-
KRČE JABUČNJAKE I SADE ZOVU
NOVE
Godina II • Broj 131 • 6. septembar 2019. • Cena: 40 dinara
9772560365004
ISS
N 2
56
0-3
65
5IS
SN
25
60
-36
55
DOLGOZUNK SZOMBATON IS!Radimo i subotom!
éve A pOLGáROK eGéSZSéGéNeK SZOLGáLATáBAN13Nikole Kujundžića br.
6
str 15
str
2, 5
Ljudi
str 9
Politika
str 4
Pljačkao i pretio, a vodi stranku?
Dodeljeno posthumno zvanje Počasni
građanin i priznanja „Pro urbe“
„Zavičajni dani” srpske tradicije
str 10
Grad
UNUCI IZLEČILI TUGU
Hoće li zova u voćnjacima bačkih seljaka postati ekološka biljka
budućnosti?
Grad
str 17
M l a d i G r a č a n i c e b o r a v i l i u S u b o t i c
i
Kako žive prognani sa Banije u Bajmoku, svom novom zavičaju
SVEČANO OBELEžEN
DAN GRADA
-
NOVEDan Grada2 Broj 1316. septembar 2019.
Činom podi-
zanja zastave
grada na jar-
bol ispred Grad-
ske kuće a po-
tom i održava-
njem svečane
sednice Skupšti-
ne grada obele-
žen je 1. septem-
bar - Dan grada,
koji se proslav-
lja u znak seća-
nja na 1779. go-
dinu, kada je
Marija Terezija
proglasila Su-
boticu slobod-
nim kraljevskim
gradom.
Svečanosti održanoj u su-botu u
Velikoj većnici Grad-ske kuće,
prisustvovali su predstavnici
diplomatskog kora, bratskih i
partnerskih gradova, nacionalnih
saveta nacionalnih zajednica,
ver-skih zajednica i kulturnih in-stitucija, državnih i pokrajin-skih organa, kao i republički i pokrajinski poslanici i odbor-nici Skupštine grada.U
svom obraćanju prisut-
nima, gradonačelnik Subo-tice Bogdan
Laban je česti-tao Dan grada
svim
građani-ma Subotice, a potom je ista-kao da su u protekle tri godi-ne učinjeni ozbiljni iskoraci u svim segmentima privrednog, ekonomskog,
obrazovnog, sportskog i infrastruktur-nog
razvoja našeg grada, kao i u
svim sferama društvenog života.„O tome
najbolje govo-
ri podatak da je u
Suboticu
za ove
tri godine uloženo 2.8 milijardi dinara, dok je u vre-me
naših najvećih kritičara to bilo
samo 80 miliona, te s vrlo
lako vidi razlika
izme-đu odgovornog rada i praznih obećanja.
Naši planovi su da do kraja
godine završimo Ip-
silon krak Koridora 10, dogo-dine
zgradu Narodnog pozo-rišta, ali
i da počnemo obno-vu Opšte
bolnice,
Gradskog stadiona i Zelene fontane. Ta-
kođe nastavićemo sa
izgrad-njom wellness i spa centa
sa akva parkom na Paliću,
po-stavićemo kanalizacionu mre-žu na Paliću u okviru projek-ta
„Zaštita biodiverziteta
jezera Palić i Ludaš“
i krenu-ćemo sa izgradnjom proizvod-nog
pogona nemačke kom-panije „Boyssen“.
Niko da-nas ne može da ospori
činje-
nicu da je Subotica od
sredi-ne 2016. godine postala veli-ko
gradilište. Zahvaljujem se predsedniku
Aleksandru Vu-čiću, Vladi Srbije,
Pokrajin-
skoj vladi, svojim
saradnici-ma i svima onima koji su nam pružili
podršku u ostvariva-nju zacrtanih
ciljeva.“ ista-kao je gradonačelnik Bog-dan
Laban.
Predsednik Skupštine
gra-da Tivadar Bunford izjavio je da
svi zajedno imamo jedin-stvenu,
nepodeljenu
odgo-vornost da upravljamo našim
gradom i dodao da to lokalna samouprava čini u punom ka-pacitetu i veoma uspešno.„Kako se polako približava-
mo kraju mandata, ponosan
sam na sve nas kao i
na
sve naše uspehe i dostignuća koja bi bilo teže ostvariti da među koalicionim
partnerima ne vlada odlična saradnja
i me-đusobno razumevanje, da ne
postoji pozitivna komunika-cija sa
javnim
institucijama, javnim preduzećima, s pokra-jinom
i republikom, kao i
sa svim sekretarijatima Gradske uprave
grada Subotice.“ re-kao je Tivadar
Bunford.Tradicionalno na sednici
proglašeni su laureati prizna-nja
„Pro urbe“ koje su
dobi-li defektolog Danijela Andra-šić, direktor Doma za učenike Robert
Đivanović i profesor mašinstva Jožef
Njerš. Zva-nje Počasni
građanin ove go-dine posthumno je
dodelje-no književniku Danilu
Kišu, a plaketu
je primila Fondaci-ja za mlade koja je ponela ime slavnog subotičkog pisca.U umetničkom delu progra-
ma nastupili su crkveni
hor “Sveti Roman Melod”, koji
je izveo himnu “Bože
pravde”, primadona Jadranka Jovano-vić
otpevavši numeru “Što
se bore misli moje” i ariju
“Ha-banera” iz opere “Karmen” i
članovi Fondacije “Dani-lo Kiš”, koji
su izveli
perfor-mans iz knjige”Rani jadi”.
B.Nikolić
Održana svečana sednica Skupštine grada
Svečano obeležen
Dan gradaProslavu Dana grada uve-
ličao je teolog Miloš Stoja-ković,
izaslanik
manastira Hilandar, koji se u
ime sve-štenstva zahvalio na
velikoj pomoći koju je Subotica pru-žila najvećoj i najznačajnijoj srpskoj
svetinji. Prenose-ći blagoslove
arhimandrita Metodija, on je
gradonačel-niku darovao ikonu Bogoro-dice Trojeručice, igumanije i zaštitnice Hilandara.„Velika
mi je čast da vi-
dim šta sve Subotica čini na razumevanju
svih naroda
i svih veroispovesti koje ovde žive. Pored toga, Subotica je učestvovala
i bila jedan od najvećih
pokrovitelja
veli-kog projekta Hilandara a
to je najveći pravoslavni kamp u Evropi. Time su se svi gra-đani upisali u
istoriji najve-će svetinje i udarili
temelj buduće saradnje. Naša na-mera
je da iduće godine
na Paliću organizujemo najveći pravoslavni
kamp u Evropi. „ izjavio je tom prilikom teo-log Miloš
Stojaković.
Miloš Stojaković, teolog dodelio ikonu iz Hilandara
gradonačelniku Bogdanu Labanu za pomoć najcećem srpskom kampu
Veljko Vojnić, Tivadar Bunford i Đula Ladocki
Bogdan Laban: Razvoj Grada je prioritet
-
NOVE grad 3Broj 1316. septembar 2019.
izlaze nedeljno
IZDAVAČ: NOVE SUBOTIČKE NOVINE d.o.o.Društvo za novinsko -
izdavačku delatnost
Subotica, Maksima Gorkog 8, tel: 024/553-042
Matični broj: 21255947, PIB: 109859609
Direktor, glavni i odgovorni urednik:Vlado Tomić dipl. ecc. tel:
553-529 ([email protected]), tel:
552-859([email protected]);
Ovaj broj uredila Nada Harminc Karanović
Redakcija - novinari: tel: 553-042;
Nada Harminc Karanović , Alana Šiška, Miodrag Radojčin, Nikola
Stantić, Milutin Mitrić, Biljana Vučković, Bojan Nikolić
Kolumnista:Milutin Mitrić,tel:
060/195-4449([email protected])
Karikaturista:Milenko Kosanovićtel:
064/386-3435([email protected])
Tehnički urednik: Robert Kiš ([email protected])
Marketing: tel: 553—914, e-mail:
[email protected]
Oglasi i čitulje: tel: 553-805([email protected])
Štampa: „Štamparija Borba” A.D. Kosovska 26, Beograd
CIP: Каталогизација у публикацијиНародна библиотека Србије,
Београд ISSN 2560-3655 = Nove subotičke novine COBISS.SR-ID
22996660
[email protected]
NOVE
CENA NOVIH SUBOTIČKIH NOVINAU PRETPLATI:
6 MESECI ZA NAŠU ZEMLJU1.040 dinara + poštanski troškovi
12 MESECI ZA NAŠU ZEMLJU2.080 dinara + poštanski troškovi
6 MESECI ZA INOSTRANSTVO1.040 dinara + poštanski troškovi
12 MESECI ZA INOSTRANSTVO 2.080 dinara + poštanski troškovi
Svakodnevno,ovako besposlen
promatram život oko sebe i to
što primetim,a mislim da je
zanimljivo,napišem ovde u kolumni.
Kroz to pisanje očistim dušu,jer kažem ono što mi-slim: „u cara Trojana kozje uši“. To me opu-šta i čini srećnim da uvek mislim svojom gla-vom. U mom kraju bi to „krstili“ da sam – svo-jeglav. Ali me ozbiljno zabrinjava da je danas u
našem društvu glavna jeres,misliti
svojom glavom. Sećate li se onog
crnog pileta,Kalimera?
Davno se prikazivao na televiziji,na prvom ka-nalu, tačno u sedam i petnaest. Malo, neodra-slo pile,
sa ljuskom od
jajeta na glavi, piska-vog, njanjavog
glasa. Gotovo neprestano po-navljao je nekoliko rečenica: “Pa to je neprav-da, prava pravcata nepravda…”, “Niko me ne razume”, “Svi me progone..”. Rođen je kao je-dino crno pile u čitavom leglu ostalih pilića a i dalje je nosio polovinu ljuske od jajeta na svo-joj
glavi. Spletom raznih
okolnosti,Kalimero uvek upada u razne novolje zahvaljujući ,kako je
on umislio,smicalicama ostalih a i
svojom šeprtljom. Svaki kraj epizode
po pravilu bi dočekivao nasamaren
i prevaren,uzvikujući samosažaljivo:“To je
napravda“. E, ove
Ka-limero priče o slobodi
štampe već mesecima slušam od
udružene srpske opozicije(USO). Njih
je izgleda ozbiljno zahvatio
sindrom Kalimera.Skoro da ne prođe dan a da ne
čujem ža-
lopojke i cmizdrenje nad
novinarskom profesijom,“cenzurom“ i „autocenzurom“ i če-sto se pitam,pa zašto ovi „bivši iz vlasti“ opla-kuju nešto što su sami sahranili. Tek sada,kad su u opoziciji,setili su se svega onoga što tre-ba
da čini jednu časnu profesiju.
Novinar-stvo. Pa,ja sam i u
vaše vreme bio novinar
i što bi rekao veliki Njegoš: „I spuštah se ja na vaše uže,umalo se uže ne pretrže“. Zar i vi ni-ste slobodno novinarstvo bili pretvorili u ko-mesarske timove,a novinare u društveno-po-litičke
radnike,kojima posao nije bio da pro-fesionalno
pišu,već da rade za jednu
politič-ku opciju,jednu strukturu i
aktuelnu vlast. Ako već sad
kukate za slobodom štampe,pa zašto
vam to nije bilo u glavi,kada
ste
posle 5.oktobra potrčali da kod nove vlasti uzmete prvoboračke „spomenice“ i to dobro naplatite. Tada razni,kao slobodni novinari,komentatori,
kolumnisti, eksperti, menadžeri,
piarov-ci, tviteraši,graktali su na
„sva usta“ kako je,naprimer Boris
Tadić,nezamenjivi lider Srbije,a tim
istim novinarima,danas je Alek-sandar
Vučić – strateg budućnosti
Srbije. Ili,nije to davno bilo,kada je na odjavnim špi-cama tv emisija bila ispisivana zahvalnica biv-šem
Predsednikovom šefu tajnih
službi,zato što je „špijao“ ljude zbog političkog interesa. I je li to bilo,slobodno i nezavisno novinarstvo o kojem danas „trubi“ opozicija.Kako
to za 12 godina vladavine,ne napra-
viste sistem slobodnog i
profesionalnog
no-vinarstva. Uzmimo naš lokalni subotički pri-mer. Da su stvoreni uslovi,kako ja to volim reći u vreme „žutih“, za slobodno i profesionalno novinarstvo,ne bi
vam preko noći, svi
„vaši“ odani novinari,pretrčali kod nove vlasti. U Sr-biji je,kada je u pitanju novinarstvo,stvorena totalno
iskrivljena slika. Mnogi misle
da su slobodni oni koji pišu
o opoziciji a kri-tikuju vlast.
Slobodni su oni koji pišu
isti-nu i profesionalno rade svoj posao. Pre neku veče,glavni urednik Vesti na „nezavisnoj“ be-ogradskoj televiziji javno je rekao: ne zam šta je lid u novinarstvu,jer ja sam televizijski no-vinar“. Pa
to je
osnovno pravilo novnarskog zanata koje
moraju svi da znaju, bez
obzi-ra da li prave,zidne
novine,nedeljnike,radio emisiju ili televiziju. I taj je zadužen za slobo-du novinarstva. Bori se da ima pravo da bude neznalica.Pišući
ovu kolumnu na temu slobodnog
novinarstva setih se istinite
istorijeske pri-če iz 1492.godine,kada
su hrišćanski kralje-vi konačno
osvojili Granadski emirat u Špa-niji.
Izvesni sultan zvani
Boabdil,poslednji put izašao je na
najveće brdo iznad grada Alhambra,gde
je imao prestolnicu,pogledao zelenu
dolinu,duboko uzdahnuo i počeo
da plače.Njegova majka
sultanija Ajša,tada je izgo-
vorila rečenicu koja je i
danas simbol
prezi-ra oplakivanja samog sebe. Rekla
je hladno i otmeno: -Zašto
sada plačeš kao žena,za nečim
što
nisi umeo da braniš,kao muškarac“!Zašto kukate za slobodom štampe,kada joj
u vaše vreme niste pomogli,kada
je bila
na izdisaju.
Šta to beše Fe-kete
kupatilo? Prvi zatvoreni ba-zen koji
je Subo-tica imala još od 1879.
godine. Sa-gradio ga je tro-vac
Deže Jo kao parno kupatilo
i imalo je dva ba-zena, parno
ku-patilo sa 85 kabi-na, deset
jedno-strukih i dve dvo-struke kupke, pedikira i masera...Za ne poverovati! Kada je bilo otva-ranje, te 1879. godine, svirala je „banda“ čuvenog Piroš Joške koji je došao čak iz Pešte. Subotička gospoda ubrzo su stekla naviku da svra-ćaju prepodne na plivanje i opuštanje u luksuznom ambijentu opto-čenom žolnai keramikom, a u toku dana dolazili su i mnogi drugi da uživaju, najčešće porodično, sa decom.Danika Fekete, takođe uspešan trgovac, rođen je 1867. godine,
i
sa 13 godina nikako nije mogao da bude osnivač kupatila, kako mno-gi pogrešno smatraju. Preuzeo ga je između dva rata i bio drugi i po-slednji vlasnik, a po njegovom prezimenu kupatilo je ostalo zapam-ćeno kao „Fekete kupalište“. Znači, nije nikakvo CRNO kupatilo, iako neki, ničim izazvani, pokušavaju da mu prevedu naziv! Nalazilo se u to vreme na adresi Pašićeva 12, danas ulica Dimitrija Tucovića.Posle 1945. nastupilo
je vreme „narodne imovine“, porodica Fe-
kete Danike preselila se u Izrael, a kupatilo je postalo svačije i ničije, dok nije tako propalo i ruinirano da u to vreme, početkom 70-ih go-dina, tzv. „društveno-politička zajednica“ nije mogla ili nije htela da popravlja tu „zaostavštinu buržoaskih vremena“. Naime, dno bazena, veličine 25x5 metara, je puklo i voda je „bežala“ iz njega. Sve je bilo u takvom stanju da je, priča se, Danikina ćerka došla da vidi Fekete ku-patilo i rasplakala se od muke! Dok je trajalo, u kupatilo su dolazili đaci iz škola na časove pliva-
nja, a preko leta u prostranom dvorištu bila je „plaža“ sa drvenim da-skama i dušecima za sunčanje i dolazilo je na stotine kupača! Konač-no
je Fekete kupatilo zatvoreno negde oko 1972. a onda ga
je grad ustupio mačevaocima da vežbaju u (praznom) bazenu. Sve što je mo-glo da se odnese tada je, pre i posle toga, odneto, Bog zna gde je sve i kod koga završila žolnai obloga sa zidova i ukrasi, ruševina je propa-dala decenijama...Na mestu Fekete kupatila sada su izgrađene nove zgrade, a da li
ono još postoji u bilo kakvim ostacima u unutrašnjosti parcele...niko ne pominje!
MR
Foto + rečU RETROVIZORU
Piše: Milutin Mitrić
LAžNO CMIZDRENЈE
Zaboravljeno
Kosanović
-
NOVEpolitika/društvo4 Broj 1316. septembar 2019.
• ANKETA •
Da li ste nabavili knjige za vašu decu i
da li su skupe? Početak je školske godine, a
roditelji, ali i bake i deke,
uveliko pomažu oko nabavke udžbenika i školskog pribo-ra, deci i
unučadima. Većina njih ne žale se mnogo na uslo-ve nabavke
udžbenika, ali ima i onih, koji kažu da je to udar na džep, te da
bi trebalo obezbediti još više besplat-nih udžbenika ili druge
vrste pomoći.
Ruža Vukmanov Šimokov - Imam 6 unuka, školaraca, skupo je i
žao mi je što se ne može naslediti, nego se mora kupiti uglavnom
sve novo, i knjige i pribor. Dosta to košta spram današnjim
primanja roditelja.
Stana Kovač
- Tetka sam
lepe devojči-ce, koja je krenula u 1. razred Gimnazi-je. Snašli
smo se uglavnom u vezi knjiga i pribora, nismo toliko osetili ni
skupoću. Sve smo završili, i ona je spremno dočeka-la početak
školske godine.
Branka Šari - Imam unu-
ka, 2. razred osnovne škole. Bilo je dosta teško naba-viti
knjige i pribor. Udar je to za budžet svih nas, a kao baka, pomogla
sam koli-ko sam mogla.
Gizela Lovrić - Baka sam unuku i unuka koji idu u 7.
i 8. razred osnovne škole. Pomagala sam ćerki koja je radila.
Zajedno smo išli radi-ti, i nismo toliko gledali cene, uzeli smo
lepe i kvalitetne sveske. Knjige su bile dosta sku-pe, a
olakšavajuća okolnost nam je da unu-ci međusobno razmenjuju knjige,
odnosno nasleđuju, te neke ne moramo kupovati.
Julijana Kotroba - Imam u rodbini unuke treće genera-
cije. Ono što mogu reći da je užasno uvek bilo teško, čak i u
moje doba. Drago mi je ako neko pomaže, daje besplatne udžbe-nike.
Ja mislim da mnogo učenika piše na času, da i nemaju knjige, što je
žalosno. Skupo je danas imati dete, školarca. Tre-ba još više
pomagati siromašnoj deci.
A. Šiška
Nakon dvomesečne pauze, u ponedeljak je po-čela nova školska
godina. U prvi razred osnov-ne škole u školskoj 2019/2020. godini
pola-zi 1.167 đaka na srpskom, mađarskom i hrvat-skom nastavnom
jeziku, dok u prvi razred sred-njih škola kreće 1.488 učenika.
Što se tiče srednjih skola, najveći broj učenika upisan je u Tehničku školu “Ivan Sarić”, njih 371, dok je Gimazi-ju “Svetozar Marković” upisalo je 242 učenika. U Politeh-ničku škole krenulo je 197 đaka, u Ekonomsku školu 187,
Hemijsko-tehnološku 179, a u Srednji medicinske školu 165 učenika. Gimnaziju “Deže Kostolanji” upisalo
je 62 đaka, Muzičku srednju
školu 25, a
“Dositej Obradović” 39 i “Žarko Zrenjanin” 21 učenik.Zimski raspust u Vojvodini, prema obrazovno-vaspit-
nom kalendaru koji donosi
Pokrajinski sekretarijat
za obrazovanje, počinje 24. decembra, a završava se 14. ja-nuara 2020. godine. Prolećni raspust za učenike u Vojvo-dini traje dan duže od onog u centralnoj Srbiji, jer poči-nje na katolički Veliki petak, 10. aprila, a završava se 20. aprila.
B. Nikolić
Preko 1000 đaka prvaka u školskim klupama
Počela nova školska godina
Raskol unutar
Narodne stranke
u Subotici pola-
ko izlazi na „sve-
tlost dana“ i be-
leži ozbiljne po-
sledice. Na konfe-
renciji za novina-
re, sada već biv-
ši član te parti-
je Ibolja Farkaš,
izjavila je da je
zajedno sa njom,
više od 15 člano-
va napustilo tu
“kvazi” stranku,
pritom najavivši
formiranje grupe
građana „Stvar-
no subotički“,
koja će delovati
samostalno.
Umesto želje da se bore
za svoj narod, kako ističe
Ibolja Farkaš, članovi Narodne stranke borili su se zarad političke karije-re i finansijski boljitak Vladimira Polovine,
Branka Žujovića, Vla-dimira Ilića,
Nemanje
Šarčevi-ća i još nekolicine ljudi. Uvidevši „kuda plovi brod“ Ibolja je zajed-no
sa njoj bliskim ljudima
reši-la da izađe iz te političke opcije i javno progovori o svemu, dodavši
da je prema njenim sazna-njima
u
stran-ci ostalo manje od deset ljudi.
„Taj uzak
krug ljudi, koji je
privatizovao subotičko po-vereništvo
Na-rodne stran-ke, u dogovo-ru
prvenstveno sa Borom No-vakovićem pa
i samim vrhom stranke
odno-sno Vukom Je-remićem ra-dio je
samo za svoju ličnu
ko-rist, a osim mr-žnje, malo toga nam je ponuđe-no. Mi koji smo čistog obraza ušli u politiku, ne želimo da budemo deo afera Vuka Jeremića, kao lju-di
koji vode stranku. Ne želimo da
budemo deo tih
malverzaci-ja. Zašto je Vuk Jeremić u Subo-
tici na čelo stranke postavio
čo-veka koji je pljačkao i pretio dru-gim
ljudima? Ako je predsednik stranke
podržavao
Vladimiro-vu prošlost, onda je i sam pljač-kaš
i prevarant i između njih
je znak jednakosti. Stoga
su pored mene, stranku napustili ljudi koji su ranije bili poverenici i pioniri neke željene priče u Subotici, jer ne
želimo da budemo nečiji
gli-neni golubovi.“ izjavila je Ibolja
Farkaš. Ona je dodala da
unutar
stranke postoji mnogo nejasnih
i negativnih stvari u kojima
ne žele da učestvuju, ali želi da jav-no postavi pitanje. „Javno pitam, kako se finan-
sira povereništvo u Subotici? Ko plaća Branka Žujovića, koji tvrdi da nije član stranke a prima pla-tu sekretara GrO Narodne stran-ke? Na koji način pristiže novac u stranku, za koji mi nemamo ni-kakve informacije? Kakav je sta-tus
Nemanje Šarčevića, pokra-jinskog poslanika
i bivšeg
člana SRS, koji prisustvuje na svim sa-stancima Narodne stranke u Su-botici i koji je išao na pregovore sa
Vladimirom Polovinom kod gospodina
Maglai Jenea? Sma-tram da
je glavni problem celog odbora taj što svoju političku ak-tivnost usmeravaju ka svom uhle-bljenju. Kroz pojedine medije su izmišljali priče i o deci svojih po-litičkim protivnika, da bi postigli svoje
ciljeve. Ta garnitura pose-duje manjak ideja, a glavna im je sprovođenje anti – Laban politi-ke, koja je prouzrokovana ličnim sukobom Vladimira Polovine ko-jeg je i sam fingirao kako bi ga taj mali performans vinuo u politič-ko
nebo Subotice.“ zaključila je Ibolja
Farkaš.
B. Nikolić
Narodnu stranku u Subotici napušta članstvo
Pljačkao i pretio, a vodi stranku?
Vladimir Polovina je poznat javnosti
Subotice po svom sukobu sa gradonačelnikom
Bogdanom Labanom.
FARKAŠ IBOLJA foto TV Subotica
-
NOVE grad 5Broj 1316. septembar 2019.
www.pusin.rs
Pon. 08-16hUto. 10-18hSre. 08-17hČet. 13-18hPet. 08-14h
Za istaknuto i traj-
no životno delo ko-
jim se doprino-
si podizanju ugle-
da grada Subotice
u zemlji i inostran-
stvu, zvanje Poča-
sni građanin po-
sthumno je dodelje-
no književniku Da-
nilu Kišu, a plake-
ta je uručena pred-
stavniku Fondaci-
je „Danilo Kiš“. Pri-
znanje „Pro urbe“
za istaknuta dela
koja značajno do-
prinose ugledu gra-
da Subotice podiza-
njem njegovih ma-
terijalnih i duhov-
nih vrednosti dobi-
li su Danijela An-
drašić, diplomirani
defektolog, Robert
Đivanović, profe-
sor francuskog je-
zika i književnosti i
prof. dr Jožef Njerš,
doktor tehničkih
nauka.
Dodeljivanjem zvanja Počasni građanin,
Subotica je ispravila
ne-pravdu prema preminulom književ-niku Danilu
Kišu čija su dela zlat-nim slovima upisana u istoriju srp-ske
i evropske književnosti.
Danilo Kiš je rođen u Subotici 22. februara 1935. godine. Počeo je kao pesnik, a potom se okrenuo pisanju proze ko-jom
je u drugoj polovini 20.
veka izveo poetički preokret u
srpskoj književnosti. Godine 1953. objavljuje svoju prvu pesmu „Oproštaj sa maj-kom“
a njegove prve knjige -
krat-ki romani „Mansarda“ i „Psalam 44“,
objavljene su kao zajedničko izdanje tokom 1962. godine. „Bašta i pepeo“, „Rani jadi“, „Peščanik“, „Grobnica za Borisa Davidoviča“ i „Čas anatomije“ , samo su neka od dela koja su obele-žila bogat književni opus. Osim što je bio pesnik, romansijer i dramski pi-sac, Danilo Kiš
je bio vrstan prevo-dilac sa francuskog, ruskog i mađar-skog jezika. Laureat je brojnih doma-ćih i međunarodnih priznanja. Dani-lo Kiš preminuo je 15. oktobra 1989 godine u Parizu, a sahranjen je u Ale-ji velikana u Beogradu. Ceo svoj ži-
votni i radni vek, Suboticu je nosio u srcu i sećanje na nju utkao je u svoja neprolazna dela.Ovogodišnji
laureat priznanja
„Pro urbe“ Danijela
Andrašić, ro-đena je 1965. godine u Nišu. Završi-la je Fakultet zaspecijalnu edukaciju i rehabilitaciju, somatopedski smer i dobila zvanje master diplomirani de-fektolog –
rehabilitator
somatoped. Zaposlena je kao koordinator lokal-
nih usluga grada Subotice koje pru-ža Dom za decu „Kolevka“, Dnevnog boravka za odrasla lica, Dnevnog bo-ravka za decu sa posebnim potreba-ma „Zvezdice“ i Prihvatne stanice za decu u Domu. Tokom svog rada or-ganizovala
je i realizovala
mnogo-brojne aktivnosti u zemlji i inostran-stvu u koje je aktivno uključila štiće-nike Doma za decu „Kolevka“ kao i Dnevnog boravka.
Drugo priznanje „Pro urbe“ otiš-lo
je u ruke Roberta Đivanovi-ća, rođenog
1953. na Paliću. Điva-nović
je po završetku subotičke Gi-mnazije otišao u Pariz gde je u ško-li
Alliances Francaises učio
francu-ski jezik. Nakon Pariza seli se u Za-greb 1973. godine gde je upisao Et-nologiju
i francuski
jezik, međutim tu se zadržao samo godinu dana, na-kon čega se vraća u Bačku gde u No-vom Sadu upisuje i završava francu-ski jezik i književnost. Još tokom ško-lovanja, rodila se ljubav prema muzi-
ci, što mu tokom 1981. godine posta-je i prvi zvaničan posao, kada je po-čeo da
radi kao muzičar u
subotič-kom Narodnom pozorištu. Od 1986. pa
do 2001. godine bio je
vaspitač u Domu učenika srednjih škola, da bi
potom 2001. godine bio
postav-ljen za direktora Doma, koji uspešno vodi i danas. Pored stalnog zaposle-nja, Robert Đivanović je nastavio da se
bavi muzikom, konkretno svira-
njem gitare. U početku je svirao pop i hard rok, da bi se vremenom oprede-lio za flamenko stil muzike, koji pre-ferira i danas. Govori srpski, mađar-ski,
engleski, francuski i na
osnov-nom nivou španski jezik.
Jožef Njerš, doktor
tehničkih nauka, treći je laureat priznanja „Pro urbe“. Rođen je u Subotici 1948.godi-ne gde je završio osnovno i srednjoš-kolsko obrazovanje, a diplomirao je
na Fakultetu tehničkih nauka u No-vom Sadu na smeru mašinstvo. Go-dine
1978. završio je
postgradual-ne studije i dobio zvanje master teh-
ničkih nauka. Doktorski rad „Dina-mičko
ponašanje isparivača
toplot-ne pumpe“odbranio je na FTN Novi Sad
i stekao zvanje doktora tehnič-kih
nauka, a habilitaciju pod
nazi-vom „Energetski opijumi grejnog si-stema
sa toplotnom pumpom“
za-vršio je u Mađarskoj na Univerzite-tu Sent Ištvan Gedele 2014. godine. Njerš
je radio kao profesor u subo-tičkoj srednjoj školi i Visokoj tehnič-koj
školi, gde je od 2002. godine
šef katedre. Bio
je i direktor Visoke tehničke škole
u periodu od
2001. do 2007. godine. red kari-jere profesora u Srbiji, dok-tor Njerš je radio i kao pro-fesor
u Mađarskoj.
Jožef Njerš je tokom 1982. godi-ne projektovao i pokrenuo prvu toplotnu pumpu sop-stvenog dizajna i proizvod-nje.
Od tog momenta je konstruisao i
izradio broj-ne toplotne pumpe u
ra-zličitim izvedbama.
Za svoj rad nagrađen je broj-nim priznanjima od kojih izdvaja
srebrnu medalju
sa Međunarodonog sajma
tehni-ke i tehničkih dostignuća u Beogra-du
1996. godine, priznanje
Genius saMeđunarodne izložbe inovatora
i
pronalazača u Budimpešti 1997. go-dine,
priznanje Mađarske
komore inženjera 2014. godine kao i svečanu diplomu Mađarskog društva „Ener-gija“
2015. godine. Godine 2005. osniva
kompaniju „Tera Term“
za projektovanje, proizvodnju i
instali-ranje. Tokom 14 godina rada, kom-panija
je projektovala i
izradila više od 200 sistema.
B. Nikolić
Istaknuti sugrađani nagrađeni za svoj rad i delo
Dodeljeno posthumno zvanje Počasni građanin i priznanja „Pro
urbe“
Zvanje „Počasni građanin” dodeljeno književniku Danilu Kišu,
gradonačelnik Laban uručio Milanki Kostić, direktoru Fondacije
„Danilo Kiš”
Danijeli Andrasić priznanje „Pro urbe”
Robertu Đivanoviću priznanje „Pro urbe”
dr profesoru Jožefu Njeršu priznanje „Pro urbe” uručio Tivadar
Bunford, predsednik Skupštine Grada
-
komunalije6 Broj 1316. septembar 2019.NOVE
• Sredstvima koja je obe-zbedila KfW banka, ubr-zano se gradi
kanaliza-ciona mreža u više ulica na Paliću, a jedan od us-lova za
finansiranje bio je da nakon toga što više domaćinstava uvede
kana-lizaciju. Po završetku rado-va biće omogućeno oko 500
priključaka, a Javno komu-nalno preduzeće „Vodovod i kanalizacija“
za Palićane će ih davati po ceni od 27.000 dinara, sa rokom otplate
i na 24 meseca!
Među najvažnije faktore da
se uspostavi biodiverzitet
jeze-ra Ludaš, a da se Četvrti
sektor Palića, kojem pripadaju
stam-beni i turistički deo naselja, do-vede
u takvo stanje da jezer-ska
voda bude po merilima koja se
zahtevaju za kupališta, spada da
se spreči
upuštanje neprečišćene otpadne vode u je-zero.
Nemačka razvojna
banka, KfW, u okviru programa namen-jenih
za poboljšanje
ekologi-je na zapadnom Balkanu, u ovu svrhu
opredelila je 6,5
milio-na evra, u saradnji sa Ministars-tvom građevinarstva, saobraćaja i
infrastrukture Republike Srbi-je,
za projekat u kojem su osim kanalizacije
na Paliću i stva-ranje zaštitne
zone pored oba-le, povećanje
efikas-nosti rada prečistača, smanjenje
invazivnih vrsta ribe u vodi
i dru-gi zahvati. Za izgradnju kanalizacione mreže na Paliću ugovoreno je 2,6 miliona evra za 15 kilo-metara gravitacione ka-nalizacije,
od 26 kilo-metara projektovane, a
radove je 26. avgus-ta počelo
Građevinsko preduzeće „Gradite-lj NS“,
izabrano putem javne nabavke, koje već ima
iskustva i steklo
je renome u izvođenju ra-dova u
Subotici.
„Gra-ditelj“ ima rok od osam meseci da završi posao, a
prošle godine iza-bran je konsultant
koji će obavljati nadzor nad radovima,
austrijska
konsultantska kuća „Poš i
par-tneri“. Paralelno sa kanaliza-cijom
teče i izgradnja
potisnog cevovoda.„Mnogi naši sugrađani su bili
skeptici da će se ovo realizovati, ali
ovo je veliki projekat, bilo
je mnogo tendera koji nisu jednos-tavni
i iziskivali su vreme. Mo-limo
sugrađane da budu strplji-vi, ovo
je velika investicija koja zahteva
mnogo radova koji će se odvijati
u više mesta istovre-meno, tako
da će možda doći do problema
u saobraćaju.
U svakom slučaju, možemo da bu-demo
srećni i ponosni“,
izjavila je prilikom početka izgradnje ka-nalizacione
mreže Marta Dobo, predsednica Saveta
Mesne za-jednice Palić. Pokrivenost
Palića kanali-
zacijom na ovaj način umes-to
dosadašnjih 35 odsto viće povećana
na 65 odsto, a u strukturi
ulaganja, 67% sreds-tava namenjeno je
za izgradn-ju kanalizacione mreže
naselja Palić i poveznog potisnog
voda koji će buduću mrežu
poveza-ti sa Uređajem za
prečišćavanje otpadnih voda.
Radovi napreduju po planu
Polaganje kanalizacionih vo-dova počelo
je u Kozaračkoj
ulici, sa završetkom do 31.
av-gusta, zatim treba po planu da se radi u Nikole Tesle do 7. septem-bra, Partizanskoj
i Jasenovačkoj do 10. septembra,
Jezerskoj do 15. septembra, Sutjeskoj
do 25. septembra, Marka
Oreškovića na ukrštanju sa ulicom
Lopu-dskom do 25. septembra. Prema
informaciji iz „Vodovoda i
ka-nalizacije“, do zaključenja
ovog broja, radovi na terenu se
izvo-de sledećom dinamikom: do
7. septembra u Dubrovačkoj uli-ci
i do 28. septembra u ulicama 4.
Jula, Sutjeskoj dve
deonice, delu Lovačke ulice, Bačka ulica, Jorgovanska ulica i Jasenovačka ulica.U navedenim ulicama
i delo-
vima ulica, prema saopštenju
iz JKP „Vodovod i kanalizacija“, za vreme
izgradnje doći će do po-tpune
obustave saobraćaja,
koji će biti usmeren na susedne ulice. „Izvođač
radova, Građevinsko preduzeće
„Graditelj NS“
iz No-vog Sada nastojaće da ove radove
obavi u što kraćem roku, kako bi se normalizovao saobraćaj i uslo-vi života i rada građana, ustano-va i privrednih subjekata na trasi izgradnje“, naglašeno je. Prema
rečima Timee Hor-
vat, predsednice GrO
Saveza vojvođanskih Mađara, realizaci-ja
ovog projekta, koji podrazu-
meva izgradnju 15 ki-lometara kanalizacio-ne
mreže i pet
kilo-metara potisnog voda je veoma
značajna i doprineće očuvanju životne
sredine, poboljšanju biodiver-ziteta Palićkog
jeze-ra, pošto se povećava i
pokrivenost
kanali-zacionom mrežom na Paliću. „ Z ak l j u
č i v an j e
prvih ugovora
za priključenje na kana-lizacionu mrežu može se očekivati početkom sledeće godine, a na-ravno,
sve će
zavisi-ti od rokova i dinami-ke
izgradnje. Molim Palićane da se
u što većem broju priključe na
kanalizacionu mrežu, jer je očuvanje
životne sredine naša
zajednička odgovornost i zajednički
cilj je poboljšanje turističkog
potenci-jala Palića, a pre svega
zaštita
i očuvanje Palićkog i Ludaškog je-zera“, rekla je Timea Horvat.
Povoljni uslovi za priključke
„Bez obzira da li će rok biti is-punjen ili nešto prekoračen, mis-limo
da će prva priključenja
na uličnu kanalizaciju moći da kre-nu
krajem godine. Još ranije smo
obećali građanima popust na cenu
u slučaju isplate u
jed-nom iznosu ili otplatu na 24 me-seca i toga ćemo se držati“, kaže
inženjer Čaba Šanta, direktor in-vesticija
i
razvoja u Javnom ko-munalnom preduzeću „Vodovod i kanalizacija“. Prvi
i najvažniji zahtev dona-
tora bio je da se najmanje
700 domaćinstava na Paliću izjasni, i to pismeno potvrdi, da su sprem-ni da uvedu priključke, nakon što glavna mreža bude izgrađena, što je i ispunjeno pre više od dve go-dine. Sada je, nakon sprovedene javne nabavke
i opredeljenja da se u ovoj
fazi od projektovanih 26 kilometara
gradi 15 kilome-tara kanalizacije,
taj broj
sman-jen na 500 do 550, dok je
izbor ulica i delova Palića za
radove koji su u toku obavljen na osno-vu tehničkih kriterijuma a priori-tet je imalo stambeno i turističko područje,
kažu u „Vodovodu
i kanalizaciji“. „Cilj nam
je da bude što veći
broj priključaka, ali kada kažemo tehnički
uslovi, to znači da
ne možemo realizovati neku uzvodnu deonicu koja nema svoju nizvod-no
izgrađenu kanalizaciju, mora da postoji kontinuitet. Kanaliza-cione mreže neće biti građena u zonama van građevinskog reona ili
van obuhvata naših projeka-ta“,
objašnjava direktor
investi-cija i razvoja.U Javnom
komunalnom pre-
duzeću spremni su da domaćin-stvima
priključke obezbede
za 27.000 dinara, sa rokom otplate na dve godine, što je cena od 1125 dinara mesečno u toku 24 mese-ca,
pristupačna za svaki
kućni budžet s obzirom da se na taj na-čin, priključenjem na gradsku ka-nalizaciju,
jednom za svagda re-šavaju problema septičkih jama i troškova i neprijatnosti njihovog pražnjenja i čišćenja! Za one koji plate
avansno kompletan
iznos, predviđen je popust od 20 odsto, pa priključak mogu da dobiju za 21.600 dinara.
M.Radojčin
Nastavlja se izgradnja kanalizacije na Paliću
Potrebno što više priključenja na mrežu!
Apel za priključenjeDeo od onih sedam
stotina Palićana koji su potpisali
da su
voljni da
svoja domaćinstva priključe na kanalizacionu mrežu, izvesno, sada neće dobiti za to priliku, ali je veoma značajno da je svi ostali koji je budu dobili iskoriste, jer osim sopstvenih po-godnosti i komoditeta, na taj način će doprineti da otpadna voda ne ulazi u jezero, a pogotovo ne u Ludaš, preko kanala Bege kao do sada, s obzirom da je Ludaš pod posebnom međunarodnom zaštitom kao vlažno područje i stanište ptica. Njegova sudbina je uveliko zavisna od dešavanja na Paliću.„Izgradnja kanalizacije će biti ogroman napredak u očuvanju
biodiverziteta jezera, zaštitu životne sredine, poboljšanje uslova stanovanja i razvoj turizma. Neophodno je da što više građana shvati da je uvođenje kanalizacije u njihovom interesu, da nje-no održavanje ima svoju cenu, ali takođe, ako je stepen priklju-čenosti visok, da se troškovi utoliko dele na veći broj korisnika“, kaže Čaba Šanta
-
NOVE aktuelno 7Broj 1316. septembar 2019.
U okviru obeležavanja Dana gra-da, i ove godine je gradonačelnik
Bogdan Laban tradicionalno pose-tio novorođene bebe i njihove
maj-ke u Opštoj bolnici Subotica i daro-vao im prigodne
poklone.
Za Dan grada 1. septmebra, u Opštoj bol-
nici Subotica rođeno je 5 beba, 3 devojčice i
2 dečaka. Gradonačelnik Bogdan La-ban
je tim povodom obišao odelenje ne-onatologije
u subotičkoj bolnici, te
ma-jkama i njihovim bebama, uručio plakete i vaučere za kupovinu bebi opreme.
- Prošle godine smo imali jednu bebu rođenu na Dan Grada, a ove
godine ih je pet i svima želimo puno sreće u životu. I ove godine
smo ih tradicionalno obišli u bolnici, sigurni smo da su
roditelji
najsrećniji, a mi smo im darovali prigod-ne poklone. Podsetiću,
da se kao Grad trudi-mo da pratimo sve ono što rade Republička i
Pokrajinska Vlada i da kroz različite mere ra-dimo na jačanju
pro-natalitetne politike, jer želimo da imamo što više beba, nama
su ma-jke najvažnije. Subotica izdvaja sredstva za van-telesnu
oplodnju, za ro-diteljski dodatak i jed-nokratnu pomoć trudni-cama,
a i finansira i bo-ravak u predškolskoj us-tanovi za treće i
četvrto dete. Cilj nam je da i na-redne godine izdvojimo dovoljno
sredstava za taj vid pomoći. Majke i bebe su ovoga puta,
do-bile vaučere za kupovinu osnovnih sredstava, kao i cveće i
plakete - rekao je gradonačelnik Bogdan
Laban.Gradonačelnik je istakao i da će rekons-
trukcija Opšte bolnice Subotica po osnovu izrađenog Projekta biti rađena u dve faze, te da se radi o ogromnim sredstvima u iz-nosu od 25 do 30 miliona evra, odobrenim zahvaljujući predsedniku Republike Srbije Aleksandru
Vučiću i Kancelariji za jav-na ulaganja.
- To znači da govorimo o komplet-noj rekonstrukciji objekta
Opšta bolni-ca Subotica i potpuno novim aparatima
i opremom. Subotička bolnica će biti po-nos za ceo naš region,
prevazićiće i sam Severnobački okrug, obzirom da se “nas-lanjamo”
na Zapadnobački i Severnoba-natski okrut, te će gotovo pola miliona
lju-di imati gde da potraži zasluženu zdravs-tvenu zaštitu i to na
visokom nivou. Sigu-ran sam da ćemo vrlo brzo krenuti u prvu fazu
rekonstrukcije, a celu ćemo završiti najkasnije, za dve do tri
godine - rekao je gradonačelnik.
Prema rečima dr Slobodana
Puškara, direktora Opšte bolnice Subo-tica, poseta gradonačelnika bebama je još jedan
pokazatelj kontinuirane pomoći
i podrške Grada, Opštoj bolnici Subotica.
- I kroz ovaj događaj vidimo, da i dal-je postoji ogromna
podrška Grada Opštoj bolnici Subotica, i gradonačelnika. Svi
za-jedno stalno razmišljamo kako još više da unapredimo savremenost
opreme i kvali-tet rada u subotičkoj bolnici. Podsetiću još jednom
da je Grad sa značajnim sredstvi-ma učestvovao u izradi Projekta
rekons-trukcije cele ustanove koja bi trebala da počne za nekoliko
meseci sa značajnim sredstvima. Projekat je gotov, tako da
rekonstrukciju bolnice, očekujemo u na-jskorije vreme
- istakao je dr Puškar.
- U ovoj godini u subotičkoj bolnici je do sada rođeno 905 beba,
što je 65 beba manje nego prošle godine, a ukupno je lane rođeno
1.445. Bebe rođene na Dan grada se dobro osećaju kao i mame, a sve
bebe su rođene prirodnim
putem - rekao je prim dr Aleksandar
Radulović, specijalista ginekologije i akušerstva, subs-pecijalista steriliteta i Upravnik Službe za ginekologiju i akušerstvo u Opštoj bolnici Subotica.
A. Šiška
U Opštoj bolnici Subotica, na odeljenju neonatologije u istom danu rođeno petoro dece
Gradonačelnik Laban darovao pet beba rođenih za Dan grada
Grad : više od milion dinara za vantelesnu
oplodnjuIz subotičkog gradskog
budžeta
za naknadu troškova za vanteles-nu
oplodnju ove godine obezbeđeno je
više od milion dinara, do sada
je podnet jedan zahtev i on
je pozitiv-no rešen. Trudnice imaju
pravo
na jednokratnu pomoć od 15 hiljada di-nara i
tokom ove godine dobilo ju
je 702 buduće mame. Roditeljski doda-tak
za prvo rođeno dete je 10.000
i dobilo ga je 354 porodice. Grad i re-gresira boravak u vrtićima za
treće i četvrto dete.
PUTOVANJE IZ FOTELJE U GRČKU
Iz Doma „Dudova šuma” - do zemlje Olimpijade i maslina
U ponedeljak, 2.septembra .2019. na terasi Doma „Dudova šuma“ organizovano još jedno „Putovanje iz fotelje“. Posle Meksika, Irske, Jamajke i Italije, ovaj put je za korisnike te ustanove približena lepota Grčke. Sa zanimljivog putovanja zainteresovani korisnici su saznali da je Grčka zemlja Olimpijskih igara, maslina i vina, bogova i mito-
logije. Nazivaju je i kolevkom moderne civilizacije.Uz zvuke sirtakija, prigodnu dekoraciju, grčke specijalitete stanari doma su mogli da osete pravi morski duh zemlje prepune bo-
gate istorije. Članovi gerontoloških klubova su priredili potpun ugođaj svojim plesnim sirtaki nastupom. U oktobru mesecu korisnici Gerontološkog centra Subotica će imati priliku da posete Nemačku i čuveni Oktoberfest.
N.H.K.
Gradonačelnik tradicionalno uručio vaučere majkama za bebi
opremu
-
NOVEZanimanje: dobar izbor - siguran uspeh8 Broj 1316. septembar
2019.
Šandore, koliko dugo se baviš ovim poslom i za-što si baš
odabrao posao automehaničara?Ja sam oduvek
voleo meha-
niku
i poslove koji su vezani uz nju.
Već sa 14 godina sam po-čeo
da rastavljam i sastavljam male
motore. Tu se rodila lju-bav
prema ovom zanatu i
tako sam i počeo. Nakon toga kada je došlo vreme da se školujem, bez ikakvog
dvoumljenja sam iza-brao automehaničarsku
struku, što sam na kraju i završio. Jed-no
vreme sam bio pripravnik i učio
posao u firmi „Auto opre-ma“ .
Tako da kada pogledam iza sebe,
od 1997. godine
ba-vim se ovim poslom, a sopstveni auto servis imam od 2002. godi-ne,
kada sam se vratio u Subo-ticu
iz inostranstva nakon krat-kog boravka.
Koliko je teško obavljati ovaj posao, koji je izuzetno precizan
i zahteva ogromno znanje mehanike, elektri-ke i drugih znanja koji
do-laze sa svim generacijama
automobila?Iskreno nije težak posao, me-
đutim vi
konstantno morate da pratite svet
automobila, mo-rate uvek biti u
toku sa novim tehnologijama i
razvojem auto
industrije. Ukoliko ja ostanem kod
popravke starih tipova
au-tomobila poput Trabanta ili Za-stave 101, onda sam potpisao da
celog života radim automobile iz
prošlosti. To nisam
nijednog momenta želeo, već sam se okre-nuo ka unapređenju sopstvenog
znanja, nabavkom novog alata i dijagnostičkih
uređaja kako
bi mogao ići u korak sa svetom. Mi moramo
sve to da
obezbedimo jer je došla era novih automobi-la
koji zahtevaju i nova
znanja. Stoga pohađamo kurseve i proi-zvođača automobila i prodavaca auto delova koji nam skreću pa-žnju na sve specifičnosti delova i njihove ugradnje, kao i na kori-šćenje savremenih alata. Tu do-sta učimo i o posledicama lošeg servisa,
učimo i koje su
najče-šće reklamacije i na šta moramo da obratimo pažnju kako bi smo ih
izbegli. Dakle moramo
uvek biti u toku.
Zaključujem iz vaših reči, da ste vi već načinili kora-ke ka
popravci i automobi-la sa hibridnim pogonom, ne samo sa unutrašnjim
sa-gorevanjem. Da li to znači da ćete u budućnosti moći da radite i
sa električnim automobilima?Mi već radimo
sa hibrid-
nim automobilima, tj.
imamo mušteriju koja je nedavno
bila uslužena na obostrano zadovolj-stvo. Uspeli
smo da rešimo po-moću naše
dijagnostike grešku koja se javila
prilikom prebaci-vanja rada automobila sa moto-ra sa unutrašnjim sagorevanjem na elektro motor pogonjen bate-rijama.
Verujem da će sve više ljudi
voziti hibridne modele jer su
štedljivi i „zeleniji“ su u
od-nosu na većinu automobila. Što se
tiče električnih automobila, tu je
najveći problem sa obra-zovanjem. Mi
nemamo u
Srbiji ustanovu koja bi nas obučila da se
bavimo tim poslom, ali
mi-slim da još to neće toliko zaživeti kod nas, već da će ta budućnost doći za najmanje 15 godina.
Primetno je da je sve više automobila na ulici. Da li povećava
obim posla i kod
vas?Povećao se pre 5 godina
i od
tada zaista imamo dosta
po-sla. Mislim da je razlog za to što nema
dovoljno obučenih
ljudi, koji ovo znaju raditi. Ovaj zanat se
ne može naučiti za
šest me-seci odnosno godinu dana, ovaj zanat
se uči godinama, zahteva ozbilja
ulaganja u
dijagnostiku i drugu opremu od po nekoliko hiljada
evra, i što je
najvažnije vi morate imati praksu, kako bi sebi dali
za pravo da podignete haubu na bilo kom automobilu. Ovo
sve se posebno odnosi
na nove automobile koji su puni ra-čunara i dosta ih je komplikova-nije održavati u odnosu na stari-je modele.
Za sam kraj našeg razgo-vora, šta bi ste poručili mla-dim
ljudima koji žele da se bave ovim poslom. U čemu je njegova lepota
i zbog čega bi ste im preporučili da se njime bave?Savetujem
ih da se posvete
ovim poslovima i da stalno uče. Sve
je manje i manje autome-haničara,
limara, farbara, elek-tričara
za koje u
svetu automo-bila ima dovoljno posla. Moraju da budu sigurni u
sebe i u svo-je želje, da
ih roditelji podrže u tome i
da budu svesni da se
sa njima mora ozbiljno raditi. Ako želite u ovu struku, morate sva-kodnevno
biti u njoj i
morate biti spremni na konstantno usa-vršavanje.
Automobilska indu-strija svakodnevno
napredu-je i
samo sa novim znanjima vi ćete opstati i kreirati sebi posao kakav želite.
B. Nikolić
Savremena oprema i sticanje novih znanja ključ uspeha u poslu
Automehaničarse stalno usavršava
Ovu rubriku podržava grad Subotica
Ljubav prema automobilima i mehanici, Subotičanin Si-
lađi Šandor pretvorio je u svoj svakodnevni posao, otvo-
rivši auto servis „V8 Cars“. Kako ističe za naš list, ne
može sebe da zamisli da radi nešto drugo i da je srećan
jer obavlja svoj posao iz snova.
-
NOVE ljudi 9Broj 1316. septembar 2019.
• Željka i Nikola Ba-
bača, sa Banije, sela
Sunja blizu Kostaj-
nice, posle „Oluje“
u Bajmoku su naš-
li novi dom gde su
zaljuljali i prve ko-
levke posle pogro-
ma. Troje unuča-
di: Miloš, Nikolina
i Damjan, povrati-
li su im život i une-
li radost u kuću,ali
rana u srcu za za-
vičajem i dalje boli.
Slično žive Dragan i
Nada Ćeran,koji ne
tuguju što im je sve
opljačkano,već ih
boli nepravda, što se
u Hrvatskoj njihov
progon sa vekovnih
ognjišta slavi kao
pobeda.
-Čovekov život je ko voda
– uvek nađe neki izlaz da
nasta-vi put. Tamo u zavičaju,nije bilo putnika
ni prolaznika,da ga ni-smo svratili
i ugostili. Da mu naspemo čašu
rakije i skuvamo kafu.Skoro svaki
dan,pod istom strehom,ispred bajta
letnje kuće,naše komšije Hrvati i
Srbi sedeli bi zajedno i
divanili.Bili smo jedan narod. Išli jedni dru-gima na slave
i veselja. Zajedno smo se veselili
i tugovali.
Tako je bilo u mom Sunju,sve dok nas „Oluja“ nije oduvala”.Ovako
pričaju Nikola i Želj-
ka Babača,koji su sa svoje
dve ćerke,Ljubicom i Sandrom u Baj-moku
među svojim
zemljacima iz prve i druge kolonizacije,našli luku
spasa i bacili svoja
sidra posle progona iz Hrvatske u leto 1995 godine.Ovde su stasala nji-hova deca,a zaljuljali su i tri ko-levke.Unuci,Miloš,Nikolina
i Damjan,vratili su ih u život.-Njih troje,kao tri rumene ja-
buke nebeske.Prinovili nas i po-digli
na noge.Dušu nam izle-čili i
srca umirili.Vi možda
ne razumeta,ali,sve strašno što
je preživljeno potisnula je lepota
naših unuka.Njihov zagrljaj mi,-priča baka Željka,a
oči joj pune suza radosnica,daju
snagu
za život.Sličnu priču beležimo na dru-
gom kraju sena na Rati,gde
su skoro u isto vreme posle
„Olu-je“ stigli i Dragan i Nada
Će-ran. I oni se,kao
i Babače posle 24.godine bore sa
sećanjima na te strašne dane.
Želeli bi da
to zauvek zaborave. Ali tuga za
iz-gubljenim zavičajem prati ih
i pritiska u duši.-Unuka Aleksandra
nam se
ove posle „Oluje“
rodila,-priča Dragan Ćeran. Ona nam je srca umirila i pridigla na noge. Kupili smo prvo sebi a onda i sinu Dra-goljubu kuću. Ja i supruga Nada smo u penziji
i
imamo vremena da odemo u Zavičajno udruženje „Banija“ i sa zemljacima za „svo-ju dušu“ zapevamo onu našu: „Oj Banijo,rodna grudo moja. Sva su
sela popaljena tvoja!“.Banija se raselila po Srbiji kao
i porodica Babač,koja se u
za-dnjih dvadeset i četiri godina tri puta kućila. Mnogo i za ceo vek. Iz Sunje su,gde su bile samo dve srpske kuće,morali da beže još krajem devedesete.
Poče-li su novi život
u Kostajnici,a onda je uskoro
stigla „Oluja“ koja ih
je oduvala čak u Bač-ku u
Bajmok,gde su u Štrosmajero-voj ulici
br.17.ku-pili kuću.-Rad me spa-
šava da ne mislim na
prošlost,-pri-ča Nikola.Obele-žavanje godišnji-ca
pogroma nad Srbima,vrate
mi se sećanja na pro-gon. Na
zavičaj. Na svoje bez-brižno
detinjstvo i bližu rodbi-nu čiji
grobovi su zarasli u
ko-rov tamo daleko na Baniji. I kad žalim,ne
žalim za kućom. Ima-njem. Ne
tugujem ni za potro-šenim godinama.
Izgubljenim zdravljem. Mene, prijatelju, boli
nepravda,da se zločin slavi
kao pobeda. I kažu pobedili.
Koga? Mene,njihovog prvog
komšiju. Moju Željku što ih je kao najro-đenije dočekivala sa kafom i ra-kijom.Moje
dve tada maloletne ćerke. Pobedili
Babače. Da
ko-pam i sto metara u zemlju,našao bih
svoje korene. Pobedili
svoj narod i svoje državljane.To je da se čovek stidi a ne slavi i likuje“.I u porodičnoj kući Dragana i
Nade Ćeran na Rati,prepliću
se sećanja i uspomene. Jedino
što ne mogu Ćerani nikad da
zabo-rave je dan kada su morali da na Ćeranovom
brdu poljube svoj kućni prag.
Stegli čitav život
u jedan zavežljaj
i „put pod noge“ da se samo sačuva živa glava.-Kada
sam posle dvade-
set i jednu godinu,smogla sna-ge
i stegla srce da odem da
vi-dim svoj stari zavičaj,skoro niče-ga od onoga što smo ostavili ni-
sam zatekla,-priča Nada. Od 20 kuća
na Ćeranovom
brdu,tamo su živele samo dve bake. Pitanje je da li sada još žive. Kuće su po-rušene
i u korovu. U njih su
se naselile zmije. Čini mi se da su i
ptice otišle sa
ljudima. Išla sam kao da zadovoljim dušu a u Baj-mok sam se vratila sa još većom tugom u
srcu. Uspela sam da u staroj
porodičnoj kući,negde bačena u
ćošku,bez stakla na-đem porodičnu
sliku Draga-novih roditelja. Donela
sam tu
porodičnu sliku,dva tri veća ka-mena
sa Banije i jednu
sadnicu kleke,ovde da je u
Bajmoku na Rati zasadim“.I u
lepo sređenoj kući Nikole
i Željke Babače,najradije
priča-ju o ljetini,rodnoj godini i uzgoju prasića.U oborima Nikola i Želj-ka
tove svinje.OKo 200
rasnih prasića,uskoro će na vagu i pro-daju.Nije vele,neka zarada,ali se od nečega mora živeti.A Babače nikad nisu bežali od rada.Dvori-šte
puno crvenih ruža,a na
tre-mu ispred kuće žute se tek obra-ne
kruške.Biće,vele i dunja
za slatko.-Naši zemljaci kolonisti i sta-
rosedeoci meštani,ovde su
nas bratski dočekali,-priča dalje Ni-kola. Još dok sam bio u kolektiv-nom
smeštaju na Ciglani,kupio sam od
komšije Gabora neko-liko prasića da
tovim i zaradim koji dinar.I
tamo na Baniji
bio sam mesar i stočar.Imao sam to-liko para da platim prasad ali ne i da za njih kupujem hranu.Ga-bor ih je u svojim oborima tovio.Kad sam prodao prasiće i došao kod Gabora da mu platim uslugu rekao
je: ne treba,to je moj po-klon
novim komšijama.Od
nje-ga kupujemo i mleko. Platimo za litar
a dobijamo tri. Svuda
ima dobrih ljudi.Dok sedimo u lepo sređenom
dvorištu koje miriše na tek po-
košenu travu,Željka na sto iznosi pun
tanjir tanko nasečene
šun-ke.Njihov domaći proizvod.-Kakva njeguška i zlatiborska,-
kaže Nikola.Ovo je naša banijska kojoj nema ravne.JOš da ovde u ravnici
ima onog našeg vetra
i promaje,bila bi još bolja.
Domaćin nam pokazuje svoju sušnicu na sprat.Morao je veli da zida u vis sve dok se nije pojavio vetar i promaja.I suv zrak.Niko-la je naučio i svoje nove komšije, da kad suše kobasice i šunke,dim mora biti hladan.Babače samo rade.To ih je te-
žak život naučio.Ali stignu i
na susrete zemljaka –
zavičajne dane.
-Imam samo jednu poruku za sve
svoje zemljake
i Ličane,-ka-že Nikola Babača. Da se što češće okupljamo i ne damo nikome da nam ubije ljubav prema rodnom kraju,da nam ne ubijaju dušu“.A u lepo sređenoj kući Draga-
na i Nade Ćeran,pokazuju
nam donetu porodičnu
fotografiju Draganovih roditelja i
kamen što su doneli sa Banije iz zaseoka Ćeranića brdo.-A
i prezime nam je neko
čudno,Ćerani,-veli Dragan. Kako su
mi stari pričali,skoro četiri
veka,život smo proveli
u bežanju. Prvo sa Kosova u Crnu Goru,onda
u Hercegovinu a
za-tim u Liku. Iz Like,evo nas sada u
Srbiji i krug smo skoro
za-tvorili. Nadam se da smo
do-voljno bežali,više nemožemo
i nećemo“.
M. Mitrić
Kako žive prognani sa Banije u Bajmoku, svom novom zavičaju
UNUCI IZLEČILI TUGU
BABOVINA NI ZA ZLATO
Kad ga je „Oluja“ oduva-la sa
Banije,Nikola je samo jednom posetio
svoj zavi-čaj.Da sredi papire.Da
kod sebe ima zemljišni list svoje babovine.-Snovi
su mi bili puno
lepši od stvarnosti,.sa setom priča Nikola. Moja nova kuća jedino
ima zid i
krov,ostalo je sve odneto. Kuća bez pro-zora
i vrata.Tuga. Sve
ono što je bilo pitomo,sada je na-pao
neki korov i divlje
ku-pine. Sreo sam i svoje bivše komšije.
Ćute i oni a
ćutim i ja. A i šta da pričamo. Tra-že da im prodam zemlju,dva jutra
za hiljadu evra. Velim im,nedam
babovinu ni za vreću zlata. Neka
je tu
gde je. Dobra je za korov i divlje kupine,ali je moja“.
Nada i Dragan Ćeran
Nikola i Željka Babača
-
NOVEtradicija10 Broj 1316. septembar 2019.
Tradicionalna ma-
nifestacija “Zavičaj-
ni dani” koju orga-
nizuje Savez srpskih
Udruženja Severno-
bačkog okruga Su-
botica su u toku, a
traju do 8. septem-
bra. Svečano otvara-
nje održano je 3. sep-
tembra u Velikoj već-
nici Gradske kuće Fe-
stivalom “Zavičaj-
nih dana”, a nastupi-
li su poznati pesnici i
umetnici. Dan ranije
u Gradskoj biblioteci
promovisana je knji-
ga “Kudi idu Srbi”
prof dr Jovana Ma-
rića, a od večeras do
nedelje na gradskom
Trgu biće organizo-
vani zanimljivi na-
stupi folklornih gru-
pa i muzičkih zvezda.
Svečanom akademijom i govo-rom
gradonačelnika Bogdana
Labana otvorena je manifesta-cija 6. “Zavičajni dani”. Gradona-čelnik
je istakao njen značaj
za Suboticu, poznatu po svojoj mul-tikulturalnosti,
negovanju tradi-cije, kulturne baštine,
koja
spa-ja građane različite nacionalnosti koji žive u ovom gradu.
- “Zavičajni dani” su
Festival koji tradicionalno sadrži i nacio-nalnu
koncepciju podsećanja
na našu istoriju i sva obeležja naših zavičaja.
Ova manifestacija ima i kulturna
i umetnička
obeležja, zabavni i sportski karakter, a nije zaboravljena ni
humanost. Grad će
i ubuduće podržavati manife-stacije koje baštine tradiciju i kul-turu različitih krajeva, jer Suboti-ca od davnina neguje toleranciju, otvorena je prema različitostima
u višenacionalnoj lokalnoj sredi-ni -
rekao
je gradonačelnik Bog-dan Laban. Predsednik Saveza srpskih za-
vičajnih Udruženja, Borivoje Vukajlović
istakao je da “Za-vičajni dani”
prerastaju u
festi-val kulture, zabave i humanizma i bogatim programom manifesta-cija doprinose afirmaciji Subotice i srpske tradicije.- Želimo da istrajemo u nego-
vanju srpske kulture i tradicije
i ostanemo verni čuvari Svetosav-lja i Pravoslavnog zaveta. Svi pro-grami
organizovani su na Trgu, kako bi
Subotičani u što
većem broju mogli da prate bogate sed-modnevne manifestacije
- rekao je Vukajlović.Šesti
“Zavičajni dani” su u
toku, a zavičajne, kulturne,
fol-klorne manifestacije i turniri tra-ju od ponedeljka 2. septembra. U prepunoj čitaonici Gradske bibli-oteke održana je promocija knji-ge poznatog profesora dr Jovana Marića
“Kuda idu Srbi”, o
čemu će u narednom broju Subotičkih
novina biti objavljen intervju
sa autorom knjige i detalji njegovog susreta sa Subotičanima posle 20 godina, kada je poslednji put pro-movisao svoju knjigu u Subotici.Program
“Zavičajnih dana”
nastavljen je manifestacijom i
susretom zavičajnih pisaca, koja je
uvek propraćena velikim
zanimanjem posetilaca . U sveča-noj sali Gradske kuće istog dana otvoren je Festival na kojem su se predstavili
horovi “Serafima Se-rovskog” i
“Mironosice”,
Jovana Mirović, Selena Pedić, a pesniki-
nja Milica Bakrač dobila je velike aplauze posetilaca Festivala. Njoj je uručena
tradicionalna Povelja
Saveza srpskih udruženja SBO.- Punim srcem sam na “Zavi-
čajnim danima” koje bi
trebao da ima svaki grad u Srbiji, Crnoj Gori
i Republici Srpskoj, jer
je zavičaj mesto odakle potičemo
i odakle nosimo našu kulturu, du-hovnost,
svetosavlje, Vidovdan
- rekla je Milica Bakrač.
Održana je i humanitarna ma-nifestacija “Krv život znači” a Su-botičani
su pokazali humanost o čemu
opširnije pišemo na na-rednoj strani
ovog broja. U sre-du su na
gradskom Trgu
nastu-pili predveče i dečiji folklorni an-sanbli i horovi. Subotičani su bili
oduševljeni i nastupom apatin-skih
mažoretkinja i
“Etnotkani-ca” u večernjim satima, a na kra-ju večeri je održan i koncert Etno hora Muzičke škole “Petar Konjo-vić” Sombor.Iako septembar zaokuplja gra-
đane i drugim obavezama u
če-tvrtak 5. septembra gradski
Trg
je bio prepun gledalaca koji
su pratili Zavičajni Festival sporta a u
18 sati održana je
i Konferen-cija beba uz nastup plesnog stu-dia “Monmirage” o čemu takođe donosimo reportažu u narednom broju.
Iste večeri na gradskom Trgu
održano je i zanimljivo ta-
kmičenje zvezde koje rastu Zlat-ni glas Subotice. Večeras poseti-oce
očekuje “Svilen konac,
sitan vez”, nastup folklornih ansamba-la i pevačkih grupa.U subotu i nedelju igraće Kolo
u kolu, na gradskom Trgu Subo-tice, a od 21 sat nastupiće Željko Šašić
i
Ivana Stanić. Ovom kon-certu prethodiće, takođe na Trgu svečano
zatvaranje
manifestaci-je “Zavičajni dani 2019.” koja će biti
završena u nedelju u 12
sati u Multiplex areni Zavičajnim tur-nirom u fudbalu i koncertom an-sambla “Jandrino jato”.Veličanstvenoj
atmosferi Sve-
čane akademije u Velikoj većnici doprineo je i Duško
Ćutilo, di-rektor Fonda za pružanje pomoći izbeglim, prognanim i raseljenim licima APV.- U Vojvodini
ima 70 zavičaj-
nih udruženja koja neguju
kul-turu, tradiciju i običaje
srpskog naroda, a Fond pruža
podršku udruženjima koja afirmišu
kul-turno-istorijsko nasleđe
srpskog naroda - rekao je Ćutilo.
Nada H. Karanović
U toku je tradicionalna manifestacija 6. Zavičajni dani u organizaciji Saveza srpskih Udruženja SBO
„Zavičajni dani” afirmišu Suboticu i srpsku tradiciju
Festival sportaU četvrtak, 05. septem-
bra održan je
na Gradskom trgu „ FESTIVAL SPORTA“, sa ciljem promocije sporta
i zdravog načina života. „Pre-zentacijom subotičih sport-skih
klubova želja nam
je da se doprinese masovnijem uključivanju
svih kategori-ja stanovništva Subotice
u sport od predškolskog uzra-sta do
treće životne dobi”, poručio je
Milorad Ćopić za Savez srpskih
udruženja SBO. Opširnija reportaža
u narednom broju.
Borivoje Vukajlović dodelio nagrade na svečanoj Akademiji
Milica Bakrač
-
NOVE
3.kolo Super lige Srbije
za dame : Golubice danas, 6. sep-tembra, dočekuju ZemunGradski
stadion, 12,45 h ča-
sova, utakmica - ŽFK
“Spartak Subotica” - FK “
Zemun”, ulaz slobodan
Zavičajni Dani 2019.:
petak, 6. septembar :- 18 h,
Gradski trg Subotica,
Svilen konac, Sitan vez - nastup folklornih ansambala
i pevačkih grupa
- 21 h, Gradski
trg Subotica -
Koncert “Koktel bend” Beograd
subota, 7. septembar: - 18 h,
Gradski trg Suboti-
ca - Igra kolo i u
kolu - nastup folklornih ansambala
i pevačkih grupa
- 20,30 h , Gradski
trg Subo-
tica - Zatvaranje
manifestacije “Zavičajni dani 2019.”
- 21 h Gradski trg Subotica
-
Željko Šašić i Ivana Stanić
nedelja, 8. septembar:- 12 h Multipleks arena- Zavičajni turnir u fudbalu
19 h: Jandrino jato, koncert
društvo 11Broj 1316. septembar 2019.
Projekcije filmova:Bioskop Abazija
ČETVRTAK 05.SEPTEMBAR16:00 – UMETNOST VOZNJE PO KISI
250
DIN18:00 – NJEN MIRIS 250 DIN20:00-
BILO JEDNOM U HOLIVUDU 250
DIN
PETAK,06.SEPTEMBAR16:00 – UMETNOST VOZNJE PO KISI
250
DIN18:00 – NJEN MIRIS 250 DIN20:00 – BILO JEDNOM U HOLIVUDU 300
DIN SUBOTA,07. SEPTEMBAR12:00- KRALJ
LAVOVA (SINHRONIZOVA-
NO) 3D 350 DIN14:00- ANGRY
BIRDS MOVIE 2 (SINHRO-
NIZOVANO) 3D 350 DIN16:00 – UMETNOST VOZNJE PO KISI
250
DIN18:00 – NJEN MIRIS 250 DIN20:00 – BILO JEDNOM U HOLIVUDU 300
DIN
NEDELJA, 08. SEPTEMBAR12:00 – KRALJ LAVOVA (SINHRONIZOVA-
NO) 3D 350 DIN14:00 – ANGRY BIRDS MOVIE 2 (SINHRO-
NIZOVANO) 3D 350 DIN16:00 – UMETNOST VOZNJE PO KISI
250
DIN18:00 – NJEN MIRIS 250 DIN
20:00 – BILO JEDNOM U HOLIVUDU 300 DIN
PONEDELJAK, 09. SEPTEMBAR16:00 – UMETNOST VOZNJE PO KISI
250
DIN18:00 – NJEN MIRIS 250 DIN20:00 – BILO JEDNOM U HOLIVUDU 250
DIN
UTORAK CINEMADAY, 10. SEPTEMBAR 16:00 – UMETNOST VOZNJE PO KISI 200
DIN18:00 – NJEN MIRIS 200 DIN20:00-
BILO JEDNOM U HOLIVUDU 200
DIN
SREDA, 11. SEPTEMBAR 16:00 – UMETNOST VOZNJE PO KISI
250
DIN18:00 – NJEN MIRIS 250 DIN20:00 – BILO JEDNOM U HOLIVUDU 250
DIN
Eurocinema - Projekcije :7. - 8. septembar od 11 h film - Kralj lavova 3D,
sinhronizovano, žanr: Akciona avantura, režiser: Jon Favreau, dužina trajanja: 1 h,58’
5. – 11. septembra od 17 h, film - Velika avantu-
ra 3D, zabavna avantura scenarista Madagaska-ra,
sinhronizovano, žanr: animirani,
porodični, komedija
05. – 11. septembra od 19 h, film - Pad anđela,
žanr: akcija, triler, režiser: Ric Roman Waugh
05. – 11. septembra od 21
film - To dru-
go poglavlje, žanr: horor, triler,
režiser: Andy Muschietti
Kroz Suboticu
od petka do petka
Kako je rečeno u
Crve-nom krstu Subotica, na
je došlo 18 potecijalnih dava-laca krvi,
što je dobar od-ziv, a bila
je organizovana u saradnji sa Savezom srp-skih
Udruženja Severno-bačkog okruga.
- U sredu smo u Crve-nom krstu, imali 14 dobro-voljnih davalaca
krvi, od kojih 4 žene, a 4 osobe su odbi-jene zbog zdravstvenih
razloga.
Bio je ovo još jedan humani do-gađaj, gde su sugrađani dali
tu dragocenu teč-nost, što govori da je svest naših gra-đana oko
dobrovolj-nog davalaštva i dalje visoka -
rekao je Žolt Šebek.Subotičani su i
ovoga puta, u okviru akcije
Crvenog kr-sta, pokazali huma-
nost i brigu o onima, kojima
je krv potrebna. A. Šiška
U okviru Zavičajnih dana u Crvenom krstu humanitarna akcija dobrovoljnog davanja krvi
Humanost na delu, 14 dobrovoljaca dalo krv
Humani građani se odazvali pozivu Crvenog krsta
• U okviru manifestacije Obeležava-
nja Dana Grada, u Gradskoj organi-
zaciji Crvenog krsta, u sredu, 4. sep-
tembra, održana je akcija dobrovolj-
nog davanja krvi. Akcija je naišla na
dobar odziv sugrađana, koji su do-
brovoljno dali krv.
-
NOVEzdravstvo12 Broj 1316. septembar 2019.
SAVETI ZA VAŠE ZDRAVLJE • SAVETI ZA VAŠE ZDRAVLJEDr Zorica V. Dragaš, lekar socijalne medicine
RadonRadon je u prirodi
jedinstven
hemijski
element, bez boje, mirisa i ukusa.
Kao radioaktivni gas
ima štetan uticaj na psiho-fizičko zdrav-lje stanovništva. Radon je jedan od produkata
serije raspada radioak-tivnih jezgara
(od uranijuma do olova), pri
čemu od starih nastaju i raspadaju
se novi i novi elemen-ti. Emituje
alfa čestice, a
elementi na koje se raspada (takozvani rado-novi potomci) emituju beta čestice. Ovi elementi su metali (radioaktiv-ni
polonijum, radioaktivni
izotopi olova i bizmut) koji lako prijanjaju na sve površine, pa i na pluća uko-liko budu udahnuti, a isto je mogu-će i na sluzokožu želuca ukoliko se nalaze u vodi. Radon se nalazi u zemljištu i relativno lako dospeva do površine zemlje, a zatim ulazi u stambene objekte. Ulazi u naše do-move, obdaništa, škole i nagomilava se u zatvorenim radnim i bora-višnim prostorijama. Svrstava se u red glavnih zagađivača vazduha u zatvorenim prostorijama. Štetno delovanje radona na zdravlje ljudi dokazano je u velikom broju epidemioloških studija. One dokazuju da je drugi po značaju uzročnik razvoja raka pluća. Delovanjem ovog radioaktivnog gasa, posle kraćeg
ili dužeg vremena, normalne ćeli-je pluća dobijaju “grešku“ i mutacijom postaju maligne i tako nasta-je rak pluća. Zbog toga i Svetska zdravstvena organizacija upozorava da je radon, posle duvanskog dima, drugi uzročnik raka pluća. Radi-oaktivni radon i polonijum već se nalaze u sastavu duvanskog dima. Novija istraživanja pokazuju da ovaj radioaktivni gas može da ugro-zi zdravlje ljudi i na mnogo drugih načina. Pored kancerogenog delo-vanja ima i mutageno, odnosno genotoksično delovanje, koje imaju i drugi radioaktivni elementi. Već i blago povišenje radona u stanovi-ma i kućama, nakon višegodišnje izloženosti, može dovesti i do raka drugih organa (osim pluća), zatim do pada imuniteta, alergija, kao i niza različitih psihičkih poremećaja kao što su nesanica, noćne more, strahovi, i druge tegobe. Prisustvo radona u vazduhu i vodi dovodi se sve češće u vezu sa rakom želuca. Prema trenutno važećoj regulativi u našoj zemlji, dozvoljeni gornji nivo radona u zatvorenim prostori-jama kuća i stanova je do 200 Bq/m^3 - za novo izgrađene i do 400 Bq/m^3 - za već postojeće stambene objekte. Očekuje se i donošenje seta novih zakona u građevinarstvu.
Zora Pavlović, viša medicinska sestra
Medveđe grožđe
Medveđe grožđe je jedna od biljaka o
kojoj se informacije mogu naći u veoma starim
fitoterapeutskim zapisima. Du-gotrajna
tradicija njene upotrebe
nije napuštena do današnjih dana. Kod nas ga
najviše ima na Kopaoniku,
Staroj planini i Suvoj planini. To je dugovečna biljka , a nije retko da doživi
i 100 go-dina. Medveđe grožđe odnosno od nje-ga pripremljen poznati
uvin čaj je
čak i od strane zvanične medicine poznat i priznat
lek protiv
infekcija mokraćnih puteva. U
infekcijama urinarnog
trak-ta Ph vrednost mokraće ukazuje na po-jačanu kiselost. Zato, da bi se obezbedi-la fitoterapeutska efikasnost uvinog čaja, potrebno je uporedo sa ča-jem dodati i kašičicu sode bikarbone, a izbegavati u ishrani sve ono što doprinosi
razvoju kiselosti urina: kiselo voće, voćne sokove, zi-mnicu i druge napitke koji u svom sastavu imaju kiseline: limunade, koka kole i slično. Kad god se posumnja na infekciju mokraćnih pute-va bilo bi preporučljivo uraditi urinokulturu na osnovu koje će lekar odlučiti da li je potrebno uključiti i antibiotik po antibiogramu.Kod akutinih infekcije uz korišćenje antibiotika fitoterapija je dopunjuju-ća terapija. Kod hroničnih i dugotrajnih i upornih infekcija urinarnog trakta, a posebno tamo gde je nalaz urinokulture negativan, fitotera-pija dobija sve više na značaju, postajući često i vodeći postupak. Čaj od listova medveđeg grožđa: jedna k.k. se prelije šoljom hladne vode i ostavi poklopljeno 12 sati. Zatim se pije blago podgrejano 2 do 3 šo-lje dnevno. Nus pojave: iritira osetljiv želudac .
Polen ambrozije
dostigao kritične
izmerene vredno-
sti u vazduhu, a
mnogi sugrađani
se ovih dana žale
lekarima na tego-
be, izazvane po-
sledicama polena
tog korova. Naj-
dramatičnije po-
sledice usled udi-
sanja polena am-
brozije kod aler-
gičnih osoba su
kijanje, kašljanje
i gušenje, a leka-
ri savetuju oprez
i pridržavanje te-
rapije lekara.
Pojedine alergijske manifes-tacije imaju
sezonski
karakter, poput alergija na ambroziju, čije su kritične vrednosti u vazduhu, u
avgustu i ovih dana,
dostigle kritične vrednosti. U subotičkom Zavodu za javno zdravlje upozo-ravaju
i dalje na izuzetno
jake koncentracije polenovih
zrna ambrozije u vazduhu, i savetuju na oprez
i pridržavanje
terapije propisane od strane lekara.
Polen ulazi disanjem
Alergeni koji iz vazduha ulaze u organizam preko disajnih pu-teva, mogu izazvati promene na koži i sluzokoži očiju, nosa, ali i promene u organima za disanje, podsećaju
iz subotičkog Zavoda za javno zdravlje.
- Ispoljavanja takve alergije su dobro poznata, i sve je više
osoba kod kojih se javljaju. Am-brozija je jednogodišnja koro-vska
biljka, poreklom iz Ame-rike, koja ima veoma izraženo alergogeno
svojstvo. Polen am-brozije izaziva alergiju kod 10% ljudi. Od svih
polenskih alergi-ja polen ambrozije je uzročnik u 50 do 60%
slučajeva. Akti-vnost ambrozije počinje kra-jem maja meseca i traje
do kra-ja oktobra, ali poslednjih go-dina zapaža se produženje ovog
perioda što je omogućeno
povoljnim klimatskim uslovi-ma. Cvetanje je najintenzivni-je od
avgusta do sredine ili čak do kraja septembra meseca. Ukoliko je
osobi poznato da je alergična na određeni alergen, u ovom slučaju
polen biljke, po-trebno je da se pripremi za pe-riod prisustva
alergena - pole-na u vazduhu - kaže dr Zorica V.
Dragaš, lekar socijalne me-dicine u
subotičkom Zavodu za javno zdravlje.
Prevencijom protiv polena
Najbolja prevencija od
pole-na ambrozije, tvrde lekari
je da se određeno vreme, pre
pojave alergena u spoljašnjoj
sredini, uzimaju ordinirane doze antihis-taminika
- leka, što znači da
je lekar odredio lek, njegovu dozu i način uzimanja, tvrde lekari.
- Takva priprema će omo-gućiti pacijentu da alergijska
manifestacija bude blaža, u si-tuaciji kada nije moguće da se
alergen izbegne. U vreme cve-tanja biljaka, čiji polen je aler-gen,
korisno je promeniti sre-dinu (otputovati), zatim sma-njiti
kretanje na otvorenom, a poslove obavljati i šetati po kiši ili
neposredno posle kiše. Tada treba obavljati i provetravanje
stambenog prostora. Nošenu odeću treba odlagati u odvje-nom delu
plakara i često je pra-ti, kao i kosu, tuširati se češće i tako
smanjiti prisustvo polena u zatvorenom prostoru. Osobe koje su
alergične na polen am-brozije imaju izražene tegobe, najčešće u
avgustu. One se ispo-ljavaju kao alergijski konjukti-vitis (upala
vežnjače oka), aler-gijski rinitis (upala sluzokože nosa),
alergijska kijavica, ali može da se razvije i alergijski bronhitis,
kao i astma. Alergij-ski konjuktivitis karakteriše cr-venilo
vežnjače, svrab, pecka-nje i suzenje očiju. Alergijski ri-nitis
karakteriše upala sluzoko-že nosa, svrab, curenje iz nosa i
kijanje. Najpoznatije i najdra-matičnije ispoljavanje astme je
osećaj nedostatka vazduha i gušenje. Često kijanje, kašljanje pa i
gušenje u nekim slučajevi-ma može biti teško podnošljivo. Drugim
rečima alergijska ki-javica i astma uzrkovane pole-nom, posebno
ambrozije, mogu u značajnoj meri narušiti ka-vlitet života.
Intenzivan svrab nosa i očiju, kijanje u serijama od 10 i više
puta, stalna obilna sekrecija iz nosa, prouzrokuju stalnu iritaciju
i razdražljivost osobe, remete san i odmor, kao i normalne
svakodnevne aktiv-nosti. Jedna od najvažnijih pre-ventivnih mera je
jednostavna i lako sprovodljiva, a ona je ko-šenje ambrozije,
odnosno uni-štavanje korovske biljke čime će se sprečiti cvetanje i
prisustvo polena u vazduhu. Kada nema alergena - nema ni alergije -
tvrdi dr Dragaš.
A. Šiška
Alergija na polen ambrozije dostigla kritične vrednosti kod većine sugrađana
Kijanje, kašljanje i gušenje
Razvijati ekološku svest i najmlađima Razvoj
ekološke svesti
od najmlađeg uzrasta je ve-oma
važan, kao i izvršava-nje
zakonskih obaveza, koje se odnose na uređenje život-ne
sredine kako na
privat-noj tako i na državnoj imovi-ni, kažu u subotičkom ZZJZ. Prema statističkoj projekciji, tvrde
lekari, alergija će
biti među vodećim bolestima 21. veka, i pokazuje se i zbog na-čina
života savremenog čo-veka, pogotovo u
gradskoj sredini. Nepravilna
ishrana, nedovoljno kretanja,
nedo-statak noćnog sna i odmora, hronični
stres izazvan
razli-čitim stresorima, kao i štet-ne
navike- duvanski
dim, droge, zloupotreba alkohola, kofeina
i lekova
vremenom narušavaju zdravlje. Suprot-no
tome, zdrav način
živo-ta i navike u korist zdravlja, smanjuju
verovatnoću ra-zvoja alergija.
-
NOVE društvo/hronika 13Broj 1316. septembar 2019.
Obeležavanje Svetskog Dana prevencije samoubistava, 10. septembra
Suicid veći kod muškaraca,
nego žena “Radimo zajedno kako bi se predupredilo
samoubistvo”,
moto je ovogodišnjeg obeležavanja Svetskog Dana preven-cije
samoubistava, 10. septembra. Stope suicida veće su kod muškaraca,
nego kod žena, tvrde lekari. Prošle godi-ne je 949 osoba u Srbiji
izvršilo suicid, od toga je trećina ili 305 iz Vojvodine i 40 osoba
iz Severnobačkog okruga.
Međunarodna asocijacija za prevenciju samoubistva (IASP) uz po-
dršku Svetske zdravstvene organizacije
od 2003. godine
obeležava 10. septembar kao Svetski dan prevencije samoubistva. Cilj obeleža-vanja tog značajnog zdravstvenog datuma je podizanje svesti javno-sti o suicidu, kao velikom zdravstvenom problemu koji je, kako kažu lekari, ipak moguće sprečiti.
Procena
je da godišnje preko 800.000
ljudi u svetu
izgubi život zbog samoubistva ili
jedan suicid svakih 40 sekundi. Suicid je 15-ti vodeći uzrok smrti u svetu. Iako su stope suicida najviše kod starijih osoba, zabrinjava podatak da je u mnogim Evropskim državama sui-cid vodeći uzrok smrti osoba uzrasta 15-24 godine, i da je drugi uzrok smrti kod starijih adolescentkinja.-
Stope suicida su više
kod muškaraca nego kod žena i
u sve-
tu iznose 15 za muškarce
i 8
za žene na 100.000 stanovnika. Sr-bija spada u zemlje sa srednje visokim stopama suicida - 13,6 na 100.000 stanovnika, a u poslednje dve decenije stope
lagano pa-daju. Najviše su u na
severu zemlje, u Severnobačkom (22,3
na 100.000) i Severnobanatskom okrugu
(32,1 na 100.000). Prošle godine
je 949 osoba u Srbiji izvršilo
suicid, od toga je trećina
ili 305 iz Vojvodine
i 40 osoba iz Severnobačkog okruga .
U SBO je više muškaraca izvršilo suicid (71%), a posebno brine činjenica da je 16% osoba mlađe od 50 godina. Polovina je uzrasta od 50 do 70 godina (52%), a 32% su stariji od 70 godina - podaci su subotičkog Zavoda za javno zdravlje.Suicidalno ponašanje je vrlo složeno. Faktori rizika su brojni i ra-
zličiti, a stručnjaci ističu da su vodeći raniji pokušaj suicida i mental-ni i psihički poremećaji (na prvom mestu depresija i zloupotreba al-kohola). Doživljene traume, nasilje
ili zlostavljanje, žalost zbog gu-bitka, katastrofe, migracije
i
izolacija su snažno povezani sa samo-ubilačkim ponašanjem. Brze neplanirane
reakcije bez promišljanja o posledicama
u situacijama velikih finansijskih
gubitaka, prekida partnerske veze ili
teške bolesti mogu biti uzrok
suicida. Potrebno je raditi na prevenciji samoubistva, a ključno je raditi zajedno, tvr-de stručnjaci.Još jedan faktor koji sprečava pojedince da intervenišu je briga da
situacija ne postane još gora. Ovo oklevanje je razumljivo jer samo-ubistvo prati zabluda da razgovor o suicidu može podstaći ugrožene pojedince da razmisle o ideji ili ih pokrenuti na sam čin. Dokazi suge-rišu da nije tako. Davanjem podrške i slušajući nekoga pre ćete sma-njiti stres nego dovesti od pogoršanja. Empatija, saosećanje, istinska briga, znanje o resursima (gde i ko može pomoći) i želja da se pomo-gne su ključni za sprečavanje tragedije.
A. Šiška
Od 26. avgusta do 01. septembra 2019. godine na području Policijske uprave u Subotici dogodilo se 15
saobraćajnih nezgoda
Jedna osoba poginula, devetoro
povređenihU periodu od 26. avgusta do 01. septembra 2019.
godine na području Policijske uprave u Subotici do-godilo se 15 saobraćajnih nezgoda. U jednoj saobra-ćajnoj nezgodi jedno lice je poginulo, u osam saobra-ćajnih nezgoda dve osobe su teže povređene, sedam osoba je lakše povređeno dok je u šest saobraćajnih nezgoda pričinjena samo materijalna šteta.U navedenom periodu, policija je podnela 38 za-
hteva za pokretanje prekršajnog postupka, izdato je 467 prekršajnih naloga i
iz saobraćaja je isključeno sedam vozača. Zbog teške ili potpune alkoholisano-sti zadržano je pet lica.U
toku protekle nedelje, pripadnici Odeljenja
za
vanredne situacije u Subotici imali su 17 intervenci-ja.
N.H.K.
Policija u Subotici uhapsila osumnjičenog Subotičanina
Osumnjičen da je pregazio pešaka, pa pobegao!
Pripadnici Ministarstva
unutrašnjih poslova u Subotici
identifikovali su i uhapsili S. P.
(1979)
iz Subotice, osum-njičenog da je noćas izazvao saobraćajnu nezgodu u kojoj je poginuo pešak, a po-tom pobegao.Sumnja se da je on uprav-ljajući
teretnim vozilom na državnom putu
između Subotice i Starog
Žednika udario pešaka, koji je od zadobijenih po-vreda preminuo na
licu mesta.Zbog po-stojanja osnova sumnje da je izvršio kri-vična dela teško delo protiv bezbednosti javnog
saobraćaja i nepružanje
pomoći licu povređenom u saobraćajnoj
nezgo-di, osumnjičenom je određeno zadržava-nje do 48 časova nakon čega će, uz kri-vičnu
prijavu, biti priveden Višem
jav-nom tužilaštvu u Subotici. N.H.
• U užasnoj tra-gediji kod Suboti-ce, u ponedeljak 2. septembra,
poginu-la su 3 muškarca, a iz vozila spašen s e d m o g o d i š n j
i dečak, zahvaljujući vojsci i vatrogas-cima! Vozač „audi-ja”,
austrijskih re-gistacija sa turskim državljanima zas-pao za
volanom, podvukao se pod ka-mion srpskih tabli-ca, gde su okončana
tri života!
U teškoj saobraćajnoj
nesreći kod Žednika, tri muškarca su poginula na mestu nesreće, u ponedeljak 2.
septembra, a dete između šest i
sedam godina teško je povređeno,
potvrdila
je za Subotičke novine javni tužilac Osnovnog javnog tužilaštva u Su-botici Livija Panić. Dr
Karolj Čakanj, hirurg
subotičke Opšte bolnice po-tvrdio
je nakon
spašavanja sedmogodišnjeg dečaka, da je vi-talno stabilan. Nesreća
se dogodila oko 6
sati i 20 minura na putu između Bačke
Topole i sela Žednik
kod Subotice, kada je „audi”,
aus-trijskih registracija, sa
turskim državljanima, naleteo na kamion iz
Srbije sa vozačem
srpskog državljanstva. „Audi” zbog brebrog kretanja,
podvukao pod zadnji deo kamio-na, vatrogasci su morali da seku automobil, da bi došli do tela pu-tnika. Dete je sedelo na zadnjem sedištu,