovid.

528. KaravelaJednopalubni trojarbolni jedrenjak; spominje se prvi put u 13. stoljeću.

529. Kardanski sustav ili kardanSustav od dva koncentrična metalna prstena, unutrašnji (manji) prsten se preko dvije dijametralno postavljene osovine slobodno oslanja na vanjski (veći) prsten, a vanjski se prsten

preko svojih osovina (za 90o odstupaju od osovine unutrašnjeg prstena) oslanja na ramenice kućišta ili nosača. Instrument (kompasni kotao, kompasni ponavljač, smjerna ploča) smješten u kardanskom sustavu zadržava početni položaj pri bilo kakvu nagibu broda.

530. Kardinalne ili glavne točke obzoraN - North, S - South, W - West, E - East.

59

Page 60: Pomorski rjecnik

531. Karta (zemljovid), pomorskaZemljopisna karta nekog plovidbenog područja (dijela zemljine površine), konstruirana u jednoj od usvojenih kartografskih projekcija i sadržava sve elemente potrebne za orijentaciju i navigacijsku sigurnost broda. Kartografska mreža pomorskih zemljovida redovito je dana u Mercatorovoj i gnomonskoj projekciji.

532. Kartel, brodarskiDruštvo linijskih brodara koji na određenom linijskom regionalnom tržištu (plovidbenim smjerovima) prevoze iste tj. slične terete i primjenjuju ugovorene iste vozarinske stavove i druge dogovorene uvjete prijevoza.

533. KartografijaZnanost o povijesti, načinu izradbe, uporabi, održavanju zemljovida. Dijeli se na geodetsku koja je dio matematičke kartografije i bavi se preslikavanjem dijela Zemljine površine za potrebe detaljne izmjere; zatim matematičku kartografiju tj. dio kartografije koji proučava načine preslikavanja zakrivljene površine Zemlje i drugih nebeskih tijela na ravninu (dio terestričke navigacije) i opću koja proučava povijest kartografije, elemente zemljopisnog zemljovida i način njihovog prikazivanja na zemljovidima; praktična kartografija - proučava način izradbe, uporabe i održavanje zemljovida u ispravnom (ažurnom) stanju (dio terestričke navigacije).

534. Kartografska projekcijaPreslikavanje plohe Zemljinog elipsoida ili kugle na ravninu projekcije ili pomoćnu plohu tako da svakoj njezinoj točki odgovara uzajamno jednoznačna točka ravnine nazvana projekcijom ili slikom zadane točke. Prema položaju pola kartografske mreže dijele se na: uspravne, poprečne i kose; prema obliku kartografske mreže na: konusne, cilindrične, azimutne, pseudokonusne, pseudocilindrične i polikonusne; prema osobinama preslikavanja na: konformne ili kutovjerne, ekvivalentne ili homgrafske, ekvidistantne i uvjetne. Mercatorova projekcija je konformna projekcija.

535. KasarIzdvojeno zatvoreno krmeno nadgrađe iznad gornje palube. Ide po cijeloj širini broda. Povećava uzgon krmenog dijela broda.

536. Kasiopeja (lat. Cassiopeia) zviježđe na sjevernom nebu. Navigacijska je zvijezda Caph. Po grčkoj mitologiji 5 najsjajnijih zvijezda tvore lik kraljice Kasiopeje (Andromedine majke) na prijestolju.

537. KaštelIzdvojeno, zatvoreno pramčano nadgrađe iznad gornje palube. Proteže se od boka do boka i povećava uzgon njegovom pramčanom dijelu.

538. KatamaranPovršinsko plovilo s dva usporedna trupa jednake istisnine, ima vrlo dobru stabilnost.

60

Page 61: Pomorski rjecnik

539. Kaus Australis

( =34o N; a=276o; m=2.0) navigacijska zvijezda u zviježđu Strijelcu.

540. KavitacijaFizikalna pojava na tijelima izloženim strujanju tekućine velikom brzinom. Nastaje zbog lokalnog sniženja tlaka, najčešće izazvanog povećanjem brzine strujanja. Očituje se nastankom kavitacijskih šupljina ispunjenih smjesom para i plina. Na brodu se kavitacija javlja najčešće na brodskom vijku i može izazvati mehaničko oštećenje i promjenu hidrodinamičkih brodskih značajki (uzgona i otpora).

541. KazamataOklopljena četverokutna prostorija ispod gornje palube za glavne topove. Danas se tako zove dio nadgrađa na trgovačkim brodovima.

542. KejDio izgrađene lučke obale.

543. Kelvin, (William Thomson) (1824-1907)Britanski fizičar i matematičar; tvorac temperaturne ljestvice s apsolutnom nulom. Prvi izradio i primjenio harmoničku analizu morskih mijena. Izradio je novi tip suhog magnetskog kompasa i mehanički dubinomjer, Kelvinovu vagu (vrstu inklinacijske igle kojom se određuje jakost vertikalne komponente Zemljinog magnetskog polja na kopnu i njezina promjena na brodu pod utjecajem vertikalne komponente brodskog magnetskog polja) i kompasni deflektor.

544. Kentaur ili CentaurZviježđe na južnom nebu. U tom su zviježđu dvije nama najbliže zvijezde Proxima Centauri udaljena 4.24 svjetlosne godine i a-Centauri (Rigil Kentaurus) udaljena 4.3 svjetlosne godine.

545. Kepler, Johannes (1571-1630)Njemački matematičar i astronom; u djelu Astronomia Nova (1609) iznio je prva dva osnovna zakona nebeske mehanike (staze kojima se gibaju planeti, elipse su u čijem se jednom žarištu nalazi Sunce; radijus-vektori pojedinih planeta prijeđu u jednakim vremenskim intervalima jednake površine). Deset godina kasnije iznio je i treći zakon koji glasi da kvadrati ophodnih vremena planeta, pomnoženi sa zbrojem mase Sunca i dotičnog planeta, se odnose kao treće potencije velikih osi njihovih staza.

546. KesonZatvorena čelična ili armirano-betonska komora bez dna koja služi za izvođenje podvodnih radova. Dovođenjem komprimiranog zraka sprečava se prodor vode u keson. Poznata je kesonska (dekompresijska) bolest.

547. Kipar(lat. Sculptor) zviježđe na južnom nebu između zviježđa Kita i Feniksa.

61

Page 62: Pomorski rjecnik

548. Kit(lat. Cetus) zviježđe na južnom nebu. Tri najsjajnije zvijezde tog zviježđa su na pravcu koji spaja Aldebaran i Fomalhaut; Deneb Kaitos navigacijska je zvijezda; Mira Ceti je zvijezda superdivovskog tipa promjera većeg od 600 milijuna kilometara. Latinski Mira znači čudnovata; prema grčkoj mitologiji zviježđe predstavlja neman kojoj je trebala biti žrtvovana Andromeda.

549. Klasifikacija trgovačkog brodaOdređivanje vrsnoće, odnosno klase broda kako bi brodar, osiguratelj, krcatelj i interesanti mogli dobiti pouzdane podatke o brodu. Klasifikacijski zavod pregleda brod, klasificira i dodjeljuje svjedodžbu o klasi broda. Svjedodžbom se dokazuje plovidbena sposobnost broda, a vrijedi redovito 4 godine pod uvjetom da se brod podvrgava godišnjim pregledima.

550. Klasifikacijski zavod (društvo)Međunarodna ili nacionalna organizacija koja klasificira brodove i izdaje im svjedodžbu o klasi na temelju tehničkih pravila o gradnji i opremanju broda. Primjeri: Lloyd's Register of Shipping, Bureau Veritas, Det Norske Veritas, Hrvatski registar brodova.

551. KlepsidraVodena ili pješčana ura; voda ili pijesak iz gornje valjkaste posude prelazi u donju koja ima ljestvicu s vremenskom podjelom.

552. KliperVeliki drveni jedrenjak iz 19. stoljeća; svojedobno najbrža vrsta jedrenjaka na svijetu.

553. Knjiga o stabilnosti brodaBrodska knjiga koja sadržava podatke o stabilnosti broda za različite slučajeve krcanja tereta.

554. Knjiga tereta(engl. cargo book) knjiga koja vodi teretni pomorski brod iznad 100 brt. Sadržava glavne podatke o brodu. U nju se upisuju podaci o ukrcaju, smještaju i iskrcaju tereta te drugim važnim podacima u svezi s teretom.

555. KobilicaNajniži osnovni građevinski element brodske konstrukcije. Važan je element uzdužne čvrstoće broda.

556. Kobilica(lat. Carina) zviježđe u blizini južnog nebeskog pola; dio zbirnog zviježđa Argusa. U njemu je nekoliko sjajnih zvijezda od kojih su dvije navigacijske (Canopus i Miaplacidus).

557. Kochab

( =74o N; a=223o; m=2.2) navigacijska zvijezda u zviježđu Malom medvjedu.

62

Page 63: Pomorski rjecnik

558. Kočijaš(lat. Auriga) zviježđe na sjvernom nebu; najsjajnija zvijezda je Capella. Prema grčkom mitu zviježđe prikazuje Erihtonija, sina Hefestova, izumitelja kola i vješta vozača.

559. KoćarenjeNačin industrijskog ribolova - koćom (mrežom za dubinski lov ribe koju povlači brod u vožnji za sobom).

560. Koeficijent devijacijaNajveća vrijednost devijacije u referentnom kursu izazvana stalnim i prolaznim brodskim magnetizmom.

561. Koeficijenti forme brodskog trupaOmjeri glavnih dimenzija, površina i volumena broda. Određuju oblik trupa i služi u različitim brodskim proračunima. Koeficijent istisnine ili punoće: C D LBTB / je omjer volumena istisnine broda ( D), duljine ( L ), širine (B ) i gaza broda (T ). Za putničke brodove iznosi od 0.55-0.75; za teretne od 0.65-0.82; za tankere od 0.70-0.85. Koeficijent vodene linije: C A L BWP W WP WP a / je omjer površine plovne vodene linije ( AWP ) i pravokutnika čije su stranice duljina plovne linije ( LWP ) i širina plovne linije ( BWP ). Za putničke brodove je 0.7-0.86; za teretne 0.76-0.87; za tankere 0.75-0.9. Koeficijent glavnog rebra: C A B TM M M M / je omjer površine uronjenog dijela glavnog rebra ( AM ) i pravokutnika čije su stranice širina glavnog rebra ( BM ) i gaz na glavnom rebru (TM ). Za putničke brodove je 0.92-0.98; za teretne 0.93-0.99; za tankere 0.98-0.995. Prizmatički (cilindrični) koeficijent ili koeficijent finoće: C D A L C CP M B M / / /, odn. je omjer volumena istisnine broda (D) i volumena valjka kojem je osnovica jednaka uronjenoj površini glavnog rebra ( AM

), a visina duljini broda ( L ). Za putničke brodove je 0.6-0.8; za teretne 0.68-0.84; za tankere 0.71-0.86. Vertikalni prizmatički koeficijent: C D A T C CVP V W B WP a/ / /, odn. je omjer volumena istisnine broda ( D) i volumena valjka kojem je osnovica jednaka površini plovne vodene linije ( AW ), a visina gazu broda (T ).

562. Koeficijent iskoristivosti brodskog obujmaOdnos između obujma koji se iskorišćuje za smještaj putnika i tereta, te ukupnog obujma.

563. Keoeficijent iskoristivosti vremenskog fondaU brodarstvu je to odnos vremena broda u eksploataciji prema vremenu broda izvan eksploatacije u određenom vremenu.

564. KoferdamUzak, prazan prostor, omeđen nepropusnim pregradama (između dva tanka s različitim tekućim teretom, između tanka tekućeg tereta i strojarnice, nastambi, pramčanog pika); ne dopušta tekućem teretu da prodre u susjedni prostor ako se oštete nepropusne pregrade tanka.

63

Page 64: Pomorski rjecnik

565. KofunkcijaZajednički naziv za trigonometrijske funkcije kosinus, kotangens i kosekans koje se često koriste u navigaciji.

566. KokpitUdubina u trupu jedrilice za kormilara i posadu; samopražnjiv je jer mu je dno iznad vodene linije i ima cijevi za odvod vode.

567. KolaudacijaIzvođenje obveznih radova i ispitivanja od strane brodogradilišta prije konačne primopredaje broda.

568. Kolotura (žaba)Mehaničko pomogalo koje se sastoji od jednog ili više užlijebljenih koluta u zajedničkom kućištu. Prenosi silu i mijenja smjer sile pomoću užeta koje prolazi oko koloture.

569. Koloturje (koloturnik)Kombinacija užadi i kolotura koji smanjuju silu potrebnu za dizanje tereta, pritezanje i slično.

570. Kolut za spašavanjeSredstvo prstenastog ili potkovičastog oblika za pojedinačno spašavanje putnika i članova posade.

571. KompasSprava koja pokazuje smjer podnevnika (meridijana), može biti nemagnetski i magnetski.

572. Kompas (lat. Pyxis) zviježđe na južnom nebu u zbirnom zviježđu Argusu.

573. Kompasna pogrješkaDijele se na pogrješke girokompasa i magnetskog kompasa.

574. Kompasna ruža(engl. compass card) vjetrulja s podjelom na stupnjeve i označenim kardinalnim i interkardinalnim točkama obzora. Dio je magnetskog kompasnog sustava. Stupanjska podjela

može biti kvadrantna od 0o-90o s početnim točkama N i S ili kružna od 0o-360o s početkom u točki N.

575. Kompasni ponavljačUređaj u kojeg se pomoću prijenosnog sustava kompasna ruža upravlja iz matičnog

girokompasa i 0o njezine podjele (N) održava stalno u girokompasnom podnevniku (meridijanu). Redovito je smješten u kardanskom sustavu.

576. KonjunkcijaPojava kad se neko nebesko tijelo nađe u istom pravcu sa Zemljom i Suncem. Donja konjunkcija je kad je nebesko tijelo (planet) između Sunca i Zemlje. Gornja konjunkcija je kad je Sunce između nebeskog tijela (planeta) i Zemlje.

64

Page 65: Pomorski rjecnik

577. KontejnerČvrst hermetički zatvoren, na vremenske prilike otporan, prenosivi spremnik s poklopcem ili najmanje jednim vratima. U njemu se prevozi roba od proizvođača (luke ukrcaja) do odredišnog mjesta. Izrađuje se prema međunarodnim normama, redovito od aluminija, čelika, stakloplastike, a može biti čvrste konstrukcije ili sklopiv.

578. Kontejnerski brod(engl. container ship) brod posebno građen za prijevoz tereta u standardiziranim kontejnerima (TEU) što omogućuje maksimalnu iskoristivost brodskog prostora. Nema vlastitih dizalica jer se prekrcaj obavlja na kontejnerskim terminalima za nekoliko sati. Nosivost mu je određena brojem TEU jedinica do 75000 dwt. Brzina mu je između 20-30 čvorova.

579. Kon-TikiSplav s jarbolom i križnim jedrom, duljina 13.7 m, širina 5.5 m. Njome je 1947. norveški biolog Thor Heyerdahl s 5 članova posade preplovio Tihi ocean (3800 nautičkih milja) od Ekvadora do Tuamotuskog otočja (Polinezija) hoteći dokazati da stanovnici Polinezije vjerojatno potječu iz Južne Amerike. Pohranjen je u muzeju u Oslu.

580. KontrabandaU širem značenju krijumčaren prijevoz ili prijevoz robe preko državne granice.

581. Kontrola devijacije kompasaProvjera točnosti devijacije kompasa za kompasni kurs kojim brod trenutačno plovi. U magnetskog kompasa devijacija se kontrolira pomoću magnetskih i kompasnih azimuta w w w wm p m k - -var, ili kursova K K K Km p m k - -var, gdje su: wm - azimut magnetski, wp - azimut pravi, var-varijacija, Km - kurs magnetski, wk - azimut kompasni, Kp - kurs pravi, Kk - kurs kompasni; kompasni azimut mjeri se neposrednim smjeranjem (objekta, nebeskog tijela) preko kompasa. Kontrola devijacije pomoću kursova najjednostavnija je ako brod plovi u pokrivenom smjeru w Kp p , kad se magnetski kompas usporedi s girokompasom K Km g g + ili s magnetskim kompasom čije su devijacije ' poznate K Km k + ' .

582. Konusne projekcijeKartografske projekcije u kojima se podnevnici i usporednice preslikavaju na konusni plašt koje se zatim razvija u ravninu. Prema položaju konusne ili zemljine osi, konusne se projekcije dijele na uspravne (prave), poprečne (polutničke) i kose.

583. Konvencija SOLASMeđunarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru.

584. Konvergencija podnevnika (meridijana)Kut što ga u određenoj točki ravnine projekcije, odnosno zemljovida zatvara projekcija podnevnika i usporednica sa osi x.

65

Page 66: Pomorski rjecnik

585. Konjske širine(engl. horse latitudes) područja tišina ili slabih promjenjivih vjetrova u pojasu suptropskog

maksimuma (približno 30o-35o N - calms of Cancer; 30o-35o S - calms of Capricorn), naziv području dali su španjolski pomorci koji su kako se ne bi odužilo putovanje jedrenjacima u novi svijet i da brodu ne bi ponestalo vode bili primorani bacati konje u more.

586. Kopernik, Nikola (1473-1543)Poljski astronom koji je položio temelj modernom heliocentričnom sustavu, odredio udaljenosti planeta i utvrdio da su zvijezde prividno nepokretne zbog ogromne udaljenosti.

587. KoritoBrodsko korito je dio brodskog trupa ispod konstrukcijske vodene linije.

588. Kormilar (engl. able seaman) pomorac palubne službe ovlašten za kormilarske poslove na svim brodovima pod nadzorom časnika palubne straže. Radi na održavanju broda i opreme, pripremanju broda za ukrcaj i iskrcaj tereta.

589. KormilarenjeUpravljanje smjerom kretanja broda pomoću bočne sile nastale zakretanjem kormila ili pomoću promjene smjera poriva ako je brodski propulzor Voith-Schneiderov propeler, mlazni propeler sa zakretnom mlaznicom ili okretljiva sapnica; djelotvornost kormilarenja ovisi o kormilarskim svojstvima broda i o vanjskim uvjetima (valovi, vjetar, jake morske struje, dubina vode i širina plovnog puta). Zapovijedi za kormilo daje časnik kormilaru, a kormilar ponavljanjem potvrđuje da je zapovijed razumio (npr. kormilo desno - kormilo desno).

590. Kormilarnica Zatvoren prostor na zapovjedničkom mostu za upravljanje brodom. Ispred su prozori s oknima jasne vidljivosti ili brisačima, a bočno klizna vrata. Kormilarnica je od amagnetskog materijala, krovna je linica od aluminijske slitine, a krov je obložen drvom. Protupožarno je i termički izolirana. Na krovu je smješten standardni magnetski kompas s optičkim prijenosom u kormilarnicu.

591. Kormilarski uređajPostrojenje za kormilarenje brodom; sastoji se od upravljačkog stupa s davačem zapovijedi i pokazivača kuta kormila, sustava prijenosa zapovijedi, ručno ili strojem pogonjenog mehanizma za zakretanje kormila i kormila. Davač zapovijedi nalazi se na mostu, najčešće je kormilarsko kolo, rjeđe pregibna ručica ili tipke.

592. Kormilarsko koloKotač od drva (tikovina s mjedenim okovima) ili nemagnetičnog materijala za ručno upravljanje kormilom.

66

Page 67: Pomorski rjecnik

593. KormiloVertikalna, pravokutna ili trapezoidna ploča pravokutnog ili strujnog poprečnog presjeka, okretljiva oko vertikalne osi; redovito je smještena na krmi ispod razine mora, dio je kormilarskog uređaja. U jednovijčanih brodova kormilo je smješteno u brodskoj simetrali neposredno iza vijčanog propelera i u struji vijčanog mlaza; dvovijčani redovito imaju dva kormila, a trovijčani tri kormila.

594. Korteova sapnicaNepomičan prstenast plašt strujnih poprečnih presjeka oko brodskog vijka, povećava korisnost vijka u jako opterećenih vijčanih propelera; upotrebljava se na tegljačima i brodovima s malim gazom. Nazvana je prema njemačkom inženjeru L. Korteu.

595. KosekansTrigonometrijska funkcija kuta. Recipročna vrijednost sinusa.

596. KosinusTrigonometrijska funkcija kuta. Za pravokutni trokut u ravnini kosinus je omjer katete uz kut i hipotenuze.

597. KosnikDrvena oblica ili čelična cijev koja ide izvan pramca jedrenjaka. U većih je jedrenjaka kosnik prikosnik, kolac. Upotrebljava se za razapinjanje prečaka; o kosnik su pričvršćena i leta s pramčanog jarbola.

598. Košnjača ili košno jedroKrižno jedro razapeto uz košni križ, odnosno uz gornji i donji košni križ. Ovisno o jarbolu naziva se prednja glavna ili velekošnjača i krmena košnjača.

599. KotangensTrigonometrijska funkcija kuta, recipročna vrijednost tangensa.

600. Kotao, kompasniValjkasta posuda u giro-kompasa (Anschütz) ispunjena tekućinom u kojoj je uronjena lebdeća kugla (osjetilni element) i prateća kugla (prateći element). Kroz poklopac kotla izlazi osovina prateće kugle koja završava zupčanim prijenosom i kompasnom ružom. U kotlu girokompasnog ponavljača smješten je motor primač (u vezi je s motorom davačem matičnog kompasa) i prijenosni sustav; s gornje strane zatvara ga ruža sa stupanjskom podjelom. Kotao magnetskog kompasa također je valjkasta oblika ispunjen tekućinom (destiliranom vodom i alkoholom). Odozgo je zatvoren staklenom pločom kroz koju se vidi kompasna ruža, odozdo pločom pričvršćenom na valoviti prsten. Kompasni kotao smješten je u kardanskom sustavu.

601. Kotlarićeve tabliceNautičko-asrtronomske tablice hrvatskog autora Stjepe Kotlarića. Tablice K-1 služe za skraćeno računanje visine i azimuta nebeskog tijela radi određivanja astronomske pozicije broda. Prvo izdanje tablica izašlo je 1958.

67

Page 68: Pomorski rjecnik

602. Krađa brodskog tereta(engl. pilferage) šteta koju čine pripadnici stivadorskih poduzeća ili članovi brodske posade, sprečava se pravilnim nadzorom pri iskrcaju i ukrcaju tereta, kontejnerizacijom i zaključavanjem skupocjene robe u lokere.

603. Kremer, Gerhard (1512-1594) (latinizirano Gerardus Mercator)Flamanski matematičar i geograf; za pomorstvo posebno značajan kao kartograf jer je uveo projekciju koja i danas tvori kartografsku mrežu svih navigacijskih zemljovida.

604. KrižU jedrenjaka okretljiva vodoravna drvena oblica ili čelična cijev pričvršćena okovom (hajmicom) uz deblo ili nastavak jarbola. Nosi križno jedro, na istom jarbolu može biti najviše šest križeva.

605. Križno jedroTrapezasto jedro koje se razapinje između jarbolnih križeva, izrađuje se od jedrenine ili sintetičke tkanine; naziva se po križu, počevši odozdo na gore: debelo križno jedro (debeljača), donje košno (donja košnjača), gornje košno (gornja košnjača), donje sljemeno (donja sljemenjača), gornje sljemeno (gornja sljemenjača) i vršno jedro (vrhovnjača).

606. KrmaStražnji dio plovila (iza rebrenice krmenog svoda), prikladnim oblikom krme postiže se manji otpor vode brodu u kretanju, bolji rad brodskog vijka, čvršća i ekonomičnija gradnja. Danas se u trgovačkim brodovima najviše primjenjuje krstaška žličarska krma; iz nje se razvila jako zaokružena bulbasta krma. Neki trgovački brodovi i brzi ratni brodovi imaju zrcalnu odnosno odrezanu krmu (redovito s dva ili više vijaka i s visećim polubalasnim kormilom).

607. Krma(lat Puppis) zviježđe na južnom nebu, dio zbirnog zviježđa Argus.

608. Krmena okomicaOkomica ili perpendikular broda.

609. Krmeni svodDio krme ispod zrcala, kroza nj prolazi otvor za osovinu kormila.

610. Krmeno svjetlo

Stalno bijelo svjetlo na krmenom dijelu broda. Vidljivo u granicama sektora obzora od 135o

tj. 67.5o lijevo i desno od krmenog dijela uzdužnice broda; vidljivost: 3 nautičke milje na brodu dugom 50 m i duljem, a 2 nautičke milje na brodu kraćem od 50 m.

611. Kronometar, brodskiPrecizna ura (sat), specijalne konstrukcije s vrlo malenim i ustaljenim dnevnim hodom, koja pokazuje srednje greenwičko vrijeme. Smješten je u posebnoj kutiji s kardanskim sustavom. Prva pokusna mehanička ura bila je s njihalom 1662, a prvi brodski kronometar konstruiran je 1775.

68

Page 69: Pomorski rjecnik

612. KrstašŠportska deplasmanska jedrilica za dulja krstarenja.

613. KursKut u obzoru (horizontu) između N dijela podnevnika (sjeverojužnice) i kursne linije. Osnovni kursovi su: kompasni kurs - pokazuje magnetski kompas ili girokompas, a odgovara kutu koji zaklapa kursna linija (uzdužnica broda s kompasnim podnevnikom); magnetski kurs - od kompasnog kursa se razlikuje za devijaciju magnetskog kompasa, a odgovara kutu koji zaklapa kursna linija s magnetskim podnevnikom; pravi kurs - od magnetskog kursa se razlikuje za magnetsku deklinaciju odnosno varijaciju, a od girokompasnog kursa za devijaciju girokompasa, odgovara kursu koji zaklapa pravi podnevnik (meridijan) s kursnom linijom; kurs pravi kroz vodu - odgovara pravom kursu pri plovidbi u zanošenju; kurs pravi preko dna - razlikuje se od kursa kroz vodu za kut zanošenja.

614. KuterManji jedrenjak s jarbolom (malo nagnut prema krmi - visok do dvije duljine kutera) uz koji se razapinje sošnjača i vrška, a na pramcu prečke. Danas kuter služi za opće potrebe ratne mornarice poput obuke u veslanju.

615. Kvadrant U navigaciji dio ravnine obzora podijeljen sjeverojužnicom ( NS ) i istočnozapadnicom ( ) ;

postoje četiri kvadranta: 1. od 0o do 90o ( kvadrant), 2. od 90o do 180o ( kvadrant), 3. od

180o do 270o ( SW kvadrant) i 4. od 270o do 360o ( NW kvadrant). Kvadrant je i stari astronomski instrument za mjerenje kutova zvijezda i visina nebeskih tijela, razvio se od grčkog astrolaba, zamjenjen je prvo oktantom, a zatim sekstantom.

616. Kvadratura

Položaj planeta u trenutku kada se ekliptičke dužine planeta i Sunca razlikuju za 90o, kvadrature planeta mogu biti E ili W ovisno o strani na kojoj se planeti nalaze prema Suncu. Kvadratura je i prva odnosno zadnja četvrt u ciklusu Mjesečevih mijena.

69

Page 70: Pomorski rjecnik

617. Labud

(lat. Cygnus) zviježđe na sjevernom nebu unutar Kumovske slame; glavne zvijezde oblikuju križ pa se naziva i Sjeverni križ; samo je Deneb navigacijska zvijezda. Prema grčkim mitovima zviježđe predočuje ili Zeusa koji je u liku labuda zaveo Ledu ili Orfeja, znamenita pjevača i svirača na liri, pa se stoga uz to zviježđe nalazi i Lira.

618 Lambert, Johann Heinrich (1728-1777)Njemački fizičar, matematičar i astronom; prvi dokazao da je broj iracionalan broj i prvi se sustavno služio hiperbolnim funkcijama, posebno se bavio sfernom trigonometrijom. Njegova tzv. Lambertova konformna konusna projekcija još i danas je u uporabi.

619. Lanac, sidreniLanac s jednim krajem spojen za uglav u brodskom lančaniku, a drugim za sidro, sidrenu kariku; prolazi kroz lančanu cijev. Služi za obaranje i dizanje sidra; sastoji se od čeličnih karika. Niz karika duljine 27.5 m naziva se uza.

620. Lančanik ili lančanicaCilindrično spremište u koje se slaže sidreni lanac; nalazi se ispred sidrenog vitla.

621. LantinaMotka (križ) uz gornji porub latinskog i oglavnog jedra; uz jarbol se pridržava hajmicom, a nagib lantine regulira se uzdom (na donjem kraju) ili brkom (na gornjem kraju). Sošnjak neki nazivaju gornjom, a deblenjak (bum) donjom lantinom.

622. Laplace, Pierre Simon de (1749-1827)Francuski matematičar i astronom; utemeljitelj nebeske mehanike, postavio hipotezu o postanku Zemlje, odnosno Sunčeva sustava. Postavio je osnove harmonijske analize morskih mijena, njegova analitička teorija vjerojatnosti osnova je numeričkom računanju u svim znanstvenim područjima.

623. LASH-brod(engl. Lighter Aboard Ship) brod za prijevoz tereta u teglenicama; nadgrađe sa zapovjedničkim mostom je na pramčanom dijelu, a strojarnice na krmi (po jedna sa svake strane). Radi prihvata teglenica krma je izvedena sa dva pontonska prepusta prizmatična oblika standardiziranih dimenzija. Dvije su tehnologije ukrcaja teglenica: 1. jaka brodska portalna dizalica podiže teglenice iz mora i prenosi ih vodoravno uzduž broda do skladišta; 2. pomična platforma koja se spušta niže od gaza teglenica i kad teglenica doplovi iznad platforme podiže je do željene visine, a zatim je transporterom prenosi do skladišta. Iskrcaj teglenica obavlja se obrnutim postupkom. Svi uređaji su hidraulički i daljinski upravljani. Ukrcaj teglenice traje 15-20 minuta, a sama teglenica ima 850 tona nosivosti.

624. Latinsko jedroTrokutno jedro koje se razapinje uz dugu kosu lantinu, uz jarbol je spojena hajmicom. Obično je bez debla. Prvi su ga počeli upotrebljavati Arapi.

70

Page 71: Pomorski rjecnik

625. Lav(lat. Leo) zviježđe u zodijaku, navigacijske zvijezde su Denebola i Regulus.

626. LazaretNajstariji naziv za izolacijske bolnice za gubu i kugu, prema hospitalu sv. Lazara u Rimu (7. stoljeće); u lukama su bili postojali lazareti radi provođenja karantene brodskih posada koje su oboljele ili se sumnjalo da su oboljele. Jedan od najuređenijih na Mediteranu bio je lazaret u Splitu. Prva u svijetu organizirana karantena uvedena je u Dubrovniku 1377.

627. Lebdjelica(engl. hovercraft) amfibijsko vozilo koje se giba na sloju stlačena zraka od 0.2 do 0.8 m iznad površine vode ili tla; za pogon služe plinske turbine i dizelski motori; trećinu snage troše jaki ventilatori koji proizvode zračni jastuk za lebdenje, a ostatak porivni zračni propeleri. Brzina lebdjelice može iznositi i do 85 čvorova. Prva lebdjelica izgrađena je 1959.

628. Ledeni brijeg (engl. iceberg) otkinuta golema masa leda iz polarnih krajeva; otkidaju ih oluje, morske struje, morske mijene, a najčešće uzgon na ledenu masu koja je duboko zašla u more. Oni su vrlo opasni za brodove.

629. Ledolomac(engl. icebreaker) brod posebne konstrukcije namjenjen za razbijanje leda, radi otvaranja prolaza za brodove.

630. Leđni štap(engl. back-staff) Instrument za mjerenje visina (90 cm), motritelj je pri mjerenju okrenut leđima prema nebeskom tijelu; na brodove ga je krajem 16. stoljeća uveo engleski pomorac J. Davis, a savršeniji tip pomorci su iz 17. stoljeća prihvatili kao Davisov kvadrant.

631. Leif Eriksson (10/11. st.)Normanski pomorac; sin Erica Crvenog, prema skandinavskoj predaji on je ploveći prema zapadu oko 1000. godine stigao do 42. sjeverne usporednice i otkrio sjevernoameričko kopno.

632. LetanjeManevar jedrima i kormilom; jedrenjak mijenja uzde (škote) prihvaćanjem i prolaženjem pramcem kroz vjetar. Postupak: postupno se prihvaća (skreće prema vjetru) polaganim okretanjem kormila prema privjetrini, škota se prečke (prednjeg jedra) popušta, a glavna jedra nateže tako da jedra nose; prolaskom pramca kroz vjetar kormilo se postavi sasvim na stranu,

a škota prečke (prednjeg jedra) nategne prema privjetrini; kad je jedrenjak otpao za oko 30o

od vjetra, prebaci se prečka (prednje jedro), a škota glavnog jedra popusti prema potrebi i tako ubrza okretanje; kad je jedrenjak dovoljno otpao, glavno jedro i prečka postave se u najpovoljniji položaj prema novom kursu.

633. Letno jedroTrokutno jedro razapeto između jarbola na letima ili bez leta; razapinje se podigačem.

634. LetoČelično uže koje pripinje jarbol (deblo) i njegove nastavke prema pramcu.

71

Page 72: Pomorski rjecnik

635. LibertyPrvi tip serijskih teretnih brodova potpuno zavarene konstrukcije; gradili su se u SAD-u predmontažnim postupkom da bi se nadoknadili veliki gubici savezničkog brodovlja u II. svjetskom ratu. Nosivost 10807 dwt, dužina 127.5 m, širina 17.38 m, visina 9.25 m, dok im je gaz 8.44 m. Ukupno izgrađeno 2711 brodova. Prosječno vrijeme gradnje 30 dana.

636. LibracijaPrividne i stvarne nepravilnosti u gibanju Mjeseca. Zbog njih se vidi nešto više od polovice Mjeseca iako je uvijek ista njegova strana okrenuta Zemlji (rotacija Mjeseca oko osi traje prosječno koliko i njegov obilazak oko Zemlje).

637. LiburnaRatni brod nazvan po ilirskom plemenu Liburnima; prihvatili su ga Rimljani.

638. LimbLuk tijela sekstanta s lučnom podjelom po kojem klizi kraj alhidade s indeksom za čitanje kuteva.

639. Linija pozicija(stajnica) linija ucrtana na navigacijskom zemljovidu na osnovi jednog ili više opažanja. Označuje geometrijsko mjesto broda. Svi opažači koji u istom trenutku mjere iste vrijednosti izabranog objekta nalaze se na istoj liniji pozicija. Prema obliku može biti: pravac (kurs, azimut, astronomska linija pozicija), krivulja (izobata), kružnica (određena daljinom, vertikalnim kutom ili mjerenjem visina nebeskih tijela) i hiperbola (sustavi: Decca, Loran, omega). Prenijetom linijom pozicija naziva se i linija pozicija pomaknuta na zemljovidu u smjeru kursa za prevaljeni put koji je brod prevalio od trenutka kad je ona bila određena i ucrtana; primjenjuje se pri određivanju pozicije broda opažanjima u razmaku vremena ili pri svođenju više navigacijskih opažanja (linija pozicije) na isto vrijeme.

640. Linijska konferencija (engl. liner conference) u širem smislu naziv za sporazum linijskih brodara o zajedničkim uvjetima ponude na određenom regionalnom tržištu linijskih tereta.

641. Linijska plovidbaBrodarsko poslovanje koje održava stalne brodske pruge prema određenom plovidbenom redu; obavlja se linijskim trgovačkim brodovima.

642. Lira(lat Lyra) zviježđe na sjevernom nebu između zviježđa Labuda i Herkula. Navigacijska zvijezda Vega najsjajnija je zvijezda na sjevernom nebu.

643. LNG-brod(engl. kratica za: Liquified Natural Gas Carrier) brod za prijevoz prirodnog tekućeg plina (pri

standardnom atmosferskom tlaku, na temperaturi -162oC). Nosivost LNG-brodova je do 75000 dwt.

72

Page 73: Pomorski rjecnik

644. LodikatorMehanički ili elektronički uređaj koji registrira trenutačne veličine uzdužnih momenata svijanja na pojedinim točkama brodskog trupa, stabilnost i trim broda za određen raspored ukupnog tereta; vrijedi za određeni tip broda.

645. LogNaziv za brodski brzinomjer, brzina se nekad mjerila na osnovi vremena za koje komad drva (engl. log) bačen s broda prevali određenu dužinu. Također znači i niz zapisa o brzini i drugim parametrima plovidbe; u engleskom pomorstvu izraz za brodski dnevnik (engl. log book).

646. LoksodromaKrivulja spiralnog oblika koja siječe podnevnike pod istim kutom, stalno se približava polu, ali ga ne može dostići. Na Mercatorovom je zemljovidu prikazana pravcem. Dva su osnovna zadatka loksodromske plovidbe: 1. zadana je pozicija polaska i pozicija dolaska, a treba izračunati loksodromski kurs i loksodromsku udaljenost; 2. zadana je pozicija polaska, loksodromski kurs i loksodromska udaljenost, a treba izračunati poziciju dolaska.

647. Loksodromski trokutiPravokutni ravni trokuti iz kojih se izvode jednadžbe za rješavanje zadataka u plovidbi po loksodromi. Ako promatramo Zemlju kao kuglu (srednja škola) tada postoje tri loksodromska trokuta: prvi je trokut kursa uzet sa Zemljine kugle, drugi je trokut srednje širine, a treći je trokut Mercatorov trokut uzet sa Mercatorovog zemljovida. Kad tretiramo Zemlju elipsoidom (fakultet) tada postoje samo dva trokuta: prvi uzet sa Zemljina elipsoida i drugi s Mercatorovog zemljovida.

648. Lo-lo(engl. lift on/lift off) sustav kontejnerskog ukrcaja brodova vertikalnim transportom.

649. LORAC(engl. kratica za: Long Range Accuracy) američki hiperbolni sustav velike točnosti. Princip rada sustava zasniva se na mjerenju fazne razlike signala triju obalnih radio-odašiljača koji tvore u prostoru dvije hiperbole kao linije pozicija.

650. Loran(engl. Long Range Navigation) hiperbolni navigacijski radio sustav za velike udaljenosti (vrlo dugi radio valovi); radi na principu mjerenja vremenske razlike između prijema radio impulsa što ih sinkronizirano odašilje par obalnih loran postaja. Loran A jedan je od prvih impulsnih hiperbolnih radio sustava, danju se površinski radio valovi primaju na udaljenostima od 700 do 1000 nautičkih milja, noću je domet veći za 1/3 danjeg dometa. Statistička je točnost pozicije unutar kruga polumjera 0.2-2 nautičke milje. Loran C je impulsno-fazni hiperbolni radio sustav, prijemnik može biti kombiniran loran A/C ili loran C; automatski prijemnik lorana C (pošto se unesu potrebni podaci) sam traži, identificira i prati postaju te uspoređuje i mjeri vremenske razmake dvaju loran parova; točnost pozicije na udaljenosti od 500 nautičkih milja iznosi 60 m, a na 1000 nautičkih milja 150 m. Pozicija broda određuje se pomoću 2-3 loran linije. Specijalne loran karte s ucrtanim hiperbolama i simbolima za njihovu identifikaciju omogućuju grafičkom interpolacijom izravno određivanje geografskih koordinata pozicije broda. Za računsko rješavanje potrebne su posebne tablice koje za izmjerene vrijednosti daju geografske koordinate dviju točaka pomoću kojih se crta loran-linija pozicija bez uporabe loran karte. Na prijemnik se može uključiti ponavljač, crtač kursa i prevaljenog puta te uređaj za kormilarenje brodom po izabranoj hiperboli.

73

Page 74: Pomorski rjecnik

651. LPG-brod(engl. kratica za: Liquified Petroleum Gas Carrier) brod posebne konstrukcije (teretni tankovi

izolirani za temperature do -50oC) za prijevoz tekućeg petrolejskog plina; sličan je LNG-brodu. Ima rashladni uređaj za ponovno ukapljivanje isparjela plina, tipične vrste tekućeg plina su: propan, butan, propilen, amonijak, vinil-klorid-monomer, butilen).

652. Lučka kapetanijaPomorski upravni organ koji se prvenstveno brine o sigurnosti plovidbe na moru (nadzire plovne putove, luke i sidrišta, plovidbu i peljarenje), o sposobnostima brodova za plovidbu i o redu u lukama. Rad lučke kapetanije reguliran je Zakonom. Lučkom kapetanijom upravlja lučki kapetan preko inspektora (nautički, brodostrojarski, hidrograđevinski, za radio službu i zaštitu od zagađivanja). Na širem području lučke kapetanije u pojedinim mjestima dio poslova obavljaju lučke ispostave.

653. Luk nebeskog tijelaDio prividne kružnice ispod ili iznad obzora (horizonta) koju nebesko tijelo opisuje na nebeskoj sferi. Iznad obzora je vidljivi (dnevni) luk, a ispod obzora nevidljivi (noćni) luk.

Zbroj oba luka iznosi 360o ili 24 h. Za motritelja na polutniku (ekvatoru) ( 0o) svi vidljivi

i nevidljivi lukovi jednaki su i okomiti na ravninu obzora. Na Zemljinim polovima 90o motritelj opaža sve dnevne lukove usporedne s ravninom obzora. Motritelj u bilo kojoj drugoj zemljopisnoj širini vidjet će prividne lukove nebeskih tijela u kosom položaju prema ravnini obzora.

654. Lupis, Ivan (1814-1875)Austrougarski kapetan fregate; izumitelj torpeda. 1866. konstruiran je prvi torpedo i osnovana tvornica torpeda Whitehead u Rijeci.

74

Page 75: Pomorski rjecnik

655. Magellan, Fernao de (?1480-1521)

(port. Magalhaes) organizirao i predvodio prvu plovidbu oko svijeta s pet brodova; zapovjednički brod Trinidad imao 110 tona i 265 članova posade. Godine 1520. otkrio prolaz između najjužnijeg dijela Južna Amerike i Ognjene zemlje (Magellanov prolaz), Marijanske i Filipinske otoke. 1521. poginuo je u borbi s domorocima.

656. Magnetski kompasKompas u kojega je osjetilni element magnetskog sustava (kompasna ruža) pod utjecajem horizontalne komponente Zemljina magnetskog polja; uvijek je orijentiran prema magnetskom (kompasnom) podnevniku.

657. Mali konj ili Ždrijebe(lat. Equuleus) malo zviježđe na sjevernom nebu uz polutnik, zviježđe je tako nazvano jer je blizu Pegaza.

658. Mali lav(lat. Leo Minor) malo zviježđe na sjevernom nebu između zviježđa Lava i Velikog medvjeda.

659. Mali madvjed(lat. Ursa Minor) zviježđe na sjevernom nebu u neposrednoj blizini sjevernog nebeskog pola. Navigacijske su zvijezde Polara i Kochab. Sedam najsjajnijih zvijezda u Malom medvjedu nazivaju se Mala kola.

660. Mali pas(lat. Canis Minor) zviježđe na sjevernom nebu uz polutnik. Najsjajnija zvijezda Prokion je navigacijska.

661. Manevriranje brodomDovođenje broda u željeni položaj, odnosno njegovo održavanje u određenom smjeru; glavni manevri su uplovljavanje (pristajanje bokom uz obalu ili u četverovez, uz plutaču, sidrenje), isplovljenje, manevar broda u plovidbi (izbjegavanje sudara, spašavanje čovjeka u moru, pristajanje uz drugi brod - bokom uz bok).

662. Manifest, brodski(engl. ship's manifest) carinska isprava u obliku iskaza; sadrži podatke o teretu (manifest of cargo), brodskim zalihama (store manifest, store list), te o stvarima posade (crew's customs declaration) i putnika (passenger manifest). Zapovjednik ga predočuje na zahtjev carinskih organa. Manifest moraju imati svi brodovi u međunarodnoj plovidbi. Dolazni manifest (inward manifest) je popis tereta koji brod mora iskrcati u dolazišnu luku. Odlazni manifest (outward manifest) je popis tereta koji se predaje carinarnici prije odlaska broda radi usporedbe podataka s carinskim knjigama i dobivanju dozvole za isplovljenje.

663. Mare MagnumAntički naziv za more koje je prema tadašnjem uvjerenju okruživalo naseljenu Zemlju; toVeliko more ponekad se nazivalo Ocean ili Atlantik.

75

Page 76: Pomorski rjecnik

664. MareografijaGrana oceanografije koja se bavi uzrocima i mjerenjima promjena morske razine kao posljedice morskih mijena; promjenu morske razine registrira mareograf.

665. MARISAT(engl. kratica za maritime satellite) prvi sustav komercijalnih satelitskih pomorskih komunikacija, organizirala ga je 1976. Ratna mornarica SAD-a; prestao je raditi 1982. kada je proradio sustav INMARSAT.

666. Markab

( =15o N; a=346o; m=2.6) navigacijska zvijezda u zviježđu Pegazu.

667. MAYDAYMeđunarodni radio-telegrafski znak za opasnost, emitira se na frekvencijama 2182 kHz i UKV na 16. kanalu po zapovijedi zapovjednika broda.

668. Međunarodna hidrografska organizacija (IHO)(engl. International Hydrographic Organization) udruženje u Monacu osnovano 1970. Koordinira aktivnosti nacionalnih hidrografskih instituta.

669. Međunarodna konvencija o baždarenju brodova (TMC)(engl. International Convention on Tonnage Measurement of Ships) konvenciju je prihvatio IMO (Međunarodna pomorska organizacija) u Londonu 1969, a stupila je na snagu 18. srpnja 1982. Primjenom pravila utvrđuje se bruto-tonaža i neto-tonaža. Konvencija se primjenjuje na pomorske brodove duljine 24 m i dulje koji obavljaju međunarodna putovanja.

670. Međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja mora s brodova (MARPOL)To je konvencija za zaštitu mora od nafte, naftnih derivata i drugih tvari koje se ispuštaju s brodova. Prihvaćena je od IMCO-a (Međunarodne savjetodavne pomorske organizacije) 1973. i zamijenila je Konvenciju o sprečavanju zagađivanja mora uljem iz 1954.

671. Međunarodna konvencija o teretnoj liniji (ILLC)(engl. International Load Line Convention) sadrži propis za utvrđivanje i dodjelu oznake nadvođa pomorskim brodovima koji obavljaju međunarodna putovanja u različitim plovidbenim područjima te godišnjim dobima.

672. Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru (SOLAS)(engl. International Convention on Safety of Life at Sea) to je pomorska konvencija koja sadržava odredbe o utvrđivanju sposobnosti pomorskih brodova za plovidbu u međunarodnom prometu radi zaštite putnika, posade i ostalih osoba. Obuhvaća nepropusnu podjelu i stabilitet broda, elektroinstalacije, kormilarski uređaj, protupožarnu zaštitu, sustave i uređaje, te sredstva za spašavanje, radio-telegrafiju i radio-telefoniju, sigurnost plovidbe, krcanje žita, krcanje opasnih tereta, odredbe za brodove na nuklearni pogon, pravila o izbjegavanju sudara na moru i druge preporuke. Prva Međunarodna konferencija za zaštitu ljudskog života na moru održana je u Londonu 1913. u povodu katastrofe Titanica. Prva Konvencija je prihvaćena 1914.

76

Page 77: Pomorski rjecnik

673. Međunarodna organizacija za pomorske satelite (INMARSAT)(engl. International Maritime Satellite Organization) je organizacija za unaprijeđenje pomorskih komunikacija: sjedište u Londonu, osnovana 1976, a od 1982. raspolaže sustavom za pomorske radio-komunikacije koji pomoću satelitskih veza obuhvaća oko 90% površine Zemlje.

674. Međunarodna pomorska organizacija (IMO)(engl. International Maritime Organization) je specijalizirana pomorska organizacija UN sa sjedištem u Londonu. Osnovni zadaci su joj: unapređivanje sigurnosti plovidbe i navigacije na moru, zaštita okoline od onećišćenja s brodova i drugi stručni i tehnički poslovi koji se odnose na pomorstvo. Nastala je iz Međunarodne pomorske savjetodavne organizacije (engl. Intergovernmental Marine Consultative Organization - IMCO) i od 22. svibnja 1982. nosi sadašnje ime IMO.

675. Međunarodna svjedodžba o teretnoj liniji (engl. International Load Line Certificate) to je brodska isprava koja posvjedočuje da pomorski brod u međunarodnom putovanju udovoljava odredbama Međunarodne konvencije o teretnoj liniji.

676. Međunarodni signalni kodeks (MSK)(engl. International Code of Signals) knjiga koja sadržava kodirane signale i upute za signalizaciju, omogućava sporazumijevanje bez jezičnih poteškoća u svim situacijama, a posebno kad je u pitanju sigurnost broda . Međunarodni signalni kodeks moraju imati svi brodovi opremljeni radio-telegrafskom ili radio-telefonskom postajom.

677. Međunarodno udruženje svjetioničarskih službi(engl. International Association of Lighthouse Authorities; kr. IALA) je organizacija osnovana 1957. sa sjedištem u Parizu; usklađuje i unapređuje rad nacionalnih organizacija za postavljanje i održavanje objekata sigurnosti plovidbe; godine 1976. je predložila, a 1980. i prihvatila nove sustave oznaka na plovidbenim putovima: sustav A (Europa, Australija, Novi Zeland, Afrika i nake azijske zemlje) i sustav B (Sjeverna i Južna Amerika, Japan, Koreja, Filipini).

678. MenkarTakođer Menkab, najsjajnija zvijezda u zviježđu Kitu.

679. Menkent ili Theta Centauri

( =36o S; a=211o; m=2.3) navigacijska zvijezda u zviježđu Biku.

680. Mercatorova karta (zemljovid)Karta s mrežom Mercatorove projekcije; polutnik i usporednice međusobno su usporedni pravci, usporednice su od polutnika udaljene za M - Mercatorovu širinu, a međusobom za M - razliku Mercatorove širine; podnevnici su okomiti na usporednice i međusobno jednako razmaknuti na svim širinama.

77

Page 78: Pomorski rjecnik

681. Mercatorova miljaPromjenjiva duljina minute podnevnika (ljestvica širina) na Mercatorovom zemljovidu. Posljedica je rastezanja podnevnika za sekans radi postizanja konformnosti zemljovida, zbog toga se udaljenosti na zemljovidu uvijek mjere u visini užeg područja plovidbe.

682. Mercatorov projekcijaKartografska uspravna i konformna cilindrična projekcija. Loksodrome se preslikavaju kao pravci, a ortodrome su krive crte s ispupčenjem prema polovima, područje preslikavanja do

80o N tj. S.

683. Mercatorova širina (uvećana širina)Udaljenost usporednice 00 polutnika na Mercatorovoj projekciji izražena u polutničkim minutama.

684. Meridijan (podnevnik)Svaka velika kružnica na sferi koja prolazi kroz oba pola, a stoji okomito na polutnik (ekvator). Zemljopisni ili pravi meridijan (podnevnik) je zamišljena polukružnica na Zemljinoj sferi koja prolazi kroz oba Zemljina pola i motriteljevo stajalište. Druga polovica kružnice naziva se protupodnevnik (protumeridijan). Pravi podnevnik određuje zemljopisnu duljinu motritelja koja se računa od greenwičkog meridijana.

685. Meridijanski (podnevnički) krugAstronomski instrument s vodoravnom osovinom (oko nje se okreće dalekozor duž nebeskog podnevnika) i vertikalnim krugom (Limb - na njemu se očitavaju vertikalni kutovi). Služi za precizno određivanje koordinata zvijezda i trenutka prolaska zvijezda kroz nebeski podnevnik. Iz toga se precizno određuje trajanje godine i promjene uzrokovane rotacijom i revolucijom Zemlje.

686. MERSAR(engl. kratica za Merchant Ship Search and Rescue Manual) priručnik koji u 7. poglavlju daje upute u slučaju nezgode, obrađuje postupke i metode traganja, pružanja pomoći i spašavanja u pogibelji na moru. Temelji se na odredbama SOLAS konvencije.

687. MetacentarZamišljeno sjecište pravca sile uzgona nagnutog broda (djelovanjem vanjskih sila) sa simetralom broda. Za praksu je značajnije nagibanje oko uzdužne osi tj. položaj metacentra u poprečnom presjeku broda. Vertikalni razmak točaka početnog metacentra Mo i težišta sustava G naziva se metacentarska visina M Go . To je mjerilo početne stabilnosti broda. U

praksi se računa po jednadžbi M G KM KGo o o - , gdje je KM o vertikalna udaljenost od

kobilice do metacentra, a KGo vertikalna udaljenost od kobilice do težišta sustava.

688. Meteorološka navigacijaPlovidba brodom po ruti koja je meteorološki najoptimalnija, vremenski najkraća i navigacijski najsigurnija; te su rute podrobno opisane u priručniku The Ocean Passage for the World, a dane su u peljarima (Pilot) i peljarskim kartama (Pilot Charts).

78

Page 79: Pomorski rjecnik

689. Meteorološki pomorski centarSjedište mu je u Splitu; osnovni zadatak mu je hidrometeorološka sigurnost plovidbe. Organizira, kontrolira i obrađuje meteorološka motrenja prikupljena s brodova Razmjenjuje meteorološke podatke sa svim europskim meteorološkim centrima.

690. Miaplacidus

( =70o S; a=138o; m=1.8) navigacijska zvijezda u zviježđu Kobilici.

691. Mikroskop (lat. Microscopium) zviježđe na južnom nebu južno od zviježđa Jarca.

692. Mizar

( =55o N; a=201o; m=2.4) navigacijska zvijezda u zviježđu Velikom medvjedu.

693. Mjerilo zemljovida (karte)Odnos između bilo koje dužine na karti (zemljovidu) i odgovarajuće dužine na plohi Zemljinog elipsoida ili kugle. 1/1000000 znači da 1 mm na zemljovidu odgovara 1000000 mm u prirodi.

694. MjesecPrirodni Zemljin satelit, giba se oko Zemlje na srednjoj udaljenosti 384403 km; najveća mu je udaljenost u apogeju, a najmanja u perigeju.

695. Mliječni put (Kumovska slama)Naziv za područje neba u kojem se opaža povećana gustoća zvijezda pa djeluje kao bjeličasta staza; predstavlja sliku ruba naše Galaktike koja obuhvaća oko 100 milijardi zvijezda. Promjer Galaktike je oko 85000 godina svjetlosti, a debljina u smjeru osi samo oko 15000 godina svjetlosti.

696. Model brodaBrod izrađen prema zakonima sličnosti u određenom mjerilu.

697. Modra vrpca(engl. Blue Ribbon) počasni trofej za putničke parobrode koji su određene plovidbene rute na Atlantiku prelazili u najkraćem vremenu. Brodu se dodjeljivao modri plamenac (vijao se na jarbolu) i srebrni trofej s ugraviranim imenima prethodnih pobjednika.

698. Morse, Samuel Finley Breese (1791-1872)Američki fizičar, izumio je elektromagnetski telegraf (1840) s tipkalom za predaju telegrafskih znakova. Sastavio kodni sustav (Morseova abeceda).

699. Morska zmija(lat. Hydra) zviježđe na južnom dijelu neba, navigacijska zvijezda je Alphard.

700. Morske mijenePrirodne periodičke oscilacije razine Zemljinog vodenog pokrivača. Posljedica su opće gravitacije u svemiru, prvenstveno Mjeseca i Sunca na Zemlju koja rotira. Postoje dnevne morske mijene - jedna visoka i jedna niska voda; dvostruke morske mijene - imaju dvije

79

Page 80: Pomorski rjecnik

visoke i dvije niske vode; poludnevne morske mijene (engl. semidiurnal tide), tj morske mijene koje u Mjesečevu danu imaju dvije visoke (zenitnu i nadirnu) i dvije niske vode. Također postoje još mnoge druge morske mijene.

701. Motovilo Uređaj s bubnjem koji se vrti oko vertikalne osovine, upotrebljava se gdje god je potrebno primijeniti veliku silu (pri potezanju broda, dizanju sidra i čamaca ili dizanju drugih teških tereta). Prema namjeni motovila se dijele na pritezna, sidrena, čamčana i teretna.

702. Mreža(lat. Reticulum) zviježđe na južnom nebu između zviježđa Sata i Zlatne ribe.

703. Mrtva težinaMasa na brodu za koju se ne plaća prijevoz, a nužna je za putovanje. To su potrepštine i oprema, gorivo, voda, posada i njezine stvari, te sve ostalo za što se ne plaća prijevoz. Ukupna nosivost umanjena za mrtvu težinu daje korisnu nosivost, odnosno masu tereta koju brod može ukrcati.

704. Mrtvi valovi ili mrtvo more(engl. swell waves) dugi i pravilni valovi izvan zone neposrednog utjecaja vjetra.

705. Mrtvi vezStalan lučki sustav za privez brodova redovito u četverovezu, obuhvaća ukopana sidra i plutače koje su s visećim lancima spojene sa sidrima ili s pridnevnim lancima. Mrtvi vez lučice je redovito sastavljen od samostalnog sidrenog bloka ili povezan po sustavu parangala o koji su privezane plutače.

706. Muha(lat. Musca) malo zviježđe u blizini južnog nebeskog pola.

80

Page 81: Pomorski rjecnik

707. Nadgrađe

Pokrivena i zatvorena nadgradnja na palubi nadvođa, proteže se od boka do boka broda. Nadgrađe povećava rezervni uzgon broda i zaštićuje glavnu palubu, pozitivno utječe na nadvođe, a u duljih brodova povećava i uzdužnu čvrstoću. Općenito nepovoljno utječe na stabilnost broda jer smanjuje stabilnost težine i povećava površinu izloženu bočnim pritiscima vjetra.

708. NadirTočka u kojoj vertikala na motriteljevu mjestu probada nebesku sferu ispod ravnine astronomskog obzora (horizonta). Dijametralno je suprotna zenitu.

709. Nadmorska visinaVertikalna udaljenost neke točke od srednje razine mora.

710. Nadvođe (engl. freeboard) vertikalan razmak mjeren na središnjoj okomici pomorskog broda od gornjeg ruba linije najviše neprekinute (nepropusne) palube (paluba nadvođa) do gornjeg ruba crte teretne vodene linije određene oznakom nadvođa. Nadvođe nosi naziv prema određenoj teretnoj vodenoj liniji (npr. ljetno S - summer, tropsko T - tropical, zimsko W - winter, za sjeverni Atlantik WNA, za slatku vodu F, za tropsku slatku vodu TF - tropical fresh). Visina nadvođa određuje najveći dopušteni gaz broda, tj. teretnu liniju do koje smije gaziti nakrcani brod.

711. Nadzornik(engl. supercargo) časnik palube ili druga stručna osoba koju brodar, radi zaštite svojih interesa, postavlja na brod koji je uzeo u vremenski najam ili u zakup kad zakupodavac zadrži svoju posadu. Nadzornik može biti i osoba koju u lukama postavlja brodar radi nadzora nad radom stivadora i pružanja pomoći zapovjedniku broda.

712. Nakit ili galaSkup zastava ili upaljenih žarulja koji brodovi ističu u svečanim prilikama.

713. Nalog ukrcajaDokument koji izdaje brodarska kompanija i na temelju kojeg se pomorac ukrcava na brod. Zapovjednika ukrcava i iskrcava lučka kapetanija na brodarov zahtjev.

714. Nalog za ukrcaj tereta(engl. shipper's note, shipping order) isprava kojom brodar ili od njega ovlaštena osoba nalaže zapovjedniku broda da ukrca naznačen teret pošto je zaključen prijevozni ugovor. Tim nalogom brodar ovlašćuje ukrcatelja da stvari preda na brod. Pri predaji tereta na brod zapovjednik ili prvi časnik palube izdaje privremenu potvrdu ukrcaja (engl. master's receipt).

81

Page 82: Pomorski rjecnik

715. NAOS(engl. kratica za North Atlantic Ocean's Stations) stalna međunarodna mreža oceanskih meteoroloških brodova-postaja na sjevernom Atlantiku; osnovana je 1948; obavlja redovita sinoptička meteorološka motrenja i prema potrebi ukazuje pomoć brodovima i zrakoplovima.

716. Napier (ili Neper), John (1550-1617)Škotski matematičar; prvi je uveo pojam logaritma i sastavio logaritmičke tablice koje su brzo našle primjenu u pomorskoj navigaciji. U trigonometriji uveo pravilo za rješavanje pravokutnog sfernog trokuta i formule za rješavanje kosokutnog sfernog trokuta.

717. Naplavljivost brodaOmjer izražen u postocima između najvećeg obujma vode koja može prodrijeti u neki brodski prostor i ukupnog slobodnog obujma tog prostora. Definiran je faktorom naplavljivosti broda.

718. Naručitelj pomorskog prijevoza(engl. charterer) osoba koja je s brodarom zaključila ugovor o prijevozu stvari ili putnika morem.

719. NasukanjeNasjedanje broda na dno čitavom kobilicom ili njezinim dijelom bez obzira je li do toga došlo tijekom plovidbe ili je brod bačen na obalu. Nasukanje ne postoji ako brod samo dotakne ili udari o neki podvodni prud i potom nastavi ploviti. O namjernom nasukanju odlučuje zapovjednik da izbjegne potonuće broda ili veću štetu od one koju će pretrpjeti pri nasukanju.

720. Naše moreNaziv pomorskog časopisa koji izlazi u Dubrovniku.

721. Nautička milja ili morska miljaMjerna jedinica za daljinu i prevaljeni put u pomorskoj navigaciji. To je duljina luka jedne minute velike kružnice na Zemlji kao elipsoidu ili jedne minute podnevnika u srednjoj

zemljopisnoj širini 45o Zemljinog elipsoida. Duljinu nautičke milje od 1852 m prvi put je predložio Međunarodni hidrografski ured 1929, a pomorske zemlje prihvatile su je 1954.

722. Nautičke tablicePriručnik sastavljen od više tablica za rješavanje osnovnih navigacijskih zadataka. Uglavnom su to tablice općeg tipa koje se redovito sastoje od matematičkog dijela (logaritmi prirodnih brojeva, logaritmi i prirodne vrijednosti trigonometrijskih funkcija), zatim od dijela za terestrističku i astronomsku navigaciju te pomoćnih tablica. Prve tablice na hrvatskom jeziku publicirao je Ćiro Carić u Kotoru 1923. Od stranih nautičkih tablica najviše se upotrebljavaju tablice američkog autora N. Bowditch-a. Pored tablica postoji i nautički godišnjak koji je priručnik za tabelarno greenwičko vrijeme i sadržava efemeridne podatke o navigaciji nebeskim tijelima (deklinaciju i satni kut za Sunce, Mjesec, Veneru, Mars, Jupiter, Saturn; a deklinaciju i surektascenziju za 54 navigacijske zvijezde), te satni kut proljetne točke. Osim toga sadržava i podatke o izlasku i zalasku Sunca i Mjeseca, trajanju sumraka, prolazu nebeskih tijela kroz podnevnik (meridijan), tablice za proračun zemljopisne širine mjerenjem visine Polare, azimute Polare, jednadžbu vremena, obzorske (horizontske) paralakse Mjeseca i planeta, kartu zvjezdanog neba i vremenskih zona te interpolacijske tablice. Izdaje se unaprijed godišnje. Prvi nautički godišnjak pojavio se u Europi 1457.

82

Page 83: Pomorski rjecnik

723. Nautičko-astronomske tabliceNautičke tablice za rješavanje zadataka u astronomskoj navigaciji. Zasnovane su na rješavanju astronomsko-nautičkog sfernog trokuta. Prema načinu rješavanja tog trokuta dijele se na klasične (s jednim ulaznim argumentom), tablice zasnovane na jednadžbama dobivenim rastavljanjem astronomsko-nautičkih trokuta (s dva ulazna argumenta) i tablice gotovih rezultata (s tri ulazna argumenta). Pomoću klasičnih tablica zadaci se rješavaju primjenom kosinusova poučka za stranicu, sinusova poučka i kotangensova poučka sferne trigonometrije ako su poznate zemljopisne koordinate zbrojene (izabrane) pozicije ( , ), deklinacija i satni kut nebeskog tijela. Jednadžbe se rješavaju pomoću logaritama i prirodne vrijednosti trigonometrijskih funkcija i to tako da se u tablice ulazi sa svakim argumentom pojedinačno. Tablice na osnovi rastavljanja nautičko-astronomskog trokuta su tablice tipa S u kojih se do jednadžbi dolazi rastavljanjem astronomsko-nautičkog sfernog trokuta okomicom iz projekcije nebeskog tijela na stranicu komplementa zemljopisne širine. Tablice tipa Z su one u kojim se okomica spušta iz projekcije zenita na stranicu polarne udaljenosti i dijeli azimutni kut na dva dijela: u oba tipa tablica (S i Z) rješenja se dobivaju primjenom Napierovog poučka za pravokutni sferni trokut. U tablice gotovih rezultata ulazi se s tri argumenta (zemljopisna širina, satni kut i deklinacija ili ime zvijezde) uz korekturu daju pravu visinu nebeskih tijela. Poznate tablice tog tipa su H. O. 249. Specijalne tablice obuhvaćaju azimutne tablice, ex-meridijanske tablice (donose popravak visine izmjerene blizu podnevnika), tablice za identifikaciju zvijezda, tablice izravnih rezultata (na temelju opažene 3 ili 2 zvijezde daju zemljopisne koordinate pozicije broda).

724. Nautika-navigacijaStari naziv za škole koje su osposobljavale časnike za obavljanje palubne službe na brodovima trgovačke mornarice.

725. NavaOpći naziv za veći jedrenjak do 16. stoljeća. U 15. st. i 16. st. Dubrovnik gradi velike nave istisnine 400-600 tona.

726. NAVAREARadio-navigacijski oglasi u svjetskom sustavu radio-obavješćivanja za pomorce u kojemu su oceani i mora podijeljeni u 16 zona. Identificiraju se prema rimskom rednom broju, a svaki oglas nosi tekući broj kalendarske godine. Oglasi se odašilju redovito na engleskom. Njima se pomorac unaprijed obavješćuje o glavnim promjenama na plovidbenom putu, a tijekom plovidbe detaljnije podatke dobiva od nacionalnih radio-službi.

727. NavigacijaVještina vođenja broda iz jednog mjesta u drugo optimalnom rutom i navigacijskim sustavom za postojeće plovidbene uvjete.

728. Navigacijska brodska svjetlaPozicijska brodska svjetla na brodu koji se kreće kroz vodu (bočna svjetla, jarbolna svjetla, krmeno svjetlo; a za brod na zračnom jastuku i žuto bljeskavo svjetlo). Upaljena su od zalaska do izlaska Sunca, a za ograničene vidljivosti i danju. Neki brodari zahtjevaju da svjetla budu upaljena stalno i noću i danju dok je brod u vožnji.

729. Navigare necesse est, vivere non est necessePloviti se mora, živjeti se ne mora. Izreka koju je prema Plutarhu izrekao Gnej Pompej.

83

Page 84: Pomorski rjecnik

730. NavozRadna površina opremljena za gradnju i porinuće broda. Redovito se sastoji od nadvodnog dijela na kojemu se gradi brod i podvodnog koji osigurava porinuće broda.

731. NAVSTAR GPS (engl. Global Positioning Sistem) globalni sustav satelitske navigacije što ga od 1973. u Los Angelesu razvija zrakoplovstvo SAD-a. Omogućuje određivanje triju prostornih koordinata pozicije motritelja i njegove brzine u prostoru.

732. Nebeska osZamišljena os oko koje se prividno okreće nebeska sfera (produžetak je Zemljine osi). Krajnje su točke nebeski polovi. Okomito na nju leži nebeski polutnik.

733. Nebeska sferaPrividna sfera sa središtem u motriteljevu stajalištu ili u središtu Zemlje na kojoj se projiciraju položaji nebeskih tijela.

734. Nebeski svodPrividan oblik vidljivog dijela nebeske sfere. Djeluje kao polukugla na nebeskoj sferi sa središtem okomito ispod motriteljevog stajališta.

735. Nebo(lat. Caelum) malo zviježđe na južnom nebu južno od zviježđa Eridana.

736. Nejednakosti morskih mijenaRazlike u nastupima visokih i niskih voda, po vremenu i visini (amplitudama) od njihovih srednjih vrijednosti za određenu luku (mjesto). Posljedica su promjene uzajamnog položaja Mjeseca, Sunca i Zemlje.

737. Nelson, Horatio (1758-1805)Britanski admiral; jedan od najvećih stratega u povijesti pomorskih ratova. Istakao se u ratovima protiv Francuske i Napoleona. Osigurao je Engleskoj prevlast na moru više od jednog stoljeća.

738. Nema uspjeha - nema nagrade(engl. no cure - no pay) klauzula Ugovora o spašavanju na moru. Određuje da spašavatelj nema pravo na nagradu ako ne uspije u spašavanju.

739. Nepobjediva armadaŠpanjolska flota upućena 1588. da slomi englesku pomorsku moć i zauzme Englesku. Flota je brojila 130 brodova, od toga 33 dubrovačka, a britanska flota imala je 197 brodova. Poraz armade bio je i početak engleske pomorske prevlasti.

84

Page 85: Pomorski rjecnik

740. NepotoljivostSvojstvo broda da zadrži plovnost i stabilnost nakon prodora vode u njegovu unutrašnjost. Postiže se pregrađivanjem trupa poprečnim i uzdužnim nepropusnim pregradama, dvostrukim dnom te drenažnim sustavom.

741. NepropusnostPotpuna ili djelomična nepromočivost brodske strukture ili njezinih dijelova (pokrova nekog otvora, vrata, zračnika i slično) dok su izloženi tlaku, zalijevanju ili kapanju vode.

742. NeptunOsmi planet Sunčevog sustava po udaljenosti od Sunca. Nije navigacijski planet jer se ne vidi običnim okom.

743. NeptunU rimskoj mitologiji bog mora; sa ženom Amfitritom boravio u palači na dnu mora i svojim trozubom uzburkavao i smirivao more, izazivao potrese i potapao hridine i otoke. Pod utjecajem grčke mitologije poistovjećen je s Posejdonom.

744. NerejU grčkoj mitologiji morsko božanstvo; s nimfom Doridom imao 50 kćeri (Nerejide); savjetom pomagao pomorce.

745. NerejideU grčkoj mitologiji morske nimfe u pratnji Posejdona. Plesom razveseljuju mornare i u pogibelji ih spašavaju.

746. Newton, Isaac (1642-1727)Engleski matematičar, fizičar i astronom. Jedan od osnivača suvremene matematike (diferencijalni i integralni račun) i klasične fizike (zakon gravitacije, inercije, gibanja Mjeseca i planeta). Konstruirao sekstant na principu dvostruke refleksije.

747. NikturlabAstronomski instrument kojim su pomorci krajem 16. stoljeća određivali popravak visine Polare da bi dobili zemljopisnu širinu broda.

748. NimfeU grčkoj mitologiji polubožice, ljudima vrlo sklone lijepe djevice; personifikacija su prirodnih sila. Dijelile su se u najade, napeje, nerejide, okeanide, oreade i drijade.

749. NoćDio dana; vrijeme između pravog zalaska i izlaska Sunca. Duljina ovisi o godišnjem dobu (deklinacija Sunca) i zemljopisnoj širini motritelja. Na polutniku dan i noć su gotovo potpuno jednaki (12 sati), na ostalim zemljopisnim pozicijama noć i dan su jednaki u vrijeme ekvinocija (21. ožujka i 23. rujna). Za proljeća i ljeta noći su kraće, a jeseni i zime dulje od dana. Na polovima noć i dan naizmjenice traju 6 mjeseci.

750. Noćni efektNoćna pojava koja izaziva pogrešku u radio-azimutu izmjerenu pomoću radio-goniometra.

85

Page 86: Pomorski rjecnik

751. Nonij ili noniusPomoćno mjerilo za točno čitanje dijelova najmanje mjerne jedinice instrumenta. Lučni nonij stavlja se uz limb sekstanta za čitanje desetina sekunda luka ili uz bubnjić sekstanta za čitanje desetina minuta. Nazvan je prema Portugalcu P. Nunesu, iako je prvi nonij konstruirao Nizozemac Petrus Vernier (1580-1637).

752. NormaZviježđe na južnom nebu između zviježđa Vuka i Oltara.

753. Nosivi brodski elementiKonstrukcijski elementi brodskog trupa koji osiguravaju njegovu čvrstoću. Poprečni elementi su rebrenice, rebra i sponje ili okvirna rebra i okvirne sponje, a uzdužni elementi su kobilica, hrptenica, bočni nosači, limovi oplate, uzdužnjaci, bočne proveze, podveze, palubne proveze, palubni limovi.

754. Nosivost broda(engl. deadweight) Razlika između najveće istisnine (ukupne mase nakrcanog broda, redovito na teretnoj vodenoj liniji ljetnog nadvođa) i istisnine praznog broda (vlastite mase broda na lakoj odnosno konstrukcijskoj vodenoj liniji). Mjeri se u metričkim tonama (1000 kg). Dopuštena nosivost ovisi o području plovidbe i godišnjem dobu, a naznačena je oznakom nadvođa urezanoj na bokovima broda. Korisna nosivost broda (engl. net capacity) je masa tereta za koju se plaća vozarina i redovito je označena u ugovoru o prijevozu stvari morem. Nosivost može biti naznačena i jedinicom tereta (npr. u kontejnerskih brodova brojem standardnih kontejnera, a u ro-ro brodova brojem prikolica, u LASH-brodova brojem standardnih teglenica), zatim u kubnim metrima (u brodova koji prevoze tekući plin), brojem putnika odnosno kreveta (kod putničkih brodova).

755. Noštromo ili nostromoNekadašnji naziv za pomorca, danas odgovara vođi palube u trgovačkoj mornarici.

756. NovaNaziv za promjenljivu zvijezdu koja iznenada bljesne, za nekoliko sati ili dana postaje i do 100000 puta sjajnija,a zatim joj sjaj poslije toga slabi do prijašnje jačine. Nastaje eksplozijom vanjskih slojeva zvijezde, a eksplozijom zvijezde nastaje supernova kojoj je sjaj 10000 puta veći od nove.

757. Nunes, Pedro (1492-1577)(lat. Petrus Nonius) kozmograf i kartograf na portugalskom dvoru; dao je astronomske tablice i tumačenje plovidbe po ortodromi i loksodromi.

758. Nunki

( =26o S; a=284o; m=2.1) navigacijska zvijezda u zviježđu Strijelcu.

759. NutacijaPeriodične promjene u inače pravilnom precesiranju Zemljine osi. Nastaje u prvom redu pod utjecajem Mjeseca, osobito zbog relativno brze promjene njegove deklinacije. Nebeska os obilazi pol po nutacijskoj elipsi. Velika os elipse iznosi 9.22'', a period je tih nepravilnih promjena 18.6 godina, kao i regresija čvorova Mjesečeve orbite.

86

Page 87: Pomorski rjecnik

760. Obalna straža

Plovila, obalna motriteljska služba i plovila za nadzor domaćih i stranih brodova i čamaca u plovidbi obalnim morem, vanjskim pojasom, epikontinentalnim pojasom i isključivom ekonomskom zonom; kontrolira pridržavanje propisa obalne države i upozorava u slučaju njihove povrede; nadzire pridržavanje propisa međunarodnih konvencija i sporazuma koji vrijede na tom području; pruža pomoć u spašavanju ljudskih života i imovine na moru. Najpoznatija je američka obalna straža (US Coast Guard).

761. OblukZaobljenje najgornje brodske palube u uzdužnom smjeru.

762.Obrašćivanje brodskog trupaNastanak obraslina (morske biljke i životinje) na uronjenom dijelu trupa. Ovisi o fizikalno-kemijskim, te biološkim značajkama morske vode (izraženije u toplijim i slanijim morima). Uzrokuje hrapavost i koroziju površine trupa čime se povećava otpor trenja i smanjuje brzina, a stoga su i eksploatacijski troškovi broda u plovidbi veći zbog većeg utroška goriva. Djelomična zaštita od obrašćivanja postiže se primjenom posebnih podvodnih boja koje sadržavaju otrovne spojeve, radioaktivne tvari ili mijenjaju elektrokemijske uvjete površine trupa. Obrasline nastale u moru smanjuju se boravkom u slatkoj vodi, a uklanjaju se čišćenjem u doku.

763. Obratnica

Usporednica koja je od polutnika udaljena prema sjeveru i jugu 23o 27' (najviša deklinacijska usporednica Sunca). Sjevernu ili Rakovu obratnicu Sunce dostiže za ljetnog, a južnu ili Jarčevu obratnicu za zimskog solsticija. Pojas između obratnica je tropski ili žarki pojas.

764. Obzor ili horizontZamišljena ravnina koja prolazi okom motritelja i okomita je na vertikalu njegovog stajališta; naziva se i prividni obzor. U širem smislu to je crta, odnosno kružnica u kojoj se prividno spaja Zemljina površina s nebeskim svodom. Polumjer te kružnice zovemo udaljenost obzora. Postoji i geografski obzor, geometrijski, morski - to je kružnica koja prividno omeđuje morsku površinu koju motritelj vidi na otvorenom moru. Udaljenost morskog obzora je veća od geometrijskog zbog utjecaja Zemljine refrakcije, a kut za koji odstupa morski obzor od prividnog je dubina ili depresija morskog obzora. Udaljenost i dubinu morskog obzora dobivamo iz tablica ili posebnih dijagrama. Postoji i obalni obzor, pravi ili astronomski obzor - zamišljena ravnina koja prolazi kroz središte Zemlje i stoji okomito na crtu zenit-nadir, usporedna je s prividnim obzorom; postoje još i radarski obzor, te umjetni obzor.

765. OceanografijaZnanstvena disciplina koja se bavi istraživanjem i opisivanjem svjetskih mora.

766. OdisejU grčkoj mitologiji kralj Itake, sin Laertov, muž Penelopin, otac Telemahov, glavni junak Homerove Odiseje; sudjelovao u opsadi Troje, isticao se hrabrošću i lukavštinom; nakon rata lutao 20 godina po moru progonjen od Posejdona. Simbol je pomorskog soja čija su putovanja

i pustolovine utjecali na stare Grke i odgajali ih u pomorskim vještinama. Odiseja ili odisejada u prenesenom smislu označuje svako dugo, teško i pustolovno putovanje.

87

Page 88: Pomorski rjecnik

767. OdljevPalubni otvor blizu bočne oplate često u odljevnom kanalu, služi za brzo otjecanje manjih količina vode.

768. Odobalna industrija(engl. offshore industry) industrija koja tehnološkim procesom omogućuje iskorišćivanje mora i podmorja za dobivanje hrane, minerala, energije i prostora za različite namjene. Tako postoji odobalna industrija nafte i plina, morskog rudarstva, prehrambena industrija i odobalne tehnike.

769. Oglas za pomorceMjesečna publikacija Hrvatskog hidrografskog instituta. Sadržava promjene i obavijesti važne za sigurnost plovidbe na Jadranskom i Jonskom moru. Na osnovi tih podataka ažuriraju se pomorske karte, priručnici za plovidbu i druge navigacijske publikacije. O važnim promjenama pomorci se obavješćuju preko navigacijskih radio-oglasa. Najpoznatije su Admiralty Notice to Mariners.

770. Oglav ili uzdaUže ili koloturje (koloturnik) kojim se priteže i pridržava donji prednji rogalj jedra, a s njime i čitavo jedro prema naprijed. Oglav ima prečka, vrška, sošnjača, oglavno jedro i latinsko jedro.

771. Oglavno jedroČetverokutno jedro (nepravilan trapez) razapeta na skraćenoj lantini (križu).

772. Ognjište (lat. Fornax) zviježđe na južnom nebu bez osobito sjajnih zvijezda.

773. OkeanU grčkoj mitologiji vodeno božanstvo, Gejin sin i Uranov. Od njega potječu svi izvori, potoci, rijeke, jezera i mora.

774. Okomica ili perpendikularZamišljeni okomiti pravac na pramcu i krmi broda; omeđuje duljinu broda između perpendikulara Lpp . Pramčana okomica u čeličnih brodova okomita je na sjecište konstrukcijske vodene linije s prednjim rubom pramčane statve. U drvenih brodova okomita je na sjecište konstrukcijske vodene linije s konturom utora za oplatu u pramčanoj statvi. Krmena okomica u čeličnih brodova okomita je na sjecište konstrukcijske vodene linije sa stražnjim rubom statve kormila ili, ako ne postoji statva kormila, s osi kormila. U drvenih brodova okomita je na sjecište konstrukcijske vodene linije s konturom utora za oplatu u krmenoj statvi.

88

Page 89: Pomorski rjecnik

775. Oktant

(lat. Octans) zviježđe na južnom nebu.

776. Okultacija nebeskih tijelaZaklanjanje nebeskih tijela drugim nebeskim tijelima. Bila je razrađena metoda zemljopisne duljine na osnovi okultacije zvijezde s Mjesečevim diskom i okultacije Jupiterovih satelita.

777. Oligofotička zonaMorski slojevi do kojih može prodrijeti svjetlost nužna za fotosintetičku aktivnost filoplanktona (približno do šelfne granice, odnosno do dubine od 200 m).

778. Oltar(lat. Ara) zviježđe na južnom nebu između Norme i Teleskopa.

779. OmegaNavigacijski sustav velikog dometa; temelji se na određivanju hiperbole (linije pozicija) mjerenjem fazne razlike neprigušenih prostornih radio-valova koje odašilje par obalnih postaja. Upotrebljavaju ga brodovi, a domet može iznositi 11000 nautičkih milja. Današnji sustav pokriva gotovo sva plovidbena područja svjetskog mora. Na specijalnim omega kartama svaka je hiperbola označena rednim brojem, a nulta hiperbola i slovčanim oznakama para postaja. Za određivanje pozicije potrebne su najmanje dvije linije pozicija koje se na kartu ucrtavaju grafičkom interpolacijom. Automatski omega prijemnik radi u sprezi s elektroničkim računalom, pošto se u nj unesu određeni podaci sa pokazivačem pokazuje zemljopisne koordinate pozicija broda, tekući kurs i brzinu, a može se ugoditi i da pokazuje elemente loksodromske odnosno ortodromske plovidbe.

780. Opasan teret(engl. dangerous cargo) teret ili tvar koji su zbog svojih osobina opasni za ljude, brod ili okolinu za vrijeme ukrcaja, prijevoza i iskrcaja. Konvencija SOLAS klasificira opasne terete u međunarodnom prometu prema kemijsko-fiziološkim osobinama u klase: I. eksplozivi; II. plinovi; III. zapaljive tekućine; IV. tvari koje nisu eksplozivi (ali su lakozapaljive); V. oksidirajuće tvari i organski peroksidi; VI. otrovne tvari; VII. radioaktivne tvari; VIII. korozivne tvari; IX. različite tvari koje se po svojim osobinama moraju svrstati u opasne. Konvencija propisuje obilježavanje, označavanje, dokumente, uvjete slaganja i prijevoza te standardne konstrukcije i opreme brodova koji prevoze takav teret. IMO je izradila Međunarodni pomorski kodeks opasnih tereta (International Maritime Dangerous Goods Code) i njega se treba pridržavati prije početka krcanja i slaganja tereta.

781. Opasna polovica ciklonaDio u tropskom ciklonu desno od staze ciklona na sjevernoj polutki, a lijevo od staze ciklona na južnoj polutki; u njoj je rezultantni vjetar jači od vjetra prema baričkom gradijentu, pa je i more jače razvijeno; vjetar zanosi brod prema čelnom dijelu ciklona, odnosno prema ciklonskoj stazi.

89

Page 90: Pomorski rjecnik

782. Opći teret ili generalni teret(engl. general cargo) teret u komadima pakiran ili nepakiran, redovito heterogen, koji se ne može svrstati u neku drugu grupu tereta. Obuhvaća rasuti teret u vrećama, tekući u bačvama, tekuće plinove u čeličnim valjcima, teret u balama, kartonskim ambalažama, krletkama, kutijama, sanducima, zatim svežnjeve, strojeve (pakirane ili ne), metalne konstrukcije, kovinske odlijevke, profile, cijevi, limove, daske, grede i drugo. Pogodan je za slaganje u kontejnere i na paletama. Slaže se prema planiranom rasporedu tereta, vrstama pakiranja, ovisno o svojstvima tereta i mogućoj šteti na teretu. Pod komade tereta redovito se podlažu gredice ili drvena građa što omogućuje zahvat viličarima, postavljanje pasaca i ventilaciju.

783. Opozicija planeta

Položaj planeta u trenutku kad se ekliptičke duljine planeta i Sunca razlikuju za 180o. Zemlja se nalazi između planeta i Sunca.

784. OputaUžad i koloturje (koloturnici) kojima je opremljen jarbol, samarica, soha, bočnica i slična palubna oprema. Nepomična jarbolna oputa je užad koja priteže jarbol uz trup broda, a križeve, sošnjake i slično drži u osnovnom položaju ili je dio njihove opreme. Pomična oputa ili vrv je užad za rukovanje pokretnim djelovima snasti (jedrilje, križevi, sošnjaci).

785. OranjeKlizanje brodskog sidra po morskom dnu. Javlja se zbog jakog vjetra, posebno pri razvijenom valovlju, nepovoljnog nanosa na morskom dnu (pijesak, trava) ili prekratkog ispusta sidrenog lanca. Oranje sidra nadzire se motrenjem bočnih objekata, mjerenjem dubine ili opipom sidrenog lanca. Oranje se sprečava duljim ispustom lanca ili zapinjanjem glavnog sidra sidarcem; a u krajnjem slučaju obaranjem drugog sidra.

786. Orao(lat. Aquila) zviježđe na sjevernom nebu uz polutnik. Najsjajnija zvijezda je Altair.

787. OrbitaZakrivljena putanja po kojoj se kreće nebesko tijelo ili umjetni satelit. U Sunčevom sustavu orbite planeta su eliptične zbog Sunčeve privlačne sile. Umjetni Zemljin satelit ima kružnu ili eliptičnu orbitu (zavisno o početnoj brzini i privlačnim silama drugih nebeskih tijela). Orbita geostacionarnih satelita leži u ravnini Zemljinog polutnika na visini oko 36000 km, a satelit leži stalno iznad iste Zemljine točke (kutna brzina Zemlje i satelita jednaka je, a njegov smjer gibanja odgovara smjeru rotacije Zemlje).

788. OrepinaKonop jednim krajem privezan za sidreni plovak, drugim orepnim uzlom za sidro; služi za označavanje položaja oborenog sidra, pomaže pri dizanju sidra ako sidreni lanac pukne ili ako krakovi sidra zapnu o stijene na dnu.

789. OrionZviježđe u obliku četverokuta na nebeskom polutniku, južno od Bika i Blizanaca, na vrhovima četverokuta nalaze se zvijezde: Betelgeuse, Bellatrix, Rigel (najsjajnija u zviježđu) i Saiph; uz nebeski polutnik tri su zvijezde: Mintaka, Alnilam, Alnitak poredane u Orionov pojas. Zviježđe je dobilo ime po Posejdonovom sinu, lovcu Orionu.

90

Page 91: Pomorski rjecnik

790.OrtodromaKraći luk velike kružnice na Zemljinoj kugli koji prolazi kroz dvije točke; najkraći put između pozicija odlaska i dolaska broda. Podnevnike siječe pod različitim kutovima pa bi brod ploveći po ortodromi stalno mijenjao kurs. Točka ortodrome s najvećom zemljopisnom širinom naziva se vrh ortodrome. Na gnomonskim zemljovidima ortodroma je pravac, a na Mercatorovom zemljovidu - krivulja s ispupčenjem prema polu dotične Zemljine polutke. Specifičan je slučaj plovidbe kad se ortodroma poklapa s podnevnikom (kurs N ili S; prevaljeni put jednak je razlici zemljopisne širine dviju pozicija).

791. Ortodromska plovidbaPlovidba nizom loksodroma koje se što više približavaju ortodromi; plovi se od polazne pozicije, od jedne do druge međutočke, te do dolazne pozicije. Da li će se ploviti po loksodromi ili ortodromi to ovisi o plovidbenom području (proučavaju se priručnici Pilots, Ocean Passages for the World, Pilot Charts i analizira prognoza vremena i valovlja), o uštedi puta (ona je za određenu polutku znatna ako je razlika zemljopisne duljine između P1 i P2 velika, najveća je ako se mjesta nalaze na istoj usporednici) i graničnoj usporednici (visoke zemljopisne širine pružaju veće hidrometeorološke opasnosti, posebno od ledenih brijegova). U praksi se elementi ortodromske plovidbe najpraktičnije rješavaju grafički: ortodroma se ucrta na gnomonsku kartu, izvade se zemljopisne koordinate niza točaka (međutočaka), a zatim se unesu na Mercatorov zemljovid. Kroz tako dobivene točke povuče se ortodroma, ucrtana ortodroma podijeli se međutočkama na jednake loksodrome (duge za 6 ili 12 sati plovidbe). Ucrtane loksodrome daju kursove za plovidbu i ukupan loksodromski put. Za prijenos ortodrome na Mercatorov zemljovid može se upotrijebiti i peljarska karta (Pilot Chart). Nepovoljni plovidbeni uvjeti u visokim (opasnim) zemljopisnim širinama izbjegavaju se kombiniranom plovidbom: iz P1 pozicije polaska se po ortodromi plovi do granične usporednice, a zatim graničnom usporednicom (kurs E ili W) do ortodrome koja vodi u P2 poziciju dolaska.

792. Ortodromski trokutSferni trokut na Zemljinoj kugli kojem su tjemena pol ( PN ), pozicija odlaska ( P1) i pozicija dolaska ( P2 ). Na osnovi poznatih koordinata P1 i P2 jednadžbama sferne geometrije izračunavaju se ortodromska duljina Do , pa početni kurs Kp i kurs dolaska Kd , zatim se računaju koordinate vrha ortodrome (V ) i koordinate niza točaka (međutočaka) ortodrome za

određenu razliku zemljopisne duljine (npr. 5o ili 10o) od P1 do P2 . Te koordinate služe ucrtavanju ortodrome na Mercatorov zemljovid.

793. Oseka(engl. ebb tide) vrijeme spuštanja morske razine od visoke do sljedeće niske vode.

794. Osjetilni element giro-kompasaDio matičnog kompasa u kojemu se nalazi brzorotirajući giro (Sperryjev kompas; rotacijska os

u smjeru podnevnika) ili dva gira u lebdećoj kugli čije se osi razlikuju za 90o (Anschuetzov kompas; simetrala rotacijskih osi u smjeru podnevnika). Za usmjeravanje osi u podnevnik, osim dviju stalnih prirodnih pojava (rotacija Zemlje i sila teža), za konstrukciju osjetilnog elementa važna je i giroskopska ustrajnost (upravo proporcionalna masi rotirajućeg tijela; Sperry), broj okretaja gira (20000 okr/min; Anschuetz) i giroskopska precesija. Kad girokompas radi, giro osjetilnog elementa sa svojom se osovinom samostalno postavlja u podnevnik; čim se ravnoteža poremeti (promjena kursa, izlazak osi iz podnevnika) aktivira se

elektrosistem koji vraća osovinu gira (simetralu) u podnevnik; 0o (N) kompasne ruže stalno

91

Page 92: Pomorski rjecnik

prati sjeverni kraj osovine (simetrale) gira pa brojka stupanjske podjele na ruži u visini pramčanice pokazuje girokompasni kurs.

795. Ovan(lat. Aries) zviježđe u zodijaku između Bika i Riba. Najsjajnija je zvijezda Hamal.

796. Oznaka nadvođa(engl. freeboard mark) oznaka koja se sastoji od kruga nadvođa, palubne linije i oznaka teretnih vodnih linija. Urezana je ili na drugi način stalno označena na vanjskoj oplati obaju brodskih bokova, u području središnje brodske okomice. Na njoj je upisana i kratica ovlaštenog klasifikacijskog zavoda koji je izdao brodu svjedodžbu o baždarskoj oznaci; za Hrvatski registar je oznaka HR. Oznaka nadvođa dozvoljava krcanje ograničene količine tereta što osigurava propisano nadvođe. Budući da je sigurnost broda ovisna o plovidbenom području, vrsti vode i o godišnjem dobu u oznaci nadvođa dodani su i odgovarajući znakovi; brodovi koji prevoze drvo na palubi s lijeve strane kruga imaju ucrtane teretne vodene linije (engl. load line) s dodatnim slovom L (lumber). Kratice za teretne vodene linije su: TF - teretna linija za slatku vodu, tropska (tropical fresh water), T - tropska (tropical), S - ljetna (summer), W - zimska (winter), WNA - za sjeverni Atlantik, zimska (winter north Atlantic). Oznaka nadvođa naziva se i Plimsollova oznaka prema Englezu S. Plimsollu koji je začetnik njezinaa usvajanja.

92

Page 93: Pomorski rjecnik

797. Paleta

Podloška za slaganje i prijevoz tereta. Izrađuje se od drva, aluminija, čeličnih cijevi, armirane plastike ili drugih materijala. Nosivost do 3.5 tona. Prijevozi se viličarom.

798. Paletni brod(engl. pallet carrier) specijalan brod za prijevoz paletiziranih tereta. Ima dvije ili više paluba. Paletiziran teret ukrcava se i iskrcava kroz bočna vrata na oplati (postavljena ispod gornje palube) pomoću kolica i kroz palubna grotla pomoću samarica. Paletni brod uvijek pristaje s bokom na kojem su postavljena vrata.

799. PalubaPaluba čeličnog broda je približno horizontalna ukrijepljena ploha između brodskih bokova koja dijeli brodski prostor po visini. Glavna paluba je paluba koja neprekidno ide od pramca do krme ta nepropusno i sigurno zatvara trup broda. Gornja paluba je najviša potpuna paluba koja se neprekidno proteže preko cijele duljine broda; na putničkim je brodovima smještena ispod šetne i iznad glavne palube. Zaštitna paluba je paluba u koje se međupalublje ispod nje ne računa u neto-tonažu.

800. Palubni oblukZaobljeni spoj završnog voja vanjske brodske oplate i palubne proveze; redovit je u velikih tankera. Palubni preluk je poprečno zaobljenje palube zbog čega je paluba u uzdužnoj simetralnoj ravnini nešto viša nego na bokovima. Razlika u visini na bokovima i sredini standardno iznosi 1/50 palube. Palubni preluk imaju uglavnom izložene palube radi boljeg otjecanja vode.

801. Palubni skokBlago uzdužno zakrivljena kontura najgornje nepropusne palube s najnižom točkom približno u sredini broda (paluba nadvođa); daje brodu rezervnu istisninu i poboljšava njegova pomoračka svojstva.

802. Palubni uzvojUzdužno zakrivljenje palube po boku od pramca do krme (od 2 do 4% duljine broda). Najniža točka uzvoja u trgovačkih brodova obično je na polovici duljine između okomica.

803. Papin, Denis (1647-1712)

Francuski fizičar; jedan od pionira parnog stroja i konstruktor lonca za kuhanje iznad 100oC (Papinov lonac).

804. ParalaksaPrividna promjena položaja predmeta uzrokovana promjenom motriteljeva položaja; u astronomiji se razlikuje dnevna i godišnja paralaksa. Dnevna paralaksa nebeskih tijela je kut pod kojim se iz središta tog tijela vidi polumjer Zemlje koji se podudara s motriteljevom vertikalom; ovisi o udaljenosti nebeskih tijela pa se mijenja tijekom godine, odnosno mjeseca. U astronomskim i nautičkim godišnjacima dane su geocentrične koordinate nebeskih tijela, međutim, u praksi se nebeska tijela opažaju s Zemljine površine pa je potrebno opaženu visinu središta nebeskog tijelsa za kut paralakse ispraviti na pravu (geocentričnu) koja se odnosi na središte Zemlje i astronomski obzor. Paralaksa se mijenja promjenom visine nebeskog tijela; nula je za nebeska tijela u zenitu (visinska paralaksa V ), najveća je za položaj nebeskog tijela

93

Page 94: Pomorski rjecnik

u ravnini obzora (obzorska paralaksa H ). Najveća je za Mjesec od 53.5' do 61.5', za Sunce oko 0.15', a za planete gotovo zanemariva. Efemeride nautičkog godišnjaka daju obzorsku paralaksu Mjeseca i planeta za opažatelja na polutniku (polutnička obzorska paralaksa - ekvatorska horizontska paralaksa), a bez veće pogreške može se uzeti i za opažatelja u bilo kojoj zemljopisnoj širini. Godišnja paralaksa je kut pod kojim se iz središta određenog nebeskog tijela vidi polumjer ophodnje Zemljine staze oko Sunca. Zbog velikih udaljenosti taj kut nije veći od 1''. Na temelju polumjera Zemlje i poznate godišnje paralakse moguće je trigonometrijski odrediti udaljenost zvijezde. Bessel je prvi 1838. pouzdano izmjerio godišnju paralaksu zvijezde.

805. Paralela (usporednica)Mala kružnica na sferi (elipsoidu) usporedna s osnovnim krugom. Zemljopisna paralela je mala kružnica na Zemljinoj kugli čija je ravnina usporedna s ravninom zemljopisnog polutnika. Granična zemljopisna usporednica je paralela s najvišom zemljopisnom širinom koja se u ortodromskoj plovidbi zbog hidrometeoroloških opasnosti ne smije prijeći. Deklinacijska usporednica je mala kružnica na nebeskoj sferi čija je ravnina usporedna s nebeskim polutnikom (određuje deklinaciju nebeskog tijela). Visinska usporednica je mala paralela na nebeskoj sferi čija je kružnica usporedna s astronomskim obzorom (određuje visinu nebeskog tijela).

806. Parsec (pc)Posebna jedinica za duljinu u astronomiji sastavljena od riječi paralaksa i sekunda. To je udaljenost zvijezde od Sunca pri kojoj zvijezdana paralaksa iznosi 1'', odnosno kut pod kojim se vidi jedna astronomska jedinica (AU): pc AU / sin ' '1 .

807. Pasati (aliseji)Stalni oceanski umjereni (do 5 bofora) NE vjetrovi na sjevernoj, te SI vjetrovi na južnoj polutki. Pušu od pojasa suptropskog maksimuma (oko 30o N i S) prema polutničkom pojasu niska tlaka u širini oko 1650 nautičkih milja i visini 7 km. U doba jedrenjaka nazivali su se trgovački vjetrovi jer su pogodovali plovidbi.

808. Pascal, Blaise (1623-1662)Francuski fizičar, matematičar i filozor; 1639. postavio poučak o šesterokutu (Pascalov poučak), sastavio je shemu za određivanje binomskih koeficijenata (Pascalov trokut); 1646. dokazao da se tlak atmosferskog zraka smanjuje s visinom i da ovisi o temperaturi i vlagi čime je udario temelje meteorologiji. Po njemu je nazvan zakon hidrostatike (Pascalov zakon) i mjerna jedinica za tlak (Pascal - Pa).

809. PasmoUzdužni jak nosač u simetrali broda s jednostrukim dnom, smješten je iznad rebrenica ili između njih; sprečava prostorne pomake rebrenica i prenosi opterećenje na više rebrenica.

810. PatronStari naziv za brodovlasnika i zapovjednika broda.

811. Paun(lat Pavo) zviježđe na južnom nebu između Teleskopa i Oktanta, navigacijska zvijezda Peacock.

812. Peacock

94

Page 95: Pomorski rjecnik

( =57o S; a=306o; m=2.1) navigacijska zvijezda u zviježđu Paunu.

813. Peary, Robert Edwin (1856-1920)Američki arktički istraživač, 06. travnja 1909. prvi stigao na Sjeverni pol.

814. Pegaz(lat. Pegasus) zviježđe na sjevernom nebu između Andromede i Vodenjaka, navigacijske zvijezde su Enif i Markab.

815. Peljar ili pilotPomorac, redovito kapetan duge plovidbe s posebnim ovlaštenjem; upravlja brodom ili zapovjedniku daje stručne savjete u plovidbi kroz plovna područja u kojima je obvezno peljarenje (pilotaža) ili se ono obavlja na traženje zapovjednika broda (pri uplovljenju, odnosno isplovljenju iz luke, plovidbi kroz tjesnac i opasna područja). Za prijevoz peljara do broda redovito služi peljarski brod ili čamac; svaki trgovački brod u međunarodnom putovanju mora biti opremljen peljarskim ljestvama građenim u skladu s Konvenijom SOLAS.

816. Peljar(engl. Pilot) Priručnik za plovidbu, daje podatke za izbor najpovoljnije rute u nekom području (zemljopisni opis obala i orijentacija, hidrografska navigacija, oceanografija i klimatološke prilike s potrebnim podacima, upute za plovidbu), podatke o lukama, zakloništima i sidrištima, o uslugama i mogućnostima opskrbe brodova, pomorsko-upravne i druge propise (oznake na plovnim putovima, podatke o obalnom moru, redu u lukama i slično). Najpoznatiji su britanski peljar - Admiralty Sailing Directions (75 svezaka) i američki - Sailing Directions (22 sveska). U ažurnom stanju se održavaju pomoću Admiralty Notice to Mariners, odnosno Notice to Mariners.

817. Peljarski zemljovid - karta(engl. pilot chart) pomoćna navigacijska karta u mjerilu generalnih oceanskih zemljovida; po mjesecima sadržava meteorološke, oceonografske i navigacijske podatke potrebne za sigurnost plovidbe posebno u pogledu izbora klimatološke rute. Sastavlja se na osnovi podataka dobivenih od meteoroloških satelita, automatskih oceanografskih postaja, oceanskih brodova postaja, znanstveno-istraživačkih brodova, specijalnih i odabranih brodova trgovačke mornarice. Izdaje ih američki Defense Mapping Agency Hydrographic Center.

818. PerigejZemlji najbliža točka Mjesečeve putanje ili putanje umjetnog satelita.

819. PerihelSuncu najbliža točka na putanji nekog planeta. Interval između dva uzastopna prolaza planeta kroz perihel zove se perihelno vrijeme. Kutna udaljenost između perihela i uzlaznog čvora na orbiti planeta odnosno satelita naziva se argument perihela.

820. Period pomorskog svjetlaRazmak u sekundama od početka jedne do početka druge serije svjetlosnih signala, odnosno istovjetnih ciklusa ritmičkog svjetla sadržanog u karakteru dotičnog pomorskog svjetla.

821. Periplus

95

Page 96: Pomorski rjecnik

Prvi zapisi o plovidbi koji su sadržavali opise obala, udaljenosti između luka, trajanje putovanja i najnužnije upute za plovidbu. Prvi opis obale i način plovidbe u 9. stoljeću sačuvan je u Homerovoj Odiseji.

822. Perzej(lat. Perseus) zviježđe na sjevernom nebu, između Kasiopeje i Bika; navigacijska zvijezda je Mirfak.

823. Petar I Aleksejević, zvan Veliki (1672-1725)Ruski car od 1682. Reformator države i društva, osnivač ruske mornarice, prve je pomorce školovao u Perastu.

824. Petar Krešimir IVHrvatski kralj obnovio opću i pomorsku moć Hrvatske; 1069. gospodar je gradova i otoka te Jadran naziva našim morem. U sastavu njegove države bila je i Bosna.

825. PiratMorski razbojnik koji djeluje u svom interesu.

826. Pismo spremnosti(engl. notice of readiness) pismena obavijest koju daje zapovjednik broda (brodar, agent) da je brod spreman za krcanje (iskrcavanje) u smislu prijevoznog ugovora. Linijski brodovi ne predaju pismo spremnosti.

827. Pitagora (oko 570 - 500. p. n. e.)Grčki filozof i matematičar sa Samosa; pripisuje mu se i Pitagorin poučak (u pravokutnom trokutu kvadrat hipotenuze jednak je zbroju kvadrata obiju kateta); Zemlju je smatrao kuglom u središtu svemira, a putanje nebeskih tijela kružnicama.

828. PlamenacPravokutna zastava čiji je vanjski rub nešto uži od prednjeg (uz signalnu uzicu). Međunarodni signalni kodeks propisuje 10 brojčanih plamenaca (od 0 do 9) i jedan poseban plamenac tzv. kodeks.

829. Plan broda, općiNacrt ili grupa nacrta kojima se nadopunjuje tehnički opis, određuje oblik, razmještaj i dimenzije pojedinih prostora, određuje i razmještaj važnije brodske opreme.

830. PlanetNebesko tijelo Sunčevog sustava bez vlastitog sjaja koje kruži oko Sunca. To su Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun i Pluton. Gornji ili unutrašnji planeti su oni kojima je srednja udaljenost od Sunca manja od udaljenosti Zemlje (tj. Merkur i Venera), ostali se nazivaju donjim planetima. Navigacijski planeti su Venera Mars, Jupiter i Saturn.

831. PlanetarijNaprava koja prikazuje zvjezdano nebo i pojave na njemu. Može biti i naprava koja simulira zvjezdano nebo i nebeske pojave, let u svemir, vremeplov u daleku prošlost ili budućnost, razvoj života na Zemlji, atmosferske pojave, kataklizme i slično. Prvi poznati model planetarija bila je nepokretna kamena sfera s označenim nebeskim polutnikom, ekliptikom i alegoričkim prikazom zvijezda. Najsuvremeniji planetariji imaju kompjutorizirane projektore i

96

Page 97: Pomorski rjecnik

specijalne filmske projektore koji pomoću posebne leće projiciraju sliku s filma na cijelu kupolu.

832. Plava vrpca VijesnikaGodišnji trofej koji uredništvo Vijesnika od 1966. dodjeljuje posadama, grupama i pojedincima za najveći i najhrabriji pothvat u spašavanju i pružanju pomoći na moru.

833. Plima(engl. flood tide) period dizanja razine mora od niske do iduće visoke vode naziva se vrijeme plime.

834. Plimotvorna silaU statičkoj, odnosno Newtonovoj teoriji morskih mijena rezultanta P između gravitacije G i centrifugalne sile revolucije F u točki na Zemlji. Na strani plimotvornog tijela (Sunce, Mjesec) sila G je veća, a na suprotnoj strani manja, dok je sila F za sve točke jednaka.

835. Plimsoll, Samuel (1824-98)Britanski političar; u Parlamentu je bio protiv prekrcavanja brodova i iskorišćivanja posade što je 1876. ozakonjeno (Merchant Shipping Act), a nadzor nad brodovima je povjeren trgovačkoj komori (Board of Trade). Po njemu se oznaka nadvođa naziva i Plimsollova oznaka (Plimsoll's mark).

836. PloterRadarsko pomagalo za grafičko rješavanje zadataka dobivenih s radarskog ekrana. Obično je izrađen od prozirne plastične mase. Ima posebna divergentna ravnala ili se na ploči podaci unose posebnom olovkom. Svaki tip radara ima svoj ploter.

837. PlotiranjeGrafičko rješavanje zadataka na osnovi međusobnog odnosa dvaju brodova u kretanju, neposredno na radarskom ekranu ili radarskom (manevarskom) dijagramu. Plotiranje se može izvesti na relativan (apsolutan) ili pravi (navigacijski) način. Rješenje se zasniva na trokutu vektora (trokuti brzina i prevaljenih putova slični su). U pravom načinu zadatak se rješava slično kao na navigacijskoj karti. Prema relativnom načinu rješavanja vlastiti brod miruje i nalazi se u središtu radarskog dijagrama. Automatsko radarsko plotiranje poznato pod nazivom ARPA-sustav (Automatic Radar Plotting Aid) s ugrađenim procesnim računalom omogućuje automatsko praćenje izabranih objekata unutar radarskog obzora i kontinuiranu procjenu situacije na radarskoj slici na osnovi pravih i relativnih kursnih vektora drugih brodova prema vlastitom brodu; dobiveni podaci prijeko su potrebni za izvođenje sigurnog manevra izbjegavanja sudara.

97

Page 98: Pomorski rjecnik

838. Plovidbena polovica tropskog ciklonaPolovica (kvadrant) ciklonskog polja nasuprot opasnoj polovici (kvadrantu) tropskog ciklona. Na sjevernoj se polutki nalazi lijevo, a na južnoj polutki desno od ciklonske staze. U tom dijelu vjetar je slabiji i zanosi brod od ciklonske staze, a stanje mora je umjerenije. Naziva se i podnošljiva polovica.

839. Plovidbene kategorijeGranice do kojih je pojedinim brodovima dopuštena plovidba. Morski brodovi ovisno o veličini, konstrukciji, uređajima, opremi i drugim tehničkim svojstvima, broju i kvalifikaciji članova posade svrstavaju se u jednu od kategorija: duga plovidba (oceanska plovidba) je plovidba svim morima i vodama pristupačnim s morske strane; velika obalna plovidba je ograničena na mora između Gibraltarskog tjesnaca i Bab el-Mandaba i to između podnevnika koji prolaze Tangerom i Adenom, u nju je uključeno i Crno more, Azovsko more i vode koje u njih utječu; mala obalna plovidba je ograničena na Jadransko more, dio Jonskog mora i vode koje utječu u ta mora, prema zapadu seže do rta Santa Maria di Leuca, a prema istoku do rta Katakolona; plovidba Jadranskim morem; plovidba hrvatskim obalnim morem; plovidba djelomičnim mirnim morem; plovidba zaštićenim morima; plovidba zatvorenim morskim područjima.

840. Plovidbeni zakoni(engl. Navigation Acts) zakonske mjere koje je Engleska poduzimala radi napretka svog brodarstva. Prvi takav zakon je izdao 1381. Rikard II (zabrana engleskim podanicima da izvoze i uvoze robu na tuđim brodovima). Strogo se primjenjivao Plovidbeni zakon iz 1631. prema zamisli Olivera Cromwella kojim je učvršćen monopolistički položaj engleske trgovačke mornarice ne samo u prometu s Engleskom nego i s njezinim prekomorskim posjedima. Primjena Plovidbenih zakona dovela je do naglog razvoja engleske brodogradnje, porasta tonaže trgovačke mornarice te prometa i brodarstva što je dovelo Veliku Britaniju u položaj prve pomorske sila svijeta.

841. Plovni put(engl. sea-lane) morski pojas dovoljno dubok i širok, po potrebi i obilježen radi sigurne plovidbe.

842. PlovnostSposobnost plutanja broda kad su ispunjena tri uvjeta: istisnina broda jednaka je njegovoj masi tj. masa vode koju brod istisne jednaka je masi broda; sila uzgona u ravnoteži je sa silom mase (težinom) broda, a njihova hvatišta leže na okomici plovne vodene linije; brod je stabilan.

843. PlutačaTijelo različitih oblika i dimenzija koje usidreno ili na neki drugi način vezano za morsko dno ili obalu pluta na morskoj površini. Plutača za vez stalno je usidrena u luci ili na sidrištu. Uz nju se privezuju brodovi koji čekaju na lučki vez, prekrcavaju teret na sidrištu ili se sklanjaju zbog nevremena.

844. PlutonNajmanji i po prosječnoj udaljenosti najudaljeniji planet Sunčevog sustava; otkriven je 1930.

98

Page 99: Pomorski rjecnik

845. P.M. ili p.m.(lat. kratica za post meridiem) oznaka za poslijepodne u sustavu mjerenja vremena od 0 do 12 sati.

846. PodigačUže ili koloturje kojim se pomičan jarbolski križ (gornji košni, gornji sljemeni i vršni) ili sošnjak dovodi u položaj za razapinjanje jedra ili spušta u osnovni položaj. Njime se razapinju trokutna jedra, prečke i letna jedra.

847. PodneTrenutak prolaska Sunca kroz gornji nebeski podnevnik (meridijan). Pravo podne je trenutak prolaska pravog Sunca kroz gornji podnevnik t p 12 h. Srednje podne je trenutak prolaska zamišljenog srednjeg Sunca kroz podnevnik (t e tp s- ). Građansko podne je trenutak kada sat pokazuje 12 h zonskog vremena t x ts x+ - ( ) . Ako se vrijeme odnosi na greenwichki meridijan tada se označuje sa Tp odnosno Ts .

848. PodniceNepomična i pomična čelična ili drvena oploćenja na vodoravnim konstrukcijama. Brodske podnice su ploče od rebrasta lima ili čelične rešetke položene na metalnoj strukturi, uglavnom u strojarskim prostorima.

849. PodrtinaOstatak plovnog objekta koji je izgubio sposobnost sigurnog plovljenja ili plutanja te leži potopljen, nasukan ili napušten od posade slobodno pluta. Opasna podrtina na pomorskim zemljovidima označena je posebnom oznakom, a na moru posebnom balisažnom oznakom.

850. Podveza, palubnaNeprekinut uzdužni jak nosač koji ide od pregrade do pregrade s donje strane palube i na koji se oslanjaju sponje palube i polusponje; podrprta je uporama koje idu do dna broda.

851. Poisson, Simeon Denis (1781-1840)Francuski fizičar i matematičar; njegovim jednadžbama predstavlja se rezultantno magnetsko polje koje djeluje na brodski magnetski kompas.

852. Pokazivač otklona kormilaMehanički ili elektronički uređaj koji pokazuje kut između ravnine kormila i uzdužnice broda. Nalazi se u blizini upravljačkog mjesta i uz kormilarski stroj.

853. Poklopac, grotleniDio sustava za nepropusno zatvaranje teretnih palubnih grotala. Kotrljajući grotleni poklopac upotrebljava se za zatvaranje velikih grotala na izloženim palubama.

854. Pokriveni smjerSmjer određen pokrivanjem dvaju markantnih obalnih objekata ili postavljenih oznaka. Pri plovidbi opasnim područjima primjenjuje se granični pokriveni smjer koji označuje granicu nekog opasnog područja; sigurni ili vodeći pokriveni smjer sigurno vodi brod između opasnosti.

855. Pokusna plovidba

99

Page 100: Pomorski rjecnik

Dio sveobuhvatnih ispitivanja broda koja prethode primopredaji broda.

856. Pokus sa nagibomPostupak kojim se određuje položaj težišta sustava mase broda (G ) i metacentarska visina (MG ), odnosno provjeravaju teorijski proračuni položaja težišta sustava broda i početne stabilnosti broda. Teret poznate mase premjesti se iz središnjice na bok (na većim brodovima pretakanjem tekućine). Kut nagiba broda izmjeri se viskom, spojnom posudom ili inklinografom. Na osnovi poznate mase tereta ( P), razmaka (l ) za koji je teret pomaknut, istisnine broda (D) i kuta nagiba broda ( ) izračuna se matecentarska visina broda ( MG ) i visina težišta sustava iznad kobilice (KG ): MG Pl D KG KF FM MG + -/ tan ; .

857. PolPostoje ekliptički pol - krajnja točka osi ekliptike, odnosno sjecište podnevnika ekliptike;, geografski pol - zamišljena os u kojoj rotacijska os probada Zemljinu površinu, odnosno sjecište zemljopisnih podnevnika; nebeski pol - zamišljena točka u kojoj produžena Zemljina os probada nebesku sferu, odnosno sjecište satnih krugova; Zemljin magnetski pol - mjesto na Zemljinoj površini s najgušćim magnetskim silnicama, odnosno mjesto koje ima magnetsku

deklinaciju 90o.

858. Polaganje brodske kobiliceOznačuje početak gradnje brodskog trupa polaganjem limova kobilice ili sekcije broda na građevnom mjestu.

859. PolaraZvijezda Sjevernjača. To je zvijezda najbliža sjevernom zemljopisnom polu; najsjajnija zvijezda na rubu Malog medvjeda , od Zemlje udaljena 300 godina svjetlosti. To je navigacijska zvijezda i služi za određivanje zemljopisne širine broda i kontrolu devijacije kompasa kada brod plovi sjevernije od desete usporednice N.

860. Polarnice

Kružnice na prividnom nebeskom svodu na 66o 37' sjeverno i južno od nebeskog polutnika, odnosno usporednice na Zemlji na istoj sjevernoj, odnosno južnoj zemljopisnoj širini. Područje između sjevernog, odnosno južnog pola s odgovarajućim polarnicama je polarni krug. Na točkama unutar polarnog kruga Sunce ne izlazi iznad obzora određen broj dana u godini (ovisi o zemljopisnoj širini i deklinaciji Sunca). Sunce se ne pojavljuje iznad obzora na polarnim kalotama od dana kada zbroj zemljopisne širine i raznoimene Sunčeve deklinacije

dostigne 90o pa sve dok raznoimena deklinacija raste i dok taj zbroj nakon solsticija ponovo

ne dostigne 90o. Tako za stanovnike npr. na 75o N Sunce u jednoj godini u intervalu od 97 dana ne izlazi (polarna noć), a u drugom jednako dugom intervalu ne zalazi (polarni dan). Za same polove ta dva intervala traju po 6 mjeseci.

100

Page 101: Pomorski rjecnik

861. Polazna crta niske vodeCrta u smjeru obale; od nje se mjeri širina teritorijalnog mora, vanjskog pojasa, isključive ekonomske zone i epikontinentalnog pojasa.

862. Poletuša(lat. Volans) zviježđe na južnom nebu.

863. Polica, pomorska(engl. marine insurance policy, marine policy) isprava kojom se dokazuje postojanje ugovora o pomorskom osiguranju. Izdaje ju osiguratelj na zahtjev osiguranika.

864. Polo, Marco (1254-1324)Mletački putnik i putopisac, možda hrvatskog podrijetla, rodom s Korčule. Proputovao je srednju Aziju i Kinu. Njegov putopis poslužio je kao podloga za izradbu portulana.

865. Polukonvergencija podnevnika (meridijana) ili ortodromski popravakKut c / 2 na motriteljevom mjestu koji na Mercatorovoj projekciji zaklapa loksodroma (azimutna linija) s tangentom ortodrome u toj točki; njome se ortodromski azimut pretvara u loksodromski. Pri radio-snimanju svaki se radio-azimut ispravlja za radio-devijaciju, a zatim za polukonvergenciju podnevnika. Za male udaljenosti do 50 nautičkih milja polukonvergencija podnevnika praktički se može zanemariti.

866. Poluks

(lat. Pollux) ( =28o N; a=116o; m=1.2) navigacijska zvijezda u zviježđu Blizancima.

867. Pomorski zbornikZnanstveno-stručni godišnjak Saveza društva za proučavanje i unapređenje pomorstva Hrvatske.

868. Pomorsko svjetloOptički signal s vlastitim izvorom svjetlosti postavljen na navigacijsko važnim točkama. Služi za orijentaciju i određivanje pozicije broda u terestričkoj navigaciji. Danju se prepoznaje konstrukcijom i bojom, a noću prema karakteristici pomorskog svjetla. Dijeli se na svjetionik i brod svjetionik, obalno pomorsko svjetlo, lučko pomorsko svjetlo i svjetleću plutaču.

869. PomorstvenostPodručje brodske hidrodinamike. Proučava ponašanje i svojstva broda pri plovidbi na valovitom moru te stanje mora kao uzročnika.

870. Ponoćno SunceSunce vidljivo iznad obzora u ponoć. Opaža se u zemljopisnim širinama između polarnice i polova kad je Sunce cirkumpolarno.

871. PontonPlovni objekt plosnatog četverokutnog dna čvrste konstrukcije pokrivene palubom. Upotrebljava se u lukama za prijevoz otpadaka, a u brodogradilišnom akvatoriju za dovoz opreme i za platformu pri bojanju brodova.

872. Popis posade

101

Page 102: Pomorski rjecnik

Brodska isprava prema kojoj se utvrđuje koje su osobe ukrcane na trgovačkom brodu kao članovi posade, kakve poslove obavljaju i kakve su im kvalifikacije.

873. Popis radio-signalaPriručnik za plovidbu koji sadržava podatke o radio-postajama i navigacijsko-elektroničkim sustavima. U praksi je najviše u uporabi britansko izdanje The Admiralty List of Radio Signals, a slično mu je američko izdanje Radio-Navigational Aids. U ažurnom stanju održava se pomoću Notice to Mariners.

874. Popis svjetionikaPriručnik za plovidbu koji pomorcima daje podrobne podatke o pomorskim svjetlima, pomorskim zrakoplovnim svjetlima, brodovima svjetionicima i ostalim signalima i oznakama važnim za sigurnost plovidbe. Kod inozemnih popisa svjetionika najviše se upotrebljava The Admiralty List of Lights, Fog Signals and Visual Time Signals. Održava se u ažurnom stanju kao i popis radio-signala.

875. Porinuće brodaSpuštanje broda s navoza u brodogradilištu. Zbog djelovanja sile teže klizi po drvenoj kliznoj stazi podmazanoj slojem kalijskog sapuna. Postoji uzdužno porinuće broda kad on stoji okomito na obalni rub i poprečno porinuće broda kad je on usporedan s obalom.

876. Portulani ili portolaniVišebojni pomorski zemljovidi crtani rukom na pergamentu ili koži; popraćeni su uputama za plovidbu i posebnim tablicama za računanje procijenjene pozicije broda. Portulani su se razvili od starogrčkog periplusa, a kako su sadržavali i vjetrulju nazivali su se kompasnim zemljovidima.

877. Portun(lat. Portunus) rimski bog luka, posebno na rijeci Tiberu.

878. Poručnik trgovačke mornarice(engl. ship's male) pomorac palubne službe ovlašten da obavlja poslove palubnog časnika na svim brodovima te poslove zapovjednika teretnog i putničkog broda uz određena ograničenja s obzirom na veličinu broda te kategoriju plovidbe. Uvjeti za stjecanje zvanja su zdravstvena sposobnost, stručna sprema, plovidbeni staž u trajanju od jedne godine i položen stručni ispit. Pripravnik za poručnika trgovačke mornarice (apprentice officer) je kadet koji je nakon završene srednje škole nautičkog smjera otišao na brod da bi stekao uvjete za polaganje ispita poručnika trgovačke mornarice.

879. Posada, brodskaOsobe ukrcane na trgovački brod radi obavljanja poslova na brodu; upisane su u popis posade.

880. Posejdon ili PosidonU grčkoj mitologiji bog mora, stariji brat Zeusov; šalje vjetrove, trese Zemlju i daje pobjede u pomorskim bitkama. U rimskoj mitologiji odgovara Neptunu.

881. Posejdonije (135-51 pr. n. e.)Grčki filozof s Rodosa; proučavao morske mijene i izračunao opseg Zemlje.

882. Posrtno jedro

102

Page 103: Pomorski rjecnik

Malo križno jedro ispod kosnika; olakšavalo je manevar preleta pri otplovljenju sa sidrišta.

883. Poštanski brodBrod koji prevozi poštanske pošiljke. Imao je prednost pri ulasku u luku. Danas je zamijenjen zrakoplovima.

884. PotemkinOklopnjača ruske Crnomorske flote; na njoj je 1905. za prve ruske revolucije izbila pobuna i to je bio prvi veći izraz nezadovoljstva u carističkoj armiji. Godine 1918. potopljena je u Novorosijsku.

885. Pothenotov problemOdređivanje pozicije broda na temelju 2 izmjerena horizontalna kuta između triju terestričkih objekata. Svaki od tih kutova daje kružnicu pozicija; sjecište dviju kružnica pozicija ucrtanim na navigacijskom zemljovidu daje terestričku poziciju broda. Horizontalni kutovi mjere se sekstantom preko kompasa ili preko smjerne ploče.

886. PotiskivačMotorni brod unutrašnje plovidbe za potiskivanje jedne ili više potisnica (teglenica).

887. Potvrda o ukrcajuPismena isprava kojom ovlašteni član brodske posade potvrđuje da je primio na ukrcaj određenu količinu tereta; služi kao podloga za izdavanje teretnice.

888. PovratniceNebeski mali krugovi usporedni s polutnikom u kojima se prividno nalazi Sunce u trenutku

najviše deklinacije, sjeverne +23o 27' ili južne -23o 37'. Sjeverna se naziva Jarčeva, a južna Rakova povratnica.

889. Pozicija brodaTočka dobivena sjecištem dviju ili više linija pozicija ucrtanih na pomorskom zemljovidu. Pozicija dobivena opažanjem terestričkih objekata i mjerenjem dubine naziva se terestrička pozicija broda, a pozicija broda dobivena opažanjem nebeskih tijela astronomska pozicija broda.

890. Pozicijska brodska svjetlaSvjetiljke pomoću kojih se noću uočava brod, procjenjuje njegova vrsta i veličina te kurs plovidbe prema vlastitom brodu. Dijele se na navigacijska (brod u plovidbi - jarbolska, bočna svjetla i krmeno svjetlo) i sidrena (brod privezan ili usidren - pramčano, odnosno pramčano i krmeno brodsko svjetlo).

891. PozicioniranjeOdržavanje plovila i platforme na mjestu iznad bušotine ili određene pozicije. Dijeli se na dinamičko i statičko.

892. Pozivna lista(engl. traffic list) Popis imena i pozivnih znakova brodova koje obalne radio-postaje pozivaju na svojim radnim frekvencijama u razmacima od 2-4 h. Tako ih obavješćuju o prispjelim brzojavima ili najavljenim telefonskim razgovorima.

103

Page 104: Pomorski rjecnik

893. Pozivni znak ili signal(engl. call signal) je grupa slova ili slova i brojeva kojom se brod (signalna postaja) identificira, odnosno poziva da stupi u vezu. U optičkoj signalizaciji to su 4 slova; za brodsku radio-telegrafsku postaju 4 znaka, a za obalne 3 znaka. Za brodske radio-telefonske postaje to je ime broda, a za obalne npr. Split-radio.

894. PraćaUže ili koloturnik koji s krajeva križa ide prema krmi; njome se križno jedro dovodi (praća) i fiksira u najpovoljniji položaj prema vjetru.

895. Praefectus classisU starom Rimu admiral, zapovjednik flote.

896. PragPodmorska uzvisina koja povezuje srednje oceanske hrptove s kontinentalnim masama, a razdvaja dijelove oceanskih zavala.

897. PramacPrednji dio broda ili čamca od mjesta početka konvergencije oplate bokova do mjesta njezina spajanja u pramčanoj statvi.

898. PramcobranŠtitnik koji štiti pramac od oštećenja pri pristajanju, otplovljenju i manevriranju pomoću špringa; na brodu se spušta prema potrebi, a na čamcu je nepomičan.

899. PramčanicaOznaka smjera pramca, odnosno uzdužnice broda.

900. Pramčani kutKut koji zatvara vizura motritelj-objekt s uzdužnicom broda; broji se od pramca preko desne

ili lijeve strane do 180o ili preko desne strane do 360o. Pramčani kut od 90o označuje trenutak prolaska subočice objekta.

901. Praonica, brodskaProstorija za pranje i glačanje rublja na brodovima većim od 800 brt.

902. Pravac podnevnika (meridijana)Sjecište ravnine motriteljeva podnevnika (meridijana) sa ravninom obzora; budući da spaja N i S točke obzora naziva se i sjeverojužnica. Ovisno o vrsti podnevnika razlikuje se pravac pravog, magnetskog ili kompasnog podnevnika te giropodnevnika.

104

Page 105: Pomorski rjecnik

903. Pravac pozicijaDio terestričke linije pozicija i astronomske linije pozicija najbliži zbrojenoj (vjerojatnoj) poziciji broda.

904. Pravac prvog vertikalaSjecište ravnine prvog vertikala s ravninom obzora; spaja E i W točke obzora pa se naziva i istočnozapadnica.

905. Pravila o izbjegavanju sudara na moru (PISM)Međunarodne norme kojima se regulira isticanje brodskih svjetala i signalnih znakova te manevriranje brodova i čamaca radi izbjegavanja sudara; utvrđuju kodeks obveznog ponašanja i kriterij odgovornosti za sudar u svim plovidbenim uvjetima.

906. Pravila putaPravila propisana PISM-om koja se odnose na brod s pravom puta i na brodove koji su obvezni izvršiti najsvrsishodniji manevar da se izbjegne sudar.

907. Pravokutni ili Descartesov koordinatni sustavKoordinatni sustav definiran veličinom ordinate x i apscise y u funkciji zemljopisnih koordinata x f y f ( ) ( ) i .

908. Pravo moraMeđunarodna pravila kojima se uređuju pravni, ekonomski, tehnički i drugi odnosi pojedinih zemalja kao međunarodnih subjekata u svezi s eksploatacijom mora i njegovih bioloških i mineralnih bogatstava. Prva konferencija UN o pravu mora (Ženeva 1958) donijela je konvencije o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu, o otvorenom moru, o ribolovu i o očuvanju bioloških bogatstava otvorenog mora te o epikontinentalnom pojasu. Zatim je uslijedila 1960. Druga, a 1973-82. Treća konferencija UN o pravu mora.

909. Pravo prolaska(engl. right of passage) pravo broda da prolazi teritorijalnim morem strane države. Priznaje se samo trgovačkim brodovima.

910. Prazno za punoInstitut pomorskog prava prema kojem naručitelj može jednostrano odustati od ugovora o prijevozu morem. Mrtva vozarina (dead freight) - puna vozarina koja se plaća kad naručitelj nije odustao od ugovora, ali nije ukrcao sav ugovoreni teret.

911. PražnicaPovišen rub oko palubnih otvora i prag na vratima zatvorenih nadgrađa koji sprečava da voda prodre u unutrašnjost broda. Visina pražnice ovisi o njezinom položaju na brodu i kategoriji plovidbenog područja.

912. Preambula(engl. preamble) uvodna klauzula ugovora kojom se utvrđuje činjenica sklapanja ugovora.

105

Page 106: Pomorski rjecnik

913. PrecesijaPromjena gibanja smjera osi rotirajućeg tijela (giro) zbog djelovanja zakretnog momenta vanjske sile; os vrtnje ne mijenja se u smjeru sile već u smjeru koji je na nju okomit. Pravilna giroskopska precesija javlja se u gira sa 3 slobodne osi, koji rotira s velikom kutnom brzinom, kojemu je točka hvatišta u osi vrtnje ali izvan njegovog težišta; ako vanjski moment djeluje oko vodoravne osi, os gira precesira oko vertikalne osi i obrnuto (giro će uvijek zakretati oko one osi koja je usporedna sa smjerom djelovanja sile). Precesija je upravno razmjerna jakosti te sile, a obrnuto razmjerna masi i broju okretaja gira; kad prestane djelovati vanjska sila, os gira zauzima trenutačni položaj. Precesija je važna pri konstrukciji girokomapsa. Precesija

Zemljine, odnosno nebeske osi koja je prema ekliptici nagnuta 66.5o, ne bi postojala da Zemlja nije elipsoidna, tj. da se na polutniku ne nalazi veća masa. Na te dijelove Zemljine mase djeluje gravitacijska sila (Mjesec, Sunce, planete); ona nastoji promijeniti nagib osi Zemlje prema ekliptici, a toj se sili Zemlja odupire inercijom svog rotacijskog gibanja, što izaziva precesiranje njezine (nebeske) osi. Zemljina os za oko 25800 godina jednom opiše plašt stošca, a nebeski pol kružnicu među zvijezdama; ravnina nebeskih polutnika iz godine u godinu mijenja svoj položaj. S tim u svezi se godišnje 50.24'' pomiču u retrogradnom smjeru i ekvinocijske točke; mijenjaju se longitude, rektascenzija i deklinacija zvijezda. Pojavu precesije otkrio je još u 3. stoljeću pr. n. e. grčki astronom Hiparh.

914. Prečka ili flokTrokutasto jedro koje se razapinje uz leta pramčanog dijela broda ispred prednjeg (pramčanog) jarbola i iznad kosnika; služi uravnoteženju jedrilja. Pomaže jedrenju uz vjetar i manevriranju. Razapinje se pomoću podigača, a upravlja škotama.

915. Pregled brodaUtvrđivanje pravno važnih činjenica na brodu; može biti obligatan (od strane inspekcijskih organa prema postojećim propisima) ili fakultativan (na zahtjev brodara, upravnih odbora ili zapovjednika broda). Svrha je pregleda utvrđivanje kaznene ili građanske sudbenosti, poduzimanju istražnih mjera, provjera zastave, pregled isprava, utvrđivanje sposobnosti broda za plovidbu, stanja broda prije ukrcaja tereta, zdravstvenog stanja, carinske ispravnosti i drugo.

916. Pregled broda, tehničkiProvjera kojom se utvrđuje udovoljava li brod propisima sposobnosti za plovidbu i zahtjevima tehničkih pravila. Obavljaju ga nadležne ustanove i klasifikacijski zavodi. Postoje osnovni, redovni, kontrolni i izvanredni tehnički pregledi broda.

917. Pregrada, brodskaPoprečna, uzdužno ukrijepljena ili valovita vertikalna brodska pregrada nepropusna za vodu ili ulje do propisanog tlaka; ide od dvodna do glavne, odnosno pregradne palube. Na pregradama nema otvora, ugrađuju se samo nepropusna vrata. Nepropusne pregrade dijele brod na više nepropusnih odjeljenja; sprečavaju da voda koja je zbog oštećenja vanjske oplate prodrla u brod naplavi čitavu njegovu unutrašnjost i ugrozi plovnost i stabilnost broda. Također zadržavaju širenje požara. Značajne nepropusne pregrade su: sudarna ili kolizijska nepropusna pregrada i zadnja krmena pregrada ili pregrada krmenog pika. Najmanji broj nepropusnih pregrada, odnosno njihov razmak određen je Konvencijom SOLAS.

106

Page 107: Pomorski rjecnik

918. Pregradna krivuljaGrafički prikaz teorijske i dopuštene duljine naplavljivosti broda, odnosno brodskog prostora vodom. Ordinata neke točke pregradne krivulje daje najveću duljinu broda koja se može naplaviti s vodom a da brod ne zagazi preko granice urona, odnosno najveći teorijski dopušten razmak između nepropusnih poprečnih pregrada.

919. Pregradni faktorFaktor sigurnosti kojim se množi teorijski razmak između poprečnih nepropusnih pregrada u brodu da bi se dobio njihov stvarni razmak; određuje se prema Konvenciji SOLAS i drugim propisima, a nikad nije veći od jedan.

920. Pregrađivanje brodaPodjela brodskog trupa poprečnim i uzdužnim brodskim pregradama na odjeljke radi postizanja nepotopljivosti broda u slučaju prodora vode pri nasukanju, sudaru ili drugoj nezgodi.

921. Preinaka brodaPromjena konstrukcijskih osobina ili namjene broda.

922. Prekidna čvrstoća čelik čelaZbroj stvarnih prekidnih čvrstoća svih nosivih žica u užetu [ / ]N mm2 .

923. Prekidna sila užetaStvarno maksimalno naprezanje koje uže može podnijeti, odnosno vrijednosti sile u N koja prekida uže. Dobiva se kidanjem pokusnog uzorka užeta na kidalici, a jednaka je nazivnoj prekidnoj sili užeta pomnoženoj s koeficijentom sigurnosti ili je veća od nje.

924. Prekostojnice ili danguba(engl. demurrage) vrijeme utrošeno na ukrcaj, odnosno iskrcaj brodskog tereta nakon isteka stojnica. Za prekostojnice brodu se plaća naknada, a računa se kontinuirano, osim kad je zapreka za rad nastala krivicom broda.

925. PrekrcajU pravnom smislu, premještanje tereta iz jednog broda u drugi da bi teret stigao na odredište.

926. Prekrcajni mostSpecijalna vrsta obalne lučke dizalice.

927. Prekretanje hoda strojaRadnja kojom se mijenja smjer vrtnje stroja od hoda naprijed na hod krmom i obrnuto.

928. PreletManevar jedrima kojma se jedrenjak dovodi u drugi položaj prema vjetru.

929. Premija osiguranja (enkl. insurance premium) cijena što je po ugovoru o osiguranju ugovaratelj osiguranja ili osiguranik plaća osiguratelju za osiguranu imovinu ili osiguranika osobno.

930. Preslikavanje, kartografskoPreslikavanje Zemljinog elipsoida ili kugle na ravninu pomoću neke kartografske projekcije; osnovne su jednadžbe y f x f 1 2( , ) ( , ) i gdje su x y i pravokutne koordinate u ravnini

107

Page 108: Pomorski rjecnik

projekcije, i zemljopisne koordinate na elipsoidu ili kugli, a funkcije f f1 2 i funkcije preslikavanja. Preslikavanje u kojem nema deformacija kutova zove se konformno, u ekvivalentnom preslikavanju nema deformacija površina, a u ekvidistantnom preslikavanju nema deformacija dužina duž jednog od glavnih pravaca preslikavanja.

931. PresretanjePlovidba brodom u kursu koji vodi susretu ili zauzimanju određenog položaja prema drugom plovnom objektu radi izvršavanja određenog zadatka. Kurs, brzina i vrijeme plovidbe do presretanja određuje se grafički (manevarskim ili radarskim dijagramom) ili plotiranjem.

932. Prestizanje

Sustizanje drugog broda iz njegova krmenog sektora 135o tj. sektora vidljivosti krmenog svjetla. Brod koji prestiže zaobilazi dostignuti brod s najpovoljnije strane.

933. Prevlaka Uzak pojas kopna koji spaja dvije kontinentske mase (Panamska i Sueska prevlaka). Prevlaka je i uzak pješčani sprud koji spaja otok s kopnom.

934. Prevodnica, brodskaHidrotehnički objekt koji omogućuje svladavanje (dizanje i spuštanje) manjih denivelacija vodenih razina duž kanalizirane plovne rijeke ili plovnog kanala. Nizom brodskih prevodnica može se svladati visina plovne stepenice od 40 do 60 m; ako je denivelacija viša od 70 m upotrebljava se dizalo za brodove.

935. Preživljavanje na moruSamoodržavanje fizičko-psihičkog stanja brodolomca, osim nedostatka hrane uvjetovano je i klimatskim uvjetima. Najnepovoljniji je slučaj kad se brodolomac nalazi u moru;

preživljavanje zavisi i o temperaturi morske vode (za temperature niže od 0oC čovjek umire u roku od 1 h).

936. Prigušivanje girokompasaDovođenje rotacijske osi giroskopa (osjetilnog elementa) u pravi podnevnik i u obzor umjetnim prigušivanjem prirodne oscilacije osi. U kompasa (Anschütz, Plath) sa sustavom obješenog giroskopa, oscilacije osi prigušuju se pretakanjem ulja unutar vodoravne prstenaste posude (iznad gira), s više strane prema nižoj; podigne se težište sustava i smanji zakretni moment oko horizontalne osi (precesija), a time i amplituda oscilacija po vertikali. U kompasa (Sperry) s težištem sustava (pri mirovanju) u sjecištu triju osi gira, prirodne oscilacije prigušuju se balističkim sustavom; spregom sila koje stvara zakretni moment oko vertikalne osi; stvara se protuprecesija koja tjera osovinu gira prema obzoru; u takvog sustava javlja se i greška prigušivanja. Osovina gira miruje samo kad leži u obzoru i u smjeru pravog podnevnika.

108

Page 109: Pomorski rjecnik

937. PrihvaćanjeManevar kojim jedrenjak mijenja kurs prema strani od koje vjetar puše (uz vjetar). Kormilo se polako okreće prema privjetrenoj strani, škota prečke (prednjeg jedra) postupno se popušta, a škota glavnog jedra priteže. Jedra ne smiju izgubiti vjetar.

938. Prihvaćanje (otpremanje) broda(engl. clearance) poslovi lučkog agenta u pomaganju brodaru i zapovjedniku broda pri obavljanju poslova što ih lučke, zdravstvene, carinske i imigracijske vlasti propisuju za odlazak (dolazak) broda u međunarodnom saobraćaju. Za obavljanje tih poslova agent prima od brodara nagradu (agencijsku pristojbu).

939. Prijava (izjava) o dolaskuIsprava koju strani brod predaje pri dolasku u hrvatsku luku. Sadržava osnovne podatke o brodu, zapovjedniku i posadi, teretu i putnicima, putovanju, datum i vrijeme uplovljenja (isplovljenja) i položaj broda u luci.

940. Prijava o teretuCarinska isprava propisana hrvatskim Carinskim zakonom. Podnosi je zapovjednik broda pri dolasku u luku; sadržava podatke o teretu, brodskim zalihama i gorivu.

941. PrikosnikProdužetak kosnika; uz kosnik je učvršćen željeznim obručima i sponama.

942. Primatelj tereta(engl. receiver, consignee) osoba naznačena u prijevoznom ugovoru ili ispravi kao primatelj tereta. U pomorskim prijevozima to je najčešće punopravni imatelj teretnice.

943. Primopredaja brodaKontrola i ispitivanje broda u nazočnosti predstavnika brodara i eksperata klasifikacijskog zavoda. Primopredajom se utvrđuje da karakteristike broda kvalitativno i kvantitativno odgovaraju propisanim tehničkim uvjetima i ugovoru.

944. Pripona Čelično uže nepomične opute koje pripinje jarbol uz bok broda. Gornji kraj završava očnom upletkom ili omčom sa škopcem. a donji omčom i stezalicom ili šupljoglavkom na polubnom očnjaku.

945. PriponiceČelične šipke koje idu od obruča ispod čeljusti debla odnosno, nastavka jarbola do rubnjaka i krajeva krstaca koša odnosno košića. Oslonac su jarbolskom košu.

946. Priručnici za plovidbuNavigacijske publikacije; daju podatke važne za sigurnost plovidbe, a koji se iz tehničkih razloga ne mogu tiskati na pomorskom zemljovidu. Izdaju ih gotovo svi hidrografski instituti pomorskih zemalja.

947. Pristan

109

Page 110: Pomorski rjecnik

Dio obale uređen za privremeno pristajanje manjeg broda; opremljen je najnužnijom opremom.

948. PristaništeOno što je za more luka to je za rijeke i jezera pristanište.

949. PristojbeLučke naknade.

950. PrivezniceKraći komadi užeta ili lanca, ponjave, mreže i slično kojima se obuhvaća komadni teret i vješa o kuku teretnice. Vrste: grljak, dvostruka ili četverostruka priveznica sa škopcima, lančana priveznica s kukama ili pandžama.

951. Privezno okoČelična U-šipka ili prsten na keju za koji se vezuju manji brodovi. Konop se vezuje provlačenjem očne upletke koja se osigurava poprečnom polugom ili uzlom za plutaču.

952. PrivjetrinaNadvjetrena strana obale, broda ili kojeg drugog objekta, tj. strana neposredno izložena vjetru.

953. Prodor vodeProdiranje vode u brodski trup zbog oštećenja oplate; redovito je posljedica sudara broda, udara broda o ledeni brijeg, nasukanja na greben ili pogotka projektilom. Brzina prodiranja

vode v u brod za jednu sekundu ako je površina oštećenja 1 m2 računa se: v gh 2 gdje je g - akceleracija sile teže, h - visina središta otvora ispod vodene razine. Da bi se sačuvala plovnost broda nakon prodora vode brod mora imati dovoljnu rezervnu istisninu (obujam nepropusno zatvorenog dijela brodskog trupa iznad plovne linije), a ona mora biti veća od obujma prodrle vode. To se postiže nadvođem i skokom palube, u protivnom brod će potonuti.

954. Prognostička kartaZemljovid na kojem je prihvaćenim simbolima unaprijed predočen razvoj i osobine vremena na nekom zemljopisnom području.

955. Projektiranje brodaPripremna faza brodograđevnog procesa. Projektna dokumentacija tehnički definira novi brod u skladu sa zahtjevima naručitelja. Predstavlja osnovu za ugovaranje i izradbu proizvodne dokumentacije.

956. Prokion

(lat. Procyon) ( =05o N; a=115o; m=0.5) navigacijska zvijezda u zviježđu Malom psu.

957. Prokop, morskiUmjetno izgrađen prometni morski put (kanal).

110

Page 111: Pomorski rjecnik

958. Prolaz, morskiTjesnac koji dva mora; najčešće je nastao utjecajem rasjedne tektonike.

959. Proljetna točkaJedna od točaka (druga je jesenska) u kojima nebeski polutnik siječe ekliptiku. Kroz proljetnu točku prolazi Sunce u svom prividnom godišnjem gibanju oko 21. ožujka (kroz jesensku 23. rujna). Od proljetne točke broji se rektascenzija (a) nebeskog tijela (jedna od koordinata u nebesko polutničko - ekvatorskom sustavu) i longituda/koordinata u ekliptičnom koordinatnom sustavu). Zbog precesije Zemljine osi proljetna točka giba se po ekliptici u smjeru suprotnom prividnom godišnjem gibanju Sunca (precesija ekvinocija) za 50.3' sekunde

godišnje. Rektascenzije, odnosno surektascenzije (360o-a) daje nautički godišnjak.

960. Promjer kružnice okretanjaNajveći promjer krivulje približno jednake kružnici koju brod opiše pri punom okretu; ovisi o brzini, kutu kormila i strani okreta (u jednovijčanih brodova) te o vremenskim prilikama. Najjednostavnije se određuje mjerenjem najveće i najmanje duljine pri okretanju broda, ispred pokrivenog smjera, te iz opsega kružnice okretaja ako se za mjernu jedinicu uzme duljina broda.

961. PropelerDio propulzijskog brodskog sustava koji pretvara snagu pogonskog stroja u porivnu silu (poriv) i tako pokreće plovilo. Prema konstrukciji i načinu djelovanja može biti vijčani propeler (brodski vijak), kotač s lopaticama, Voith-Schneiderov propeler (cikloidni propeler). Moment propelera je omjer snage predane propeleru i brzine vrtnje propelera.

962. Propeler, manevarskiVijčani propeler u otvorenom tunelu pramčanog, odnosno krmenog dijela broda; smješten poprečno na uzdužnicu broda. Upućuje se sa zapovjedničkog mosta; bočnim potiskivnanjem pramca, odnosno krme olakšava manevriranje posebno u uskim prostorima. Standardni je uređaj velikih suvremenih brodova, trajekata i specijalnih brodova kojima je nužno točno održavanje pozicije.

963. Propelerska osovinaKrajnji dio brodskog osovinskog voda s ležajima u statvenoj cijevi. Na stražnjem koničnom kraju nosi vijčani propeler (brodski vijak).

964. PropulzijaSposobnost gibanja broda djelovanjem porivne sile (poriv) koju proizvodi propulzor. Propulzijski sustav tvori glavni pogonski stroj, prijenosni uređaji, propeler i brodski trup.

965. PropulzorSredstvo, naprava ili uređaj koji preuzima snagu pogonskog stroja, vjetra ili čovjeka i pretvara je u porivnu silu te tako pokreće čamac ili brod. Ljudskom snagom pogoni se veslo, snagom vjetra jedro, a mehaničkim pogonom propeler i mlazni propulzor.

966. Propulzor, hidromlazniTip brodskog propulzora koji poriv brodu daje izbacivanjem mlaza vode po krmi.

967. Prostornost broda

111

Page 112: Pomorski rjecnik

Obujam svih prostorija na brodu. Korisnu prostornost broda (engl. cubic capacity) čini obujam prostorija namijenjenih za prijevoz tereta. Poznavanjem faktora slaganja tereta može se unaprijed odrediti količina tereta za svaki brodski prostor.

968. Prostor po toni nosivostiUkupan kapacitet broda za teret u kubičnim metrima podijeljen s korisnom nosivošću broda u

tonama. Brod nakrcan teretom kojega jedna tona mase zauzima 1 m3 prostora uronio bi do oznake nadvođa. Za tako idealno nakrcan brod kaže se da je na najvećem dopuštenom gazu (engl. full and down).

969. Protekcionizam u pomorstvuSkup državnih mjera i propisa kojima se diskriminiraju strane zastave, a preferiraju domaće.

970. ProtukursPoložaj brodova u plovidbi kad jedan brod vidi drugi ravno ili gotovo ravno ispred pramca.

Kursovi im se razlikuju za 180o, a pramčani kut je 0o.

971. Protupodnevnik (protumeridijan)

Polovica bilo kojeg zemljopisnog podnevnika s razlikom zemljopisne duljine za 180o.

972. Protupožarna zaštita brodaSprečavanje širenja požara na brodu. Postiže se podjelom brodskog trupa i nadgrađa protupožarnim pregradama, opremanjem broda protupožarnim brodskim sustavima, mjerama i organizacijom službe na brodu.

973. Protupožarni brodski sustavSklop uređaja za otkrivanje, lociranje i gašenje požara na brodu. Sustav fotoćelija reagira na povišenu temperaturu ili na dim pa svjetlosnim i/ili zvučnim signalima pokazuje mjesto izbijanja vatre i dima na centralnoj ploči (na zapovjedničkom mostu ili u kontrolnoj kabini). Broj i tehničke uvjete uređaja i opreme propisuje Konvencija SOLAS.

974. Protuprodorna ponjavaČetvrtasta ponjava veličine 2 x 2 do 4 x 4 m . Služi za privremeno zaustavljanje prodiranja vode kroz otvor na brodskom trupu ispod vodene linije. Izrađuje se od dvoslojne jake jedrenine; obrubljena je s vlaknastim užetom s omčama i uzicama u svakom kutu.

975. ProvezaUzdužni jak nosač brodske konstrukcije; nalazi se na boku iznad uzvoja koji povezuje i podupire poprečna rebra; neposredno je povezana s oplatom ako rebra prolaze kroz nju. Palubna proveza je krajnji bočni voj palubne oplate, deblji od ostalih na koji se zakivanjem vezuje završni voj vanjske oplate. Jak je okvir brodu i znatno pridonosi njegovoj uzdužnoj čvrstoći.

976. ProvizijaNagrada što je plaća nalogodavac izvršitelju neke naručene ili uobičajene usluge. U pomorskim prijevozima takva nagrada najčešće se plaća za ove usluge: posredovanje u

zaključivanju pomorsko prijevoznog ugovora (posrednička provizija - brokerage u slobodnoj, booking commission u linijskoj plovidbi); prihvat i otpremu brodova u lukama (agencijska

112

Page 113: Pomorski rjecnik

pristojba - agency fee); otpremničke ili špediterske usluge (otpremnička ili špediterska provizija - forwarder's commission); ubiranje vozarine za račun brodara (pristojba za naplatu - collection fee).

977. ProvlakaOkrugao ili ovalan otvor na pokrovima ili stranama brodskih tankova, dvodna, rebrenica, kotlova i slično; omogućuje provlačenje radi čišćenja ili vizualne kontrole tankova bez otvaranja glavnog poklopca. poklopac provlake je od materijala kao i okolna oplata, ali nije deblji od 12 mm, nepropustan je (gumena brtva) na unutrašnji tlak tekućine do odušnika tanka. Pričvršćuje se pomoću vijaka s maticama.

978. Prsluk ili pojas za spašavanjePomagalo za osobno spašavanje posade i putnika pri napuštanju broda. Mora odgovarati Konvenciji SOLAS i biti odobren od nadležnog klasifikacijskog društva. Izrađuje se od materijala otpornih na uvjete slane atmosfere i utjecaj nafte.

979. Pršna jedraJedra trokutastog ili trapeznog oblika razapeta na bočnim dodacima križeva (pršnjak) uz odnosno križno jedro. Razapinjala su se pri povoljnom i ujednačenom vjetru.

980. Pseudocilindrična projekcijaKartografska projekcija u kojoj se podnevnici uspravne projekcije preslikavaju kao konkavne krivulje simetrične prema srednjem podnevniku (jedini se preslikava kao pravac), a usporednice kao među sobom paralelni pravci okomiti na srednji podnevnik. U Mollweideovoj

pseudocilindričnoj projekciji podnevnik udaljen od srednjeg podnevnika za 90o preslikava se kao kružnica s površinom jednakom površini Zemljine kugle.

981. Pseudokonusna projekcijaKartografska projekcija u kojoj se podnevnici uspravne projekcije preslikavaju kao krivulje simetrične s obzirom na srednji meridijan (jedini se preslikava kao pravac), a usporednice kao koncentrične kružnice sa središtem na srednjem meridijanu.

982. PsihrometarInstrument za posredno mjerenje vlažnosti zraka. Augustov psihrometar ima 2 živina termometra - suhi i mokri; kuglica jednog termometra održava se vlažnom; iz očitanih temperatura suhog i mokrog termometra izračuna se tlak vodene pare i relativna vlažnost psihrometrijskom jednadžbom ili psihrometrijskim tablicama; također postoje i aspiracijski, Assmannov i obrtni psihrometar.

983. Ptolemej (87-165)(lat. Claudius Ptolemaeus) grčki matematičar, astronom i geograf; u knjigi Almagest (arapski prijevod) prikazao je astronomsku znanost do svog vremena. Bio je pristalica geocentričnog sustava. Čuvena je njegova Karta svijeta. Za navigaciju je važna njegova studija o astronomskoj refrakciji i njegov sferni astrolab (sferant) kojim su se mjerile visine nebeskih tijela i određivale nebeske koordinate. Sastavio je astronomske tablice.

984. PulInteresna zajednica nekoliko poduzeća u kojoj se dobit dijeli prema određenom ključu. Brodarski pul je društvo linijskih brodara u nekoj konferenciji odgovorno za razdiobu tereta ili

113

Page 114: Pomorski rjecnik

vozarine između svojih članova. Teretni pul (engl. cargo pool) utvrđuje postotak tereta koji član pula može prevesti. U vozarinskom pulu (engl. revenue pool) član uplaćuje postotak ukupno ubrane vozarine ili ukupnu vozarinu smanjenu za fiksni iznos po toni tereta što se naknadno dijeli članovima prema ugovorenim kriterijima.

985. PulenaUkrasna figura na pramcu jedrenjaka; najčešće ženski ili životinjski lik.

986. Pumpna postaja, brodskaProstor na tankerima (neposredno ispred ili iza srednjeg nadgrađa, odnosno ispred krmenog koferdama) u kojemu se nalaze pumpe za ukrcaj i iskrcaj tekućeg tereta.

987. Puni mjesecUštap.

988. Punski ratoviTri rata između Punjana (Kartažana) i Rimljana za prevlast u središnjem i zapadnom Sredozemlju. Nakon III. punskog rata Kartaga je osvojena i sravnjena sa zemljom, a Rimljani su zagospodarili Sredozemljem.

989. Pupin, Mihajlo (1858-1935)Fizičar; profesor matematike i fizike na Columbijskom sveučilištu u New Yorku. Pupinovim svitkom riješio se problem telegrafskog i telefonskog prijenosa kablovima na velike daljine.

990. Puretićeva koloturaNaprava za brzo izvlačenje mreže plivarice iz mora. Žljebasti kotač koloturja (obložen gumom) slobodno visi iznad krmene palube; kraj mreže se uvuče kroz otvor na vrhu koloturnika; hidraulički žljebasti kotač okreće se i izvlači mrežu, a ribari je slažu na palubu. Nazvan je po Mariju Puretiću iz Sumartina na otoku Braču. Patentirao ga je u SAD 1954; primjenjuje se u gotovo cijelom svijetu.

991. PutaKraći komad čelik čela pričvršćen za križ ili sošnjak jedra; na drugom kraju nosi koloturu s teklacem ili omču za potezno koloturje.

114

Page 115: Pomorski rjecnik

992. Ra

Ime dviju ekspedicija nazvanih po staroegipatskom božanstvu sunca. Na njima je norveški antropolog T. Heyerdahl provjeravao hipotezu po kojoj se u starom vijeku (uz pomoć Kanarske struje i pasata) mogao preploviti Atlantik i u Mexico i Peru prenijeti mediteranski kulturni utjecaj.

993. RabatPopust od cijene robe ili usluge koji, uz određene uvjete, prodavatelj odnosno davatelj usluge odobrava svom klijentu.

994. Racon(engl. radar beacon) pasivni radarski far (odgovarač), mikrovalni primopredajnik koji automatski odgovara posebnim signalom čim od brodskog radara primi poticajni impuls odgovarajuće frekvencije. Signal se na radarskom ekranu pokazuje kao radijalna puna ili kodirana crta koja polazi od mjesta racona prema obodu ekrana. Daljina prijema je 8-20 nautičkih milja; omogućuje mjerenje azimuta i udaljenosti.

995. Račić, Ivo (1845-1918) Hrvatski brodovlasnik i dobrotvor; gotovo svu svoju imovinu namjenio je u dobrotvorne svrhe i za razvoj pomorstva i školstva u Dubrovniku.

996. Radar(engl. radio detection and ranging) elektronski uređaj koji na temelju refleksije odaslanih elektromagnetskih valova otkriva i određuje poziciju objekta. Princip rada temelji se na odašiljanju vrlo kratkih elektromagnetskih impulsa u željenom smjeru i na mjerenju vremena do povratka jeke od objekta koji je zahvaćen tim impulsom.

997. Radar, lučkiRadar ugrađen u neposrednoj blizini luke radi kontrole plovidbe i upravljanja brodovima. Po osobinama sličan je navigacijskom radaru.

998. Radar, meteorološkiRadar posebne konstrukcije koji omogućuje otkrivanje i analizu radarskih odraza od kišnih - oblačnih kapljica, ledenih čestica, snježnih pahuljica i slično.

999. Radar, motrilačkiRadar za otkrivanje i prikupljanje informacija o kretanju objekta unutar radarskog obzora. Koristi se u vojsci.

1000. Radar, navigacijskiBrodski radar koji je prvenstveno namijenjen navigaciji. Redovito ima pokazivač s panoramskom radarskom slikom. Povećava sigurnost plovidbe uopće, a posebno za ograničene vidljivosti. Obvezan je za sve brodove veće od 1600 brt.

115

Page 116: Pomorski rjecnik

1001. Radar, protusudarniNavigacijski radar s panoramskom radarskom slikom stabiliziranoj prema pravom sjeveru. Pokazivač mu je opremljen računalom zaa računanje parametara (vektora) kretanja vlastitog broda i plovila u njegovoj blizini. Preporuke IMO-a naglašavaju uporabu protusudarnog radara. Prvi takav radar pojavio se 1968.

1002. Radarski domet(engl. radar range) najveća daljina otkrivanja objekta uz vjerojatnost 90%.

1003. Radio-devijacijaPogreška ra u radio-azimutu dobivenom smjeranjem pomoću radio-goniometra; nastaje zbog utjecaja metalnih dijelova broda koji stvaraju dodatno elektromagnetsko polje; izražena je kutom između pravog azimuta odnosno pramčanog kuta i izmjerene vrijednosti od izabrane radio-postaje ra p ra ra p raL L - - ili .

1004. Radio-dnevnikBrodska knjiga koju je dužan voditi svaki brod koji prema Konvenciji SOLAS mora imati radio-postaju. Radio-telegrafisti ili radio-telefonisti unose u radio-dnevnik podatke iz kojih bi se mogao dobiti potpun uvid u obavljanju radarske službe, a osobito događaji koji mogu utjecati na sigurnost života na moru.

1005. Radio-farObalna navigacijska radio-postaja u posebnoj konstrukciji ili u sklopu pomorskog svjetionika. U pravilnim vremenskim razmacima odašilje radio-signale određene karakteristike; te su poznati kružni, radio-akustični ili daljinomjerni, rotirni i usmjereni radio far.

1006. Radio-goniometarRadio-uređaj kojim se uz pomoć antenskog usmjerenog sustava određuje smjer prostiranja radio-valova nekog radio-predajnika (radio-fara). Navigacijski radio-goniometar upotrebava duge i srednje radio-valove i služi za određivanje radio pozicije vlastitog broda. Čim poslužitelj ugodi frekvenciju na kojoj radi izabrani radio-far s pokazivača radio-goniometra se očita izmjerena vrijednost radio-azimuta. Dva različita radio-fara daju 2 azimuta i u presjecištu tih dvaju azimuta nalazi se pozicija broda.

1007. Radio-goniometrijska postajaJedan (za dobivanje azimuta) ili grupa radio-goniometara (za dobivanje pozicije broda) smještena na obali; služe brodovima bez radio-goniometra kad se s broda ne mogu obavljati radio-smjeranja ili je smjeranje nepouzdano.

1008. Radio-kabinaProstorija na brodu u kojoj su smješteni uređaji za radio-vezu.

116

Page 117: Pomorski rjecnik

1009. Radio-navigacijski oglas(engl. radio navigational warning) obavijest o sigurnosti plovidbe. Odašilje ga obalna radio-postaja brodovima koji plove na njezinom području. Oglasima predhodi znak sigurnost, a odašilju se u točno utvrđenim vremenskim terminima i frekvencijama. Sadržaj oglasa može biti: promjene u pomorskim svjetlima i oznakama i drugim navigacijskim objektima, plutajuće olupine, podrtine ili mine opasne za plovidbu, pojava leda, zabranjene zone za plovidbu i slično. Svjetsko more od 1977. podijeljeno je u 16 zona (AREA). Radio-navigacijski oglasi nose naziv NAVAREA, a iza toga slijedi broj zone i tekući broj oglasa.

1010. Radio-plutača za opasnostRadio-odašiljač male snage smješten u maloj vodonepropusnoj plutači narančaste boje s natpisom imena broda i pozivnog znaka; nalazi se na propisanom mjestu na palubi. Pri traženju pomoći baca se u more, a pri potonuću automatski se oslobađa i slobodno pluta na moru. U kontaktu s vodom automatski emitira dulje od 48 sati određene radio-signale na frekvenciji od 2182 kHz dometa višeg od 30 nautičkih milja. Na osnovi odaslatih signala drugi brod (zrakoplov) pri pretraživanju utvrđuje poziciju nesreće i započinje sa spašavanjem preživjelih.

1011. Radio-pozivOdašiljanje pozivnih radio-signala jednoj ili više radio-postaja radi uspostavljanja radio-veze.

1012. Radio-saobraćaj(engl. radio-traffic) prijenos poruke između jednog ili više sudionika preko radio-telekomunikacijskih sustava.

1013. Radio-signali točnog vremenaRadio-signali koje odašilju specijalne radio-postaje radi određivanja točnog vremena na brodu (srednje greenwichko vrijeme TS ). Obveza je radio-operatora da najmanje jedan put dnevno primi signale točnog vremena i prema njima usporedi uru brodske radio-postaje. Pomoću tih signala kontrolira se i stanje kronometra. Prvi vremenski radio-signali odaslati su s Eiffelovog tornja u Parizu 1910.

1014. Radno opterećenje(engl. Safe Working Load - SWL) masa tereta (u tonama) ili sila (u newtonima) kao najveće dopušteno opterećenje kojim se mogu opteretiti pojedini dijelovi teretnog uređaja; npr. samarica, koloture, hajmica, ležaji, klobučice i drugo). Na svakom je dijelu radno opterećenje ispisano u tonama.

1015. Radno vrijeme na broduPropisani dio dana u kojem je pomorac dužan osobno obavljati neki posao; u praksi je to dosta drukčije jer njegovo radno vrijeme može trajati i 24 sata na dan. U luci na brodu uvijek mora biti najmanje 1/3 posade.

1016. Rajska ptica(lat. Apus) zviježđe na južnom nebu između Oktanta i Južnog trokuta.

1017. Rak(lat. Cancer) zviježđe u zodijaku unutar trokuta što ga tvore Pollux, Procyon i Regulus; nema sjajnih zvijezda. Između zvijezda i nalazi se zvjezdani skup Praesaepe (Jaslice). Nazvano prema jaslicama u kojima je prema predaji ležao Isus kad se rodio. Zato se i

117

Page 118: Pomorski rjecnik

zviježđe i nazivaju Asellus australis odnosno borealis (Južni i Sjeverni magarčić). Prema klasifikacijskom prikazu zviježđa zvijezde i oči su Rakove (obratnica).

1018. Raspored teretaPlaniranje mjesta na brodu na koje će se složiti neki teret. Plan rasporeda tereta izrađuje prvi časnik palube s obzirom na vrstu tereta, raspoloživ brodski prostor, mogućnost uporabe mehanizacije i načela slaganja tereta.

1019. Rasprema brodaStavljanje broda izvan eksploatacije zbog nezaposlenosti ili radi zimovanja broda. Za ponovno stavljanje broda u eksploataciju potreban je izvanredan pregled broda.

1020. Rasuti teret(engl. bulk cargo) nepakirana roba organskog ili anorganskog podrijetla koja se zbog sipkosti može krcati u rasutom stanju, u prahu, zrnu ili grumenju. Pomiče se i stvara slobodne površine pa ugrožava stabilnost broda. Prevozi se brodovima za rasute terete (bulk carrier) kombiniranim specijalnim (OB-carrier ili OBO-carrier), iznimno brodovima za generalni teret s obveznim postavljanjem pregrada.

1021. Rašlja, čamčanaViljuška od bronce ili pocinčanog željeza slobodno uvučena u okovom zaštićen provrt na razmi s osiguranjem protiv izvlačenja; oslonac je veslu.

1022. Ravnalo(lat. Norma) malo zviježđe na južnom nebu bez osobito sjajnih zvijezda.

1023. RavnodnevnicaEkvinocij.

1024. RaydistAmerički geodetski fazni kružni ili hiperbolni hidrografski radio-sustav.

1025. Razdvajanje plovidbenog prometa(engl. traffic separation shemes) sustavi i sheme kojih se brodovi (osobito brodovi velike brzine i tonaže, s opasnim teretom) moraju pridržavati pri plovidbi područjima za koja su one propisane. Redovito su to područja otežane plovidbe i gustog prometa. Shematski prikazi ruta ucrtani na pomorskim zemljovidima, a njihov opis i upute za plovidbu nalaze se u peljarima.

1026. Razina, morskaTrenutačni položaj idealno mirne fizičke površine mora (bez postojanja dinamičke akcije) na nekom mjestu. Promjene morske razine registrira mareograf. Međunarodno određena

razina mora od koje se računaju dubine na pomorskim zemljovidima i visine točaka na kopnu zove se referentna razina.

1027. RazmaRubni element ograde broda s palubom ili boka broda odnosno čamca bez palube. Razma čeličnog broda, čelični je profil ili vrpca; u nekih brodova, osobito putničkih, oblaže se drvom.

118

Page 119: Pomorski rjecnik

1028. RazmakLuk zemljopisne usporednice između 2 podnevnika na Zemljinoj kugli ( R ) izražen u nautičkim miljama; kraći je od odgovarajućeg dijela polutnika ( ) tj. od razlike zemljopisne duljine R cos , odnosno R sec . Pretvaranje u R i obrnuto može se obaviti računski ili pomoću nautičkih tablica; ako se pozicija polaska P1 i pozicija dolaska broda P2 nalaze na različitim paralelama, razmak se računa za usporednicu koja odgovara srednjoj aritmetičkoj zemljopisnoj širini R s cos , a s srednji je ( ) / 1 2 2+ . To vrijedi za Zemljinu kuglu. Kod Zemljinog elipsoida s se ne koristi.

1029. Réaumur, Réne Antoine Ferchault de (1683-1757)Francuski fizičar i zoolog; konstruirao je 1730. toplomjer s alokoholom i uveo ljestvicu u

kojoj je ledište 0oR, a vrelište 80oR. oR je 1.25oC = 1.25 K.

1030. RebrenicaU brodogradnji poprečni građevinski dio na dnu rebra od hrptenice do uzvoja obaju brodskih bokova.

1031. RebroOsnovni poprečni građevinski element brodske konstrukcije; ukručuje oplatu boka, a proteže se od rebrenice do sponje najviše palube.

1032. Redukcija dubineSvođenje izmjerene dubine na hidrografsku nulu tj. na razinu na koju se odnose dubine upisane na pomorskom zemljovidu.

1033. RefleksijaOdbijanje valne fronte nakon upada vala na površinu koja razdvaja dva medija. Svjetlosna refleksija je odbijanje svjetlosne zrake tako da je upadni kut a jednak kutu refleksije . Upadna i reflektirana zraka leže u istoj ravnini.

1034. RefrakcijaPromjena smjera (lom) svjetlosnih zraka (elektromagnetskog vala). Nastaje kad zrake prolaze iz jednog optičkog medija u drugi ako mediji imaju različit indeks loma. Prelaskom zrake iz rijeđeg u gušći medij zraka se lomi k normali i obratno. Atmosferska refrakcija nastaje pri prolazu svjetlosti kroz zračne slojeve različite gustoće od niže prema većoj. Gustoća se postupno mijenja pa je svjetlosna zraka kontinuirana krivulja. Astronomska refrakcija je kut u motriteljevom oku između pravocrtne spojnice, oko-stvaran položaj nebeskog tijela, i položaja kojemu ga vidi motritelj (tangenta na prelomljenu svjetlosnu zraku zbog različite gustoće atmosfere). Izmjerena visina nebeskog tijela veća je od prave visine za vrijednost astronomske refrakcije i stoga pri ispravki astronomska refrakcija ima predznak (-); mijenja se promjenom temperature i atmosferskog tlaka; približno iznosi 60.4''cotv , gdje je v visina nebeskog tijela. Najveća je kad se nebesko tijelo nalazi na crti obzora, stoga se za određivanje astronomske pozicije broda ne opažaju nebeska tijela čija je

visina manja od 10o. Srednju vrijednost astronomske refrakcije daju nautičke tablice za 1013

hektopaskala i 10oC. Kad se promatraju zemaljski predmeti nastaje zemaljska refrakcija. Obalna refrakcija je promjena smjera prostiranja elektromagnetskog vala pri prelasku s mora na kopno i obratno. Utječe na točnost radio-azimuta odnosno radio-pozicije broda.

119

Page 120: Pomorski rjecnik

1035. Regiomontanus, (pravo ime Johann Müler) (1436-76)Njemački astronom i matematičar. Osnovao je u Nürnbergu prvu zvjezdarnicu u Njemačkoj i radionicu astronomskih instrumenata. Zaslužan je za razvoj astronomske navigacije. Sastavio je astronomske tablice i efemeride, položio temelje ravnoj i sfernoj trigonometriji kao samostalnim disciplinama. Prvi je upotrijebio osnovnu jednadžbu za računanje visine; bio je nastavnik nautičke škole u Sagresu (Portugal).

1036. Registar brodovaKnjiga koja sadržava abecedni popis brodova s podacima potrebnim za njihovu identifikaciju. Izdaje ju klasifikacijski zavod.

1037. Registarska tona (rt ili RT)

Jedinica za obujam brodskog prostora (2.832 m3) naziva se i brodska tona ili metrička brodska tona, a upotrebljava se samo u morskom prometu. Bruto registarska tona (brt) izražava ukupan zatvoreni brodski prostor. Neto registarska tona (nrt) izražava zatvoreni brodski prostor namjenjen prijevozu robe i putnika. U pojedinim zemljama različito se deklarira.

1038. RegresijaPovlačenje mora, odnosno spuštanje morske razine zbog izdizanja kopna.

1039. Regulus

( =12o N; a=152o; m=1.3) navigacijska zvijezda u zviježđu Lavu.

1040. Rekompenzacija magnetskih kompasaPopravak ili dopuna ranije izvršene kompenzacije kompasa kad se devijacije nisu znatnije promijenile.

1041. RektascenzijaLuk nebeskog polutnika (a) između proljetne točke i satnog kruga nebeskog tijela, jedna je koordinata nebeskog ekvatorsko-polutničkog koordinatnog sustava. Mjeri se vremenskim

jedinicama od 0 do 24 sata ili stupnjevima od 0o do 360o i to obrnuto od kretanja kazaljke

na satu. (360o-a) naziva se surektascenzija.

120

Page 121: Pomorski rjecnik

1042. Remont brodaRedoviti planirani tehnički radovi na brodu i njegovoj opremi radi održavanja sposobnosti broda za plovidbu u skladu s tehničkim pravilima klasifikacijskog zavoda; obavljaju ga remontna brodogradilišta i remontni zavodi.

1043. Repatrijacija člana posadePravo člana posade da ga brodar nakon iskrcaja o svom trošku uputi u određenu luku.

1044. Ressel, Josip (1793-1857) Izumio brodski vijak koji je patentirao 1827; vršio je pokuse u Parizu i Trstu parobrodom Civetta.

1045. Revolucija planetaKruženje planeta oko Sunca po eliptičnim stazama; prividno gibanje planeta rezultanta je njihova kruženja oko Sunca (od zapada prema istoku) i kruženja Zemlje oko Sunca (u istom smjeru) pa su njihove staze nepravilne krivulje ili petlje. Ponekad planet stoji (stacionaran) ili se vraća prema zapadu (retrogradan) što se prepoznaje prema promjeni rektascenzije. Vrijeme koje prođe između dvije uzastopne konjukcije planeta i Sunca zove se sinodička revolucija planeta. Vrijeme potrebno da se planet ponovo vrati u isti položaj prema Suncu (potpuni ophod) zove se siderička revolucija planeta.

1046. Rezalište brodovaMjesto s izgrađenom obalom za prihvat otpisanih brodova. Otpadni čelik se reže po mjerama koje propisuju čeličane.

1047. Ribe(lat. Pisces) zviježđe u zodijaku. U njemu se nalazi proljetna točka.

1048. Richelieu, Armand Jean du Plessis (1585-1642)Francuski državnik, kardinal i ministar Luja XIII. Udario je temelje francuskoj pomorskoj sili.

1049. RifKoraljni graben ili rif.

1050. Rigel

( =08o S; a=78o; m=0.3) navigacijska zvijezda u zviježđu Orionu.

1051. Rigil Kentaurus

( =61o S; a=220o; m=0.3) navigacijska zvijezda u Kentauru.

1052. Ris(lat. Lynx) cirkumpolarno zviježđe između Velikog medvjeda i Blizanaca.

1053. Rog za magluNaprava za odašiljanje zvučnih signala pri plovidbi u magli i ograničenoj plovidbi. Brod dulji od 100 m mora imati i gong.

1054. Ro-ro brod

121

Page 122: Pomorski rjecnik

(engl. roll on/roll off ship) brod posebno građen za prijevoz raznovrsnih tereta u kojih je jedinica tereta kamion, prikolica ili slično.

1055. Roseove tabliceNjemačke nautičko-astronomske tablice iz 1952. koje daju visine nebeskih tijela; autor im je G. Rose.

1056. RosišteNajniža temperatura do koje se zrak uz stalan tlak može ohladiti, a da ne dođe do kondenzacije vodene pare.

1057. RotacijaOkretanje nebeskih tijela i galaktičkih sustava oko svoje osi.

1058. Rudo, kormilnoPoluga ili jak profil (kružni luk, polukrug ili puni krug s užlijebljenjem na obodu) uklinjen na glavu kormilarskog struka. Preko kormilarskih prijenosa (čelična užad, lanci, električni vodovi, hidraulički cjevovod) spojeno je s kormilarskim strojem. Na čamcima rudo je drveno, nataknuto na glavu kormila, obično je u obliku poluge.

1059. RutaOdabrani kurs ili sustav kursova koji unutar određenog plovnog puta vodi brod iz pozicije polaska u poziciju dolaska.

1060. Ruža vjetrovaGrafički prikaz učestalosti elemenata vjetra na nekoj točki za određeno razdoblje. Dio je sadržaja peljarskih zemljovida. Ruža vjetrova je i podjela obzora.

122

Page 123: Pomorski rjecnik

1061. Sabik

Zvijezda u Zmijonoscu, na sredini spojnice Sabika i Nunkija nalazi se točka zimskog solsticija.

1062. SagittariusStrijelac.

1063. Sailing DirectionsAmeričko izdanje peljara u 70 svezaka. Obuhvaća sva svjetska mora.

1064. Saint Hilaireova linija pozicijaVisinska metoda određivanja astronomske linije pozicija koju je 1873. pronašao francuski admiral Anatole Blond Marcq de St. Hilaire.Temelji se na postavci da će se svi motritelji koji u određenom trenutku imaju jednaku pravu visinu istog nebeskog tijela naći na pravoj kružnici pozicija. Toj je kružnici središte zemljopisna pozicija nebeskog tijela. a polumjer razlika zenitnih daljina, odnosno razlika visina.

1065. Saint Lawrence SeawayPlovidbeni put koji spaja američka Velika jezera preko rijeke i zaljeva Saint Lawrencea s Atlantskim oceanom.

1066. SalaminaNajveći otok u Eginskom zaljevu u blizini Pireja; lučko naselje Salamina. Grčka flota koju je predvodio Temistoklo porazila je 480. godine pr. n. e. kod otoka nadmoćniju perzijsku flotu što je odlučno utjecalo na pobjedu Grka u ratu i pomorsku dominaciju Sredozemljem.

1067. Salamura (rasol)Otopina soli u vodi. Stupanj zasićenosti solju određuje se pomoću areometra.

1068. SalinitetSlanost.

1069. SalinometarInstrument za računanje slanosti mora na osnovi razmjernosti promjene gustoće i elektroprovodljivosti uzorka morske vode.

1070. Samarica (derik)Čelična cijev promjenljiva promjera, rijetko drvena oblica; preko hajmice se univerzalnim zglobom (debljim krajem) koso oslanja na jarbol ili palubni ležaj pored teretnog stupa. Samarica jarbol, odnosno stup s opremom i teretno vitlo tvore uređaj za prekrcaj tereta. Klobučnicom se određuje njezin prikloni kut, brkovima položaj, a teretnicom (tegljem) se

podiže teret. Svaka se samarica testira. SWL za kut nagiba 30o označen je na samoj samarici.

1071. SAR(engl. kratica za Search and Rescue) sustav traženja i spašavanja na moru.

1072. Sat

123

Page 124: Pomorski rjecnik

(lat. Horologium) zviježđe na južnom nebu.

1073. Satelit, meteorološkiUmjetni satelit namijenjen potrebama hidrometeorološke službe. Prati i analizira razvoj baričkih sustava i s njima povezanih meteoroloških i oceanografskih pojava i elemenata.

1074. Satelit, navigacijskiUmjetni satelit, odnosno element u mreži satelitskog navigacijskog sustava. Navigacijski satelit sustava Transit od 1964. omogućuje određivanje pozicije (točnost 100 m) i drugih parametara kretanja broda na osnovi mjerenja Dopplerovog pomaka frekvencija zbog brzine gibanja satelita. Sateliti kruže u polarnim orbitama na visini od oko 1000 km, tako da jedan potpuni obilazak traje 107 min. Navigacijski satelit sustava NAVSTAR GPS omogućuje istodobno mjerenje udaljenosti do više satelita. Sateliti kruže u tri orbite nagnute prema

zemljopisnom polutniku za 63o, a međusobno razmaknuti za 120o zemljopisne duljine. To omogućuje da se u svakoj zemljinoj točki u bilo kojem trenutku istodobno mogu primati podaci i mjeriti udaljenosti do najmanje 4 satelita.

1075. Satelit, radio-komunikacijskiUmjetni satelit s ugrađenim primopredajnim radio-uređajem u telekomunikacijskoj mreži sa zemljinim radio-postajama. Godine 1976. osnovana je Međunarodna organizacija za pomorske satelite (INMARSAT).

1076. Satelitske radio-telekomunikacijeRadio-veza između zemljinih postaja (kopnene, brodske) i radio-telekomunikacijskih satelita kopnene satelitske postaje. Služba međunarodnih satelitskih radio-telekomunikacija u nadležnosti je Međunarodne pomorsko-satelitske organizacije INMARSAT.

1077. Satelitski navigacijski sustavSustav elektronske odnosno radio-navigacije koji se temelji na prijemu radio-signala emitiranih od umjetnih satelita. Sateliti kruže oko Zemlje po točno određenim orbitama i pod nadzorom zemljinog kontrolno-upravljačkog centra; na osnovi kodiranih signala brodski prijemnik računa i prikazuje zemljopisne koordinate pozicije broda.

1078. Satni krugVeliki krug na nebeskoj sferi koji prolazi kroz nebesko tijelo i nebeske polove; njegov trenutačan položaj prema nebeskom podnevniku određuje satni kut nebeskog tijela. Satni krug koji prolazi kroz proljetnu točku naziva se ekvinocijski krug. Njegov položaj određen je satnim kutom proljetne točke, odnosno zvjezdanim vremenom.

1079. Satni kutLuk nebeskog polutnika odnosno sferni kut su vidljivom nebeskom polu između gornjeg

dijela nebeskog podnevnika i satnog kruga nebeskog tijela. Mjeri se prema zapadu do 360o i

označuje sa sW ili prema istoku i zapadu do 180o (sE odnosno sW ). Satni kut mjeren od greenwichkog podnevnika je greenwichki satni kut. U trenutku prolaska nebeskog tijela kroz

gornji podnevnik satni kut je 0o, a u trenutku prolaska kroz donji podnevnik 180o.

1080. Saturn

124

Page 125: Pomorski rjecnik

Planet u Sunčevom sustavu, šesti po udaljenosti od Sunca, najudaljenija navigacijska planeta. Ima 15 satelita te jasno vidljiv prsten u ravnini polutnika sastavljen od velikog broja satelitskih čestica.

1081. SavannahPrvi trgovački brod s nuklearnim pogonom izgrađen u SAD 1962. Zbog neekonomičnosti povučen iz plovidbe 1971.

1082. ScorpiusŠkorpion.

1083. Scott, Robert Falcon (1868-1912)Britanski pomorac i polarni istraživač; vodio ekspediciju na Južni pol, kasnije antarktičku ekspediciju i na povratku umro od zime i gladi.

1084. Seabee-brodTip LASH-broda s više neprekinutih paluba za slaganje teglenica. One se preko krme dižu na brod i spuštaju u more pomoću dizalica nosivosti 2000 tona.

1085. SculptorKipar.

1086. SekstantNavigacijski instrument za precizno mjerenje visine nebesekih tijela te vertikalnih i horizontalnih kutova objekata. Princip sekstanta počiva na Newtonovom zakonu odbijanja svjetlosnih zraka. Kut pod kojim se upadna zraka odbija od zrcalne plohe jednak je upadnom kutu te zrake. Ako se zrcalna ploha zakrene za neki kut odbijena se zraka zakrene za dvostruko veći kut. To znači da je izmjereni kut dva puta veći od kuta između ravnina zrcala ( a2 ).

1087. Sekstant(lat. Sextans) ekvatorsko zviježđe dijelom na sjevernom, a djelom na južnom dijelu neba.

1088. Sektor pomorskog svjetlaSektor po smjeru određen graničnim azimutima i bojom svjetla, a po udaljenosti lukom vidljivosti. Označuje opasan ili siguran sektor za plovidbu.

1089. Semaforska signalizacijaVrsta optičke signalizacije koja se obavlja pomoću ručnih zastavica. Primjenjuje se za predaju poruke pri dobroj vidljivosti i na malim udaljenostima. Zamijenila ju je radio-telefonija.

1090. Sežanj ili pas(engl. fathom, znak fm) izvedena angloamerička jedinica za daljinu. 1 fm = 6 ft = 1.8288 m.

125

Page 126: Pomorski rjecnik

1091. SferaNebeska sfera je unutrašnja ploha kugle proizvoljnog polumjera. Na nju se projiciraju nebeska tijela, a njihov se položaj određuje koordinatama nebeskog polutničkog sustava. Projekciju nebeske sfere na ravninu daju karte zvjezdanog neba.

1092. Sferna astronomijaGrana astronomije koja proučava prividna gibanja nebeskih tijela s obzirom na Zemlju koja prividno miruje. Upotrebljava matematičke metode prvenstveno sferne trigonometrije.

1093. SferoidGeometrijsko tijelo spljošteno na polovima. U geometriji i kartografiji sferoid odgovara rotacijskom Zemljinom elipsoidu.

1094. Shaula

( =37o S; a=263o; m=1.7) navigacijska zvijezda u zviježđu Škorpionu; nalazi se u repu u grupi od 4 zvijezde.

1095. Shoran(engl. kratica za short range navigation) elektronski navigacijski sustav zasnovan na mjerenju udaljenosti broda od 2 obalne mikrovalne primopredajne postaje koje rade na principu racona; sličan mu je EPI sustav (engl. electronic position indicator).

1096. Sidreni uređajBrodska oprema za sidrenje (sidro, lanac, vitlo ili motovilo, lančanik). Za ispiranje lanaca i sidra pri uvitlavanju redovito se upotrebljava brodski cjevovod morske vode.

1097. Sidreno okoEliptični otvor ojačan okvirom s obje strane pramčane strane broda bliže statvi. Njime završava sidrena cijev koja ide od sidrenog palubnog ždrijela.

1098. SidrenjeManevar dovođenja broda i obaranje glavnog sidra na izabranu točku sidrenja. Sidri se redovito u polaganoj vožnji krmom ili naprijed i to uvijek protiv vjetra. Redovito se obara jedno sidro. Pri dizanju sidra brod se vrlo laganom vožnjom približava sidru dok ono ne dođe u okomiti položaj.

1099. Sidrište(engl. anchorage) akvatorij luke ili uže zaštićeno područje za sidrenje brodova. Na pomorskim zemljovidima označena su sidrišta za velike brodove (sidro), male brodove (polusidro) i mjesta gdje je sidrenje zabranjeno (obrnuto sidro).

1100. Sigma OktantisZvijezda stalnog sjaja (m=5.5) u Oktantu u neposrednoj blizini južnog nebeskog pola. Naziva se i Polarom južnog zvjezdanog neba.

126

Page 127: Pomorski rjecnik

1101. SignalizacijaU pomorskoj pokretnoj službi sporazumijevanje između brodova i obalnih postaja, brodova i zrakoplova, te između obalnih signalnih postaja. Odvija se izmjenom poruka kodiranih pomoću Međunarodnog signalnog kodeksa MKS ili otvorenim govorom. Akustička illi zvučna signalizacija obavlja se pomoću zvučnih naprava pri čemu se upotrebljavaju samo određena slova Morseove abecede (E, I, K, L, M i S). Spora je i nepraktična pa se upotrebljava samo u nuždi kad se jednoslovčanim signalima skreće pažnja na manevar ili se daje upozorenje. Govorna signalizacija daje se na malim udaljenostima pomoću doglasa ili megafona. Poruke su redovito otvorene, a u slučaju jezičnih poteškoća kodirane prema MKS. Optička ili vizuelna signalizacija dijeli se na svjetlosnu (Morseovim znakovima), zastavnu (pomoću signalnih znakova), semaforsku (ručnim barjačićima), signalizaciju radio-telegrafijom (sustav govorne signalizacije).

1102. SigurnostZnak u radio-saobraćaju koji označuje da slijedi važna navigacijska poruka ili meteorološka opomena. Može biti upućena svima ili određenom brodu. U radio-telefoniji taj je znak tri puta izgovorena francuska riječ SECURITE (frekvencija 2182 kHz, 156.8 MHz). U radio-telegrafiji to je tri puta ponovljena troslovčana Morseova grupa TTT (500 kHz).

1103. Sigurnost plovidbePlovidbeni uvjeti normirani nacionalnim i međunarodnim propisima koji se odnose na sigurnost brodova u plovidbi morem i unutrašnjim plovnim putovima. Glavni elementi sigurnosti plovidbe su: plovidbeni put i plovidba po optimalnoj ruti (navigacija, razdvajanje plovidbenog prometa), tehnička opremljenost plovnog puta tj. njegova obala (pomorska svjetla, balisažne oznake, elektronski uređaji) i nadzor (pokretna pomorska radio-služba, opća služba motrenja i javljanja, traganja i spašavanja, peljarska služba, zdravstvena služba za pomorce), hidrografsko-navigacijska služba (pomorski zemljovidi, priručnici za plovidbu, obavještavanje brodova o navigacijski značajnim promjenama na plovidbenom putu) i hidrometeorološka služba (hidrometeorološki priručnici, meteorološke radio-obavijesti i bilteni o vremenskoj situaciji, vremenska prognoza, usmjeravanje brodova optimalnim rutama). Najvažniji međunarodni akt kojim je normirana sigurnost plovidbe je Konvencija o zaštiti ljudskog života na moru (SOLAS). U Hrvatskoj kontrola pridržavanja propisa u nadležnosti je Republičkog inspektorata sigurnosti plovidbe i njegovih organa (lučka kapetanija).

1104. SilosSpecijalno lučko skladište za smještaj sipkog tereta, posebno žitarica.

1105. Simović, Frano (1907-1984)Hrvatski profesor pomorsko-nautičke struke. Službovao je na Pomorsko trgovačkoj akademiji u Kotoru i Bakru, te na Višim pomorskim školama u Rijeci i Piranu. Autor je nautičkih tablica i mnogobrojnih skripta iz područja terestričke i astronomske navigacije.

127

Page 128: Pomorski rjecnik

1106. Simpsonova pravilaPravila u numeričkoj integraciji koja omogućuju računanje površine ispod krivulje. Funkcije dane obrascom F = ydx nazvane su prema engleskom matematičaru Thomasu Simpsonu.

1107. SimulatorNaprava ili uređaj koji sintetičkim djelovanjem (slikom ili pojavom) simulira neku stvarnu pojavu ili proces i tako nadomješta potrebu za obukom i istraživanjem ili ispitivanjem u naravi. Najpoznatiji je simulator onaj koji se koristi u automatskom radarskom plotiranju.

1108. Sinbad PomoracJunak ciklusa putopisnih priča koje su ušle u 1001 noć. Osim čudesnih i romantičnih elemenata sadržavaju ambijent Indijskog oceana kojim su plovili Arapi i Perzijci.

1109. Sinoptička kartaZemljopisna karta s podacima meteoroloških izvješća za neki sinoptički termin. Podaci su upisani prema propisanom postajnom meteorološkom modelu. Takva karta je istodobno i vremenska karta jer pokazuje vrijeme nad širim prostorom u danom trenutku. Brodovi koji imaju radio-faksimilni uređaj izravno dobijaju analiziranu kartu.

1110. Sirius

( =17o S; a=101o; m=1.6) navigacijska zvijezda u zviježđu Velikom psu. Najsjajnija je zvijezda. To je dvojna zvijezda udaljena 8.7 svjetlosnih godina od Zemlje. Sirius je bio i prvi parni brod koji je prešao Atlantik 1838.

1111. Siz ili slazKose stube za ukrcavanje i iskrcavanje posade i putnika. Obješene su uz brodski bok i dosižu do 1 m iznad konstrukcijske vodene linije. U plovidbi je siz podignut i osiguran morskim vezom. Također se koristi i peljarski morski siz za peljare.

1112. SizigijaNaziv za Mjesečeve faze mlađ i uštap.

1113. Sjeverna kruna(lat. Corona Borealis) zviježđe na sjevernom nebu. Glavni mu je dio vijenac zvijezda istočnog peterokuta zviježđa Volara. Ističe se sjajna navigacijska zvijezda Alphecca ili Gema.

1114. Sjeverni morski putPlovidbeni put kroz Sjeverno ledeno more duž sjeverne europske i azijske obale. Spaja luke europskog dijela Rusije s lukama Dalekog istoka. Plovi se redovno u konvojima koje predvode ledolomci. Za plovidbu je otvoren oko 150 dana u godini.

1115. SjevernječaPolara.

128

Page 129: Pomorski rjecnik

1116. SjeverojužnicaPresječnica ravnine obzora s ravninom motriteljevog meridijana. Krajnje točke sjeverojužnice su N i S točka obzora. Naziva se i podnevna linija jer se u trenutku prolaska Sunca kroz meridijan (pravo podne) podudara sa sjenom štapa okomitog na vodoravnu ravninu. Na brodu se određuje pomoću kompasa.

1117. Sjeverozapadni prolaz (engl. Northwest Passage) plovidbeni put između Atlantskog i Tihog oceana kroz Američko-arktički arhipelag. Prolazom je u cijelosti prvi prošao Amundsen (1903-1906).

1118. Skliz vijka ili slip vijkaRazlika između teorijskog puta brodskog vijka i njegovog stvarnog puta.

1119. SkorbutBolest koja nastaje zbog pomanjkanja vitamina C u hrani. U prošlosti su mnogi pomorci zbog skorbuta umirali.

1120. Skupljač naftePlovni objekt s vlastitim pogonom i sustavom za skupljanje nafte s morske površine.

1121. Skupljač otpadakaSpecijalni brod za prikupljanje i odvoz lučkih otpadaka.

1122. Slaganje tereta(engl. cargo stowage, stevedoring) stručan razmještaj - raspored tereta i smještaj općeg tereta pri ukrcaju u brodske teretne prostore i na palubi radi prijevoza morem. Uključuje i pripremu prostora i sve potrebne radnje (mjerenje skladišta, separiranje, sređivanje, podlaganje, oblaganje, učvršćivanje, otvaranje i zatvaranje grotlenih poklopaca).

1123. Slikarski stalak ili Slikar(lat. Pictor) malo zviježđe na južnom nebu.

1124. SlivnicaOtvor (na rebru, rebrenici, hrptenici) kroz koji voda otječe od usisa pumpe u sabirnoj kaljuži. Također postoji palubni slivnik koji je kanal na otvorenoj palubi čeličnog broda. U slivnicama se skuplja voda s palube koja kasnije otječe u more ili u kaljužu.

1125. Slobodne površinePovršine tekućeg tereta u brodskim spremnicima i rasutog (sipkog) tereta u skladištima. Pri nagibu broda slobodno se pomiču i ostaju vodoravne. Stvaraju prekretni moment koji smanjuje stabilnost broda. Slobodna površina se smanjuje poprečnim i uzdužnim pregradama u spremnicima i skladištima i suženjem gornjeg dijela skladišta za sipke terete.

1126. Slobodni saobraćajOdobrenje brodu koji je u luku (sidrište) doplovio iz inozemstva da može saobraćati s kopnom, drugim brodovima ili osobama izvan broda. Izdaje ga lučki organ nakon primitka prijave o dolasku broda, zdravstvenih isprava te drugih formalnosti.

1127. Smjer

129

Page 130: Pomorski rjecnik

U navigaciji pravac iz motriteljevog oka na objekt. Isto što i azimutna odnosno kursna linija. Mjerenje azimuta tj. pramčanih kutova naziva se smjeranje. Pokriveni smjer određen je pravcem kroz dva terestrička objekta s iste strane broda.

1128. SmjeraloNaprava ili uređaj za smjeranje (određivanje azimuta i pramčanih kutova) navigacijskih objekata. Za oko vidljive objekte unutar morskog obzora upotrebljavaju se smjerne sprave za izravno smjeranje (smjerna ploča, alhidada) ili preko prikladnog optičkog sustava (prizmatično smjeralo, azimutalni krug).

1129. Smjerna pločaNavigacijska sprava za mjerenje kutova u ravnini obzora. Metalni krug (ploča) sa

stupanjskom podjelom od 0o do 360o i 0o do 180o smješten je u kardanskom sustavu.

Položaj 0o i pramčane kazaljke (u smjeru pramca) fiksira se pomoću središnjeg vijka. Objekti se viziraju pomoću smjerala (alhidade) a vrijednosti očitavaju ispod kazaljke

objektiva. Koja će se vrsta kuta izmjeriti ovisi o položaju 0o.

1130. Smjerna sila kompasaSila koja sjeverojužnicu magnetskog kompasnog sustava (ruže) odnosno giroskopsku os (osjetilni element girokompasa) drži u kompasnom meridijanu.

1131. SohaUređaj za dizanje, spuštanje i držanje brodskih čamaca, rukovanje sidrom, sizom, za pomoć pri radu u skladištima i slično. Glavna oprema soha je koloturje i vitlo. Postoji više tipova soha; poznata je posebno gravitacijska soha gdje se čamac spušta pomoću elektromotora.

1132. Sonar(engl. kratica za sound navigation and ranging) hidroakustički uređaj za podvodno motrenje, radi na principu širenja zvučnih valova pod vodom.

1133. SondaGraduirana (baždarena) željezna ili mjedena šipka s uzicom. Služi za mjerenje (sondiranje) visine tekućine ili visine praznog prostora iznad razine tekućine u brodskim tankovima. Spušta se kroz sondažnu cijev koja ide od gornje palube do dna balastnih tankova, tankova za vodu, tankova za gorivo i kaljužnih usisa. U tekućina s talogom mjeri se visina praznog prostora iznad razine tekućina (engl. ullage) pa se na temelju tih podataka iz tablice dobije količina tekućine u tanku.

1134. Sorta, Leopold (1891-1956)Diplomirani inženjer brodogradnje i sveučilišni profesor na Tehničkom fakultetu (na brodograđevnom odjelu) u Zagrebu. Predavao je od 1919. do 1953. teoriju broda, otpora, propelera i čvrstoće te pomoćne strojeve i elemente strojeva. Od 1974. održava se svake druge godine Simpozij teorija i praksa brodogradnje in memoriam prof. Sorte.

130

Page 131: Pomorski rjecnik

1135. SOSMeđunarodni radio-telegrafski signal opasnosti koji se emitira Morseovim znakovima (3 točke, 3 crte, 3 točke). Prihvaćen je na radio-konferenciji u Berlinu 1906, a stupio na snagu 1908. Pogrešno ga je povezati sa engl. Save Our Souls (spasite naše duše). U radio-telefoniji je znak za opasnost mayday. SOS je prvi put emitiran kolovoza 1909 s jednog američkog broda.

1136. Sošno jedro ili sošnjačaJedro u obliku trapezoida razapeto uz sošnjak i jarbolno deblo. Naziva se prema jarbolu (npr. prednje sošno jedro ili prednja sošnjača).

1137. SošnjakDrvena oblica ili čelična cijev koja ide koso prema gore (od vrha jarbolnog debla). Uz sošnjak se razapinje gornji porubnik sošnog jedra, a uz jarbol je spojen hajmicom.

1138. Spasilački brodSpecijalni brod za spašavanje onesposobljenih brodova na moru.

1139. Sperry, Elmer Ambrose (1860-1930)Američki fizičar; njegov tip girokompasa (1908) bio je široko prihvaćen.

1140. Spica

( =11o S; a=201o; m=1.2) navigacijska zvijezda, najsjajnija u Djevici.

1141. SpinakerTrbušasto ili polukuglasto jedro izrađeno od vrlo laganog platna. Upotrebljava se za jedrenje pri krmenom ili polukrmenom laganom vjetru.

1142. Spiralni ili S-pokus

Manevar kojim se ispituje stabilnost kursa; izvodi se za otklone kormila od 25o lijevo do

25o desno i obrnuto (za svakih 5o, a u području od 0-5o za svaki stupanj). Određenom brzinom plovi se u ustaljenom kursu. Kormilo se prebaci ustranu, zadržava u određenom položaju dok se ne ustali kutna brzina broda / t gdje je promjena kursa, a t vremenski interval. S tim se vrijednostima crta dijagram - pokazuje stabilnost odnosno nestabilnost kursa. Pokus se obavlja pri povoljnim vremenskim uvjetima. Zapisuje se brzina broda, broj okretaja brodskog vijka, brzina i podaci o eventualnom vjetru.

1143. SplavPlovilo sastavljeno od međusobno sastavljenih plutala (grede, balvani, daske, mješine, limene bačve) ili plovila (pontoni, čamci, brodice) iznad kojih se nalazi platforma. Najpoznatija vrsta splava je splav za spašavanje predviđen Konvencijom SOLAS. Interesantno je spomenuti slučaj kanadskog pomorca Joshua Slocuma koji je 1895-98 oplovio svijet sam na splavu Spray duljine 10.5 m (sportskoj jedrilici). Smatra se da je to bila prva cirkumnavigacija. Izašla je i knjiga pod naslovom" Sailing alone around the World".

131

Page 132: Pomorski rjecnik

1144. SponjaPoprečni element konstrukcije brodskog trupa; na nju se pričvršćuje paluba ili platforma. Na bokovima broda spojena je pomoću koljena s rebrom. S gornje strane zatvara poprečni okvir brodskog kostura koji je osnova poprečne čvrtoće broda.

1145. Sposobnost broda za plovidbuOcjena stanja broda ovisno o njegovoj namjeni i granicama plovidbe. Razlikuje se opća sposobnost za plovidbu od sposobnosti za izvršenje određenih putovanja. Brod je sposoban za plovidbu ako njegova konstrukcija, strojevi, uređaji i oprema odgovaraju zahtjevima tehničkih pravila klasifikacijskog zavoda (u nas Hrvatskog registra brodova), ako ima propisan broj članova posade, ako smještaj i broj putnika odgovaraju propisanim tehničkim uvjetima, ako je teret ukrcan u skladu s odobrenom vodenom linijom (dodijeljenim nadvođem) i pravilno raspoređen (odgovarajuća metacentarska visina). Elemente sposobnosti broda za plovidbu normira Konvencija SOLAS.

1146. SpringBrodsko uže, redovito čelik-čelo za privez uz obalu. Ide s pramčanih (pramčani spring) odnosno krmenih (krmeni spring) bitava prema sredini broda. Posebno služi pri manevru pristajanja (za približavanje broda obali) i isplovljenja (odmicanje krme od obale). Njegov učinak bit će veći što je poluga djelovanja veća; stoga mu mrtvi kraj mora biti što bliže pramcu, odnosno krmi.

1147. Sprinklerski uređajBrodski uređaj za automatsko gašenje požara u zatvorenim prostorijama namijenjenim putnicima i posadi. Sastoji se od većeg broja prskalica (osigurači prskalica tempirani su na određenu temperaturu) ugrađenih u posebni cjevovodni sustav koji je pod stalnim tlakom slatke vode. Pojavom požara ugrije se prskalica i otopi osigurač, aktivira se cijeli sustav i u prostoriju ulazi vodeni mlaz. Istodobno se uključuje alarmni uređaj. Poslije ugašenog požara osigurači prskalica se zamijene, a cjevovod se ispere i napuni slatkom vodom.

1148. SricanjePrihvaćena riječ (naziv) za slova i brojeve u našem i engleskom jeziku koja se upotrebljava u signalizaciji govorom i radio-telefonijom da se izbjegnu nejasnoće.

1149. Stabilizator, brodskiUređaj koji služi za ublažavanje ljuljanja broda na valovima. Stabilizacijski tankovi mogu biti s pasivnim i aktivnim sustavom. Pasivni sustav tvore poprečni tankovi djelomično napunjeni tekućinom i međusobno spojeni. Djeluju na principu njihala. Pretakanjem velikih masa tekućine s jedne na drugu stranu u smjeru suprotnom od naginjanja broda nastaje stabilizacijski moment. Aktivni sustav ima tankove u obliku slova U. Gibanje broda prati se senzorima i prema potrebi se tekućini u tanku dodaje ili oduzima energija. Postoji također sustav krilnih stabilizatora koji se koristi momentom koji nastaje optjecanjem vode oko podvodnih krila. Sustav je pogodan za brzine veće od 10 čvorova. Upotrebljava se uglavnom na velikim putničkim brodovima. Postoje i ljuljne kobilice - bočne perajice koje ublažavaju ljuljanje broda na principu hidrodinamičkih sila. Također postoji i giroskopski brodski stabilizator - radi na principu giroskopskog efekta mase koja rotira.

132

Page 133: Pomorski rjecnik

1150. Stabilnost brodaSvojstvo broda da se odupire naginjanju koje izazivaju prekretni momenti (od vjetra) i valova, vučne sile tegljača, sile na kormilo pri naglom zaokretu te pomicanja i slabog rasporeda tereta i da se vrati u ishodišni ravnotežni položaj kada ti momenti prestanu djelovati. Značajna je poprečna stabilnost. Stabilnost broda ovisi o položaju metacentra i o položaju težišta sustava. Ako metacentar leži iznad težišta sustava brod je stabilan, ako se metacentar nalazi ispod težišta sustava postoji negativna stabilnost i brod se može prevrnuti.

1151. Stakloplastični brodBrod u kojega je trup izgrađen od stakloplastike.

1152. StalacKraj konopa pričvršćen za neki dio palubne opreme, za obalnu bitvu, plutaču ili čamac. Drugi kraj se naziva teklac.

1153. Stalni magnetizamMagnetizam trajno induciran u tvrdom brodskom željezu za vrijeme gradnje broda pod utjecajem magnetskog polja Zemlje. Naziva se i permanentni magnetizam.

1154. Stanje kronometraRazlika St između srednjeg greenwichkog vremena Ts i vremena što ga u istom trenutku pokazuje kronometar tk ; pozitivnog je predznaka kada kronometar zaostaje, a negativnog kada žuri prema greenwichkom vremenu; računa se prema jednadžbi: S T tt s k - . Od točnosti stanja kronometra ovisi i točnost srednjeg greenwichkog vremena, a to znači i točnost efemeridnih podataka iz nautičkog godišnjaka. Danas se stanje kronometra isključivo kontrolira prijemom radio-signala točnog vremena, najčešće ujutro. Popis radio-postaja koje odašilju takve signale daju popisi radio-signala.

1155. Stanje moraOpis izgleda morske površine izražen na osnovi razvijenosti morskih valova (visine valova) i pojava neposredno iznad nje. Procjenjuje se odoka, a označuje brojčanim kodom 0-9 danim u ljestvici stanja mora Svjetske meteorološke organizacije.

1156. StatvaGrađevni dio broda kojim se završava kobilica; daje oblik pramcu i krmi; u čeličnog broda zavarene je konstrukcije, rjeđe od ljevanog čelika, u drvenog broda od prirodnog drva. Pramčana ili prednja statva je glavni strukturni element, okosnica pramca; njom završava pramčani pik (tank). Krmena ili stražnja statva je glavni krajnji strukturni element krme. U čeličnih brodova na njoj završavaju limovi vanjske brodske oplate, a oblik joj ovisi od tipa kormila i od broja vijaka.

1157. Stephenson, George (1781-1848)Engleski inženjer; konstruktor prve upotrebljive parne lokomotive (1814) i uređaja za prekretanje parnog stapnog stroja s dva ekscentra koji je našao široku primjenu na brodskim parnim strojevima.

133

Page 134: Pomorski rjecnik

1158. Stevens, John (1749-1838)Američki izumitelj; konstruirao 1791. vertikalni parni kotao i poboljšan tip parnog stroja.

1159. StezalicaPocinčana čelična cijev s unutrašnjim narezom u koju se uvijaju (odvijaju) dva vijka s protunarezima, a na slobodnim krajevima imaju oka, kuke ili vilice. Služi za prilagođavanje duljine užeta ili pritezanje užeta brodske opute.

1160. Stočni brod(engl. cattle ship) najčešće obalni teretni brod posebno građen ili rekonstruiran za prijevoz žive stoke na palubi i u potpalublju.

1161. Stojnice(engl. lay days) vrijeme koje korisniku prijevoza stoji na raspolaganju za ukrcavanje i za iskrcavanje ugovorom predviđenog tereta. Za to vrijeme se ne plaća nikakva naknada.

1162. Stol(lat. Mensa) zviježđe na južnom nebu u blizini južnog nebeskog pola između Oktanta i Zlatne ribe. Na granici Zlatne ribe i Stola opaža se Veliki Magellanov oblak, galaktika koja prati našu Galaktiku.

1163. StopaDuljinska jedinica, danas naš naziv za anglo-američku jedinicu foot (plural feet). Odnos metra i stope je 1 ft = 1' = 0.3048 m.

1164. Strabon (oko 63-19 pr. n. e.)Grčki geograf i povjesničar; njegova Geografija glavno je vrelo za antički zemljopis.

1165. Strelica(lat. Sagitta) malo zviježđe na sjevernom nebu unutar Mliječne staze iznad Orla.

1166. Strijelac(lat. Sagittarius) veliko zviježđe u zodijaku položeno preko Mliječne staze. Ima dvije navigacijske zvijezde Kaus Australis i Nunki. Po grčkoj mitologiji predstavlja kentaura Airona.

1167. Strojarnica, brodskaBrodski prostor u kojemu su ugrađeni porivni (glavni) i pomoćni strojevi i drugi pogonski uređaji.

1168. Strojar, pomorski(engl. marine engineer) pomorac strojarske službe; ovlašten je za poslove časnika stroja na svim brodovima, odnosno za poslove upravitelja brodskog strojnog pogona do 3700 kW. Pomorski strojar 1. klase (engl. first class marine engineer) ovlašten je za časnika stroja i upravitelja brodskog strojnog kompleksa na svim brodovima bez ograničenja.

134

Page 135: Pomorski rjecnik

1169. Subočice(engl. abeam) položaj objekta označen smjerom koji ide okomito na uzdužnicu broda.

Određen je pramčanim kutom 90o desno i lijevo.

1170. Sudar(engl. collision of ships) sraz dvaju ili više brodova pri čemu je nanijeta šteta makar jednom brodu, njegovu teretu, imovini ili osobama.

1171. Sudarni prostor ili kolizijski prostorPramčani dio broda ispred sudarne (kolizijske) pregrade. Vlastitim deformiranjem preuzima dio energije nastale sudarom.

1172. SuezmaxTip teretnog broda kojemu gaz za punu nosivost dopušta plovidbu Sueskim kanalom (140000 - 150000 tona nosivosti).

1173. PanamaxTip teretnog broda kojemu širina dopušta plovidbu kroz Panamski kanal. Širina lokova ili prevodnica mu je ograničenje (32.3 m).

1174. Sumnerova linija pozicijaAstronomski pravac pozicija određen točkama izračunatim po dužinskoj metodi je sekanta astronomske kružnice pozicija. Nazvana je prema američkom kapetanu Thomasu H. Sumneru koji ju je slučajno utvrdio 1837. približavajući se jugozapadnom dijelu Engleske raspolažući samo procijenjenom pozicijom.

1175. Sumrak

Vrijeme kad je zenitna daljina između 90o i 108o i obratno. To je atmosferska pojava postupnog slabljenja odnosno jačanja sunčane svjetlosti zbog difuznog raspršivanja u atmosferi. Večernji sumrak (suton) je produženje dana poslije pravog Sunčevog zalaska. Jutarnji sumrak (osvit, svitanje, zora) je početak dana prije pravog Sunčevog izlaska.

Građanski sumrak je vrijeme u kojem se zenitna daljina Sunca mijenja između 90o i 96o

(pojavljuju se zvijezde prve veličine). Nautički sumrak je vrijeme u kojem se zenitna daljina

Sunca mijenja između 96o i 102o; najpovoljnije vrijeme za mjerenje visine zvijezda ili planeta. Astronomski sumrak je vrijeme u kojem se zenitna daljina Sunca mijenja između

102o i 108o (nastaje potpuna noć, odnosno završava potpuna noć).

1176. SunceSredišnje tijelo našeg planetnog sustava. Ubraja se u patuljaste zvijezde tipa G0. Obujam mu je 1300000 puta veći od Zemljinog, a masa oko 330000 puta veća. Giba se unutar Galaktike brzinom oko 20 km u sekundi u smjeru apeksa (točka u blizini Vege).

1177. Sunčana uraNaprava za pokazivanje mjesnog pravog Sunčevog vremena prema položaju sjene štapa koji stoji u ravnini motriteljevog meridijana paralelno s osi Zemlje. Poznati su tipovi polos i gnomon. Prema Herodotu Grci su gnomon preuzeli od Babilonaca i prema njemu konstruirali sunčanu uru.

135

Page 136: Pomorski rjecnik

1178. Sunčev sustavPodručje svemira u kojem djeluje privlačna sila Sunca i energija njegovog zračenja. Oko Sunca se gibaju planeti Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun i Pluton.

1179. SuperkolaudacijaFaza konačne primopredaje broda naručitelju. U njoj se završavaju svi preostali radovi i obveze brodogradilišta nastali kolaudacijom broda i nakon nje. Zapisnikom o superkolaudaciji praktički se završava garantni rok i primopredaja broda.

1180. SurektascenzijaLuk nebeskog ekvatora od proljetne točke do satnog kruga nebeskog tijela (zvijezde). Broji

se od 0o do 360o u smjeru protivnom od brojenja rektascenzije pa je dana izrazom 360o-a . Dobiva se iz nautičkog godišnjaka.

1181. SURPIC(engl. kratica za surface picture) područje iz kojeg su kompjutorski izabrani brodovi najpogodniji za pružanje pomoći brodu u opasnosti koji sudjeluje u AMVER-sustavu. Ime izabranog broda prenose obalne radio-postaje preko Traffic-liste.

1182. SvjetionikČuvano pomorsko svjetlo koje služi orijentaciji odnosno upozorenju na opasnost. Postavlja se na navigacijski najvažnijim točkama.

1183. Svjedodžba o baždarenju(engl. tonnage certificate) brodska isprava koja posvjedočuje da je brod na koji se ne odnosi Međunarodna konvencija o baždarenju brodova, baždaren u skladu s nacionalnim propisima i pravilima. Poznate su dvije svjedodžbe o baždarenju: prva se odnosi na Panamski, a druga na Sueski kanal.

1184. Svjetla, brodskaBrodske svjetiljke koje prema PISM-u brod mora imati upaljene od zalaska do izlaska Sunca ili za ograničene vidljivosti. Svjetiljke imaju propisanu vidljivost. Navigacijska brodska

svjetla: jarbolno (sektor 225o, vidljivost 6 nautičkih milja na brodu dugom 50 m i više; 5 nautičkih milja za brod od 20-50 m; 2 nautičke milje za brod kraći od 12 m), bočno (zeleno i

crveno, sektor 112.5o, 3 nautičke milje na brodu od 50 m i duljem; 2 nautičke milje na

brodu 12-50 m; 1 nautičku milju za brod ispod 12 m), krmeno (sektor 135o, 3 nautičke milje za brod 50 m i duljem, 2 nautičke milje za kraći brod od 50 m), tegljače (3 milje za brod iznad 50 m, a 2 nautičke milje za brod kraći od 50 m). Brod kraći od 7 m i brzine manje od 7 čvorova može imati bijelo svjetlo vidljivo sa svih strana obzora (prema mogućnosti i bočna svjetla).

1185. Svjetska ljestvica(engl. Worldwide Tanker Nominal Freight Scale - Worldscale) naziv tarife vozarinskih stavova. Primjenjuje se u međunarodnom prijevozu sirove nafte i njezinih derivata u rasutom stanju. Sadržava osnovne vozarinske stavove za prijevoz nafte (iz luka izvoznica) i njezinih derivata za luke potrošača. Temelji se na troškovima iskorišćivanja točno utvrđenog tipa tankera. Osnovni se stav redovito ispravlja prema kretanju vozarina na tržištu (npr. Worldscale 125 znači da je osnovni stav ljestvice uvećan za 25%).

136

Page 137: Pomorski rjecnik

1186. Svjetska meteorološka organizacija(engl. World Meteorological Organization; WMO) specijalizirana organizacija UN u koju ulaze meteorološke službe država članica. Osnovni zadaci nacionalnih meteoroloških službi regulirani su aktima Svjetske meteorološke organizacije i Konvencijom SOLAS.

1187. Svjetska zdravstvena organizacija(engl. World Health Organization) specijalizirana organizacija UN osnovana 1948. u Ženevi. Propisima je definirala karantenske bolesti, pojam okuženog broda i sumnjivog broda zbog infekcije te postupak dobivanja dozvole za saobraćaj broda s kopnom.

1188. Svjetske plovidbene rute(engl. Ocean Passages for the World) priručnik za plovidbu u izdanju Admiralty Hydrographic Office. Opisno i grafički sadrži informacije o hidrometeorološkim elementima mora i oceana, o rutama za brodove i jedrenjake, o navigacijskim zapažanjima i upozorenjima i druge značajne podatke u svezi sa sigurnošću plovidbe.

1189. Svjetsko pomorsko sveučilište(engl. World Maritime University) pomorska obrazovna institucija UN osnovana 1983. u Malmö-u (Švedska) na inicijativu Međunarodne pomorske organizacije. Školuje vodeći pomorski kadar zemalja u razvoju koje nastoje osnovati vlastito brodarstvo. Postoji jednogodišnji i dvogodišnji program školovanja. Osim stalnog nastavnog kadra sudjeluju i stručnjaci iz cijelog svijeta.

1190. Svojstva brodaKarakteristike o kojima ovisi plovidbena i prijevozna sposobnost broda. Osnovna svojstva broda (hidrostatička, hidrodinamička) su stabilnost, plovnost, nepotopljivost, pomorstvenost, upravljivost - kormilarenje i brzina - pogonska snaga broda. Tehničko - ekonomska (eksploatacijska) svojstva ovise o namjeni i vrsti broda. Najvažnija svojstva su: čvrstoća brodskog trupa, nosivost odnosno kapacitet - iskoristljivost, ekonomična brzina i autonomnost.

1191. Szent, IstvanAustougarski bojni brod izgrađen 1915. u Rijeci. Na putu iz Pule prema Otrantskim vratima kod Premude 10. lipnja 1918. torpediran i potonuo zajedno s mnogobrojnom hrvatskom i austrougarskom posadom.

137

Page 138: Pomorski rjecnik

1192. Šakić, Petar (1889-1977)

Pomorski strojar; izborio se da mu pomorska vlada u Trstu izda svjedodžbu o završenom školovanju na hrvatskom jeziku (1908). Patentirao je tri izuma za uštedu goriva.

1193. Šestar(lat. Circinus) zviježđe u blizini južnog nebeskog pola, južno od zviježđa Kentaura.

1194. Širina brodaOsnovna linearna dimenzija broda mjerena u horizontalnoj ravnini okomito na uzdužnu os broda.

1195. Širinska metodaOdređivanje astronomske linije (pravca) pozicija koja prolazi točkom PV na kružnici pozicija na osnovi izračunate zemljopisne širine; Pz je zbrojena pozicija. Račun

zemljopisne širine danas se isključivo upotrebljava opažanjem nebeskih tijela u trenutku njegovog prolaza kroz meridijan ili opažanjem Polare.

1196. Škola, nautička ili nautikaUstanova za obrazovanje časnika trgovačke mornarice. Najpoznatija je bila pomorska škola u Sagresu (Portugal) koju je organizirao Henrik Pomorac 1416. Najstarija pomorska škola u Hrvatskoj bila je u Perastu 1512, a zatim u Kotoru 1637.

1197. Školski brodVrsta specijalnog broda namijenjena pomorskom školstvu trgovačke i ratne mornarice radi praktične stručne obuke te razvijanja pomorskih vještina i ljubavi za pomorski poziv.

1198. Škorpion(lat. Scorpius) zviježđe u zodijaku zapadno od Mliječne staze vidljivo iz naših krajeva od lipnja do rujna. Navigacijska zvijezda je Antares, Dcshubba i Shaula. Antares je sjajna zvijezda crvene boje. Dobio je takvo ime jer je sličan planetu Marsu. Po grčkoj mitologiji zviježđe predstavlja škorpiona koji je ubo lovca Oriona zbog čega je ovaj umro.

1199. ŠkotaUže ili koloturje za zatezanje jedra prema krmi i njegovo dovođenje u najpovoljniji položaj prema smjeru vjetra. Zateže se prema zavjetrenoj strani broda rukom ili posebnim priteznim motovilima.

1200 ŠkrivanAdministrator, brodski pisar u doba brodova na jedra.

1201. ŠpringLučko privezno uže tj. špring.

138

Page 139: Pomorski rjecnik

1202. Štit ili Štit Sobjeskoga(lat. Scutum Sobiesci ili Scutum) zviježđe na južnom nebu nazvano u čast poljskog kralja Ivana III Sobjeskog, pobjednika nad Turcima pod Bečom 1683; u njegovim postrojbama bilo je mnogo Hrvata.

139

Page 140: Pomorski rjecnik

1203. Tablica devijacija

Tablica koja sadržava devijacije brodskog magnetskog kompasa za kompasne kursove od 0o

do 360o redovito za svakih 10o promjene kursa. Sastavlja se nakon određivanja devijacija kompasa, a na osnovi iscrtanog dijagrama. Svaki kompas ima svoju tablicu devijacije.

1204. Tablice morskih mijenaPublikacija koja za tekuću godinu daje mareografske podatke za računanje vremena nastupa i visine visokih i niskih voda u jednom danu, visine vode za određeno vrijeme, redukciju izmjerene dubine na razinu karte i druge podatke o morskim mijenama. Sadržavaju i poseban dio koji se odnosi na struje morskih mijena. Publiciraju ih godišnje hidrografski instituti većih pomorskih zemalja. Najpoznatije je britansko izdanje Admiralty Tide Tables (ima 3 sveska).

1205. Tajfun(engl. typhoon) naziv za tropski ciklon u području zapadno od Marijanskih i Karolinskih otoka, Filipina i Kineskog mora.

1206. Tales, Miletski (oko 624-548 pr. n. e.)Grčki filozof, matematičar, astronom i fizičar; jedan od 7 grčkih mudraca. Zastupao je gledište da je Zemlja ravna ploča koja pliva na morskoj površini. U Grka je uveo godinu od 365 dana, isticao značenje zviježđa Malog medvjeda za orijentaciju na moru.

1207. TangentaU matematici pravac koji dodiruje krivulju (kružnicu) u jednoj točki i okomit je na radijus zakrivljenosti u toj točki.

1208. TangunHorizontalna oblica učvršćena na prednjoj strani jarbola jedrilice; služi za razapinjanje spinakera i flokova.

1209. Tank, brodskiVodonepropustan odnosno uljnonepropustan dio brodskog prostora predviđen za krcanje tekućine. Postoje mnoge vrste tankova npr. bočni gornji tank koji služi za prijevoz rasutog tereta, a smješten je ispod palube uz oba boka broda te se u njega ukrcava balast radi povišenja sustavnog težišta odnosno smanjenja metacentarske visine; duboki tank koji ide od boka do boka broda, ukrcava se biljno ulje ili suhi teret; pretežni tank - na pramcu ispred sudarne pregrade i na krmi iza zadnje krmene pregrade; sabirni tank - u krajnjem dijelu dvodna gdje se skuplja prljava voda; taložni tank - uključen u sustav dovoda goriva, u njemu se iz goriva taloženjem odvajaju krupne čestice i voda; tank dvodna - ukrcavaju se tekućine, gorivo, ulje, pitka voda i balastna voda; tank za fekalije u koji se slijeva talog iz sanitarnih odvoda.

1210. Tasman, Abel Janszoon (1603-1659)Nizozemski pomorac i istraživač; 1642. otkrio današnji otok Tasmaniju te otočje Tonga, Fijijsko i Bismarckovo otočje.

1211. Taylor, David Watson (1864-1940)

140

Page 141: Pomorski rjecnik

Američki kontraadmiral i brodograditelj; po vlastitom nacrtu izgradio pokusni mornarički bazen u Washingtonu i upravljao njime. Prema njemu nazvane su Taylorove standardne serije (krivulje) koeficijenata za određivanje otpora brodskog trupa.

1212. TegaljSkupni naziv teglac (teglo) i brodove u teglu (u brazdi po krmi).

1213. Teglac ili tegloUže kojim se tegle plovni objekti.

1214. TeglenicaPlovilo pravokutna oblika i čelične konstrukcije za prijevoz i uskladištenje tereta, bez vlastitog je pogona, može biti otvorena ili zatvorena; naziva se i barža ili mauna.

1215. TegljačSpecijalni trgovački brod za tegljenje brodova i plovnih objekata, služi i za spašavanje. Postoje lučki tegljači koji su u pripomoći kod manevriranja velikim brodom; oceanski koji služe za tegljenje na otvorenom moru; tegljač za spašavanje; tegljač ledolomac.

1216. TegljenjeRadnja kojom tegljač vuče ili potiskuje brodove pri izvršenju određenog plovidbenog pothvata ili manevra.

1217. Tekući dani (engl. running days) dani koji se računaju u stojnice bez obzira na to jesu li bili radni dani ili praznici.

1218. Tekući teretTekućine koje se brodom prevoze u rasutom stanju; glavni su nafta i naftni derivati, kemikalije, ulja, tekući bitumen, tekući plin (butan, propan), vino, alkohol, voćni sokovi, voda. Prevoze se tankerima i krcaju se lučkim i brodskim pumpama. Zbog sklonosti zapaljenju i eksploziji većina tekućih tereta spada u opasne terete.

1219. TelefonijaTelekomunikacijski sustav u kojemu se poruke prenose govorom.

1220. TelegrafijaTelekomunikacijski sustav u kojemu se poruke prenose pomoću Morseovih znakova.

1221. Telegraf, strojniUređaj za daljinsko javljanje pojedinih režima vožnje sa zapovjedničkog mosta u strojarnicu. To je davač i primač sa zvučnom i vizuelnom signalizacijom. Ponavljanjem zapovijedi, osoba na straži u strojarnici potvrđuje da je primila zapovijed i po njoj postupila.

1222. Teleskop(lat. Telescopium) zviježđe na južnom nebu između Južne krune i Pauna.

1223. TeodolitGeodetski optički instrument za mjerenje kutova.

141

Page 142: Pomorski rjecnik

1224. Terestrička navigacijaSustav obalne plovidbe u kojemu se metode određivanja pozicije broda i upravljanja brodom temelje na vizuelnom opažanju istaknutih terestričkih objekata ili na mjerenju dubine mora. Posebno je važno dobro poznavanje plovidbenog područja, kontinuirano praćenje obale i orijentacija u svim uvjetima. Važno je i rješavanje navigacijskih zadataka na pomorskom zemljovidu.

1225. Teretna linija(engl. load line) vodena linija do koje smije uroniti brod nakrcan teretom. Na oznaci nadvođa označena je crtom (obilježena slovima). Ljetna teretna linija (engl. summer load line) je vodena linija koja prolazi gornjim rubom vodoravne crte kruga nadvođa i gornjim rubom crte obilježene slovom S.

1226. Teretni brod(engl. dry cargo vessel, freighter) trgovački brod namijenjen za prijevoz bilo kakvog tereta. Prema vrsti tereta razlikuje se brod za opći (generalni) teret, brod za komadni teret, brod za kontejnere (kontejnerski brod), paletni brod, brod za teglenice, brod za teret u vozilima (ro-ro brod), brod za rasuti teret, brod za tekući teret, brod za teški teret, brod za kombinirane terete, brod za specijalan teret, brod za hlađeni teret itd. Prema području plovidbe može biti brod duge plovidbe i brod obalne plovidbe, a prema organizaciji prijevozne službe linijski brod i tramper.

1227. Teretni brod višestruke namjene(engl. multipurpose cargo ship) teretni brod za istodobni prijevoz više vrsta tereta (generalni teret, kontejneri, palete, hlađeni teret, rasuti teret, drvo i drugo).

1228. Teretnica(engl. bill of lading) isprava kojom brodar potvrđuje da je primio teret za prijevoz.

1229. Teretni stupPosebno konstruirana vertikalna čelična cijev koja nosi samarice. Vrste: jednostruki teretni stup - stup u sredini broda s jednom ili dvije samarice; dvostruki teretni stup - dva samostalna stupa postavljena u poprečnici između simetrale i bokova broda.

1230. Teretno-putnički brodTeretni brod koji osim teretnih prostorija ima i nekoliko putničkih kabina.

1231. Teritorijalno moreMorski pojas (dno, podmorje i zračni prostor nad morem) određene širine. Računa se od polazne crte niske vode duž obale ili od vanjske granice unutrašnjih voda. Širina iznosi 12 nautičkih milja.

142

Page 143: Pomorski rjecnik

1232. TerminalČvorište prijevoznih putova organizirano i opremljeno za prihvat, prikupljanje i pripremu te otpremanje velike količine tereta određene vrste ili putnika prekrcavanjem na drugo prijevozno sredstvo.

1233. TermografMeteorološki instrument koji na dijagramu bilježi krivulju (termogram) promjene temperature zraka.

1234. TermometarInstrument za mjerenje temperature na principu promjena fizikalnih značajki tijela kao toplinskih osjetila.

1235. Tesar, brodskiPomorac koji održava drvene dijelove broda i njegovu drvenu opremu, podmazuje dijelove palubne opreme, nadzire stanje u tankovima i kaljužama.

1236. Teški (glomazni) teret(engl. heavy lift) brodski teret na koji se primjenjuju klauzule o teškom teretu. Granična težina, obujam, odnosno dimenzije jedinice tereta općenito su određene faktorom slaganja ili se utvrđuju ugovorom, teretnicom odnosno lučkim uzancama.

1237. TEU(engl. kratica za twenty-feet equivalent unit) standardna kontejnerska jedinica za teret: duljina 20, širina 8 i visina 8 stopa.

1238. Težište istisnineTežište obujma tekućine koju istisne plovni objekt djelomično ili potpuno uronjen u tu tekućinu.

1239. Težište sustava brodaHvatište sile teže ukupne mase broda; označuje se s G , a određuje proračunom centriranja i pokusom s nagibom. Optimalni položaj G broda postiže se rasporedom tereta.

1240. Thomsonov kompas ili Kelvinov kompasTip magnetskog kompasa s kotlom bez tekućine nazvan prema Britancu Williamu Thomsonu (Lord Kelvin).

1241. TifonZvučni odašiljač s membranom i elektroničkim automatskim regulatorom zvučnih signala. Treperenje membrane prenosi se na zrak i izaziva jak zvučni signal. Može se čuti i do 20 nautičkih milja daleko.

1242. TigrisSplav kojim se istraživač T. Heyerdahl htio dokazati da su već pripadnici srednjoistočnih kultura plovili do Afrike. Tigris je pod zastavom UN isplovio iz ušća Eufrata i Tigrisa 1977, prošao kroz Perzijski i Omanski zaljev, doplovio do ušća rijeke Inda i odande do Đibutija. Za 144 dana prešao je put do 4200 nautičkih milja.

1243. Titanic

143

Page 144: Pomorski rjecnik

Putnički brod engleske kompanije White Star Line, 46328 brt, kapacitet 2566 putnika, dužina 269 m, širina 28 m, gaz 10.5 m, parostroj snage 35328 kW, 29 kotlova, brzina 22 čvora. Pod zapovjedništvom kapetana Johna Edwarda Smitha isplovio je na prvo putovanje 10. travnja 1912. iz Southamptona u New York. Težeći osvojiti modru vrpcu plovio je ortodromskom rutom sjevernije od propisane plovne rute (ušteda 110 nautičkih milja). U 23 h 20 min 14. travnja sudario se s ledenom santom blizu Grand Banksa 41 46o ' N; = 50°14¢ W. Od 15 nepropusnih pregrada oštećeno 5. Rasporen bok u duljini 100 m. Brod je potonuo nakon 3 sata. U čamcima za spašavanje bilo je mjesta za 1178 osoba (nedovoljno ukrcanih crvenih signalnih raketa). Od 2224 osobe (putnika 1316 od toga 40 Hrvata) utopilo se 1513 (31 Hrvat). Na brodu je stradao zapovijednik i graditelj. Brod Carpathia (vlasništvo Cunard Line, zapovjednik H. Rostrom) prvi signal pogibelji primio je u 00 sati 25 min, a SOS 20 min kasnije. Ploveći najvećom mogućom brzinom (oko 19 čvorova) pružio je pomoć 15. travnja u 4 sata 10 min (20 min nakon potonuća). Katastrofa Titanica potaknula je donošenje Titanicove konvencije (Međunarodna konvencija o sigurnosti ljudskog života na moru - London 20. siječnja 1914).

1244. TjesnacUzak i relativno kratak morski pojas između dva nasuprotna kopna. Spaja dvije veće morske površine.

1245. TomislavHrvatski knez pa kralj; vladao oko 910. do oko 928, suzbio mađarsku ekspanziju, sjedinio sjevernu Hrvatsku do Drave i na istok do granice Bugarske čiju je vojsku potukao 926. Organizirao je jaku vojnu silu na kopnu i moru s velikim brojem brodova (80 velikih i 100 malih). Hrvatska je tada bila vojna pomorska velesila.

1246. Tona(engl. ton) iznimno dopuštena jedinica za masu. Američka tona (engl. short ton; ST) ima masu 907.18 kg, odnosno 2000 libara. Engleska tona (engl. long ton; LT) ima masu 1016.05 kg, odnosno 2240 libri. Metrička tona ima masu 1000 kg. Prema jednom engleskom aktu iz 1423. jedan tun bio je spremnik, odnosno bačva obujma ne manjeg od 252 gallona (masa jedne tune vina - oko 2240 libri). Umjesto tun s vremenom se počelo i nastavilo pisati ton.

1247. Tonaža(engl. tonnage) mjera neke veličine broda. Bruto-tonaža (engl. gross tonnage; GT) je mjera cijele veličine broda. Neto-tonaža (engl. net tonnage; NT) mjera je korisnog kapaciteta broda.

1248. Tone po centimetru zagaženjaMasa tereta koju treba ukrcati na brod ili iskrcati s broda da bi brod uronio odnosno izronio za 1 cm. Dobiva se na temelju srednjeg gaza iz ljestvice istisnine ili ljestvice nosivosti.

1249. TornadoVrtložna oluja razmjerno malih dimenzija. Većeg je opsega od morske pijavice, a manjeg od tropskog ciklona. Ima veliku rotacijsku brzinu vrtložnog strujanja zraka (više od 400 km/h, ali malu brzinu napredovanja - do 80 km/h).

1250. Torricelli, Evangelista (1608-1647)Talijanski fizičar i matematičar; konstruirao vodeni i živin barometar. Njegova jednadžba opisuje brzinu istjecanja tekućine iz posude ovisno o visini stupca tekućine iznad otvora kroz koji istječe. Horizontalna komponenta brzine v ne ovisi o veličini otpora ni o vrsti tekućine

144

Page 145: Pomorski rjecnik

nego odgovara brzini koju bi tijelo dobilo pri slobodnom padu s visine h . Torricellijeva jednadžba je v gh 2 gdje je g ubrzanje sile teže.

1251. Toscanelli, Paolo dal Pozzo (1397-1482)Talijanski liječnik, fizičar, astronom i kartograf; zaslužan je za rješenje problema gnomonske kartografske projekcije. Vjerojatno je autor Genovske karte svijeta. Vjeruje se da su njegovi radovi nadahnuli Kolumba, genovskog pomorca u službi španjolskog dvora koji je nastojeći otkriti zapadni morski put u Indiju 1492. otkrio Ameriku.

1252. TrafalgarRt na južnoj obali Pirenejskog poluotoka sjeverozapadno od Gibraltarskih vrata. U blizini rta dogodila se pomorska bitka 21. listopada 1805. između britanske flote (admiral Nelson) i udružene francusko-španjolske flote u kojoj su Britanci pobijedili. U bitki je poginuo i admiral Nelson. Pobjedom je osujećen Napoleonov plan invazije na Englesku, a Britanci su osigurali prevlast na moru za slijedećih 100 godina.

1253. Traffic listPozivna lista.

1254. Trajekt(engl. ferry-boat) brod za kombinirani prijevoz vozila i putnika, ima široku slobodnu i ravnu palubu za smještaj vozila.

1255. TramperMorski teretni brod uposlen u slobodnoj plovidbi koji mijenja plovidbeni smjer prema prilikama na tržištu.

1256. TransitSatelitski navigacijski sustav utemeljen na mjerenju Dopplerovog pomaka frekvencija radio-signala odaslanih od umjetnog satelita dok je on iznad obzora.

1257. TrenažerNaprava, uređaj ili složeni sustav za obuku i uvježbavanje poslužitelja na nekim brodskim sredstvima. Trenažer pripada široj skupini sredstava za simuliranu obuku.

1258. TrenicaDuga ploča od rezanog prvoklasnog drva. Njom se oblaže kostur drvenog broda. Za palubu je najbolja tikovina ili smolasti bor.

1259. Trigonometrija, sfernaGrana geometrije koja istražuje odnose i veze stranica i kutova sfernog trokuta izražavajući ih u obliku sferno-trigonometrijskih jednadžbi.

1260. Trigonometrijske funkcijeElementarne funkcije s posebnim nazivima: sinus, cosinus, tangens, cotangens, secans i cosecans.

1261. Trimaran

145

Page 146: Pomorski rjecnik

Trotrupni plovni objekt u kojeg je središnji trup veći od dvaju bočnih, a uzdužne su simetrale paralelne.

1262. TrimUzdužni nagib broda s obzirom na njegov normalan položaj u mirnoj vodi; određen je razlikom između krmenog i pramčanog gaza. Brod s povećanim gazom na pramcu je pretežan (pretega), obrnuto je zatežan (zatega). Trim ovisi o rasporedu tereta i balasta. Utječe na propulzivna i manevarska svojstva.

1263. Trimovanje brodaDovođenje broda pri kraju krcanja tereta na željeni gaz (najpovoljniji trim). Za trimovanje broda upotrebljava se tablica, odnosno dijagram trima. Pokazuje promjenu pramčanog i krmenog gaza pri krcanju određene mase tereta na bilo kojem mjestu na brodu. Promjene gaza izračunavaju se za srednji gaz.

1264. Trinity House Englesko udruženje osnovano 1517. koje se brine o sigurnosti plovidbe (svjetioničarska služba, balisaža) na putovima uz obalu Engleske, Walesa, Kanalskih otoka i Gibraltara te nadzire peljarsku službu.

1265. TriremaNajpoznatiji rimski ratni brod građen po uzoru na grčku trijeru; glavno oružje bio je čvrsti kljun ugrađen u pramčanu statvu i abordažni most.

1266. TritonU grčkoj mitologiji bog s čovječjim gornjim dijelom tijela i ribljim repom - Posejdonov sin.

1267. Trokut (lat. Triangulum) zviježđe na sjevernom nebu između Perzeja i Andromede.

1268. Tropi ili tropski pojasPodručje između obaju obratnica. U tropskom pojasu nema ljeta i zime kao u umjerenom pojasu, već se godina dijeli na kišni i sušni period.

1269. Tropski ciklonVrtložna oluja koja nastaje u tropskom pojasu oceana između 5. i 20. usporednice obiju polutki promjera 400 nautičkih milja s niskim tlakom u središtu. Središnji dio ciklona okružen oblačnim zidom je oko ciklona (promjera do 20 nautičkih milja). Karakteriziraju ga lagani vjetrovi promjenjiva smjera i križano more s valovima visokim i do 30 m. Polje tropskog ciklona u navigacijskom pogledu dijeli se na opasnu polovicu koju valja izbjegavati i plovidbenu polovicu ciklona. Pri plovidbi područjima tropskog ciklona važno je obratiti pažnju na otkrivanje ciklona i na stazu gibanja, pratiti radio-upozorenja i snimke meteoroloških satelita, a osobna motrenja posebno radarom ne smiju izostati, te treba postupati prema pravilima o manevriranju u tropskom ciklonu.

1270. Tukan(lat. Tucana) zviježđe na južnom nebu; nije vidljivo iz naših krajeva.

1271. Tunel osovinskog voda

146

Page 147: Pomorski rjecnik

Nepropusni prostor kojim se zaštićuje osovinski vod na brodovima kojima se strojarnica ne nalazi sasvim na krmi.

147

Page 148: Pomorski rjecnik

1272. Udaranje broda

(engl. slamming) hidrodinamički nagli udarci pramca o vodenu masu zbog poniranja i posrtanja pri plovidbi po uzburkanom moru; nagla promjena vertikalnog ubrzanja broda i vibriranje brodskog trupa nepovoljno djeluju na posadu i putnike, a mogu oštetiti i brodsku konstrukciju. Udaranje broda ublažava se povećanjem gaza, a u plovidbi izbjegava promjenom kursa ili smanjenjem brzine.

1273. Udar vjetraKratkotrajan, iznenadan i nagao porast srednje brzine vjetra. Kad su udari česti kaže se da vjetar puše na mahove (refule).

1274. Udruga kapetana duge plovidbe i poručnika trgovačke mornariceStrukovno udruženje, a jedno se nalazi u Splitu.

1275. UdvojakKonop povučen kroz kariku ili oko bitve. Mrtvi i živi krajevi usporedno teku u istom smjeru. Upotrebljava se pri otplovljenju s plutače i kad se s broda želi osloboditi konop.

1276. Ugovor, brodarski(engl. charter party, contract of affreightment) ugovor što ga brodar zaključuje radi prijevoza tereta cijelim brodom, razmjernim ili određenim dijelom broda. Najpoznatiji su brodarski ugovori na vrijeme (time charter) i na putovanje (voyage charter).

1277. Ukleti Holandez(engl. Flying Dutchman) legendarni lik pomorca koji je kletvom izazivao prokletstvo i propast brodova; kao sablast povremeno izranja noseći zlu kob brodovima koji naiđu na njega.

1278. UkrepaVertikalan ili horizontalan element strukture pregrađa, stijena nadgrađa i palubnih kućica. Osigurava otpornost prema opterećenjima okomitim na ravninu.

1279. Ukrižni morski valovi ili ukriženo more (engl. cross sea) valovi nastali interferencijom vjetrenih i mrtvih valova koji se susreću pod nekim kutom ili interferencijom dvaju sustava vjetrenih valova pri nagloj promjeni smjera vjetra.

1280. Uledž(engl. ullage) prazan prostor iznad tekućine u brodskim tankovima. Mjerenjem visine uledža pomoću sonde utvrđuje se količina tekućeg tereta u tanku.

1281. Uljni separatorUređaj za odvajanje ulja od vode. Upotrebljavao se i za čišćenje kaljužne vode od ulja prije njezinog ispumpavanja u more (separirano ulje pumpa se u tankove).

148

Page 149: Pomorski rjecnik

1282. United StatesNajveći američki linijski putnički brod porinut 1951, tonaža 53329 brt, kapacitet 1926 putnika, Lpp 300 m, širina 30.7 m, visina 36.9 m, gaz 9.3 m, parne turbine snage 176640 kW, 4 vijka s 5 lopata, maksimalna brzina 42 čvora, oko 1000 članova posade. Preplovio Atlantik prema zapadu za 3 dana 10 h 40 min (do tada najveća brzina).

1283. Upisnik brodova Javna knjiga u koju se upisuju brodovi jedne državne pripadnosti. Upisom se stječe državna pripadnost i pravo na vijanje zastave države upisa.

1284. Upisni listBrodska isprava kojom se pokazuje hrvatska državna pripadnost morskog broda, njegova namjena i područje plovidbe.

1285. Upravitelj strojaPomorac ukrcan na brod koji je nadležan za ispravnost brodskog strojarskog kompleksa.

1286. UranSedmi planet po udaljenosti od Sunca.

1287. Uspravna projekcijaKartografska projekcija u kojoj se pol normalne kartografske mreže podudara sa zemljopisnim polom.

1288. Ustajala voda(engl. slack water) vrijeme od trenutka prestanka postojeće struje morskih mijena do početka struje obrnutog smjera. Ako se brod nađe u ustajaloj vodi prije plime (engl. flood) struja povećava brzinu plimne struje, a zatim opada do slijedeće ustajale vode prije oseke (engl. ebb). Od tog trenutka počinje osečna struja koja se povećava do najveće brzine i onda opada do slijedeće ustajale vode.

1289. Ustanova za održavanje pomorskih plovnih putova (PLOVPUT)Postavlja i održava objekte sigurnosti plovidbe na plovnim putovima i u lukama u hrvatskom obalnom moru. Preko svojih obalnih radio-postaja obavlja pomorsku radio-službu namijenjenu zaštiti ljudskog života na moru.

1290. UzaSidrena uza je dio sidrenog lanca duljine 25 ili 27.5 m. Ribarska uza je konop kojim se povlači mreža potegača.

1291. UzanceSkup poslovnih i ustaljenih pravila ponašanja o obavljanju ekonomske djelatnosti (usluga u robnom prometu).

1292. Uzbunjivanje na broduOrganizirana akcija brodske posade i putnika prema rasporedu za uzbunjivanje u slučaju plovidbene opasnosti (požar na brodu, prodor vode, sudar, nasukavanje, pad čovjeka u more i u krajnjem slučaju napuštanje broda); može biti vježbovno i stvarno. Prema Konvenciji SOLAS vježbovno uzbunjivanje na putničkim brodovima provodi se jednom tjedno, a na teretnima jednom mjesečno.

149

Page 150: Pomorski rjecnik

1293. Uzgon Rezultantna vertikalna sila koja na brod djeluje iz težišta istisnute vode na gore (okomito na vodenu liniju) i drži brod na vodenoj površini.

150

Page 151: Pomorski rjecnik

1294. Vaga

(lat. Libra) zviježđe u zodijaku između Škorpiona i Djevice. Najsjajnija zvijezda je Zubenelgenubi (m=2.9).

1295. Valna duljinaU pravilnih morskih valova vodoravan razmak između dva vrha susjednih valnih brijegova.

1296. Valna visinaVertikalan razmak vrha valnog brijega i najniže točke susjednog dola istog vala.

1297. Valni parametriElementi koji opisuju valni profil i gibanje čestica morskog vala. Osnovni valni parametri su visina, duljina i period.

1298. ValobranGrađevina koja brani luku od valova, umiruje valove ili ih odbija.

1299. Valovi morskih mijena ili plimni valovi(engl. tides waves) dugoperiodični morski valovi uzrokovani plimotvornim silama u prvom redu Mjeseca i Sunca.

1300. Vancouver, George (1757-98)Britanski pomorac koji je pratio kapetana Cooka na njegovom drugom i trećem putovanju i koji je Velikoj Britaniji osigurao zaposjednuće pacifičke kanadske obale. Po njemu su dobili ime otok i grad Vancouver.

1301. Varijacija ili magnetska deklinacija Kut u obzoru (var ) što ga sjeverni kraj magnetske deklinacijske igle zaklapa s pravim meridijanom. Posljedica je nepoklapanje polova Zemljinog magnetskog polja s zemljopisnim pravim polovima.

1302. VarijagRuska krstarica porinuta 1899. koju je posada 1904. potopila.

1303. Vatrogasni sustaviBrodski uređaji za gašenje požara propisani Konvencijom SOLAS. Postoji nekoliko vrsta sustava za gašenje požara na brodu: sustav za prskanje vodom, sustav za gašenje pjenom, sustav za gašenje inertnim plinom i sustav za gašenje vodenom parom.

1304. Vega

( =39o N; a=279o; m=0.1) dvostruka zvijezda u zviježđu Liri. Sjaj joj je 49 puta jači od Sunčevog. Za oko 12000 godina Vega će biti (zbog precesije osi Zemlje i ekliptike) polarna zvijezda. Ime joj na arapskom znači orao koji pada.

151

Page 152: Pomorski rjecnik

1305. Veliki koraljni greben(engl. Great Barrier Reef) pojas koraljnih grebena duž sjeveroistočne australske obale. Najdulji koraljni grebeni na svijetu (oko 2000 km).

1306. Veliki medvjed (lat. Ursa Maior) cirkumpolarno zviježđe.. Sedam sjajnih zvijezda tvore Velika kola koja su samo dio zviježđa (u mitskom prikazu dio medvjeđih leđa i rep). Navigacijske zvijezde su Dubhe, Alioth, Mizar i Alkaid ili Benetnaš. Uz zvijezdu Mizar prostim okom vidi se pri povoljnim vremenskim prilikama i zvijezda Alkor (arapski jahač). Produži li se za otprilike pet puta okosnica zvijezde Dubhe i zvijezde označene dolazi se do Polare. Prema grčkoj mitologiji Veliki medvjed je nimfa Kalista (grčki najljepša) u koju se Zeus zaljubio i imao s njom sina Arkada. Ljubomorna mu je žena Hera pretvorila Kalistu u medvjedicu. Kad ju je jednom u lovu Arkad htio ubiti Zeus ga je zaustavio, pretvorio u medvjedića i skupa s majkom premjestio na nebo. Ljutita Hera zatražila je od Okeana da ni medvjedicu ni njezina sina nikad ne primi u svoje okrilje pa ni Veliki ni Mali medvjed nikad ne zalaze.

1307.Veliki pas(lat. Canis Maior) zviježđe na južnom nebu. Navigacijske zvijezde su Sirius i Adhara. Sirius u kolovozu izlazi i zalazi sa Suncem u kratkom vremenskom razmaku pa ga u to doba nije moguće vidjeti ni ujutro (po tome se ovo vrijeme naziva pasji dani ili pasje vrućine, prema glavnoj zvijezdi Velikog psa).

1308. VeneraDrugi planet po udaljenosti od Sunca i Zemlji najbliži; vidi se u blizini Sunca (najveća kutna

udaljenost 48o) prije izlaska Sunca (Danica) ili poslije zalaska Sunca (Večernjica). U fazi najvećeg sjaja Venera je najsjajniji objekt na nebu poslije Sunca i Mjeseca.

1309. Venera(lat. Venus) staroitalska božica i zaštitnica vrtova, božica ljubavi i ljepote. Izjednačuje se s grčkom Afroditom. Rodila se iz morske pjene i izišla na Cipar; prikazivana s dupinom ili školjkom.

1310. VentilacijaZamjena ustajalog zraka u brodskim prostorijama svježim zrakom. Postoji prirodna, mehanička ili umjetna i kombinirana ventilacija.

1311. Vertikal ili vertikalni krugVeliki krug na nebeskoj sferi koji prolazi kroz zenit, nadir i opaženo nebesko tijelo. Okomit je na astronomski (pravi) obzor i polarni je krug u horizontalnom koordinatnom sustavu. Trenutačni položaj vertikalnog kruga prema nebeskom meridijanu određuje azimut nebeskog

tijela. Vertikal koji prolazi kroz točku obzora E je prvi istočni vertikal (=90o), a onaj koji

prolazi kroz točku W prvi zapadni vertikal (=270o).

1312. VertikalaPravac sile Zemljine teže (niti viska u položaju ravnoteže) u nekoj točki. Ako se Zemlja smatra kuglom vertikala se podudara s njezinim polumjerom. Kod Zemljinog elipsoida vertikala s polutničkom ravninom zatvara kut koji odgovara zemljopisnoj širini dotične točke. Vertikala probada nebeski svod u točkama koje se zovu zenit i nadir.

1313. Vertikalni kut

152

Page 153: Pomorski rjecnik

Kut u vertikalnoj ravnini između vrha i podnožja terestričkog objekta. Mjeri se sekstantom.

1314. Vesconte ili Visconte, Pietro (13/14 st.)Genovski kartograf, jedan od prvih autora portulana u 13. i 14. stoljeću.

1315. VesloPropulzor u obliku poluge (s lopaticom) preko kojeg se veslačeva snaga pretvara u rad, porivnu silu koja pokreće čamac kroz vodu.

1316. Vespucci, Amerigo (1454-1512)Talijanski pomorac, od 1492. u španjolskoj i portugalskoj službi. Njegovim latiniziranim imenom nazvan je 1507. novi svijet Amerikom.

1317. Vez brodaSustav priveza broda uz obalu (bokom u četverovez) za plutaču (posebno za tankere) ili sidrenjem.

1318. Vezno-pritezni brodski sustavSlog palubne opreme kojom se brod privlači i vezuje za obalu, gat i plutaču ili se sidri. Pripadaju mu bitve, zjevača, pritezno-privezna užad, pritezna vitla, bokobrani i sidreni uređaj.

1319. VidljivostNajveća horizontalna udaljenost s koje motritelj normalnog vida golim okom jasno razabire i prepoznaje neki taman predmet prema obzoru uz normalno danje svjetlo.

1320. Vidljivost pomorskog svjetlaDaljina na kojoj se može opaziti neposredna svjetlost nekog pomorskog svjetla. Zemljopisna vidljivost najveća je daljina u nautičkim miljama na kojoj se svjetlost može teoretski vidjeti ovisno o visini svjetlosnog izvora, visini oka, zakrivljenosti Zemlje i koeficijentu Zemljine refrakcije: d v vobz oka +2 08. gdje je nob nadmorska visina svjetlosti, a voka visina oka.

1321. Vijčani propeler ili brodski vijak(engl. screw propeller) brodski propulzor koji vrtnjom proizvodi poriv i pokreće brod; većinom su od bronce.

1322. Vilcodrug NauclerusPrvi do sada po imenu poznat hrvatski pomorski kapetan u 12. stoljeću. Bio je Klišanin, spominje se 1171. u ispravi u kojoj se sklapa mir između Splićana i Klišana koji su tada imali svoje brodove i luku u Žrnovici.

1323. Visin, Ivo (1806-1869)Pomorski kapetan, Hrvat; na svom briku Splendido s 11 članova posade isplovio je 1852. na put oko svijeta. Ruta: Antwerpen - rt Horn (prema zapadu) - Valparaiso - San Francisco - Honolulu -Singapore - Rt dobre nade - Trst. Vratio se u Trst 1859. Ukupno prevalio 101297 nautičkih milja. Prvi je pod austrougarskom zastavom oplovio svijet.

1324. Visina(engl. altitude) vertikalan razmak točke ili terestričkog objekta od referentne plohe. Naziva se i elevacija. Nadmorska visina je razmak točke ili objekta na Zemljinoj površini od srednje

153

Page 154: Pomorski rjecnik

morske razine. Visina nebeskog tijela je luk vertikalnog kruga od pravog obzora do

nebeskog tijela ili odgovarajući kut u središtu Zemlje. Mjeri se od 0o do 90o. Blizumeridijanska ili ex-meridijanska visina je visina nešto prije odnosno nešto poslije

prolaska nebeskog tijela kroz meridijan, ali ne preko 87o. Pomoću posebnih tablica reducira se na meridijansku visinu. Izmjerena visina je visina nebeskog tijela izmjerena sekstantom. U Sunca i Mjeseca može biti mjerena od njihovog donjeg ili gornjeg ruba. Kulminacijska visina je najveća odnosno najmanja visina nebeskog tijela tijekom dana; razlika između meridijanske i kulminacijske visine najveća je za Mjesec, a za zvijezde najmanja, posebno to vrijedi pri mjerenju visina s broda u plovidbi. Meridijanska visina je visina mjerena u trenutku prolaska nebeskog tijela kroz donji odnosno gornji motriteljev meridijan. Mjeri se radi određivanja zemljopisne širine broda. Opažena visina je izmjerena visina ispravljena za pogrešku indeksa i ekscentriciteta sekstanta. Prava ili ispravljena visina je visina koja odgovara središtu nebeskog tijela. Dobiva se popravkom opažene visine: u Sunca za depresiju (dubina obzora), astronomsku refrakciju, polumjer i dnevnu paralaksu; u Mjeseca kao i kod Sunca samo što se dodaje visinska paralaksa; u planeta kao i u Mjeseca ali bez popravka za polumjer; u zvijezda kao i u planeta ali bez paralakse. Računata visina je visina izračunata jednadžbama dobivenim iz astronomsko-nautičkih tablica.

1325. Visina brodaRazmak gornjeg ruba sponje glavne palube od horizontalne ravnine položene kroz gornji rub kobilice; naziva se i bočna visina broda. Mjeri se na polovici duljine broda okomito na konstrukcijsku vodenu liniju.

1326. Visina polaKut u središtu sfere koji nebeska os zatvara s astronomskim obzorom. Jednak je motriteljevoj zemljopisnoj širini. Temelj je računanja visine opažanjem Polare.

1327. Visina vode(engl. height of water, height of tide) vertikalni razmak između hidrografske razine (razine pomorskog zemljovida) i trenutačne morske razine nad određenom točkom morskog dna. Izmjerena visina vode je trenutačna morska dubina koju pokazuje brodski dubinomjer ispravljen za pogrešku instrumenta. Redukcijom te dubine dobiva se dubina zabilježena na pomorskom zemljovidu.

1328. Visinska metodaNačin određivanja astronomske linije pozicija; temelji se na prikazivanju točnog greenwichkog vremena, prave visine nebeskog tijela te računate visine i azimuta. Visina se računa jednadžbama ako su poznati greenwichki satni kut i deklinacija nebeskih tijela (nju daje nautički godišnjak) i koordinate zbrojene pozicije (zemljopisna širina i zemljopisna duljina). Teorijska joj je osnova Saint Hilaireova linija pozicija (engl. altitude intercept method ili altitude intercept).

154

Page 155: Pomorski rjecnik

1329. Visković Frano (1836-1905)Zapovjednik i inspektor Austrijskog Lloyda u Trstu. Izumio je ciklonograf (grafičko prikazivanje ciklona), olujni kompas i dromoskop (za pretvaranje kursova).

1330. Visoka voda(engl. high water, high tide) vertikalni razmak između hidrografske razine (0) i najviše morske razine za vrijeme plime tijekom Mjesečeva dana.

1331. Višenamjenski brod(engl. multipurpose cargo ship) teretni brod za istodobni prijevoz više vrsta različitih tereta (generalni teret, kontejneri, palete, hlađeni teret, rasuti teret, drvo itd.). Naziva se i brod za opću uporabu.

1332. VišetrupacPlovilo s dva trupa - katamaran ili s tri trupa - trimaran.

1333. VitloPalubni uređaj s jednim ili više horizontalnih okretljivih bubnjeva na kojih se namata uže odnosno s lančanim kolom za namatanje sidrenog lanca. Prema namjeni na brodu vitlo može biti manevarsko, ribarsko, sidreno i teretno. Pritezno vitlo služi za pritezanje palubnih užadi, u prvom redu priveznih užadi; redovito je prekretno. Postoji i automatsko samopritezno vitlo. Ribarsko vitlo uglavnom služi za izvlačenje koće; sidreno vitlo služi i za dizanje i obaranje sidara; tegljačko vitlo upotrebljava se na tegljačima; teretno vitlo pritezanjem (popuštanjem) teretnog užeta prenosi teret s obale u brodska skladišta i obrnuto.

1334. VjetarVodoravno strujanje zraka; glavni uzrok vjetra je nejednako zagrijavanje (hlađenje) površine Zemlje i njezine atmosfere. Osnovni elementi vjetra su: smjer i brzina.

1335. Vizir, brodskiOtvoriv vanjski dio oplate na pramcu broda iznad najviše vodne linije; vanjska je zaštita pramčane rampe i osigurava neprekinutost vanjske brodske oplate.

1336. Vjetrulja (ruža vjetrova)

Kružna ljestvica s podjelom obzora na zrake (11.25o) i s oznakama glavnih vjetrova. Služi za orijentaciju u prostoru, a u kompasa i za određivanje kursa, azimuta i smjerova, procjenu smjera vjetra, valova i slično.

1337. Vlažnost zrakaU meteorologiji masa vodene pare koju sadržava zrak u jedinici obujma. Apsolutna vlažnost

je masa vodene pare u gramima koju trenutno sadržava 1 m3 vlažnog zraka. Dobiva se računanjem, a ne mjerenjem. Padom temperature ona se smanjuje, a porastom povećava. Relativna vlažnost (U ) je omjer između trenutačno postojećeg tlaka vodene pare (e ) i maksimalnog tlaka (E ), tj. između trenutačno specifične vlage (q ) i maksimalne specifične vlage (Q) pri istoj temperaturi; označuje se postotkom: U e E100 / ili U q Q100 / . U zraku zasićenom vodenom parom relativna vlažnost je 100% jer je e E tj. q Q . Kad je zrak potpuno suh tada je e 0. Vlažnost se mjeri psihrometrom.

1338. Vodena zmija(engl. Hydrus) navigacijsko zviježđe na južnom dijelu neba.

155

Page 156: Pomorski rjecnik

1339. Vodenjak(lat. Aquarius) zviježđe u zodijaku.

1340. Vodna linijaObris presjecišta mirne morske površine s trupom uspravnog broda; konstrukcijska vodna linija je linija do koje prema projektu uroni potpuno opremljen brod; na trgovačkom brodu poklapa se s teretnom vodnom linijom; laka vodna linija je linija do koje brod uroni i to potpuno opremljen brod za službu na moru, ali bez tereta; teretna vodna linija je linija do koje uroni brod pri najvećem dopuštenom gazu s obzirom na nadgrađe.

1341. Vodonepropusnost brodaOsobina brodskog trupa tj. dijelova ili sklopova brodske konstrukcije da ne propušta tekućine.

1342. Vođa palubePomorac, neposredni zapovijednik palubne momčadi, raspoređuje ih na radove i nadzire njihov rad; odgovoran je za tekuće održavanje brodskog trupa, skladišta, teretne i privezne opreme broda, čamaca i spasilačke opreme uopće. To je obično iskusan kormilar s duljim stažem ukrcaja.

1343. Vođa strojaOno što je vođa palube na palubi to je vođa stroja u strojarnici.

1344. Voith-Schneiderov propelerTip brodskog propelera s 4 ili 6 uskih lopatica okomito učvršćenih na kolo koje horizontalno rotira; istodobno služi i za kormilo. Daljinskim upravljanjem lopatice se zakreću oko vertikalne osi što omogućuje promjenu brzine vrtnje pogonskog stroja. Brod s ovim propelerom ima i izvanredna manevarska svojstva pa se upotrebljava na lučkim tegljačima, trajektima i svim ostalim brodovima čija namjena zahtijeva dobre manevarske sposobnosti; naziva se i cikloidni propeler.

1345. Voj brodske oplateSkup limova brodske oplate povezanih u liniju uzduž broda. Suženi i prekinuti voj na pramcu i krmi broda zovu se mrtvi vojevi. Kobilični voj je prvi voj koji ide uzduž kobilice, završni voj je najgornji voj vanjske oplate po cijeloj dužini broda; na nj se vezuje palubna proveza.

1346. Volar(grč. Bootes) zviježđe na sjevernom nebu; navigacijska zvijezda Arcturus.

1347. VozarinaCijena prijevoza stvari morem.

156

Page 157: Pomorski rjecnik

1348. Vozarinska jedinica(engl. freight unit) osnovna mjerna jedinica za utvrđivanje vozarinskog stava i za izračunavanje vozarine. U slobodnoj plovidbi i linijskim prijevozima najčešće je jedinica

mjere za masu (metrička ili engleska tona) ili za obujam tereta ( m3 ili tona od 40 ft3); može biti i komad, omot, grlo stoke i drugo.

1349. Vozarinski stav(engl. freight rate) cijena prijevoza stvari po vozarinskoj jedinici.

1350. Vrančić, Faust (1551-1617)Hrvatski izumitelj koji je prikazao brojne tehničke izume i njegove konstrukcije (lančani i svođeni most, iskorišćivanje morskih mijena u pogonske svrhe, zračna turbina, padobran, jaružalo) primjenjivale su se u praksi ili potaknuli istaživanja.

1351. Vrata, brodskaVrata za zatvaranje vertikalnih otvora u pregradnim stijenama ili oplati; služe za ukrcaj i iskrcaj tereta te prolaz putnika; postoje oplatna ili bočna, pregradna, vrata nadgrađa, vrata kabina i razna ostala brodska vrata.

1352. Vrč(lat. Crater) malo zviježđe na južnom nebu zapadno od Gavrana.

1353. Vremenska kartaZemljopisna karta nekog područja s ucrtanom mrežom meteoroloških postaja. Na njoj su ugovorenim znakovima (simbolima) za određeni sinoptički termin prikazani meteorološki elementi, pojave i barički sustavi tj. trenutačna slika vremenskih prilika.

1354. Vremenska tablica(engl. time sheet) isprava na kojoj se kronološkim redom unose svi važni podaci o ukrcavanju ili iskrcavanju tereta; služi za obračun a potpisuje je ukrcatelj ili primatelj.

1355. VrijemeRazmak između dva opažanja u slijedu događaja, mjeri se motrenjem periodičkog gibanja nebeskih tijela, tj. urama koje slijede to gibanje. Vrijeme koje se temelji na trajanju pravog Sunčevog dana naziva se pravo Sunčevo vrijeme; mjesno pravo vrijeme (t p ) odnosi se na

motriteljev podnevnik (t p =12oo; Sunce prolazi kroz gornji podnevnik); greenwichko pravo vrijeme (Tp ) odnosi se na greenwichki podnevnik; međusobno se razlikuju za Zemljinu duljinu (t Tp p + ). Budući da su pravi Sunčevi dani nejednolika trajanja tijekom godine, pravo Sunce zamijenjeno je srednjim (zamišljenim) Suncem koje se giba jednolikom brzinom po nebeskom ekvatoru; vrijeme kojemu je osnova gibanja srednje Sunce naziva se srednje Sunčevo vrijeme. Može biti mjesno (ts) i greenwichko (Ts) srednje Sunčevo vrijeme (T ts s +; -t Ts s ) ; vrijeme trajanja srednjeg Sunčevog dana u sekundama podijeljeno s 86400 definira srednju Sunčevu sekundu. Razlika između pravog i srednjeg Sunčevog vremena naziva se jednadžbom vremena (e T Tp s - ; T T ep s + ; tp = Ts + e + .

Univerzalno vrijeme (engl. Universal Time; UT) zasniva se također na rotaciji Zemlje tj. isto je što i srednje Sunčevo vrijeme. Zemaljska kugla podijeljena je u 24 vremenske zone. Svaka

zona po širini obuhvaća 15o razlike zemljopisne duljine tj. 1 h univerzalnog vremena. Srednje mjesno vrijeme srednjeg podnevnika odgovara čitavoj zoni i naziva se zonsko

157

Page 158: Pomorski rjecnik

vrijeme (t T xx s + ; t t xx s + -( ) ). U astronomiji se primjenjuje i pravo zvjezdano vrijeme koje se mjeri prividnim gibanjem udaljenih zvijezda; srednje zvjezdano vrijeme je popravljeno pravo zvjezdano vrijeme; zvjezdano se vrijeme u navigaciji računa od prolaska proljetne točke kroz gornji motriteljev podnevnik pa se ono može definirati i kao njezin mjesni (s ) ili greenwichki satni kut (S ) mjeren u satima: tz - mjesno i Tz - greenwichko zvijezdano vrijeme.

1356. Vrška ili vršnjačaTrokutno jedro koje se razapinje iznad sošnog jedra tj. između sošnjaka (jarbolnog nastavka).

1357. VruljaPodmorski izvor slatke vode uz kršku obalu.

1358. Vuk(lat. Lupus) zviježđe na južnom nebu.

158

Page 159: Pomorski rjecnik

1359. Wakeleyjeve tablice (Regiment of the Pole Star)

Prve azimutne tablice za Sunce u pomorskoj navigaciji; autor Englez Andrew Wakeley (1665).

1360. Waldseemüller, Martin (oko 1470-oko 1520)Njemački kartograf; 1507. na karti svijeta novootkrivene zemlje svijeta na zapadu prvi nazvao Amerikom; autor je prvog tiskanog pomorskog zemljovida - Carta marina navigatoria (1516).

1361. Watson-Watt, Robert Alexander (1892-1973)Škotski fizičar i izumitelj; prvi radio-lokator patentirao je 1919, a 1935 i radio-lokator za otkrivanje zrakoplova. U II. svjetskom ratu njegov obalni radio-lokatorski sustav pridonio je obrani Velike Britanije.

1362. Williamsonov manevarManevar spašavanja ljudi; kormilo se hitro okrene za pun kut na stranu čovjeka koji je s

broda pao. Kad brod promijeni kurs za 60o kormilo se prebaci na suprotnu stranu i pusti da se brod slobodno okreće. Ako je manevar pravilno izveden dolaskom broda u protukurs od kursa kojim je plovio prije započinjanja manevra čovjek bi se trebao naći ispred pramca na udaljenosti koja približno odgovara promjeru kružnice okretanja. Čovjek se spašava pomoću čamca ili dobacivanjem na konopu privezanog koluta za spašavanje. Manevar je prvi primijenio J. A. Williamson.

159

Page 160: Pomorski rjecnik

1363. Zadarske astronomske tablice

Tablice izrađene u skriptoriju samostana sv. Krševana u Zadru 1292, a pronađene u Oxfordu. To su treće poznate tablice te vrste (poslije Toledskih - 1080. i Alfonsovih - 1248). Smatra se da su ih izradili hrvatski znanstvenici koji su radili u Španjolskoj ili na Siciliji i podatke donijeli u Zadar.

1364. ZagaznicaBrojčana ljestvica za oznaku zagažaja broda. Urezana je i obojana ili izrađena od metala te pričvršćena vijcima. Nalazi se na obje strane broda na pramcu i krmenoj statvi tj. krmenoj okomici i u sredini broda. Arapska brojka visoka je 1 dm, a isto je toliki razmak između brojaka (širina brojki je 20 mm); donji rub brojke označuje gaz broda u decimetrima. Rimska brojka visoka je pola stope, a toliki je i razmak među brojkama. Donji rub brojke označuje gaz u stopama. Na osnovi očitanog gaza na zagaznicama može se pomoću dijagramskog lista odrediti koliko je brod ukrcao, tj iskrcao tereta te koliki mu je trim.

1365. Zagreb IPoluuronjiva bušača platforma INA - Naftaplina izgrađena u Dunqerkueu 1977. Duljina 99 m, širina 103 m, visina 96.7 m, gaz za tegljenje 7.5 m, najveća radna dubina mora 366 m, dubina bušenja 6000 m.

1366. Zaključnica(engl. booking note ili berth note) pismena isprava (potvrda) kojom se potvrđuju usmeno dogovoreni uvjeti o ustupanju dijela brodskog prostora za prijevoz određene vrste i količine robe. Najčešće se upotrebljava u linijskom prijevozu.

1367. Zakup brodaIznajmljivanje broda od strane brodovlasnika (zakupodavatelja) zakupoprimatelju radi obavljanja određene plovidbene djelatnosti i uz plaćanje zakupnine.

1368. Zalazak nebeskog tijelaTrenutak zalaska nebeskog tijela za obzor. Trajanje zalaska, pravi i prividni zalazak Sunca i Mjeseca pojave su kao i za njihovog izlaska. Točka zalaza nebeskog tijela je točka u kojoj nebesko tijelo nestaje s obzora.

1369. Zalet brodaPrevaljeni put broda u vožnji naprijed od trenutka zaustavljanja pogonskog stroja do zaustavljanja broda. Duljina ovisi o momentu tromosti broda. Za velike brodove koji voze najvećom ekonomičnom brzinom može iznositi 5 - 10 nautičkih milja. Smanjuje se vožnjom krmom i višekratnim prebacivanjem kormila a u posebnim prilikama i obaranjem sidra.

1370. ZanošenjeOdstupanje puta broda preko dna od puta kroz vodu (prema kompasu) zbog djelovanja vanjskih faktora (vjetar, morska struja). Kut zanošenja (Za ) kut je između linije pravog kursa kroz vodu (Kp ) i linije kursa preko dna ( Kpd ); ima predznak plus (+Za ) ako povećava pravi kurs kroz vodu, obrnuto ima predznak minus ( - Za ). Ukupan kut zanošenja najtočnije se određuje iz odnosa opažene prema zbrojenoj poziciji (između na karti ucrtanih K Kpd p i ).

1371. Zaobilaženje opasnosti

160

Page 161: Pomorski rjecnik

Manevar brodom kojim se zaobilazi neka navigacijska opasnost na najmanju sigurnu graničnu daljinu i najkraći prevaljeni put. Takav se slučaj javlja pri zaobilaženju rtova opažanjem jednoga markantnog terestričkog objekta. Opasnosti se zaobilaze po kružnici čiji je polumjer jednak sigurnoj graničnoj daljini. Na tako ucrtanoj kružnici na pomorskom zemljovidu unosi se potreban broj tangenta ili tetiva, koje određuju linije zaobilaznih kursova; pri svakoj promijeni kursa i u trenutku prolaska objekta subočice (pramčani kut

90o) kontrolira se daljina do objekta. Po tangentama se može ploviti i tako da se točke okreta (promjene kursa) određuju krmenim kutom, tj. brod mijenja kurs (K) dok novi pramčani kut na objekt ne postane jednak krmenom kutu na početku okretanja ( L Lk ;

K Lo -180 2 ) ; što je pramčani kut bliži vrijednosti 90o to je poligon sve bliži kružnici (najkraći put).

1372. Zapadni vjetrovi

Jaki i pretežno stalni oceanski vjetrovi između usporednica 40o i 65o obiju polutki; povoljni za plovidbu u E kursovima posebno za jedrenjake pa se stoga zovu i dobri zapadni vjetrovi.

Naročito su izraženi na južnoj polutki: na 40o S (urlajuće i bučne četrdesete širine), na 50o

(bijesne pedesete) i 60o S (strašne šezdesete).

1373. Zapor ili štoperPalubni mehanizam između sidrenog vitla sidrenog palubnog ždrijela kojim se sprečava nekontrolirano obaranje sidra tj. isticanje lanca.

1374. ZapornjakKonop (dug 3-4 m) u kojeg je mrtvi kraj pomoću kuke tj. škopca spojen s palubnim očnjakom ili privezan uzlom uz bitvu ili drugi čvrsti dio palubne opreme. Omogućuje da se dio opterećenog užeta (lanca) zadrži nategnutim dok se drugim njegovim dijelom radi (premješta, vezuje).

1375. Zapovjednički mostGlavno mjesto na brodu iz kojeg zapovijednik tj. časnik palube na osnovi neposrednog uvida u okolinu broda i stanje na brodu upravlja manevrom i svim aktivnostima broda. Redovito je to izdvojeno zatvoreno nadgrađe preko cijele širine broda i iznad ostalih palubnih nadgrađa.

1376. Zapovjednik broda(engl. master) pomorac, kapetan duge plovidbe koji zapovijeda brodom. Može biti i poručnik trgovačke mornarice, ali samo na određenim brodovima.

1377. ZaputkaUže opute koje deblo i nastavke jarbola jedrenjaka pripinje prema krmi.

161

Page 162: Pomorski rjecnik

1378. ZaputkicaBočno čelično uže opute jarbola koje daleko prema krmi na palubi jedrenjaka završava koloturjem i pripinje vrh sljemenog jarbolskog nastavka, a na šturom jarbolu vršnog nastavka.

1379. Zaustavljanje brodaNagao manevar brodom u plovidbi preusmjeravanjem rada pogonskog stroja tj. okretanja vijka redovito za vožnju krmom svom snagom.

1380. ZavjetrinaPodvjetrena strana obale ili bilo kojeg objekta tj. strana koja nije neposredno izložena vjetru; protivno je privjetrina.

1381. ZavlačenjeManevar kojim se brod (čamac) u oluji održava u najpovoljnijem položaju prema smjeru valova (vjetra). Glavni mu je zadatak da se spriječi postavljanje broda bokom prema valovima (vjetru) i time održi sposobnost broda za plovidbu.

1382. Zbrojena ili računata navigacijaNavigacijski sustav u kojemu se pozicija broda (zbrojena pozicija) određuje na temelju kursova preko dna i prevaljenog puta preko dna odnosno vremena plovidbe i brzine preko dna u pojedinom kursu od polazne odnosno prethodno opažene (prave) pozicije.

1383. Zdravstvena sposobnost pomorcaFizička i psihička sposobnost koja se utvrđuje liječničkim pregledom prije ukrcaja na brod. Povremeni liječnički pregledi obavljaju se svake druge godine. Svaki član posade mora se imunizirati protiv velikih boginja, paratifusa, žute groznice i kolere. Nadzor obavljaju lučke kapetanije.

1384. Zdravstvene isprave, pomorskeIsprave što ih brod mora predočiti nadležnim lučkim zdravstvenim organima pri uplovljenju iz inozemstva ili isprave koje moraju pratiti teret na međunarodnom putovanju radi dokaza zadovoljavajućeg zdravstvenog stanja osoba i tereta za brod: pomorska zdravstvena izjava (engl. maritime declaration of health) je isprava kojom zapovjednik daje opis zdravstvenog stanja osoba na brodu i svjedodžbu o deratizaciji (engl. deratting certificate) tj. isprava lučkog zdravstvenog organa o nalazu glodavaca na brodu. Za teret: veterinarsko uvjerenje (engl. veterinary certificate) prati teret živih životinja, mesa i mesnih prerađevina i fitopatološko uvjerenje (engl. phytosanitary certificate) prati teret bilja i poljoprivrednih proizvoda. Brodu bez zdravstvenih isprava može se uskratiti dozvola slobodnog saobraćaja broda s obalom i iskrcaja tereta ili putnika.

1385. Zec(lat. Lepus) malo zviježđe na južnom nebu južno od Oriona.

1386. Zemlja

Planet Sunčevog sustava. Giba se po ekliptici na srednjoj udaljenosti od 1496.7 105 km

(perihel 1468.5 105 km, afel 1518.9 105 km). Pravi joj je fizikalni oblik geoid koji se ne može matematički izraziti pa se u geodetskim izmjerama predstavlja rotacijskim elipsoidom.

1387. Zemljino magnetsko polje

162

Page 163: Pomorski rjecnik

Prostor oko Zemlje u kojem se primjećuju magnetski učinci. Magnetska igla slobodno obješena skrenut će u smjeru silnice magnetskog polja koja se zamišlja kao magnetski podnevnik.

1388. ZenitZamišljena točka u kojoj vertikala motriteljevog stajališta probada nebesku sferu iznad ravnine obzora. Suprotno je nadir.

1389. Zenitna daljinaLuk vertikalne kružnice između zenita i nebeskog tijela. Zenitna daljina je pozitivna kad se nebesko tijelo opaža prema S, a negativna kad se opaža prema N. Zbroj prave zenitne daljine koja je komplement prave visine nebeskog tijela ( z vp

op -90 ) i deklinacije nebeskog tijela

u trenutku njegova prolaska kroz nebeski podnevnik daje zemljopisnu širinu.

1390. Zjevača ili zjevalicaMetalni okov uz palubu; pričvršćen je vijcima ili zavaren, a služi vođenju privezne ili pritezne užadi do bitve ili vitla.

1391. Zlatna riba(lat. Dorado) malo zviježđe u blizini južnog nebeskog pola.

1392. Zmaj(lat. Draco) zviježđe na sjevernom nebu; sadrži navigacijsku zvijezdu Draconis (Etamin) koja je prije 4000 godina bila polarna zvijezda. Prema grčkom mitu zviježđe je nalik zmaju koji je čuvao hesperidske jabuke i kojeg je ubio Heraklo.

1393. Zmija(lat. Serpens) ekvatorijalno zviježđe podijeljeno u dva dijela. Glava Zmije je zapadno od Zmijonosca (južno od Sjeverne krune), a rep istočno u Mliječnoj stazi. Prema grčkoj mitologiji predstavlja Asklepijevu zmiju - simbol stalnog pomlađivanja i liječenja.

1394. Zmijonosac(lat. Ophiuchus) ekvatorijalno zviježđe velike površine; navigacijska zvijezda je Rasalhagve. Kroz južni dio zviježđa prolazi ekliptika, ali se ovo zviježđe ne ubraja u zodijak.

1395. Znak za uzbunu(engl. alarm signal) radio-signal upozorenja za poruke koje slijede, to je radio-telegrafski znak od 12 dugih signala s po 4 s i stankom od 1 s između njih. U radio -telefoniji to je znak od 2 neprekidna izmjenična tona od 1300 i 2200 Hz, odašilje se na međunarodnim frekvencijama; za opasnost i poziv (500 Hz, 2182 kHz).

1396. ZodijakPojas uzduž ekliptike širok 16o s 12 zviježđa koje nose životinjska imena. Zbog malog nagiba putanje svi se planeti nalaze u zodijačkom pojasu osim Plutona koji može biti i izvan.

163

Page 164: Pomorski rjecnik

1397. Zona opasnostiMorski pojas određene širine u kojem je plovidba zabranjena ili posebno regulirana radi sigurnosti plovidbe. Zona opasnosti nalazi se oko platformi za istraživanje ili eksploataciju nafte, oko poligona za obuku ratnih brodova i slično. Ne smije se određivati na mjestima koja bi mogla ometati plovidbu međunarodnim plovidbenim putovima.

1398. Zonsko vrijemeMjesno vrijeme središnjeg standardnog podnevnika dotične vremenske zone. Zemlja je

podijeljena u 12 istočnih i 12 zapadnih vremenskih zona s razlikom 15o zemljopisne širine. Početni nulti podnevnik je greenwichki podnevnik. Greenwichka ili zapadnoeuropska zona

obuhvaća pojas između podnevnika 7.5o E i W (zonski indeks x 0 h). Hrvatska se nalazi u

srednjoeuropskoj zoni između 7.5o E i 22.5o E (x 1 h).

1399. Z-pokusIspitivanje stupnja upravljivosti broda vožnjom u cik-cak kursovima. Pošto se brod ustali u

kursu (K ) kormilo se naglo prebaci u stranu (npr. desnu) za kut od 20o prema pokazivaču

otklona kormila. Kad je brod promijenio kurs za 20o kormilo se za istu vrijednost prebaci u drugu stranu (lijevu). Brod će zbog inercije i dalje skretati u desno (promjena kursa zapisuje se svakih 5-10 sekundi). Zapiše se najveći kut otklona od početnog kursa. Postupak se ponavlja 3-4 puta. Što brod brže reagira na kormilo bit će vrijeme i granična vrijednost

promjene kursa preko 20o manja, a to znači i bolja upravljivost broda.

1400. ZrakPlinovit omotač oko Zemlje u kojemu smjesa nekoliko plinova ima stalan obujamski omjer (N2 78.09%, O2 20.95%, Ar 0.93%, ostali 0.03%).

1401. Zraka ili vjetar

Podiok od 11.25o na vjetrulji. Odgovara 1/32 kružnice obzora.

1402. Zvanja pomoracaZvanja propisana zakonskim pravilnicima. Palubna služba: mornar-motorist, kormilar, brodovođa ograničene plovidbe, brodovođa, poručnik trgovačke mornarice i kapetan duge plovidbe. Strojarska služba: brodski mazač, brodski motorist, brodski strojovođa, pomorski strojar i pomorski strojar I klase. Služba veze: pomorac radio-telegrafist II. klase i I. klase, pomorac radio-telegrafist s ograničenim ovlaštenjima i s općim ovlaštenjem.

1403. ZvijezdaNebesko tijelo s vlastitim izvorom topline i svjetlosti koji su produkt termo-nuklearnih reakcija u tom tijelu. Elektromagnetsko zračenje im je vrlo bogato. Teleskopom ili spektroskopom neke se zvijezde opažaju kao dvojne ili višestruke (sustav s više od dvije komponente). Golim okom se njihov razmak ne može razlučiti. Neke zvijezde koje se golim okom ne vide, naglo jako zasvijetle, a poslije nekog vremena (najviše nekoliko mjeseci) imaju prvotni sjaj. Takve zvijezde se zovu nove zvijezde i supernove zvijezde sa sjajem oko 100000000 puta većim od Sunca. U vidljivom dijelu spektra zvijezde se klasificiraju po boji

tj. po površinskoj temperaturi (postoje zvijezde bijele boje s oko 100000oK, a najniže su

temperature one crvene boje s oko 3000oK). Zvijezde koje mijenjaju sjaj zbog nekih fizikalnih procesa nazivaju se promjenljive; dijele se u tri skupine: kratko periodične

164

Page 165: Pomorski rjecnik

(cefeide) i dugo periodično promjenljive te nepravilno promjenljive. Prema apsolutnoj veličini sjaja dijele se na: supergigante (Deneb, Rigel, Spika), divove ili gigante i patuljke (Sunce). Na cijeloj nebeskoj sferi ima oko 7000 zvijezda koje se mogu vidjeti golim okom, a svrstane su u 6 prividnih veličina (magnituda). Suvremenim teleskopima mogu se opažati zvijezde do 18. veličine, a fotografskim snimanjem do 23. veličine. Za određivanje astronomske pozicije broda opažaju se zvijezde čije koordinate donosi nautički godišnjak.

1404. ZviježđeDio nebeske sfere omeđen dogovorenom granicom unutar koje sjajnije zvijezde tvore prepoznatljiv ili lako upamtljiv lik. Najsjajnije karakteristične zvijezde povezane su zamišljenim crtama koje se nazivaju alignementi.

1405. Zvjezdana kartaKarta koja predstavlja zvjezdano nebo na način kako ga vidi motritelj sa Zemlje. Sadržava zviježđa sa glavnim zvijezdama, najčešće do 5. ili 6. magnitude, neke zvijezde slabijeg sjaja te najsjajnije galaktike, skupove i maglice. Radi lakše orijentacije najsjajnije zvijezde povezane su linijama (alinjmani-alignementi) koji dočaravaju nazive pojedinih zviježđa. Čitava nebeska sfera data je u Mercatorovoj projekciji. Kartografsku mrežu čine

deklinacijske usporednice (75o N - 75o S) i satne kružnice koje se podudaraju s nebeskim podnevnicima svih motritelja na Zemlji za određen datum u 00 h 00 min mjesnog zvjezdanog vremena. Na širinskoj skali upisane su deklinacije, a na duljinskoj rektascenzije (a) ili surektascenzije (360o-a). Zvjezdano nebo (zvjezdana polusfera) dana je u

stereografskoj projekciji; deklinacijske usporednice su koncentrične kružnice (dosižu do 10o

nevidljive polusfere), a nebeski podnevnici pravci koji se sijeku u nebeskom polu. Motriteljev zenit u 00 h 00 min nalazi se na presjecištu nebeskog podnevnika, za određen datum, i deklinacijske usporednice-koja odgovara motriteljevoj zemljopisnoj širini.

1406. Zvjezdani atlasSkupina zvjezdanih karata koje detaljno prikazuju zvjezdano nebo.

1407. Zvjezdani globusNaprava na kojoj je za razliku od zvjezdanih karata nebeski svod prikazan sferno.

1408. ZvjezdarnicaAstronomska postaja - opservatorij opremljen astronomskim instrumentima za promatranje zvjezdanog neba.

1409. Zvonimir U latinskim izvorima Dmitar Zvonimir. Hrvatski kralj od 1075. do 1089, postao je hrvatski ban i nasljednik Petra Krešimira IV. Mornaricom pomagao Normanima u njihovom ratu protiv Bizanta.

1410. ZvonoZvučni odašiljač u obliku lonca od lijevanog metala (bronce) čije se titranje izaziva udarcem bata. Postoji brodsko zvono, lučko zvono, plutačno i podvodno.

165

Page 166: Pomorski rjecnik

1411. Ždral

(lat. Grus) zviježđe na južnom zvjezdanom nebu; navigacijska zvijezda Alnair.

1412. Žirafa(lat. Camelopardalis) zviježđe na sjevernom zvjezdanom nebu; nalazi se između Velikog i Malog medvjeda, Cefeja, Kasiopeje i Kočijaša.

1413. ŽitariceU pomorskom prijevozu to su pšenica, kukuruz, zob, raž, ječam, soja, grahovice i razno sjemenje. Prevoze se kao rasuti teret, a manje količine pakirane u vrećama kao opći teret. Žitarice u rasutom stanju sklone su pomicanju pa se smatraju opasnim teretom; načine slaganja (redovito se krcaju puna skladišta i vrši separacija različitih vrsta žitarica), uvjete prevoženja morem (pravilna ventilacija skladišnih prostorija radi sprečavanja truljenja i zapaljenja) i uvjete stabilnosti broda reguliraju Konvencija SOLAS, Pravila o žitaricama, Kodeks za sigurnu praksu suhih rasutih tereta i pravila ukrcajne i iskrcajne luke.

1414. Žitne pregradeVertikalne drvene ili metalne pregrade koje se privremeno postavljaju u skladišta pri krcanju žitarica u rasutom stanju. Sprečavaju pomicanje žitarica pri nagibanju broda i pomažu održavanju stabilnosti broda u propisanim granicama. Dimenzije i razmak žitnih pregrada regulira Konvencija SOLAS.

1415. Žitni napajačVrsta otvorenog sanduka na brodu. Smješten je unutar otvora grotla između palube i trijema. Žito iz napajača slobodnim padom popunjava prostore koji su u skladištu ostali neispunjeni ili su nastali slijeganjem žita tijekom plovidbe zbog slabog poravnanja (zapunjavanja) pri ukrcaju.

166