101 Mali Biznis Za Mlade

8/12/2019 101 Mali Biznis Za Mlade

1/38

101 MALI BIZNIS ZA MLADE

IZBOR MALIH POSLOVA ZA SVAKOGA

Mali prodajni autoati ! "#li$i %i&ni'

Na narod kae: Kad kapa - nakapa. Upravo ova poslovica se moe primijeniti

na ova mali biznis sa malim prodajnim automatima putem kojih se prodaju jeftine

sitnice. Naje!e se malim prodajnim automatima prodaju zanimacije za djecu i

odrasle" kao to su: vaka!e #ume" #umene bombone" kikiriki preni" pistacije"

prene sjemenke tikve i suncokreta. $alim prodajnim automatima se prodaju i

dru#e sitnice" to zavisi od navike ciljane #rupe potroaa. Kod nas su pravo#ra%anstva ve! stekli automati za kafu i aj i na njih smo ve! navikli. &vi mali

prodajni automati su z#odni za postavljanje na mjestima ve!e koncentracije mladih

ljudi: u aulama kola" na ulazima u trne centre ili samoposlu#e i u manje

prodavaonice 'uz do#ovor sa vlasnikom(. )rednost im je to su vrlo mobilni" pa se

mo#u prenositi i postavljati i na mjesta #dje se povremeno okuplja ve!i broj ljudi"

kao to su: izletita" sajmovi" narodne svetkovine" stadioni i brojna dru#a mjesta"

uz uslov da postoji elektro prikljuak *ijene malih prodajnih automata se kre!u u

irokom rasponu od +, do . U/0 '12 3 4.5 K$(. Najiru ponudu imaju

6merikanci i 7alijani. U zadnje vrijeme su posebno interesantni mali automati koji

se postavljaju na u#ostiteljske stolove i slue za i#ranje koarke" izvo%enje penala

i slino. Na#rada u i#ri na ovoj vrsti automata" je besplatan ruak za dobitnika.

No"# &a%a"n# i(r#

8iznis sa zabavom nije nikada propao" posebno" ako je zabava namijenjena

mla%ima. Uz elektronike i#re na i#ra!im konzolama tipa Nintendo" )la9 /tation i

dru#e" trenutno na velika vrata ulaze nove 3 stare i#re" sada sa elektronikom

podrkom" kao to su: automobilske trke mikro bolida ili dru#e vrste automobila"

fudbalske utakmice" koarkake utakmice" motociklistike i eljeznike utrke te

dru#o. Karakteristika novo# vala i#ara je u tome" da nema ekrana" da su i#re

trodimenzionalne i da su svi predmeti kojima i#rai manipuliraju u odre%enoj mikro

srazmjeri" to daje sveukupno bolju predstavu i#raima. eliine i#ralita" ukljuivo


2/38

i sjedita za i#rae su zavisno od vrste i#ara od jedno# pa do est kvadratnih

metara" sa dva do est i#rakih mjesta.

)o#odno mjesto za instaliranje ovih vrsta i#ara je svako mjesto" koje moe imati

napajanje elektrinom ener#ijom" a najbolje je u zatvorenom prostoru. Kao prostor

za i#re moe posluiti dobro ure%ena podrumska prostorija" #araa" dio kafi!a" te

dijelovi prostora postoje!ih ;nternet klubova" diskoteka" videoteka i slinih.

Nabavne cijene i#ara" odnosno i#ralita sa i#ra!im mjestima se kre!u od 4., do

5. K$ 'bez uvoznih dabina(. 7renutno najkvalitetnija ponuda je u elikoj

8ritaniji" /60" Njemakoj i ;taliji. )olovnih jo nema nabaviti" jer su ove i#re

krenule u osvajanje svijeta unazad desetak mjeseci.


3/38

vode i deterdenta" uobiajeno do 2 o*" rijetko do + o*" vri se propan-butan

plinom kod mobilnih ure%aja" a kod stabilnih elektrinom ener#ijom" tenim i

plinovitim #orivima. *ijene mobilnih ure%aja su u vrlo irokom rasponu" poev od

samo 2., pa do iznad 4. U/0" u zavisnosti od kompletiranosti opremom i

naravno od mo#u!nosti ure%aja. /tabilni ure%aji su mno#o skuplji i kre!u se od

4. do iznad ,. U/0. Aad sa mobilnim ure%ajem podrazumijeva slijede!e

operacije: skidanje aluzina" i!enje" sitnije popravke i ponovno postavljanje.

)rema iskustvima iz zemalja zapadne Bvrope i /60" mobilni ure%aj dnevno moe

da obradi do 4 m4aluzina uz tri zaposlena" od kojih dva rade na montai i

demontai" a jedan na ultrazvunom ure%aju. /tabilni ure%aji imaju ve!i kapacitet"

ali trae i ve!i broj zaposlenih" od e#a najvie onih koji odlaze po aluzine" vre

njihovu demontau" povrat i montau. Uslu#e mobilnih servisa za ultrazvuno

i!enje su neto jeftinije.

&vom metodom i!enja" veoma efikasno se iste sve vrste reljefnih i

mozainih predmeta" koje je klasinim metodama i!enja #otovo nemo#u!e

dobro oistiti. 7o su na primjer: pribori za jelo sa #ravurama" lusteri" kristalne vaze"

#otovo sve vrste posu%a" zidne tapiserije" fi#ure iz razliitih materijala i mno#o

dru#ih upotrebnih i ukrasnih predmeta.

Popra"a$ pr#'"la$a naj#+taja

&te!ene presvlake namjetaja i automobilskih sjedita" naje!e konih" ali i od

skaja" je pravi problem. )roizvo%ai poliesterskih smola i dvokomponentnih ljepila"

te raznih punila od kone praine i plastinih masa nude na tritu iroku #amu

proizvoda za repariranje ote!enja konih i presvlaka od svih vrsta skaja. Uz

komplete za repariranje" dobiju se i uputstva za rad" bilo u pisanom obliku" bilo na

video traci. )ojedini proizvo%ai ovih sredstava nude dvodnevnu obuku u svojimcentrima. )osao repariranja se brzo u!i. 8itna je preciznost i osje!aj za nijanse

boja. Cedan komplet 'kit( za repariranje konih presvlaka" sa podlo#ama" smolama

i punilima" te sa kompletom od , boja u sprej pakovanjima po 4, mD" sve u

prirunom koferu" kota od , do .4 Bura. Uz ovaj komplet trebaju i alati za

obradu koe: stru#ai" noevi" makaze" brusni papiri" za#la%ivai" zatezai i dru#o"

to prosjeno kota oko + Bura. )ojedini proizvo%ai kompleta za repariranje

konih presvlaka" u svoje komplete ukljuuju i potrebne alate. Kompleti zarepariranje presvlaka od skaja su neto jeftiniji" ali ne znaajno.


4/38

&sim repariranja presvlaka namjetaja" istom tehnolo#ijom se repariraju i

koni odjevni predmeti: suknje" sakoi" jakne" mantili" kape i dru#i.

I&rada .oto (la&ura


5/38

postupak je isti. >eljeni crte sa ili bez teksta" nacrta se na prozirnom papiru 'npr.:

pausu(" a potom se boje nanose sa stranje strane papira. Kada je slika dotjerana

u eljeni oblik i boje" obojeni papir se poloi bojenom stranom na povrinu

odjevno# predmeta i prethodno u#rijanom pe#lom prepe#la vie puta. )e#la treba

da je za#rijana na temperaturu koja je predvi%ena za materijal odjevno# predmeta.

Nakon uklanjanja prozirno# papira" na odjevnom predmetu !e ostati jasna i lijepa

slika. )okrivne tekstilne boje se mo#u nabaviti u svakoj malo bolje opremljenoj

knjiari ili prodavaonici umjetnikih potreptina. Naje!e se mo#u na!i ?ob9

pokrivne tekstil boje'7&< 3


6/38

fijaker i dru#e vrste. $oe se koristiti i kolska laboratorijska pe!" koja ima

preciznu re#ulaciju temperature. )eenje moe da se obavi i tako" da se

prosuene fi#ure direktno ulau u ar. 7ada !e peene fi#urice imati interesantne

preljeve boja od crvene do crne" te ih kao takve" a radi ljepote i ne bi trebalo

naknadno bojiti" ne#o samo malo poistiti etkom. ;nae" peene #linene fi#urice

se boje nakon peenja" iako mo#u i prije peenja" ali su takve boje mno#o skuplje.

Sli$# od 'u/o( "ij#,a

rlo interesantan mali posao" koji okupira ovjeka cijele #odine po malo. Djeti treba

iza!i na livade i proplanke i brati livadsko cvije!e" presovati i suiti #a" te odla#ati

me%u listove herbara. )resovanje i suenje se vri izme%u dvaju papira" koji imaju

dobru mo! upijanja biljnih sokova. &sueno livadsko cvije!e mora imati lijepu

zelenu boju listova i zadrati svoju prirodnu boju cvjetova. &sim livadsko# cvije!a

za slike se koriste i listovi posebno interesantnih oblika i boja" naroito jesenski"

kada imaju divne preljeve raznih boja na sebi. Koriste se jo osueni klasovi ita"

slamice i #ranice njeno# bilja" naravno sve propisno osueno uz zadravanje

prirodnih boja. Kompozicija slike je ve! stvar ono#a ko izra%uje sliku od suho#

cvije!a" to znai da je potrebno imati malo smisla za komponovanje ovih

materijala u neku cjelinu" koja bi trebala neto kazivati. ;deje se za poetak mo#u

na!i u enciklopedijama likovne umjetnosti i katalozima" a kasnije ve! ide sve

mno#o lake. Dijepljenje se vri neprozirnim univerzalnim tenim ljepilima koja ne

veu suvie brzo" radi mo#u!nosti namjetanja sastavnih dijelova kompozicije

slike. )odlo#a je uobiajeno od platna zate#nuto# na kartonskoj ili tankoj drvenoj

ploi. /lika se obavezno urami sa staklom" koje je ujedno zatita protiv lomljenja

krhko# suho# bilja.

)lasman se moe u#ovoriti putem #alerija" cvje!ara" butika" kioska" prodavaonicanamjetaja" nakita" biuterije i slinih.

Ru*na i&rada *#'tit$i

;ako u savremenom dobu elektronike opada interes za slanjem estitki" ipak runo

izra%ene estitke imaju svoje mjesto na tritu" te me%u kolekcionarima. )ostoji

desetak naina rune izrade estitki. &d njih su nekako najinteresantnije dvije

vrste" koje se rade brzo i ne trae nikakav poseban smisao za crtanje i likovnost.7o su tehnike sa tuevima i votanim bojicama.


7/38

raznobojnim tuevima potrebni su: komplet od 4 boica raznobojnih tueva"

staklo formata ve!e# od estitki i lakirani polukarton ili hamer papir" te naravno

reza ili makaze. Na izrezani format estitke" se nanese sa ili bez neko# reda od

, do 2 kapljica tua" pa se ravnomjerno preko to#a pritisne staklom. Kapljice

tua se razliju i boje se na udesan nain pomijeaju. /taklo se paljivo skine" a

estitka se ostavi na suenje" nakon e#a je #otova.

Kod tehnike rune izrade estitki sa votanim bojicama" potreban je komplet od 4

votanih bojica" papir lakirani ili hamer" makaze ili reza i pe#la . Na izrezani

format estitke se posipa stru#otina raznobojnih votanih bojica bez neko#

rasporeda ili po unaprijed odre%enoj emi. Na to se postavi isti format papira i

za#rijanom pe#lom prepe#la. otane bojice se rastope" me%usobno pomijeaju i

stvore zanimljiv mozaik boja. Kada se razdvoje dva koritena papira" dobiju se

istodobno dvije estitke.

)lasman estitki je najbolje vriti prodajom kupcima dolaskom na ku!na vrata" ali

se moe vriti i na dru#e naine" kao to su cvje!are" butici" kiosci i dru#i brojni

naini.

Format estitki je uobiajeno 1 G 2 ili G + cm. $oe se raditi i sa preklopom"

koji se ostavlja nebojenim za pisanje poruka. Aade se i ve!i formati estitki

veliine 4 G 5 cm.

&d ostalih naina izrade estitki" mo#u!e je koristiti slijede!e: tehnika sitotampe"

crtanje i upisivanje tekstova na raunaru u pro#ramu )aint koji se nalazi u#ra%en u

svakom HindoIs okruenju i dru#e tehnike.

Podu$a u&iiranja


8/38

rlo zanimljiv posao" koji ne zahtijeva ni mno#o prostora ni pribora" ali zato trai

preciznost i strpljivost" te smisao za bojenje. Ko nije vjet u samostalnom

modeliranju fi#urica" uzeti !e neku fi#uricu" napraviti njen otisak u #ipsu i tako

dobiti kalup" koji moe biti dvodjelni ili viedjelni u zavisnosti od komplikovanosti

fi#urice. 7ako ura%en #ipsani kalup" se premazuje u vie slojeva #ustom

sapunicom ili uljem" da se sprijei lijepljenje #ipsa kod izrade #ipsanih fi#urica u

njemu. Kalup se moe prepricati teflonom iz sprej boice" jer teflon ne vezuje na

sebe #otovo nita. Co je bolje kalup napraviti od plastelina ili stolarsko# kita" za

koje se lijevani #ips uop!e ne lijepi" a dobivaju se bolje obra%ene povrine

#ipsanih odljevaka fi#urica. @ipsani odljevci fi#urica se nakon suenja boje. 6ko

se eli dobiti utisak" da je fi#urica od kamena" tada se tokom vie dana premazuje

#usto pripremljenim rastvorom sapuna" te nakon suenja istrlja pamunom

krpicom. &vako obra%ena fi#urica se ne boji. 7okom rada !e se neizostavno do!i i

do novih svojih otkri!a na poboljanju izrade fi#urica.

)rodaja izra%enih fi#urica je mo#u!a na nain opisan za ostale vrste rukotvorina.

)$ra'i od %a$arno( lia

8akarni lim" uslijed svoje lake obrade" stolje!ima se koristi za izradu ukrasnih i

upotrebnih predmeta. $ata ono#a koji radi predmete iz bakarno# lima je

neophodna da se dobije lijepo oblikovan predmet.


9/38

/la#alice od kocki su uvijek bile omiljene i#re za djecu uzrasta od 2 do , #odina.

&ve vrlo jednostavne sla#alice je u dananje vrijeme vrlo jednostavno izra%ivati

kod ku!e. Kao prvo" kocke treba naruiti kod stolara ili ih samostalno izrezivati iz

drvenih palica kvadratno# presjeka ', G , ili = G = cm(.


10/38

kompletnom opremom vrlo pristupanih cijena. Nije problem ni napraviti sam sebi

svoj razboj po uzorku ili po crteima iz ma#azina namijenjenih popularizaciji rada

po principu /am svoj majstor. Na malim razbojima je mo#u!e izra%ivati veliki broj

proizvoda" kao to su: tradicionalni podni prostirai" tekstilne zidne tapete"

prekrivai za dijelove namjetaja" tkanice za narodne nonje" tkani detalji za

modernu odje!u" trakaste tkane zavjese" tradicionalne i moderne torbice i dru#o.

)osebno su traene tkanice irine do = cm za zastiranje automobilskih sjedita"

sjedala u no!nim klubovima" sastajalitima mladih i ekskluzivno ure%enih

u#ostiteljskih objekata. &d materijala" koji se koristi za tkanje" mo#u to biti stari

tekstilni predmeti izrezani na trake" vunena ili pamuna pre%a" sintetska i mijeana

vlakna" razne vrste konaca i tanjih vrsta uzica" pa ak i trake izrezane od enskih

arapa.

)rema dosadanjim iskustvima" sa prodajom nema problema" sve ta je

proizvedeno" to je i prodano. )rodaja moe i!i putem salona namjetaja" butika"

specijalizovanih prodavaonica rukotvorina" #alerija" or#anizovanim prodajnim

izlobama i na dru#e naine. )ostoje dobre mo#u!nosti uvezivanja sa postoje!im

preduze!ima koja se bave plasmanom ovih proizvoda.

ip$ar't"o

;zrada ipke je oduvijek bila posebno cijenjena. ipki ima vie od vrsta" a

koristi se za razliite predmete" bilo za ukraavanje" bilo da su upotrebni predmeti

izra%eni od ipke. )ostoji desetak tehnika izrade ipki" /ve su zasnovane na

koritenju obinih i posebnih i#ala" te na koritenju ipkarskih klipi!a za takozvane

vorane ipke. U zemljama zapadne Bvrope su posebno traeni i cijenjeni od

ipke izra%eni predmeti za prekrivanje stolova i dijelova namjetaja" te modni

detalji za odje!u izra%eni od ipke. ipka je traena i kod nas" ali ne u takvomobimu. )lasman ipkanih proizvoda treba da ide kroz butike" prodavaonice

tekstila" salone namjetaja i izlobene paviljone.

Ko se odlui za ovaj posao" potrebno je da prati novosti na tritu putem

specijaliziranih ma#azina i posebnih dodataka u nekim ma#azinima namijenjenim

ljubiteljima runo# rada" koji izlaze u Njemakoj" ?olandiji" Francuskoj i elikoj

8ritaniji. ipkarstvo je posao" koji trai preciznost i malo umjetniko# smisla za

dizajniranje novih motiva.


11/38

I&rada tapi'#rija

7apiserije kao vrsta runo# rada su oduvijek imale svoje posebno mjesto me%u

raznim vrstama runih radova. 7apiserije i #oblene nije rijetkost vidjeti u ve!im

evropskim muzejima. 7apiserije nalaze primjenu kao zidni ukrasi" jastunice i

prekrivai" pozorini zastori" ukrasi poslovnih i javnih prostora i dru#dje.


12/38

)rodaja #oblena se moe or#anizovati kroz #alerije slika" salone namjetaja"

butike" odravanjem periodinih prodajnih izlobi" putem posrednika za prodaju u

inostranstvu i na brojne dru#e naine" sve do o#laavanja u rubrikama malih

besplatnih o#lasa dnevnih ili specijalizovanih o#lasnih novina.

I&rada ra&ni/ od#la

U modelarstvu ima mno#o pravaca" jo vie predmeta koji se izra%uju. 6ko je u

pitanju izrada modela za prodaju" tada su najvie traeni modeli jedrenjaka" prvih

parobroda" aviona dvokrilaca i koija. 7raeni su i modeli antikih i

srednjevjekovnih oruja i oruda" naroito katapulti" opsadne kule" topovi" lafeti

topova" borne zapre#e i dru#o. /ve ove i jo stotine dru#ih modela je mo#u!e

nabaviti u kompletima sa crteima i uputama za izradu. /ve ima svoju cijenu" pa

!e na ve!oj cijeni biti modeli koji su izra%eni iz materijala koji se ne nabavlja u

kompletu" a razlike su vrlo uoljive.

;zrada modela bez koritenja kompleta je mno#o sporija. jetiji modelari sami

sebi prave crtee i eme uz foto#rafije ono#a od e#a !e da prave model. 7akvi

modeli su na izuzetnoj cijeni. U izradu modela spada i izrada minijaturnih modela u

bocama.


13/38

dizajna" oploja za boce i slino. )resudna je strpljivost i vjetina izrade" sa kojima

naporedo ide preciznost i osje!aj za lijep iz#led. 6ko je namjena ukrasna" tada se

moe bojiti" a ako je upotrebna" tada nije preporuljivo bojenje iz razumljivih

razlo#a.


14/38

maina sa + - 5 operacija 'rezanje" buenje" hoblanje" #lodanje"L(. Aaunaju!i i

poetne potrebne koliine okova" ljepila i boja" ukupna ula#anja ne prelaze iznos

E. K$. )rodaja batensko# namjetaja moe i!i uobiajenim nainima prodaje

ostalih vrsta namjetaja ili raditi po narudbama za poznate kupce. U oba sluaja"

potrebno se tritu nametnuti od#ovaraju!om reklamom.

Popra"i "odoin'talaija u 'tano"ia

Cedan od najve!ih problema #otovo svako# stana ili ku!e 3 jesu vodoinstalacije.

0ovoljno je da na jednoj slavini stalno po malo kapa ili curi" pa !e raun za vodu

na kraju mjeseca biti posebno visok. )rofesionalni vodoinstalateri i servisi ne vole

obavljati pojedinane popravke po stanovima iz prosto# razlo#a" to vie kota

sam dolazak" ne#o to se moe naplatiti popravak. U takvoj situaciji" dobro je

pokrenuti svoj mali biznis baziran na dvije ponude. &bilaziti stanove i ku!e i nuditi

#umene zaptivae za slavine" te istodobno nuditi i izmjenu zaptivaa.


15/38

nedjelja starosti" da bi se lake privikli na nove vlasnike. U zavisnosti od vrste

'rase( mai!a" zavise i cijene. )osebno su na cijeni perzijske i kineske make.

)&(oj pudlia

)udlice" su vrste pasa od#ajanih na dvorovima kineskih careva. 0anas ih ima vie

stotina vrsta i podvrsta. U#lavnom ne pada im popularnost kao ku!nih ljubimaca.


16/38

iz#ledu" ljepoti" boji i simpatinosti. Uobiajeno" prodaja se vri u plastinim

kesicama sa malo vode. &zbiljnija prodaja je u malim te#lama ili mini akvarijima"

uobiajeno uz kratko uputstvo za dranje i hranjenje akvarijskih ribica.

)&(oj ali/ -i"otinja

$ale ivotinje se sve e!e susre!u u domovima kao ku!ni ljubimci. Najvie su

traene papi#ice" mini kornjae i hrci. &ve tri vrste malih ivotinja su po#odne za

uz#oj i u stanovima" jer ne trae ve!i prostor" a od#ovara im ku!na atmosfera.

0odatna prednost je u tome" to bri#a oko njih moe biti u slobodno vrijeme

izme%u ostalih postoje!ih obaveza. Uz#ajivai malih ivotinja se me%usobno

povezuju i sa prodavaonicama ku!nih ljubimaca" a nerijetko prodaju obavljaju sami

na trnicama i tr#ovima #radova. )osao nije mno#o zahtjevan" i u sebi spaja

u#odno sa korisnim. )o#odan je za sve starosne dobi.

Kao u svim" tako i u ovom poslu" potrebno je dobro prouiti literaturu i kroz

kontakte sa ostalim uz#ajivaima" razmjenjivati i stjecati nova iskustva. &ve tri

vrste ne moraju biti jedine. Uz#ajiva se moe opredijeliti i za neku dru#u vrstu

malih ivotinja" to zavisi od raspoloivo# prostora" afiniteta" ali i tranje na tritu.

Lo" +ti(li,a

Pti#li! je vrlo traena ptica kod uz#ajivaa ptica" koju trae da kanarinci naue

nje#ovu pjesmu" ali i radi samo# uz#oja te vrlo lijepe ptice sa prekrasnim #lasom.

Dovom ti#li!a se tradicionalno bavi mlade uzrasta od 4 do 5 pa i vie #odina.


17/38

Dov je najbolje obavljati na mjestima #dje su vo!njaci ili blizina #rmova kupina" te

#dje ima raslinja koje daje zrnevlje za ishranu ptica. Ulovljena ptica se paljivo

skida sa ice premazane imenocom. Djepilo se oisti istim alkoholom ili se

prainom krede naprae ptiije noice.

)lasman ulovljenih ti#li!a nije nikada bio problem" jer su veoma traeni kod

uz#ajivaa ptica" naroito uz#ajivaa kanarinaca. Ulovljeno# ti#li!a se hrani

sjemenkama 'lana" konoplje i dr.(. Ne smije se davati kruhJ

Mai &a ri%olo"

/talni problem svih ribolovaca je imati kvalitetne mamce. &d prirodnih mamaca su

najvie traeni #liste" mrmci i skakavci. )rodaja mamaca se obavlja ili po

prethodnom do#ovoru sa ribolovcima ili uz rijeke i jezera #dje dolaze ribolovci.

ano je mamce prodavati ive" te u tom smislu ih pakovati u po#odne kutijice"

koje nije problem nabaviti. Najbolje je koristiti ambalau od lijekova i prehrambenih

artikala" uz izradu rupica za prolaz zraka. /kakavci se love na livadama i

proplancima" #dje ih se za sat-dva moe uloviti i do stotinjak. @liste i mrmke je

najbolje traiti u jamama za odla#anje stajnjaka. )osebno su cijenjene kalifornijske

crvene #liste. Njih nema u odla#alitima stajnjaka" ne#o kod uz#ajivaa" koji od

zrelo# stajnjaka uz rad kalifornijskih #lista proizvode kvalitetno %ubrivo #listovnjak

'lumbri humus(. Ne!e predstavljati problem da se od proizvo%aa #listovnjaka

dobije pravo uzimanja odre%enih koliina kalifornijskih #lista" kojih prosjeno u

jednom kubinom metru %ubriva bude od minimalnih . do .. jedinki.

&sim ovih najvanijih vrsta mamaca za ribolov" pojedini ribolovci trae pui!e"

larve i crve potkornjake koji ive pod korom oboreno# trulo# drveta. 7reba imati u

vidu i ovu vrstu mamaca" te je ponuditi ribolovcima.

Ra&no+#nj# no"ina na adr#'#

U svakom mjestu postoji odre%en broj ljudi" koji naje!e iz zdravstvenih razlo#a"

ali i dru#ih" nisu u stanju iza!i u nabavku novina i ma#azina. )otrebno je poev od

svo# susjedstva pa dalje prikupiti adrese i elje takvih ljudi" a potom do#ovoriti sa

lokalnim distributerom novina i ma#azina. $oe se u#ovoriti i donoenje novina

zaposlenim osobama na njihova radna mjesta ili bolesnicima u bolnicama i

stacionarnim bolnikim objektima.&vaj posao dnevno an#auje pojedinca prosjeno od sat do najvie dva sata.


18/38

Uobiajeno je" da se naknada za prodaju novina i ma#azina pla!a od do , Q

a za luksuzna revijalna izdanja i 4 Q od prodajne cijene. Aaznositi se mo#u na

u#ovorene adrese: dnevne novine" sedmini i mjeseni ma#azini" razne revije"

eni#matska izdanja" vanredna i luksuzna izdanja i dru#i tampani mediji.

Kolpolt#r

Kolporter je prodava novina" ma#azina i ostalih tampanih izdanja" koji prodaju

vri na ulici ili u javnim objektima uz ulice" kao to su restorani" bifei" ljetne bate"

institucije i dru#i objekti. U ovom poslu je bitno imati prodaju na mjestima #dje je

ve!a frekvencija ljudi tokom dana. 7o su u#lavnom #lavne i tr#ovake ulice" blizina

optinskih uprava" trnice" tr#ovi i slina mjesta u #radovima i naseljima.

0o#ovor za obavljanje ovo#a posla treba obaviti sa lokalnim distributerom tampe.

Naknada za prodane primjerke se kre!e od do , Q. Naknadu sam sebi

ostavlja kolporter" sa#lasno u#ovorenom procentu. )osao kolportera se

uobiajeno radi ", do 2 sata prije podne i oko ", sat u veernjim satima" tako da

se moe uklopiti u ostale obaveze ako ih ima.

)ojedinac se moe opredijeliti samo za prodaju sedminih ma#azina i to raditi u

dane vikenda" ako mu tako bolje od#ovara.

Ra&no+#nj# %r /ran#

$no#o ljudi iz svojih stanova ili sa radnih mjesta naruuju neke vrste brze hrane"

kao to su: razne vrste pita" !evapi!i" topli sendvii" pizze 'pice( i dru#o.

Aestorani brze hrane esto trae mlade" koja je spremna raditi na raznoenju

brze hrane. Aaznoenje se obavlja biciklom ili mopedom 'skuterom( sa

od#ovaraju!om postavljenom posudom u kojoj se dri hrana u hi#ijenskim

uslovima" to treba da obezbjedi vlasnik restorana. U ovom poslu je vano dobropoznavati mjesto u kojem se vri raznoenje brze hrane" te naravno poznavati i

saobra!ajne propise.

Najbolje rjeenje je kada dvoje do troje mladih ljudi u#ovore posao sa jednim

restoranom" tako da rasporede svoje slobodno vrijeme za obavljanje ovo#a posla.

Naknada za raznoenje se u#ovara po satu ili na procent od vrijednosti prodane

brze hrane" a zaradi se i dobivanjem bakia od naruilaca brze hrane pri dostavi.

Prodaja o'"j#-a"aju,i/ napita$a


19/38

Na svim mjestima ve!e# okupljanja ljudi" trae se osvjeavaju!i napitci. )rodaja

osvjeavaju!ih napitaka se moe raditi ili za neko#a ko ima takvu dozvolu ili sam

potraiti i dobiti potrebnu dozvolu. &vakva prodaja je uobiajena na skupovima"

kao to su: izletita" plae" kupalita 'bazeni(" stadioni" koncerti na otvorenom"

teferii" koride" razna praznina okupljanja ljudi" zborita reli#ijsko# obiljeja i

dru#a mjesta. U najve!em broju sluajeva je ovaj posao vezan za topliji dio

#odine. 0ozvolu za prodaju izdaju or#anizatori manifestacije uz naplatu odre%ene

takse" a za javne objekte je nadlena optinska uprava.

U ovom poslu se treba udruiti vie pojedinaca" zajedniki uloiti novac" nabaviti

osvjeavaju!e napitke u od#ovaraju!em pakovanju i zajedniki or#anizovati

prodaju. )rimjera radi" na sve stadione je zabranjeno unoenje napitaka u tvrdom

pakovanju.

Nije preporuljivo" da se uz osvjeavaju!e napitke" bavi i prodajom piva ili bilo koje

vrste alkoholnih pi!a. 6ko se radi prodaja u ime i za raun neko# dru#o#" koji je

ishodio dozvolu za takav rad" tada je potrebno do#ovoriti se o visini naknade i

svakako izbje#avati prodaju piva i alkoholnih pi!a" posebno kada su u pitanju

osobe mla%e od 5 #odina.

Pranj# autoo%ila

)ranje automobila je posao koji mlade irom svijeta radi" iako postoje moderne

praonice. Naime" vlasnici automobila povjeravaju mladima pranje automobila

upravo iz elje da oni neto zarade" kada ve! imaju volju da rade.

&vaj posao je najbolje raditi za susjede ili na ve!im skupovima ako postoje

osnovni preduslovi: voda i odvod prljave vode u kanalizaciju bez za#a%ivanja

prirodne ovjekove okoline.


20/38

e!ina benzinskih stanica tokom #odine" a naroito ljeti" kada je ve!i promet"

an#auju mlade da pere vjetrobranska stakla automobila" dok primaju #orivo.

Naplata se vri od vlasnika automobila. )otreban je do#ovor sa vlasnikom

benzinske stanice. Najbolji nain je da se do#ovore dvoje do etvero" tako da na

smjenu cijeli dan vre pranje vjetrobranskih stakala. U radu je potreban oprez.

)rije pranja treba pitati vlasnika automobila. &d pribora su potrebni amponi"

posebna dvostrana ruka - perilica i kantica sa dva odjeljka ' voda" ampon(.

0vostranom rukom" koja s jedne strane ima spuvastu" a sa dru#e strane

#umenu materiju" brzo se obavi pranje vjetrobransko# stakla. 6ko posao obavlja

jedna osoba" pranje treba da traje do jedno# i pol minuta najdue" a dvije osobe

bitno skra!uju vrijeme. *ijenu pranja vjetrobranskih stakala treba do#ovoriti sa

vlasnikom benzinske stanice i prila#oditi postoje!im cijenama istih uslu#a. 0esiti

!e se" da neki voza ne eli platiti" ali to ne bi trebalo obeshrabriti" jer se na ovom

poslu ipak solidno zaradi.

2i&iot#rap#ut'$# u'lu(#

&sobe koje uslijed prirode svoje bolesti i osobe iz udaljenih mjesta ne mo#u i!i na

fizikalnu terapiju" pa im je potrebno pruati fizioterapeutske uslu#e u stanu 'ku!i(.

$no#i fizioterapeuti nemaju posla" a ovaj nain rada bi za njih bio lijep izvor

prihoda. )reporuljivo je udruivanje vie fizioterapeuta i saradnja sa lijenikom

specijalistom za fizikalnu medicinu.

U ovaj posao treba ulaziti nakon pola#anja struno# ispita za fizioterapeutaJ

&bavezno treba raditi sa pacijentima prema terapijama koje je propisao lijenik

specijalista fizikalne medicine. )ruanje ove vrste uslu#a moe biti po direktnom

do#ovoru sa pacijentima" putem jedne od ordinacija 'javne" privatne ili porodine

medicine( ili u do#ovoru sa specijalistikom privatnom fizijatrijskom ordinacijom.&va vrsta uslu#a se moe ponuditi i malim o#lasima u tampanim i elektronskim

medijima.

Po'ta"ljanj# ant#na

$no#i ljudi imaju potrebu za postavljanjem radijskih" televizijskih i satelitskih

antena" a mno#i ovaj posao znaju uraditi" pa zato #a ne pretvoriti u neto to

donosi zaradu.


21/38

neto ire" a od kvaliteta izvreno# posla i zadovoljstva naruilaca !e dalje zavisiti

irenje posla. Najbolja reklama je zadovoljan naruilac.

U ovom poslu se treba uvati od riskantnih poloaja tijela kod postavljanja

antenskih ure%aja na krovovima" uz prozore" na fasadama z#rada ili dru#im

mjestima. Nije dovoljno samo postaviti antenu" ne#o je potrebno precizno podesiti

njen poloaj i vie puta provjeriti kvalitet prijema si#nala. Nosae antena nabavljati

#otove" naruivati kod bravara 3 zavarivaa ili izra%ivati sam.

)no-a"anj# $nji(a i '$ripata

$no#e knji#e ili skripte je teko prona!i" jer nema novih izdanja. 7rite 8i? je vrlo

malo" da bi se sve potrebne knji#e ili skripte tampale.


22/38


23/38

)rijevoz jaja je najbolje vriti lakim kolicima" koja mo#u biti zakaena za bicikl" ako

se ne raspolae automobilom. Caja se uobiajeno pakuju u koljke" a koljke u

kartonske kutije.

O%a"ljanj# na%a"$i

e!i broj ljudi" uslijed svojih zdravstvenih i nekih dru#ih problema" imaju potrebu"

da im neko obavlja dnevne nabavke potreptina" te da vri pla!anja komunalnih

trokova stanovanja u poti ili na bla#ajnama komunalnih preduze!a. )otrebno je

u svom susjedstvu i ire saznati koji su to ljudi i ponuditi im svoje uslu#e u

obavljanju ovih poslova. &vaj posao ne trai ve!u vremensku zauzetost tokom

dana. Najbolje je preuzeti na sebe obavljanje nabavki za minimalno tri do najvie

desetak ljudi" odnosno porodica.

Naknada koja se za ovaj posao napla!uje nije velika. Uobiajeno je" da se

mjeseno napla!uje izme%u 4, i + K$" to zavisi od broja nabavki u mjesecu.

i+,#nj# 'tano"a

Nakon iz#radnje svake z#rade" a prije tehniko# prijema i predaje kljueva

budu!im stanarima" potrebno je obaviti i!enje stanova od #ra%evinsko# otpada"

te #rubo i!enje staklenih" podnih i drvenih povrina. 0obro or#anizovana #rupa

vrlo efikasno obavlja ove poslove. )otrebno je u#ovoriti posao sa preduze!em

koje je #radilo z#radu" do#ovoriti nain pla!anja" da li na bla#ajni preduze!a ili

putem zadru#e.


24/38

)rodaja polovnih knji#a se najbolje obavlja na vrlo prometnim mjestima u

naseljima i #radovima. / jedne strane se vri otkup knji#a" koje se potom nude za

prodaju. &sim kolskih udbenika" najvie se trae rjenici stranih jezika"

informatika literatura" kuhari" biljarice" ku!ni ljekari i knji#e za lektiru.

S#nd"i* r#$laa

)roizvesti moe #otovo svako" jer nije problem nabaviti opremu" ali je prodaja

zavisna od reklame" bez koje posao ipak ne ide. Cedna od vrlo efektnih reklama je

sendvi reklama. /astoji se od dva deblja kartona uobiajenih dimenzija 2, G ,,

mm" me%usobno povezana irim naramenicama. /endvi reklama se nosi

la#anom etnjom prometnim ulicama i tr#ovima #radova. )rolaznici sa sendvi

reklame primaju 'itaju( reklamne poruke restorana" prodavaonica" robnih ku!a"

kina i dru#ih zainteresiranih. /voje uslu#e sa sendvi reklamom se nude

zainteresiranim preduze!ima ili institucijama po cijenama koje se prila#o%avaju

veliini #rada i mjesta etnje sa sendvi reklamom. /endvi reklamu moe svako

sam sebi napraviti od deblje# kartona" na koji se lijepe reklamne poruke.

Pranj# podni/ pro'tira*a

Djeto je vrijeme uobiajenih spremanja stanova" a mlade" pa i stariji ne znaju ta

bi sa sobom. Bvo posla koji je upravo ljeti traen. 7o je pranje svih vrsta podnih

prostiraa: itisona" tapisona" staza" !ilima" ponjava i dru#ih vrsta. )oeljno je da

posao obavlja najmanje dvoje" radi teine mokrih prostiraa" dopreme na pranje i

dostave nakon suenja.


25/38

ideo kamera nije vie rijetkost u porodicama. &bino je slabo ili nikako

iskoritena. Aukovanje video kamerom se brzo naui. U odnosu na broj video

kamera" daleko je vie video rekordera i plejera. $no#i bi poeljeli imati svoju

video traku sa snimljenim izletom" ro%endanskim slavljem" promocijom" dodjelom

neko# priznanja" ro%enjem djeteta" prvim polaskom djeteta u kolu" nastupom

djeteta na kolskoj priredbi" nastupom za neku kolsku sekciju 'hor" recitatori"

literate" folklor" itd.(" nastupe u raznim sportovima" uspomene sa ekskurzije i ta

jo ne. 7u su mo#u!nosti zarade sa video kamerom. /ve takve do#a%aje treba

snimati" a poslije traku umnoiti u potrebnom broju primjeraka i prodati

zainteresiranima. Umnoavanje se moe povjeriti profesionalnom video klubu ili

uraditi kod ku!e uz pomo! dva video rekordera ili me%usobno uvezanih jedno#

video rekordera i jedno# video plejera.

&sim snimanja ve! spomenutih manifestacija mo#u se snimati i dru#i do#a%aji"

kao to su javne manifestacije" pri#odni do#a%aji vezani uz vjerske i ostale

praznike i dru#i do#a%aji od pove!ano# interesa kod ljudiJ )razne video kasete je

jednostavno i lako nabaviti. Nabavljaju se u potrebnoj duini trajanja snimljeno#

materijala od = do 4+ minuta.

2oto(ra.i'anj#

Foto#rafije su najomiljeniji nain biljeenja do#a%aja od zaborava. /vi bez razlike"

vole se foto#rafisati u razliitim pri#odama" kada im je lijepo" kada ele zabiljeiti

trajno neke do#a%aje" kada im je zabavno" neto vano i tako redom. )rvi asovi u

kolama se pamte po foto#rafijama. Foto#rafija razreda na kraju kolske #odine je

nezaobilazna" a tek foto#rafije sa izleta" ekskurzija" promocija" dodjele priznanja"

raznih izbora mis i mistera" nastupa u kolskim sekcijama" na priredbama i tako

dalje. /va spomenuta i nespomenuta foto#rafisanja mo#u obavljati poznavaocifoto#rafisanja koji bi trebalo da ta znanja iskoriste u cilju ostvarivanja zarade.

&bzirom" da je moderna oprema za izradu kolor foto#rafija skupa" najbolje je

snimljene filmove povjeravati na izradu profesionalnim foto studijima 'ateljeima(.

Kvalitet foto#rafija !e u tom sluaju si#urno biti bolji" a kroz to !e se posti!i i bolja

cijena.


26/38

moe biti izvorom zarade na svim mjestima ve!e# okupljanja ljudi i u svim

pri#odama. &ni koji posjeduju di#italne foto#rafske aparate i raunare" imaju

daleko ve!e mo#u!nosti izrade i obrade foto#rafija.

Pi'anj# poo,u ra*unara

)rilian je broj raunara u domovima" a mladi ih najvie koriste za i#ranje

raunarskih i#ara i sluanje muzike. Aaunar se moe koristiti i za postizanje

odre%ene zarade pisanjem razliitih materijala.


27/38

dokazivanje ispravnosti" kako bi se izbje#li nesporazumi. &vaj posao moe donijeti

zaradu za neke teku!e ku!ne potrebe.

Pri$upljanj# 'taro( papira

U svijetu je prikupljanje staro# papira stvar kulture i odnosa prema prirodi" jer

prikupljeni papir tedi ume" koje su plu!a planete


28/38

Pri$upljanj# 'ta$l#n$i

8osna i ?erce#ovina nema tvornicu stakla niti staklene ambalae" a postoji stalna

tranja za staklenkama 'te#lama(" naroito veliine zapremine od ", do litra.

Najvie ih trae sve brojniji pelari" prodavai meda na pijacama" prodavai

doma!e# pekmeza i dru#i. 0oma!instva obino bacaju staklenke nakon potronje

njihovo# sadraja 'kiselo povr!e" pekmezi" marmelade" razni namazi i dru#o(.

)otrebno je dostaviti molbu da u odre%ene dane pred svoja vrata ostave

staklenke" koje su im nepotrebne" a potom u zakazana vremena pokupiti tako

ostavljene staklenke. 0ru#i" tei nain je traenje staklenki po kontejnerima" to

nije ni estetski niti zdravo. )rofesionalni sakupljai staklene ambalae vre

prikupljanje na #radskim deponijama otpadnih materija.

&sim prikupljanja staklenki 'te#li(" moe se u do#ovoru sa otkupnim preduze!em

vriti i prikupljanje ostalih vrsta staklene ambalae" od koje su najtraenije boce za

vino.

; ovaj posao" kao prikupljanje staro# papira se moe or#anizovati na vie naina.

$oe to biti pojedinac" #rupa" mlade" kolski razred ili #rupa studenata.

)reneseno iz lista 0NBN; 66


29/38

ljenjici" umske ja#ode" kupine" maline" ostru#a 'vrsta kupine(" divlje jabuke

'zukve(" divlje kruke" mumule" oskorue i borovnice 'vrisinje(. 0ivlje jabuke i

kruke su traene za izradu doma!e# sir!eta" i turije" dok se ostale vrste

umsko# vo!a koriste za potronju u svjeem stanju ili za preradu u industriji ili

doma!instvu. )rodaja ubrano# umsko# vo!a se obavlja na mno#o naina" kao

to su: otkupnim stanicama" na pijacama" direktno tvornicama ili pojedinano na

prometnim mjestima. /uene koluti!e divlje jabuke 'jabuni ips( kupuju i svi

proizvo%ai vo!nih filter ajeva.

Kada je u pitanju pojedinana prodaja na prometnim mjestima" najbolji rezultati se

postiu prodajom putnicima na eljeznikim i autobusnim stanicama.


30/38

ova zemlja zbilja obiluje. ;ako nema o#ranienja u bavljenju ovim poslom" ipak !e

oni" koji su kroz kolovanje upoznali vrste minerala lake i bre raspoznavati vrste

minerala i kamenja.

8ruenje kamena se vri na svim vrstama brusilica" a najprostija je runa builica

u iju steznu #lavu se postavi mali brusni kamen visoke tvrdo!e 'na bazi

korundaJ(. &vakvi mali brusni kameni razliitih oblika su najjedostavniji i najjeftiniji

za nabavku" poznati u narodu pod komercijalnim nazivom bijaks brusevi. U

kompletu kao to su Klip-klap ili 8lack S 0ecker" uobiajeno do%e i par brusnih

kamenova. &sim prodaje izra%ivaima biuterije" obra%eno kamenje se stavlja u

prodaju kroz salone namjetaja" butike" prodavaonice suvenira i dru#e.

Pri$upljanj# pu-#"a

)uevi se redovno otkupljuju u naoj zemlji i to je svakako dobra prilika da se

zaradi za svoje potrebe. Krenjako kiselo tlo" kakvo je preteno kod nas upravo

od#ovara puevima. Uobiajeno se prikupljaju i otkupljuju od kraja juna do sredine

jula" te u septembru. 7raeni su puevi promjera ku!ice od 4, do 2, mm. Najbolje

ih je prikupljati u ranim jutarnjim satima dok je jo jaka rosa" ili tokom dana u

hladovitim vlanim ili rosnim terenima. )rikupljaju se u prozrane vre!e" s tim da

im se stavlja li!a za ishranu. )otrebno je prikupljene pueve isto# dana predavati

na otkupna mjesta. Kod prikupljanja pueva obratiti panju" da im se ne unitavaju

prirodna stanita" te da se ne unitavaju mladi puevi" a sve u cilju zatite ove

vrste" od koje se ima znaajna korist.

)rikupljanje pueva" kao i sve dru#e poslove vezane za boravak u prirodi" treba

obavljati u manjim ili srednje velikim #rupama. /a prikupljanjem ne treba

otpoinjati" dok se ne prikupe informacije od strane otkupljivaa" o vrstama"

veliinama i otkupnim cijenama pueva.

Kopjut#ri&irano o'li$a"anj# upotr#%ni/ pr#d#ta

/avremena kompjuterska tehnolo#ija krije neslu!ene mo#u!nosti u svim vrstama

biznisa.


31/38

na eljeni predmet preslikava toplotom. 8ez potrebe za ve!im ula#anjima"

preslikavanje na odjevne predmete i sve ostale upotrebne predmete koji su ravnih

povrina" bez obzira iz koje#a su materijala" moe se vrlo uspjeno obavljati

pe#lom uz podeavanje temperature pe#le prema materijalu na koji se vri

preslikavanje.


32/38

uobiajeno kre!e od 2 do najvie 5 mikrona 'kao na ku!itima runih satovaJ(.

U ovom poslu treba biti dobro oprezan" jer je zlatni rastvor sa vrlo opasnom

duinom 'azotnom( ili nekom dru#om kiselinom" koja moe rastvarati zlato.

&snovni komplet za obavljanje pozlata kota od +. U/0 pa na vie. )uni

komplet sa prijenosnim koferom" radnim stolom i stolicom za rad na terenu" kota

oko E., U/0.

7ranja za pozla!enim predmetima je stalno prisutna kod nas" a trenutno pozlate

ne radi niko" kako na ovaj nain" tako ni elektro#alvanizacijom koja je kao

postupak mno#o skuplja i zahtjevnija po opremi i tehnolokim znanjima.

Grn*arija i $#rai$a

@rnarija i keramika nisu nikada prestali biti kao interesantni proizvodi. @rnarija i

keramika proizvedena na tradicionalni nain uvijek ima svoje kupce" a kao posao

je po#odna za sve" jer se zasniva na postoje!im resursima. U daljem razvoju" ovaj

posao se moe modernizirani i znatno proiriti asortiman proizvoda.


33/38

koritenju elektrine ener#ije i koja uzima malo prostora. U kasnijoj fazi razvoja

posla" kada se ovlada tradicionalnom tehnolo#ijom i zaradi dovoljno novca" posao

se moe proiriti novim proizvodima i savremenom opremom.

7radicionalno" najbolja oprema za ove poslove se moe nabaviti u ;taliji. $oe se

napraviti po principu samo#radnje" koriste!i specijalizirane ma#azine" kao to je

prije ratnih zbivanja bio /am svoj majstor.

)&(oj *#"a ili $uni,a

Uz#oj zeeva i kuni!a je #otovo isti. )o#odan je za sve one" koji imaju malo

prostora za smjetaj reetkastih drvenih sandui!a u kojima se vri uz#oj zeeva

ili kuni!a. )oeljno je nabaviti popularno pisanu knjiicu o uz#oju ovih ivotinja i

nakon itanja otpoeti svoj posao. &ve ivotinje se jako brzo mnoe i brzo

napreduju. Nisu mno#o izbirljive u hrani. e!i dio hrane se nalazi u prirodi" to

pojeftinjuje uz#oj. )otrebno je zapoeti najmanje sa etiri do est ivotinja.

Kada je u pitanju prodaja" problema nema" jer kod nas je na tritu stalna oskudica

sa mesom ovih ivotinja. )rodaju se ivi ili ve! pripremljeni za doma!instva.

Koice otkupljuju preduze!a i krznarske radionice" koje se bave otkupom iMili

krznarskom proizvodnjom.

Kada je u pitanju smjetaj uz#ajanih ivotinja" treba obratiti panju da se zaprijei

prilaz neeljenim #ostima" kao to su tvor" lasica i lisica.

Sadni %ij#li lu$

U naim krajevima rijetko koji povrtlar sadi bijeli luk sadnim materijalom" ne#o

enjima. ;z to# razlo#a su #lavice bijelo#a luka male i sa mno#o eanja" koje

niko ne voli" jer ih je dosadno istiti. 8ijeli luk je dvo#odinja biljka. Cedne #odine iz

sjemena stvara samo jednu lukovicu veliine od , do 4, mm" a dru#e #odine iztakve lukovice izraste #lavica enjaka sa ,-4, eanja. Dukovice bijelo# luka su

sadni materijal" slino kao kod crno# 'crveno#( luka.

Na doma!em tritu nema ponude sadno# bijelo# luka i to je dobra prilika" da se

nje#ovim uz#ojem i plasmanom" dobro zaradi.


34/38

Ra'adni# "ij#,a

)roizvodnja rasadnica sobno# i vrtno# cvije!a je zanimljiv i unosan posao" koji

u#lavnom ne trai mno#o vremena" osim u pripremnoj fazi. )otrebno je imati

plastenik ili staklenik za hladni period #odine. )lastenik po principu samo#radnje"

sa drvenom konstrukcijom ne predstavlja problem sa#raditi. 0osta ih ve! i postoji"

pa ih je za ovaj posao potrebno koristiti u vrijeme" kada se ne koriste za uz#oj

povr!a.

)roizvodnja rasadnica cvije!a u plastenicima" radi bolje# iskoritenja prostora se

odvija na vie spratova. Aazmak izme%u spratova je od 4, do +, mm" to zavisi

od vrste rasadnica uz#ajano#a cvije!a" veliine i starosti rasadnica" ali naravno i

od potrebe za svjetlo!u. Normalno da !e mla%e rasadnice biti drane tamo #dje

je manji razmak izme%u spratova stalae. Aasadnice se proizvode iz sjemena ili

reznica" to zavisi od vrste cvije!a koje se radi. /jeme treba sijati u sandui!e" koji

se nazivaju klijalita" pa poslije dva do tri puta presa%ivati 'pikirati( radi jaanja

korijena biljaka. /ijanje moe biti i u zasebne papirne aice napunjene zemljom i

sloene u sandui!e. U tom sluaju presa%ivanje se vri kada biljka ojaa" tako da

se raskvaena papirna aica skida" a biljka sa zemljom oko korijenja se presadi

na novo mjesto u rasadniku.

)rodaja proizvedenih rasadnica cvije!a se vri putem cvje!ara ili na trnicama" te

u svom susjedstvu.

)osebno je atraktivna proizvodnja raznih vrsta kaktusa" naroito onih koji tokom

rasta ostaju malih dimenzija.

&vim poslom se nerijetko bave ljudi i u #radskim naseljima" na terasama z#rada"

posebno u zavjetrini liftovskih ku!ica.

Pr#'adni# po"r,a@otovo cijele #odine ima posla na proizvodnji presadnica povr!a. ;stina ovaj posao

ne oduzima mno#o vremena. e! od januara se poinje sa sa%enjem sjemenki

povr!a" ije presadnice trebaju biti spremne za presa%ivanje krajem aprila i u

maju mjesecu. 7o su presadnice paradajza" paprike" patlidana" rano# kupusa"

kelja" celera" salate" cvjetae" briselsko# kupusa 'prokelj" prokulica(" kelerabe"

hrena i feferona.

)resadnice se proizvode u plastenicima ili staklenicima. Klijalite moe biti upoetku i u ku!i" jer ne trai ve!i prostor. Kod proizvodnje presadnica" vano ih je


35/38

drati zdravima i dva puta pikirati 'presa%ivati( radi jaanja korjeno# sistema i

stabalca biljaka. 0obro je nabaviti potrebnu literaturu o proizvodnji presadnica

povr!a. 7ri su faze u ovoj proizvodnji: priprema zemlje" zasijavanje i pikiranje.

@otove presadnice se vade iz zemlje" pakuju u paketi!e po 4-2 biljaka" korijen

se zatiti vlanom zemljom i omotom od papira ili najlona. )resadnice za kasne

jesenje kulture se uz#ajaju bez plastenika. 7o su kasne vrste kupusa i kelja"

praziluka" jesenje i zimske vrste salata i dru#o.

&vo je vrlo profitabilan posao" koji tokom #odine" kroz smjenu uz#ajanih

poljoprivrednih kultura" moe donijeti od 2, do , K$Mm4. Kada se ne rade

presadnice" prostor se koristi za uz#oj pinate" salate i mlado# luka" te je zemljite

stalno iskoriteno.

Sj##nar'$a proi&"odnja

)roizvodnja sjemena za odre%ene vrste povr!a je vrlo zanimljiv posao. &dlika mu

je" da pojaani an#aman upravo bude u vrijeme ljeta" kada je mo#u!e aktivnije

ukljuiti i omladinu. U sjemenarskoj proizvodnji se sa kvadratno# metra zemljita

moe ostvariti zarada od , do ak , K$" zavisno od to#a koje se sjeme

proizvodi" ali i od cijena na tritu. U ovoj proizvodnji se naje!e proizvode

sjemena mrkve" peruna" patrnaka" celera" crveno# luka 'tzv. barut(" repice"

kupusa" kelja" cvekle" rotkvice" rotkve" praziluka" cvjetae i dru#ih vrsta povr!a.


36/38

osi#uravaju i smjetaj za berae tokom berbe vo!a. )osao je veoma dobar za sve"

a posebno za #rupe mladei" da zarade" da se drue i upoznaju neki novi kraj.

)&(oj japan'$# pr#p#li#

Capanska prepelica se na naim prostorima uz#aja ve! due od 2 #odina. Uz#aja

se radi njenih ljekovitih jaja" a u manjem obimu kao ukrasna perad.


37/38

radi. ;z palete ostalih proizvoda na bazi meda" najvie su traeni matina mlije i

propolis. Napredniji pelari se bave proizvodnjom matica.

)lasman proizvedeno# meda nikada nije bio problem" jer u naoj zemlji nedostaju

znaajne koliine meda" to se nadokna%uje uvozom.

Pl#'na (rupa

&dre%en broj mladei ima sklonosti ka plesu. Nakon poha%anja plesnih teajeva"

slijede!i korak bi bio formiranje plesne #rupe. )lesna #rupa moe biti

specijalizirana za ples na jednu vrstu muzike ili imati ire okvire svo#a djelovanja"

ali treba stalno pratiti novosti iz svijeta popularnih plesova. U principu se plesne

#rupe dijele na one koje pleu folklor i koje pleu tradicionalne i moderne plesove.

)lesne #rupe nastupaju na takmienjima" na scenama za vrijeme koncerata ili u

slobodnim prostorima i na javnim priredbama" u televizijskim emisijama te i na

dru#e naine. Nastupi plesnih #rupa se pla!aju" tako da se spaja u#odno sa

korisnim.

Uspjene plesne #rupe nastupaju i van zemlje. Aadi finansiranja svo# rada i

popune novim plesaima" dobro je da plesna #rupa povremeno odrava teajeve

za zainteresirane. 7eajevi se napla!uju" a od polaznika se odabiru najbolji za

popunu plesne #rupe. )lesna #rupa moe" radi prostora" biti pri mjesnoj zajednici"

koli li nekoj dru#oj ustanovi koja okuplja omladinu. $no#e diskoteke vrlo rado

pruaju svoj prostor za vjebanje i nastupe plesnim #rupama. Nije iskljueno" da

uspjene plesne #rupe naprave me%unarodnu reputaciju.

Lut$ar'$o po&ori+t#

eoma je malo lutkarskih pozorita u 8osni i ?erce#ovini" pa kada neko od njih

#ostuje u kolama" pozoritima" domovima kulture" drutvenim domovima iliobdanitima" naprosto je nemo#u!e dobiti kartu. Dutkarsko pozorite moe stvoriti

#rupa mladih koji ho!e da naue tehniku izvo%enja predstava" ali i sami da znaju

napraviti potrebne lutke i kulise za predstave.

Dutkarsko pozorite u bilo kojem mjestu" bilo koje veliine" uvijek moe raunati na

traene nastupe u blioj i daljoj okolini. Uz zabavu" putovanja" druenja"

upoznavanje novih krajeva i ljudi" jo se i zaradi. Na kraju" lutkarsko pozorite

moe postati profesionalno" ako to nje#ovi osnivai zaele i steknu reputacijume%u publikom.


38/38

Popra"$# 'port'$i/ r#$"i&ita

Cedan dio sportskih rekvizita moe se uspjeno popravljati. Djudi" naroito oni koji

su svojim kolovanjem stekli odre%ena specijalistika zanatska znanja mo#u ove

poslove uspjeno obavljati. /portski rekviziti" koji se naje!e popravljaju ili

dotjeruju su: skije" skijaki vezovi" oplet na teniskim reketima" izmjena krampona i

epova na atletskim i no#ometnim kopakama" krpanje mreica za stolni tenis"

odbojku i koarku" te brojni dru#i poslovi. ;stina" to su sitni poslovi" kada se

promatraju" ali specijalizacija u tim poslovima donosi prihode na due staze.

)otrebno vrijeme an#aovanja je relativno kratko" ali je u svemu bitno postati

poznat za obavljanje ovih poslova u svojoj okolini.

101 Mali Biznis Za Mlade

Documents