M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj dr. sc. Mladen Tomorad Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu Ivana Lučića 3 e-mail: [email protected], [email protected]MODEL OBRADE I ANALIZE STAROEGIPATSKIH PREDMETA U MUZEJSKIM ZBIRKAMA U HRVATSKOJ 1. PROCJENA BROJA STAROEGIPATSKIH PREDMETA U HRVATSKOJ U Hrvatskoj se čuva oko 5000 staroegipatskih predmeta koji se mogu datirati od preddinastijskog razdoblja Badari do arapskog osvajanja Egipta 642. godine. Najveći broj nalazi ih se u posjedu gradskih i područnih muzejskih institucija na prostoru Hrvatske, a nepoznati broj čuva ih se i u privatnim zbirkama. Procjene broja predmeta, koje se čuvaju u muzejskim institucijama, temelje se na tri osnovna istraživanja koje je sam proveo u razdoblju od 1999. do 2006. godine. 1.) Magistarski rad Egipatske starine u hrvatskim povijesnim znanostima. 1 U sklopu rada na magisteriju počeo sam istraživati staroegipatske zbirke u Hrvatskoj te sam na temelju uvida u inventarne knjige muzeja došao do brojke od oko 3000 predmeta koji se čuvaju u Hrvatskoj. 2 Rezultati ovog istraživanja prvi 1 Magistarska radnja obranjena na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 27. lipnja 2001. godine. 2 TOMORAD 2001a.: 6-9, 14-32 1
71
Embed
1 · Web viewBudući da pisani spomenici naših zbirki nisu preciznije istraženi ograničili smo se samo na četiri jezika (latinski, egipatski, etruščanski i grčki), a jezične
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
MODEL OBRADE I ANALIZE STAROEGIPATSKIH PREDMETA U MUZEJSKIM
ZBIRKAMA U HRVATSKOJ
1. PROCJENA BROJA STAROEGIPATSKIH PREDMETA U HRVATSKOJ
U Hrvatskoj se čuva oko 5000 staroegipatskih predmeta koji se mogu datirati od
preddinastijskog razdoblja Badari do arapskog osvajanja Egipta 642. godine. Najveći broj
nalazi ih se u posjedu gradskih i područnih muzejskih institucija na prostoru Hrvatske, a
nepoznati broj čuva ih se i u privatnim zbirkama.
Procjene broja predmeta, koje se čuvaju u muzejskim institucijama, temelje se na tri
osnovna istraživanja koje je sam proveo u razdoblju od 1999. do 2006. godine.
1.) Magistarski rad Egipatske starine u hrvatskim povijesnim znanostima.1
U sklopu rada na magisteriju počeo sam istraživati staroegipatske zbirke u Hrvatskoj
te sam na temelju uvida u inventarne knjige muzeja došao do brojke od oko 3000 predmeta
koji se čuvaju u Hrvatskoj.2 Rezultati ovog istraživanja prvi su put javno izloženi na
međunarodnoj konferenciji Povijesna istraživanja, studij povijesti i informatizacija koja je od
10. do 12. prosinca 2001. g. održana na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
2.) Knjiga Egipat u Hrvatskoj.
U razdoblju od prosinca 2001. do zime 2002. godine proširio sam istraživanja koja
sam započeo tijekom izrade magistarskog rada te sam ih izložio u knjizi koja je tiskana
potkraj lipnja 2003. godine. Tad sam procijenio da se u muzejskim institucijama u Hrvatskoj
čuva 3561 predmet staroegipatske provenijencije.3 Broj predmeta koji se čuvaju u privatnim
zbirkama tad je bio procijenjen s više od 500 predmeta.4
1 Magistarska radnja obranjena na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 27. lipnja 2001. godine.2 TOMORAD 2001a.: 6-9, 14-323 TOMORAD 2003a.: 28-294 TOMORAD 2003a.: 28
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
3.) Projekt Croato-Aegyptica Electronica i doktorska disertacija Model računalne
obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskih zbirkama u Hrvatskoj5.
Već tijekom rada na magisteriju, a kasnije i prilikom pripreme knjige, došao sam na
ideju da se osmisli projekt koji bi istražio sve staroegipatske zbirke u Hrvatskoj, cjelovito
analizirao predmete, obradio ih i upisao u jedinstvenu bazu podatka koja bi bila dostupna
svim znanstvenicima i istraživačima putem Interneta.6 Projekt je tijekom 2002. i 2003. godine
dobio podršku gotovo svih muzejskih institucija u kojima se čuvaju staroegipatske starine te
je kao takav imao uvid u inventarne knjige muzeja. Kao voditelj projekta u razdoblju od 2002.
do kraja 2004. godine istražio sam muzejske zbirke raznih gradskih i regionalnih muzeja te
sam došao do zaključka da se samo u muzejskim institucijama u Hrvatskoj čuva vjerojatno
najmanje 4039 predmeta.7 Postoji mogućnost da se u muzejskim depoima već istraženih
muzeja, ali i u drugim gradskim i područnim muzejima nalaze neobjavljeni staroegipatski
predmeti o kojima za sad nemam nikakvih spoznaja.
Pitanje broja predmeta koji se čuvaju u privatnom posjedu još uvijek ostaje otvoreno.
Uvidom u registre koji se nalaze u Konzervatorskim odjelima koji djeluju u sklopu
Ministarstva kulture Republike Hrvatske došao sam do zaključka da bi se u privatnim
zbirkama mogli nalaziti oko 1000 staroegipatskih predmeta. To bi značilo da se trenutne
procjene ukupnog broja predmeta kreću oko brojke od 5000 predmeta čime Hrvatska
prednjači na cijelom prostoru Jugoistočne Europe.
2. VRSTE PREDMETA
Većina predmeta koji se čuvaju u muzejskim i privatnim zbirkama uglavnom su sitni
predmeti. U zbirkama dominiraju skarabeji, amuleti, šauabti, pločice od raznih materijala,
nakit, znakovi plodnosti, statuete raznih božanstava, ali se također može naći i obuća, razni
tipovi posuda, kanope, prikazi životinja te muške i ženske statue. Među brojnim predmetima
moguće je također indentificirati veću zbirku kipova bogova (većinom prikazi Ozirisa i Izide),
razne drvene i kamene stele s natpisima i slikovnim prikazima uglavnom pogrebnog
5 Doktorska disertacija obranjena na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2. studenoga 2006. godine.6 www.croato-aegyptica.hr7 U članku The Egyptian Antiquities in Croatia (Tomorad 2005.) procjena predmeta koji se čuvaju u muzejskim institucijama u Hrvatskoj malo se razlikovala od gore predočenih podataka. Naime, tad sam procijenio da se u muzejskim institucijama u Hrvatskoj čuva najmanje 4034 predmeta. Razlike u procijeni iz 2005. godine i sadašnjoj procjeni temelje se na različitim podacima koje sam u međuvremenu dobio iz Arheološkog muzeja u Splitu, i Arheološkog muzeja u Zadru. Budući da se u ovom trenutku ne može sa sigurnošću utvrditi je li 11 predmeta iz arheološke zbirke Samostana sv. Eufemije u Kamporu na otoku Rabu pripada staroegipatskom kulturnom krugu broj predmeta u toj instituciji varira između 10 i 21. Stoga se i ukupne procjene najmanjeg broja staroegipatskih predmeta u našim institucijama kreću između 4028 i 4039 predmeta.
2
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
karaktera, natpise na papirusu ili lanenim trakama i knjige mrtvih. Posebno treba izdvojiti
sarkofage za ukop ljudskih i životinjskih ostataka, mumije te povoje mumija. Trinaest sfingi
ili njihovih dijela, koja su se nekad nalazila u Dioklecijanovoj palači u Splitu, čine posljednju
skupinu predmeta.
Staroegipatski predmeti, pristigli u razne muzejske ili privatne zbirke u Hrvatskoj,
prema svome izvoru nabave mogu se podijeliti na:
1.) predmete staroegipatske provenijencije koji su nabavljeni iz svijeta preko
posrednika ili donacijom.
2.) predmete pronađene na hrvatskom povijesnom prostoru uglavnom tijekom 19. ili
20. stoljeća. Ova vrsta materijala uglavnom je vezana uz pojavu i prisutnost staroegipatskih ili
sinkretističkih kultova koji su se razvili u grčko-rimskom razdoblju. Oni su na naš prostor
pristigli uglavnom putem posrednika (moreplovci, trgovci, vojnici)8 šireći nova vjerska
shvaćanja na naš prostor. Ova vrsta predmeta najčešće su plod arheoloških istraživanja, a na
današnji hrvatski prostor ponajviše je bila dopremljena u rimsko doba antike. Uvidom u
inventarne knjige muzeja vidljivo je da su često ovi predmeti bili proglašavani falsifikatima,
naročito tijekom druge polovice 19. stoljeća. Na temelju cijelokupne obrade i analize, koju su
proveli naši znastvenici (P. Selem, I. Uranić, M. Tomorad), većina gore navedenih predmeta
danas se smatra autentičnima.
3. ZBIRKE
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) regulira da nositelji prava na
kulturno dobro mogu biti pravne i fizičke osobe koje na bilo koji način ili po bilo kojoj osnovi
u svom posjedu drže neko kulturno dobro (čl. 6, st.7), a u ovom slučaju to su staroegipatski
spomenici u Hrvatskoj. Upravo na osnovi ovog propisa razlikujemo institucionalne i privatne
zbirke staroegipatskih spomenika.
Na temelju dogogodišnjih istraživanja9 i gore spomenutog Zakona zbirke, u kojima se
čuvaju staroegipatske starine u Hrvatskoj, podijelio bih u sljedeće skupine:
1.) zbirke arheoloških muzeja,
2.) zbirke gradskih muzeja,
3.) zbirke područnih muzeja,
4.) privatne zbirke.8 TOMORAD 2005b, TOMORAD 2005c.9 Moja istraživanja staroegipatskih zbirki u Hrvatskoj započela su u siječnju 1999. godine te se od tada kontinuirano bavim upravo ovim problemima.
3
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
Po broju predmeta koji se čuvaju u muzejskim institucijama posebno se ističu zbirke
Arheološkog muzeja u Zagrebu, Muzeja Mimara u Zagrebu, Arheološkog muzeja u
Dubrovniku, Arheološkog muzeja u Splitu i Arheološkog muzeja Istre u Puli. Kao što je
vidljivo iz tablice 1. sve ostale zbirke broje manje od 15 staroegipatskih predmeta.
Tablica 1: Egipatske zbirke u muzejskim institucijama u Hrvatskoj
Egipatske zbirke u muzejskim institucijama Broj predmeta
Arheološki muzej u Zagrebu 3141
Muzej Mimara u Zagrebu 502
Dubrovački muzeji - Arheološki muzej u Dubrovniku 197
Arheološki muzej u Splitu 66
Arheološki muzej Istre u Puli 39
Samostan sv. Eufemije u Kamporu na otoku Rabu - Arheološka zbirka 10-21?
Arheološki muzej u Zadru 19
Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu - Arheološka zbirka Benka Horvata 11
Muzej Slavonije u Osijeku 10
Gradski muzej Varaždin - Arheološki odjel 7
Dioklecijanova palača u Splitu 6
Franjevački samostan u Sinju - Arheološka zbirka 6
Odjel za povijest građevinarstva Urbanističkog ureda u Splitu 3
Lapidarij Veliki Brijun 2
Lapidarij u Novigradu (Istra) 1
Lapidarij Varvaria u Bribirskoj Glavici 1
Arheološka zbirka i Lapidarij Grga Novak, Centar za zaštitu kulturne baštine Hvar 1
Zbirka Narona, Vid kod Metkovića 1
Narodno sveučilište Imotski - Arheološka zbirka 1
Muzej grada Koprivnice 1
Gradski muzej Križevci 1
Muzej grada Zagreba 1
Zbirka lokaliteta Bostan 1
Ukupno 4028-4039
S obzirom na objavljivanja staroegipatske građe u zbirkama muzeja u Hrvatskoj može
se govoriti o dvije osnovne skupine materijala na našem tlu.
1. Zbirke institucija koje su sustavno prezentirane i objavljivane putem kataloga
izložbi te praćene i publicirane u znanstvenoj periodici. To su zbirke Arheološkog muzeja u
Zagrebu i Arheološkog muzeja u Splitu. Za Arheološki muzej u Zagrebu postoji stariji katalog
4
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
starina objavljen u Parizu 1970. godine10 i mnogi stručni katalozi pojedinačnih izložbi11.
Eksponati Arheološkog muzeja u Splitu prezentirani su i publicirani uglavnom putem stručne
periodike12. Egipatske starine koje su obuhvaćene Zbirkom Ante Topića Mimare naznačene su
u stručnim katalozima Muzeja Mimara u Zagrebu.13 Velike zbirke Arheološkog muzeja u
Dubrovniku14 i Puli15 tek su u posljednjih nekoliko godina sustavnije obrađene i publicirane.
Manje zbirke muzeja u Osijeku i Zadru i nisu sustavnije praćene, a pojedini predmeti
povremeno su publicirani u periodici. Posebno treba izdvojiti vrlo vrijednu egipatsku zbirku
Gradskog muzeja u Varaždinu koja je nekoliko puta sustavno obrađena i publicirana.16
Za značajno mjesto koje Hrvatska zauzima u svjetskim razmjerima najzaslužnija je
velika i vrijedna zbirka Arheološkog muzeja u Zagrebu u kojoj se čuva raritet u svjetskim
razmerima tzv. "Zagrebačka egipatska mumija s lanenom knjigom" (Liber linteus
Zagrabiensis) i nedavno protumačeni dio papirusa o balzamiranju Apisa.
2. Zbirke institucija i privatnih osoba koje nisu sustavno prezentirane i objavljivane.
Ove zbirke postupno se sustavno obrađuju u sklopu projekta Croato-Aegyptica Electronica.
Njihova sustavna analiza, unos u bazu podataka i objavljivanje pute elektronskih medija
omogućit će upoznavanje šire javnosti i s ovim zbirkama koje su do sada uglavnom bile
skrivene od oka javnosti. Prilikom analize posebna pažnja posvećuje se određivanju podrijetla
predmeta17, njihovoj autentičnosti, periodu nastanka i kulturno-povijesnoj vrijednosti. Kako i
na koji način su pojedini predmeti došli u pojedine institucije ili u privatni posjed, najčešće je
gotovo nemoguće utvrditi. Usprkos nastojanjima da se u proteklih nekoliko godina dobije
približna slika točnog broja i vrijednosti predmeta koji se čuvaju u privatnom posjedu neke
točne podatke još je uvijek nemoguće dati jer su ove zbirke gotovo nepoznate znanstvenoj
javnosti te su najčešće skrivane pa se za njihov veliki broj niti ne zna.
4. SPECIFIČNOSTI ANALIZE I OBRADE STAROEGIPATSKIH PREDMETA
10 MONNET SALEH 1970.11 LJUBIĆ 1871.; LJUBIĆ 1889a; LJUBIĆ 1889b; BRUNŠMID 1904.; BRUNŠMID 1905.; BRUNŠMID 1907.; BRUNŠMID 1914.; GORENC 1979.; RENDIĆ-MIOČEVIĆ 1986.; RENDIĆ-MIOČEVIĆ 1993.; URANIĆ 1996a; URANIĆ 1999b; TOMORAD 2003a.: 19-48, 81-89; DUKAT & MIRNIK 2004.; URANIĆ 2005.; TOMORAD 2005.: 3-11.12 Bullettino di archeologia e storia Dalmata (Spalato, 1878-1918) i Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (Split, 1919.- )13 Muzej Mimara 1987.; RATKOVIĆ-BUKOVČAN 2001.; TOMORAD 2003: 63-69.14 URANIĆ 2002.; MENALO 2003.; TOMORAD 2003a.: 56-63.15 JURKIĆ-GIRARDI 2001; DŽIN 2001; URANIĆ 2001; TOMORAD 2003a.: 48-51.16 PANIĆ 1974.; PANIĆ 1976.; TOMORAD 2002.; TOMORAD & URANIĆ 2006.17 Podrijetlo je u najčešćim slučajevima vrlo teško utvrditi ukoliko o tome nema točnih zapisa u inventarnim knjigama ili nekoj drugoj dokumentaciji.
5
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
Staroegipatski predmeti, koji se čuvaju u našim muzejskim ustanovama ili u privatnom
posjedu, spadaju u skupinu arheološke građe što znači da su otkriveni arheloškim
istraživanjima - iskopavanjima ili su rezultat slučajnog nalaza. Staroegipatski predmeti
specifični su iz nekoliko razloga:
1.) riječ je o predmetima koji su vrlo stari (između 5400 i 1700 godina) i koji su
pripadali jednoj od najstarijih poznatih ljudskih civilizacija;
2.) predmeti su često vrlo krhki te se lako mogu oštetiti prilikom pregleda, mjerenja ili
analiziranja. Dio predmeta izrađen je od posebno lako lomljivih materijala poput trske,
papirusa, keramike ili jako isušena drveta;
3.) zbog gore navedenih razloga moraju se čuvati u posebnim uvjetima što u najvećoj
mjeri u nas nije slučaj;
4.) prilikom znanstvene analize i obrade svakog predmeta kustosi, odnosno ostali
istraživači (povjesničari/arheolozi/egiptolozi/povjesničari umjetnosti) susreću se s mnogim
predmetima koji su specifični samo za staroegipatsku kulturu i civilizaciju što zahtijeva
mnoga predznanja. Ona obuhvaćaju poznavanje staroegipatske povijesti, religije i umjetnosti,
zatim materijala i tehnike izrade samih predmeta. Vrlo je važno poznavanje nazivlja za svaku
skupinu predmeta, kronologije, ikonografije i prepoznavanje jezika kojim su tekstovi na njima
napisani.
5. PROJEKT CROATO-AEGYPTICA ELECTRONICA18
5.1. Nastanak i povijest projekta
Ideja za pokretanja projekta u sklopu kojeg bi se istražile sve zbirke staroegipatskih
spomenika u Hrvatskoj, čiji bi se predmeti potom sustavno znastveno i stručno obradili,
osmišljena je tijekom druge polovice 2001. godine. Na znanstvenoj konferenciji Povijesna
istraživanja, studij povijesti i informatizacija, koja je održana od 10. do 12. prosinca 2001. na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu, prvi put sam u svom izlaganju Egipatske starine na
prostoru Hrvatske: računalna obrada izvora i literature pokušao predstaviti mogućnosti
izrade jedinstvene baze podataka koja bi obuhvaćala sve predmete staroegipatske
provenijencije koji se čuvaju u institucionalnim i privatnim zbirkama u Hrvatskoj.
Početkom 2002. g. sam u suradnji s kolegama mr. sc. Goranom Zlodijem, mr. Igorom
Uranićem i mr. sc. Hrvojem Gračaninom razradio cijelu ideju. Odlučili smo se za naziv
18 O projektu vidi: Tomorad 2004.
6
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
Croato-Aegyptica Electronica kojim smo pokušali vezati drevnu kulturnu baštinu i tradiciju
hrvatskog i egipatskog prostora putem novog elektroničkog medija pružanja informacija.
Krajem travnja i početkom svibnja iste godine zatražili smo potporu za pokretanje projekta od
svih arheoloških muzeja i drugih važnijih muzejskih institucija u kojima se čuvaju
staroegipatski predmeti u Hrvatskoj. Uz pomoć prof. dr. Petra Selema, kojem su se svidjele
ideje projekta, dobili smo podršku: Arheološkog muzeja u Zagrebu, Arheološkog muzeja u
Splitu, Arheološkog muzeja Istre u Puli, Arheološkog muzeja u Zadru, Arheološkog muzeja u
Dubrovniku, Muzeja Slavonije u Osijeku, Muzeja Mimara i Gradskog muzeja u Varaždinu te
Muzejskog dokumentacijskog centra. Nakon što smo detaljno razradili cijeli projekt pokušali
smo dobiti materijalna sredstva od mjerodavnih institucija u Hrvatskoj kako bi se cijeli
projekt mogao pokrenuti. Projekt je prvi put prijavljen kao IT projekt na Ministarstvu znanosti
i tehnologije Republike Hrvatske u proljeće 2002. Recenzije su se kretale između ocjene 4 i 5,
ali potreban novac nismo dobili jer u to vrijeme niti jedan društveno-humanistički projekt nije
bio odobren kao projekt primjene informacijskih tehnologija tadašnjeg Ministarstva znanosti i
tehnologije. Iste godine prijavili smo projekt i na Ministarstvu kulture i na Poglavarstvu grada
Zagreba, ali ni tamo usprkos obećanjima nije bilo razumijevanja za pokretanje projekta.
Usprkos svim nedaćama i nedostatku novčanih sredstava kolega Igor Uranić i ja
započeli smo sustavnu obradu staroegipatskih zbirki. Tako smo tijekom 2002. započeli
inicijalnu obradu staroegipatskih zbirki u Arheološkom muzeju u Dubrovniku, Arheološkom
muzeju Istre u Puli i Gradskom muzeju u Varaždinu. U isto vrijeme doradili smo aplikaciju za
prijavu IT projekta na Ministarstvu znanosti i tehnologije u proljeće 2003. godine. U listopadu
2003. projekt je prihvaćen i odobrena su dostatna sredstva kojima smo započeli izradu same
baze u aplikaciji M++ autora Gorana Zlodija. Aplikaciju M++ morali smo prilagoditi
potrebama obrade staroegipatskih spomenika na čemu još uvijek radimo.
Godine 2004. projektu su odobrena dodatna sredstva za nastavak rada, koja su
redovito pristizala sve do kraja 2005. godine. U međuvremenu nije raspisan natječaj za nove
IT projekte pa ne postoje neke mogućnosti da projekt dobije dostatnu potporu i u 2006.
godini.
U studenom i prosincu 2003. u sklopu projekta započele su pripreme izrade web
stranica putem kojih bi se svi zainteresirani mogli informirati o trenutnim zbivanjima u
egiptologiji te pregledavati predmete iz samih hrvatskih staroegipatskih zbirki. Na izradi
stranica sudjelovali su Mladen Tomorad, Igor Uranić, Ivana Malus Tomorad, kao autori
tekstova, te Matija Gračanin, kao web master i dizajner stranica. Hrvatska inačica web
stranice puštena je u rad u lipnju 2004. na adresi: http://infoz.ffzg.hr/cae. Početkom rujna
7
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
2004. dobili smo od CARNeta pravo na korištenje domene www.croato-aegyptica.hr gdje
smo tijekom istog mjeseca pokrenuli i englesku inačicu web portala.
U razdoblju od 2003. do danas u sklopu projekta obrađeni su i upisani u bazu podataka
gotovo svi predmeti iz institucionalnih zbirki u Hrvatskoj s izuzetkom zbirki Muzeja Mimara,
Arheološkog muzeja u Zagrebu i Arheološkog muzeja u Dubrovniku čiji su predmeti obrađeni
djelomično19. Za cjelovito prezentiranje svih obrađenih zbirki još uvijek nedostaje kvalitetan
slikovni materijal kojeg bi trebali dobiti u dogovoru s nadležnim muzejskim institucijama.
5.2. Cilj projekta
Osnovni cilj projekta CAE je izrada ciljane i selekcionirane baze relevantne građe,
vezane uz kulturološke utjecaje egipatske civilizacije na hrvatskom povijesnom prostoru, na
temelju predmeta institucionalnih i privatnih zbirki u Hrvatskoj. Baza podataka, dostupna
putem različitih medija, kao završni proizvod projekta trebala bi jamčiti domaćim i
inozemnim znanstvenim istraživačima i kulturnim ustanovama cjelovit uvid u bogatstvo
hrvatskog egiptološkog materijala, nudeći pritom praktično i brzo pretraživanje čitavog
fundusa i prikaz podataka primjereniji najširoj publici.
Od druge polovice devedesetih godina 20. stoljeća nekoliko sličnih projekata započelo
je s radom pod pokroviteljstvom Centra za računalno potpomognuta egiptološka istraživanja
(Centre for Computer-aided Egyptological Research - CCER) sa sjedištem u Nizozemskoj. U
sklopu CCER-a od 1996. do danas izdano je desetak multimedijskih CD-ROM-ova. Među
njima valja posebno istaknuti Multilingual index of Egyptian treasures cd-roms,
Prosopographia Aegypti, Links to the museums with Egyptian collections. Početkom 2003. g.
započeo je s radom The Global Egyptian Museum koji u ovom trenutku obuhvaća desetak
značajnih muzejskih institucija u Europi u kojima se čuvaju staroegipatski predmeti. Uz
projekte ovog istraživačkog centra treba spomenuti i projekte EMCP – Egyptologica. Museum
Collection Project (voditelj: Gerhard H. de Knegt), Totenbuch project (voditelj: dr. Irmtraut
Munro, Ägyptologisches Seminar der Universität Bonn) te baze podatka Digital Egypt u
sklopu Ashmolean Museuma u Oxfordu, Metropolitan Museum of Fine Arts u New Yorku i
Petrie Museum u Londonu. Sve ove baze i istraživački projekti, direktno projekt Croato-
Aegyptica Electronica, povezuju s najnovijim suvremenim kretanjima u egiptologiji.
Uz realizaciju primarnog cilja projekta CAE, bazu podataka, u sklopu projekta
planirana je izrada nekoliko tiskanih publikacija (kataloga, vodiča) i CD-ROM-ova s građom
19 Ukupno je obrađeno oko 1500 predmeta.
8
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
pojedinih zbirki kojima će se hrvatske povijesne znanosti uključiti u suvremene egiptološke
tokove.
Osobita vrijednost projekta Croato-Aegyptica Electronica je u tome što je riječ i o
pionirskom pothvatu koji ujedno smjera revidirati i korigirati postojeće podatke objavljene u
djelima kataloško-muzejskog karaktera domaćih i inozemnih autora20 te brojnim znanstvenim
i stručnim člancima koji i danas figuriraju kao relevantni.
5.3. Način i vrsta istraživanja
U sklopu projekta svi predmeti se ponovno sustavno i stručno pregledavaju,
interpretiraju i fotografiraju. Interpretacija same muzejske građe izvodi se prema standardima
za obradu muzejske građe koji vrijede u Republici Hrvatskoj. Svi upisi u bazu izvode se u
suradnji sa stručnjacima s Katedre za muzeologiju Odsjeka za informacijske znanosti
Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Muzejskog dokumentacijskog centra u Zagrebu.
Znanstvenu obradu predmeta rade naši stručnjaci s područja egiptologije, arheologije,
povijesti i povijesti umjetnosti uz pomoć i suradnju brojnih inozemnih egiptologa. Glavni
istraživači za područje egiptologije su: Igor Uranić (Arheološki muzej u Zagrebu) i Mladen
Tomorad (Odsjek za povijest, Filozofski fakultet u Zagrebu), za područje numizmatike: Ivan
Mirnik (Arheološki muzej u Zagrebu), a za antičku povijest brojni povjesničari i arheolozi
koji rade kao kustosi u muzejskim institucijama i Hrvojem Gračaninom (Odsjek za povijest,
Filozofski fakultet u Zagrebu).
U sklopu znanstvene i stručne obrade svaki predmet ponovno se pregledava, mjeri,
utvrđuje njegovo trenutno stanje očuvanosti te se izrađuje baza podataka o svoj postojećoj
literaturi vezanoj uz sam predmet. Kao sastavni dio projekta predviđeno je i digitalno
snimanje svih artefakata i unos fotografija u odgovarajuću bazu.
U sklopu informatičke obrade svi predmeti se upisuju u bazu podataka koja se temelji
na aplikaciji M++ autora Gorana Zlodija (Odsjek za informacijske znanosti, Katedra za
muzeologiju). U jedinstvenoj bazi podataka prilagođeno je zaprimanje i pohrana podataka, a
sami podaci bit će u kasnijoj fazi projekta dostupni i bazama podataka pojedinih muzejskih
informacijskih sustava koji će se nalaziti na poslužiteljima u samim institucijama. Ovakva
baza podataka omogućuje mnogostruko korištenje obrađenog i digitaliziranog sadržaja (eng.
reuse of digital content). Budući predviđeni oblici prezentiranja, koji bi nastajali 20 Poput Šime Ljubića (Popis Arheološkog odjela Narodnog Zemaljskog Muzeja u Zagrebu, sv. I. – Egipatska sbirka, Zagreb 1889.), Janine Monnet Saleh (Les antiquités égyptiennes de Zagreb. Catalogue raisonné des antiquités égyptiennes conservées au Musée Archéologique de Zagreb en Yougoslavie, Paris 1970.).
9
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
automatiziranim generiranjem interaktivnih multimedijskih sadržaja iz podataka u bazi,
i sinkretistički predmeti vezani uz staroegipatske kultove izvan Egipta).
Budući da su ta temeljna istraživanja bila ujedno i dio projekta Croato-Aegyptica
Electronica, staroegipatske predmete u našim zbirkama podijelio sam na sljedeće osnovne
skupine, odnosno tipove koji su svrstani u osnovne kategorije prema njihovoj upotrebi
odnosno funkciji pritom pazeći na unaprijed propisane strukture podjele muzejskih predmeta.
To su:
21 Za definiciju generičkog modela podataka upotrijebljen je Dublin Core kao vrlo široko prihvaćen standard koji omogućuje opis i pristup heterogenoj građi u digitalnom obliku.
10
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
1.) skulptura:
a) figure,
b) sfinge,
c) statuete životinja,
d) statuete ljudi,
e) statuete božanstva,
f) statue;
2.) vjerska i pogrebna oprema:
a) amuleti:
1) ankh,
2) stup djed,
3) žezlo was,
4) oko udjet,
5) izidin čvor,
6) lotus;
b) skarabeji i skaraboidi,
c) skarabeji srca,
d) kruništa nadgrobne stele,
e) pogrebna oprema:
1) hepokefali,
2) kanopske žare,
3) šauabti (ušebti) figure,
4) balzamariji,
5) posude,
6) pečati;
f) sarkofazi, kartonaže i mumije,
g) votivni predmeti,
h) žrtvenici;
3.) predmeti svakodnevne uporabe (bez predmeta od stakla):
a) obuća,
b) odjeća,
c) tkanine,
d) lutke,
e) nakit:
11
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
1) ogrlice,
2) prstenje;
f) geme,
g) kozmetički pribor,
h) pisarski pribor,
i) posude,
j) rasvjetni predmeti:
1)svjećnjaci,
2) svjetiljke;
k) oruđe i oružje;
4.) kalupi;
5.) natpisni predmeti/spomenici:
a) are,
b) papirusi,
c) platna,
d) ploče,
e) pločice,
f) reljefi,
g) stele;
6.) novac:
a) novac ptolemejskih vladara,
b) rimski carski novac aleksandrijske kovnice.
c) rimski carski novac egipatskih noma;
7.) predmeti od stakla i staklene paste:
a) alabastar,
b) amforisk,
c) balzamarij,
d) perle,
e) šalice,
f) tanjuri,
g) vaze,
h) vrčevi,
i) zdjele.
12
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
Prikazan hrvatski model kategorizacije staroegipatskih predmeta do sada nije bio
načinjen za zbirke staroegipatskih predmeta u Hrvatskoj. Pravilnik o sadržaju i načinu
vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi (NN 108/02) propisuje način
dokumentiranja podataka o predmetima prilikom njihova ulaska u muzej. Prilikom
dokumentiranja propisano je da je potrebno pojedinačno ili skupno upisati naziv odnosno tip
svakog predmeta. Istim Pravilnikom (čl. 8) prilikom upisa skupine podataka o indentifikaciji
predmeta predviđen je unos vrste odnosno naziva predmeta. U oba slučaja točna
kategorizacija i tipologija predmeta nije bila propisana. Isti podaci tražili se i kod unosa
podatka u predmetne kartice odnosno Katalog muzejskih predmeta. Budući da točna
kategorizacija i tipologija staroegipatskih predmeta do sada nije postojala, a točni nazivi
predmeta nisu bili sređeni niti ujednačeni kustosi su prilikom dokumentiranja predmeta
unosili razna nazive za iste skupine predmeta, a isti predmeti su također bili podijeljeni u
različite skupine.
Ovim modelom su se po prvi puta točno nastojale strukturirati pojedine skupine
staroegipatskih predmeta kako bi se olakšala njihova podjela i eventualna buduća
prezentacija. Osnovna podjela temelji se na ulozi svakog predmeta u svakodnevnom životu,
religiji i vjerovanjima Starih Egipćana. Svi predmeti tako su podijeljeni u točno unaprijed
predviđene skupine, nadređene i podređene kategorije koje mogu omogućiti lako
pretraživanje predmeta u bazama podataka informacijskih sustava pojedinih muzeja.
Navedena kategorizacija ujedno je poslužila kao temelj za izradu tezaurusa projekta Croato-
Aegyptica Electronica o čemu će biti riječi nešto kasnije.
Budući da je ovaj model u potpunosti usklađen sa svim važećim pravnim propisima za
vođenje muzejske dokumentacije u Republici Hrvatskoj on je primjenjiv u svim institucijama
u našoj zemlji koje posjeduju staroegipatsku građu.
5.5. Hrvatska egiptološka terminologija
Budući da do početka rada na projektu Croato-Aegyptica Electronica 2003. g. u
hrvatskim povijesnim znanostima još uvijek nije postojala jedinstvena terminologija za
staroegipatske studije odlučio sam se sam pokušati napraviti prijedlog pisanja najvažnijih
pojmova na temelju proučavanja brojne literature, rječnika i gramatika staroegipatskog jezika.
13
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
Također sam tijekom same izrade konzultirao i brojne stručnjake za klasične jezike te
egiptologa I. Uranića kao stručnjaka za staroegipatski jezik.
Samu terminologiju podijelio sam u sljedeće skupine:
1.) preddinastijske kulture,
2.) povijesna razdoblja,
3.) vladare,
4.) gradove,
5.) lokalitete,
6.) bogove,
7.) često korištene specifične staroegipatske termine.
U skladu s potrebama egiptološke struke također sam izradio osnovni pojmovnik često
korištenih termina koji našim stručnjacima često nisu dovoljno jasni ili poznati. Pri izradi
pojmovnika koristio sam se brojnim priručnicima i drugim uobičajenim egiptološkim
pomagalima.
5.5.1. Prijedlog jedinstvenog hrvatskog nazivlja za egiptološke studije22
Predložena terminologija sastavljena je na temelju moga vlastitog istraživanja. Pri
njenoj izradi koristio sam se raznim priručnicima, riječnicima i gramatikama staroegipatskog
jezika. Vlastiti prijedlog hrvatskog nazivlja dao sam na recenziju raznim klasičnim filolozima
i stručnjacima za hrvatski jezik na temelju čega je sastavljena konačna iančica predložene
terminologije.
5.5.2. Preddinastijske kulture
međunarodni pojam francuski termin prijedlog hrvatskog nazivaBadari Badarian BadariButo ButoFaiyum; Fayum FaijumMaadi MaadiNaqada I; Nagada I Amratian Nagada I.Naqada II; Nagada II Gerzean Nagada II.
22 Posebno zahvaljujem prof. dr. sc. Bruni Kuntić-Makvić i mr. Igoru Uraniću za brojne savjete prilikom izrade hrvatske terminologije.Osnovna literatura: ALLEN 2001., ERMAN & GRAPOW 1957., GARDINER 1950., HANNIG 1995., HANNIG 2003., HELCK, W., OTTO, E. & WESTENDORF, W. (ur.) Lexikon der Ägyptologie, I-VII, Wiesbaden, REDFORD 1986., BECKERATH 1999.
14
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
Naqada III; Nagada III Nagada III.
5.5.3. Povijesna razdoblja
međunarodni naziv (engleski; njemački)
Biblija, KS 1968. prijedlog hrvatskog naziva
Predynastic period; Prädynastischezeit preddinastijsko razdoblje ili doba
Archaic period; Thinitenzeit arhajsko razdoblje ili dobaOld Kingdom; Altes Reich Staro carstvo Staro kraljevstvoFirst Intemediate period; Erste Zwischenzeit prvo međurazdoblje ili
dobaMiddle Kingdom; Mittleres Reich Srednje carstvo Srednje kraljevstvoSecond Intermediate period; Zweite Zwischenzeit
drugo međurazdoblje ili doba
New Kingdom; Neues Reich Novo carstvo Novo kraljevstvo ili dobaThird Intermediate period; Dritte Zwischnezeit
treće međurazdoblje ili doba
Late period; Spätzeit kasno razdoblje ili dobaPtolemaic period; Ptolemäerzeit ptolemejsko razdoblje ili
dobaRoman period; Römischezeit rimsko razdoblje ili doba
5.5.4. Problematična imena staroegipatskih vladara
međunarodni naziv Biblija, KS 1968. prijedlog hrvatskog nazivljaTuthmose; Thutmosis Tutmes TutmozisAkhenaten; Echnaton Aknaton Amenhotep IV. Aknaton (Amenofis IV.
Luxor Ipet; Opet LuksorMalkata MalkataMedinet Habu Medinet HabuMeidum MeidumMoeris Merwer Moeris MoerisQadesch KadešRosetta RozetaValley of Kings Dolina kraljevaValley of Queens Dolina kraljicaSaqqara Sakara
17
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
5.5.7. Najznačajniji staroegipatski bogovi
međunarodni naziv egipatski naziv prijedlog hrvatskog nazivlja
Amun Amun Amun ili AmonAnubis Inpu AnubisApis Hep ApisAten; Aton Aton AtonAtum Atum AtumBastet Bastet BastetDuamutef Duamutef DuamutefGeb Geb GebHapy Hapy HapiHathor Hathor HatorHorus Heru HorImsety Imsety ImsetIsis Iset IzidaKhonsu Khonsu KhonsuKhnum Khnum KhnumMa'at Maat MaatMontu Montu MontMut Mut MutNeith Neith NeitNephthys Nebet-hut NeftidaNun Nun NunNut Nut NutOsiris Usir OzirisPtah Ptah PtahQebehsenuef Qabenksenuef KebhsenufRa (Re) Ra; Re RaSerapis Serapis SerapisSeth Seth SetShu; Schu Shu ŠuSuchos (Sobek) Sobek Sukos ili SobekTefnut Tefnut TefnutThot Thot Tot
5.5.8. Često korišteni pojmovi
međunarodni pojam staroegipatski prijedlog hrvatskog nazivljaamulet; Amulett amuletAmarna letters amarnski spisi; pisma iz Amarne; pločice iz Amarneankh; anch ankh ankhba ba bacanopic jar; Kanope kanopacartouche; Kartusche kartušacataract; Katarakt kataraktCoptic; Koptisch koptski
18
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
4. Mitologija - raznovrsni tekstovi i ilustracije o staroegipatskim vjerovanjima
5. Povijest - detaljan prikaz staroegipatske povijesti
6. Slavni spomenici - mnoštvo tekstualnog i slikovnog materijala koji ilustrira život u
Starom Egiptu.
7. Svakodnevni život - razni prilozu dokumentiraju način života Egipćana.
Ovaj web portal dostupan je preko svih najvažnijih internetskih pretraživača (Alta
Vista, Yahoo, Google itd.). U Hrvatskoj je u upotrebi u većini osnovnih i srednjih škola kao
dodatni izvor informacija o staroegipatskoj povijesti i kulturi, a informacije o njegovom
postojanju nalaze se u školskim udžbenicima povijesti i drugim nastavnim pomagalima.
U protekle dvije godine od kako je portal u upotrebi osobno sam primio preko tisuću
e-mailova podrške i čestitki za njegov izgled i rad iz Hrvatske i okolnih zemalja. Također sam
primio veliki broj e-mailova stranih istraživača koji su putem ovog portala prvi puta doznali
za zbirke staroegipatskih predmeta u našim muzejima te su se interesirali za pojedine vrste
23 Sadrži podatke osobama koje su sudjelovale u izradi stranice.24 Povratak na naslovnicu.
31
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
predmeta. Dodatnoj promociji portala svakako su doprinjele i recenzije u časopisima Bug,
Meridijani, PalArch itd., a projekt i portal također su do sada promovirani na nekoliko velikih
egiptoloških skupova u SAD i Europi. Prema reakcijama inozemnih egiptologa s kojima sam
u kontaktu riječ je o portalu koji se može mjeriti sa vodećim svjetskim web stranicama koje
prezentiraju staroegipatsku baštinu. U ovome trenutku još je pre rano govoriti o utjecaju ovog
portala, no on je svakako postavio nove standarde prezentacije specijaliziranih muzejskih
zbirki predmeta budući da on u Hrvatskoj objedinjuje dvadesetak muzejskih institucija što
predstavlja rijetkost i u svjetskim okvirima.
5.8. Baza podataka CAE, projekt Croato-Aegyptica Electronica (Hrvatska)25
Baza podataka CAE trenutno uključuje samo predmete koji se čuvaju u zbirci
Egipatskog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu. Trenutno su dostupni podaci i slikovni
materijal za oko 110 predmeta. Radi se na objedinjavanju više informacijskih sustava u
25 http://www.croato-aegyptica.hr
32
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
jedinstvenu bazu koja će biti dostupna putem našeg web portala pa se nadamo da će u
narednih nekoliko mjeseci biti dostupno oko 1600 obrađenih predmeta. Predmete je moguće
pretraživati po:
1.) naslovu,
2.) razdoblju,
3.) vrsti predmeta.
U osnovnom izborniku baze nalazi se mala identifikacijska slika svakog predmeta uz
koju se s desne strane nalaze osnovni podaci o predmetu. Oni sadrže njegov naziv, materijal i
dimenzije. Nakon pritiska na povećalo za svaki predmet dobije se cijela predmetna kartica s
identifikacijskom slikom koju je moguće uvećati. Kartica sadrži sljedeće podatke:
1.) naziv predmeta,
2.) muzej, zbirku, inventarni broj,
3.) materijal,
4.) dimenzije,
5.) dataciju,
6.) detaljan opis predmeta,
7.) reference.
Ovaj web portal tako na jednom mjestu nudi detaljne informacije o staroegipatskoj
povijesti i kulturi te cjelovit uvid u egiptološke zbirke u Hrvatskoj. Tehnički i vizualno on u
potpunosti prati sve međunarodne smjernice dokumentiranja staroegipatske građe te moderne
oblike predstavljanja baštine uz pomoć digitalnih medija.
33
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
6. HRVATSKI MODEL ZNANSTVENE OBRADE I DOKUMENTIRANJA
STAROEGIPATSKIH PREDMETA
Model koji ću sad predstaviti konačni je rezultat rada na projekta Croato-Aegyptica
Electronica. Kao što sam već prije istaknuo, većina naših staroegipatskih zbirki, odnosno
predmeta, do sada nije bila stručno i znanstveno analizirana, praćena niti dokumentirana. Iz
tog razloga smo prije četiri godine započeli sustavnu analizu svih predmeta prema pojedinim
zbirkama u Hrvatskoj te smo razvili naš vlastiti model znanstvene obrade i dokumentacije
staroegipatskih predmeta.
Osnovni model znanstvene obrade sastoji se od sljedećih koraka:
1.) uvidom u inventarnu knjigu pojedine zbirke utvrđujemo da bi se predmet trebao
nalaziti u muzeju te zapisujemo njegovu inventarnu oznaku;
2.) nakon potraga za predmetom u muzejskim depoima:
a) pronalazimo predmet i započinjemo njegovu daljnju obradu ili
b) utvrđujemo da je predmet trenutno zagubljen;
3.) mjerenje predmeta:
a) duljina,
b) širina,
c) visina,
d) promjeri;
4.) fotografiranje predmeta. U najvećem broju slučajeva sami snimamo fotografije jer
se fotografiranje od strane institucija ponekad zna potrajati i nekoliko godina;26
5.) znanstvena obrada i interpretacija svakog predmeta uključuje određivanje:
a) naziva predmeta,
b) vrste predmeta,
c) datiranje:
1) određivanje razdoblja nastanka,
2) datacija prema stoljeću ili vladaru;
d) država/mjesto nalaza;26 Suglasnost za rad na ovim zbirkama u sklopu projekta dobili smo od svih muzeja još u travnju i svibnju 2002., ali usprkos svim molbama i obećanjima veći dio institucija još nije dostavio slikovni materijal. Godine 2004. zamolili smo Muzej Mimaru, Arheološki muzej u Splitu, Arheološki muzej u Zadru, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, Muzej Slavonije u Osijeku da se izvrše snimanje svih staroegipatskih predmeta za koje smo im dali popis s njihovim inventarnim oznakama. Do početka svibnja 2006. dostavljene su nam samo slike iz Arheološkog muzeja u Zadru. Na stalne upite zašto još nismo dobili zatražene slike dobili smo odgovor da muzeji nisu bili u mogućnosti pronaći odgovarajućeg fotografa ili im vađenje predmeta iz stalnih postava predstavlja problem.
34
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
e) opis predmeta uvijek se upisuje ovim redoslijedom:
1) naslov,
2) opis:
i) temeljit opis izgleda predmeta,
ii) ikonografija,
iii) kategorizacija,
iv) stara interpretacija i eventualna nova interpretacija;
3) natpis (u slučaju da se radi o natpisnom spomeniku),
4) izrada i materijal,
5) stanje očuvanosti.
6.) ispis predmetnih referenci u slučajevima kad je on već ranije bio objavljen ili
interpretiran;
7.) podatke o nabavi predmeta;
8.) stare inventarne oznake;
9.) podatke o smještaju i vođenju predmeta u zbirci pojedine institucije.
Obrada svakog predmeta traje između nekoliko sati do nekoliko mjeseci, ovisno o
zahtjevnosti predmeta.27 Naše zbirke uglavnom ne sadrže brojne zahtjevne predmete pa
obrada traje, u prosjeku, nekoliko sati.
Budući da se sav znanstveni rad danas obavlja uz pomoć računala, potrebno je
hijeroglifsko pismo ispisati i na računalu. Za tu svrhu CCER je izradio nekoliko računalnih
programa koji omogućuju ispisivanje svakog hijeroglifskog znaka. Najpoznatiji i najčešće
korišteni program za ispisivanje hijeroglifskih znakova je Glyph for Windows28, a uz njega
koriste se i drugi programi kojima se stručnjaci mogu služiti. Svaki od tih programa mora se
kupiti te je za njegovo korištenje potrebna neka vrsta licence. Naravno na Internetu se mogu
pronaći i drugi freeware programi, ali oni nisu toliko napredni i razvijeni kao Glyph for
Windows. Osnova rada svakog od tih programa je da svaki hijeroglifski znak označava
pojedina sličica koja se prema potrebi može umetnuti u tekst te ispisivati pojedini redovi ili
stupci. Ukoliko se oni trebaju prebaciti u program za oblikovanje teksta (npr. MS Word) oni se
jednostavno označe te kopiraju poput slike te kao takvi umetnu na potrebno mjesto u tekstu.
27 Npr. potpuna znastvena obrada predmeta, koji sadrže staroegipatske natpise, može potrajati i nekoliko tjedana, odnosno mjeseci. U prvoj fazi obrade, koja je trenutno u tijeku, u bazu se prvo upisuju starogipatski predmeti iz svih zbirki koji se potom u potpunosti obrađuju. Očekujemo da će potpuna obrada predmeta potrajati barem 10 godina. Natpisi na spomenicima se za sada uglavnom ne prevode. U posljednjih nekoliko godina I. Uranić i M. Tomorad obradili su preko četrdeset zahtjevnijih predmeta koji sadrže staroegipatske natpise.28 Postoje dvije osnovne verzije programa Glyph for Windows: Glyph Basic koji sadrži samo 850 osnovnih hijeroglifskih znakova srednje egipatskog jezika te Glyph Professional koji sadrži 6900 poznatih hijeroglifskih znakova.
35
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
Tijekom rada na projektu Croato-Aegyptica Electronica pokušali smo na neki način
omogućiti da se takve slike mogu ubaciti i u prozor koji se odnosi na tekstove u aplikaciji M+
+, ali za sada bez nekog većeg uspjeha. Kolega Goran Zlodi i njegovi programeri već neko
vrijeme rade na pokušaju rješavanja tog problema. Međutim, riješili smo problem
transliteracije uz pomoć posebno izrađenog transliteracijskog fonta koji se bez problema može
uključiti u Windows sučelje te koristiti u Microsoft Office aplikacijama. Budući da svako
računalo sadrži grčki i razne oblike latiničkog pisma s ispisivanjem tih znakova nismo imali
nikakvih problema.
Sve gore navedene računalne aplikacije i pisma (eng. font) danas bez problema
omogućuju istovremeno pisanje staroegipatskog, grčkog odnosno latiničkog pisma, njegove
transliteracije u slučajevima raznih oblika staroegipatskog pisma te potom ispisivanja njegova
prijevoda na hrvatski ili danas najčešće korišteni engleski jezik.
Zaključak
Od nastanka prvih staroegipatskih zbirki u Hrvatskoj do danas u Hrvatskoj se vrlo
mala pažnja pridavala obradi i prezentaciji egiptološke građe i egiptološkim istraživanjima
općenito. Unatoč razmjerno velikom broju raznih radova, egiptologija je u Hrvatskoj ostala
gotovo nerazvijena pa se tako u proteklih 140 godina njome stručno bavilo manje od desetak
naših znanstvenika. U istom periodu je dvadesetak naših muzejskih institucija prikupilo više
od 4000 predmeta te se zbog nerazvijenosti struke njihovoj temeljitoj obradi, publikaciji i
dokumentaciji pridavala vrlo mala pažnja sve do prije nekoliko godina.
U svojim ranijim radovima o razvoju hrvatske egiptologije te našim egipatskim
zbirkama već sam ranije ukazao na sve te probleme. Upravo iz tog razloga početkom ovog
stoljeća pokrenuo sam znanstveni projekt primjene informacijskih tehnologija Croato-
Aegyptica Electronica s jedinstvenim ciljem da se sve naše institucionalne i privatne
staroegipatske zbirke konačno stručno obrade, publiciraju i dokumentiraju te na taj način u
svom punom sjaju predstave zainteresiranoj javnosti.
Sami ciljevi projekta već su na samom početku nametnuli potrebu rješavanja čitavog
niza problema muzeološke i historiografske prirode. Kada sam se 2001. godine nakon
završetka rada na magisteriju počeo temeljito interesirati za samu građu pojedinih zbirki
moram priznati da nisam bio pretjerano upoznat s brojnim smjernicama i pravilnicima obrade
građe muzeološke struke. Kao povjesničar pristupao sam problemu prvenstveno kroz analizu
36
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
predmeta kakva je kod nas karakteristična za brojno objavljivanje arheološke građe u okviru
povijesnih znanosti. No, sama ideja izrade jedinstvene baze podatka koja bi sadržavala
podatke o svim predmetima koji se čuvaju u raznim muzejskim i privatnim zbirkama u
Hrvatskoj nametnula je drugačiji pristup te očekivanu primjenu informacijskih tehnologija.
S postojanjem brojnih problema upoznao sam se tijekom međunarodne znanstvene
konferencije Povijesna istraživanja, studij povijesti i informatizacija u prosincu 2001. kad
sam prvi put predstavio ideju stvaranja jedinstvene računalne baze podatke s podacima o svim
staroegipatskim spomenicima u Hrvatskoj. Tada mi je ukazano da se takav posao ne može
obaviti bez interdisciplinarne suradnje povijesnih znanosti (povijest, arheologija, povijest
umjetnosti) i informacijskih znanosti-područje muzeologija. Ubrzo nakon toga počeo sam se
izrazito zanimati za ove probleme i različite pristupe njihovog rješavanja. Kao povjesničaru
koji se već dugi niz godina stručno bavi poviješću Starog Egipta nije mi bio problem izvršiti
analizu i obradu predmeta. No, u isto vrijeme u tim počecima nisam bio svjestan što sve
obuhvaća muzejska dokumentacija koja bi trebala biti sastavni dio takvog projekta. U brojnim
konzultacijama s muzealcima uvidio sam da se ovdje krije čitav niz problema koji u
hrvatskim okvirima nikad nisu riješeni niti u okviru povijesnih znanosti niti u okviru
muzeologije. Rezultat tih dugogodišnjih napora, rada i suradnje s mr. sc. Goranom Zlodijem
(Odsjek za informacijske znanosti) i mr. Igorom Uranićem (Egipatski odjel, Arheološki muzej
u Zagrebu) te brojnim drugim kolegama s Filozofskog fakulteta bio je projekt Croato-
Aegyptica Electronica, čiji sam voditelj. Tijekom rada na projektu u posljednje tri godine I.
Uranić i ja stručno smo, po svim pravilima egiptologije, povijesti i muzeologije, obradili i
dokumentirali preko 1500 predmeta iz naših muzejskih i privatnih zbirki.
Naravno, svi ti napori ukazali su da bi se konačno u okviru povijesnih znanosti i
muzeologije trebao napraviti sustavan model obrade, prezentacije i dokumentacije egiptološke
građe u Hrvatskoj te konačno ujednačiti pisanje karakterističnog staroegipatskog nazivlja.
Upravo s tim ciljem odlučio sam se na izradu jedinstvenog modela obrade i prezentacije koji
bi, kao neka vrsta priručnika svim budućim stručnjacima ukazao na brojne probleme obrade
staroegipatske građe te na mogućnosti njihova rješavanja. U isto vrijeme upravo na
iskustvima projekta, pokušao sam prikazati raznovrsne mogućnosti primjene informacijskih
tehnologija u procesu obrade, dokumentiranja i predstavljanja kulturne baštine u muzejima.
Ovaj članak konačni je rezultat mog dugogodišnjeg rada i bavljenja obradom
staroegipatskih predmeta, mogućnostima njihove dokumentacije i prezentacije. Riječ je o
jedinstvenom radu u kojem se na temelju međunarodnih i domaćih iskustava pokušao dati
37
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
mogući model obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta koji bi se u budućnosti mogao
jedinstveno primjenjivati u Hrvatskoj i na prostorima bivše Jugoslavije.
U uvodnom dijelu rada prikazao sam nastanak pojedinih muzejskih zbirki u Hrvatskoj,
njihovo istraživanje te načine dosadašnje prezentacije građe. Iskazani pregled temelji se na
mojim dugogodišnjim istraživanjima koja su započela 1999. godine, a koja su aktualna još i
sad. U posebnoj cjelini temeljito sam analizirao i prikazao brojne probleme obrade,
dokumentiranja i prezentiranja staroegipatske građe. Pritom sam posebnu pažnju posvetio
nazivlju i kronologiji. Nazivlje je podijeljeno u brojne skupine prema vrstama termina, a za
svaki termin dati su prijedlozi pisanja na hrvatskom jeziku. Riječ je o prvom pokušaju
ujednjačavanja pisanja raznih staroegipatskih termina u okviru hrvatskih povijesnih znanosti.
Također je izrađen prvi hrvatski egiptološki tezaurus koji je rezultat projekta Croato-
Aegyptica Electronica, te je prikazan model obrade, dokumentiranja i prezentacije
staroegipatske građe koji je nastao u sklopu istog projekta. U posljednjem dijelu rada,
prikazao sam suvremene modele prezentacije staroegipatskih spomenika uz pomoć raznih
digitalnih medija. Riječ je o prvom takvom pokušaju prezentacije u okviru povijesnih
znanosti.
U cjelokupnom radu tako su ukazani brojni problemi obrade, prikazani su neki modeli
rješavanja tih problema te suvremene mogućnosti prezentiranja uz pomoć računala i digitalnih
medija. Primjena informacijskih tehnologija u okviru povijesnih znanosti i muzeologije u
brojnim hrvatskim institucijama još uvijek je u povojima. IT danas znatno olakšava rad i
analizu predmeta pa bi se upravo u Hrvatskoj u budućnosti sve više pažnje trebalo pridati i
prezentiranju građe, prvenstveno putem Interneta i CD/DVD-ROM-ova. Na taj način građa bi
bila dostupna zainteresiranoj javnosti od obične publike do znanstvene i stručne javnosti u
Hrvatskoj i inozemstvu.
Nadam se da će ovaj moj model obrade i prezentacije olakšati rad s brojnim
staroegipatskim predmetima koji se čuvaju u našim muzejskim i privatnim zbirkama. On bi se
što više trebao primjenjivati u obradi egipatskih artefakata, a slični modeli trebali bi se izraditi
i za obradu i prezentaciju drugih karakterističnih skupina materijalnih povijesnih izvora kako
bi se u narednim godinama unificirala obrada građe.
38
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
Sažetak
U hrvatskim muzejskim institucijama i privatnim zbirkama čuva se oko 5000 predmeta
staroegipatske provenijencije. Artefakati su u naše muzejske institucije dospjeli uglavnom
tijekom 19. i prve polovice 20. stoljeća. Datiraju od razdoblja preddinastijskih kultura, koje su
se razvile na prostoru Gornjeg i Donjeg Egipta prije ujedinjenja u jedinstvenu staroegipatsku
državu, do koptskog razdoblja, odnosno arapskog osvajanja Egipta sredinom 7. stoljeća.
Predmeti uglavnom potječu iz Egipta te su u hrvatske institucionalne i privatne zbirke došli
putem posrednika. Manji dio predmeta, njih oko 400, potječe s hrvatskog povijesnog prostora
iz razdoblja antike, a vezan je uz pojavu i širenje egipatskih i orijentalnih kultova na prostoru
rimskih provincija.
Veći dio predmeta i zbirki nikad nije sustavno analiziran i obrađen u okviru povijesnih
znanosti i muzeološke struke. U ovom radu pokušalo se riješiti pitanje kako tim predmetima
pristupiti, kako ih obraditi i dokumentirati. Budući da nove spoznaje na području egiptologije
i muzeologije u međurodnim okvirima nameću stvaranja čitavog niza modela obrade i u našoj
zemlji je u dizertaciji načinjen model obrade i prezentacije muzejske građe staroegipatske
provenijencije, unificirana je terminologija i riješen čitav niz problema koja ova vrsta građe
nameće svakom istraživaču i kustosu.
Tema članka rada izravno je povezana sa suvremenim svjetskim kretanjima u obradi
egipatskih zbirki i računalno podržanim povijesnim istraživanjima. Temeljno istraživanje
zasniva se na iskustvima međunarodnih egiptoloških projekata u posljednjih petnaestak
godina, smjernicama Međunarodnog vijeća muzeja (The International Council of Museums,
ICOM) za obradu i dokumentiranje muzejske građe (CIDOC Guidelines for Museum Object
Information: The Information Groups and Categories), raznih međunarodnih i domaćih
pravilnika o čuvanju i obradi muzejske građe te raznim smjernicama Međunarodnog odbora
za egiptologiju (International Committee for Egyptology, CIPEG) koji djeluje u sastavu
ICOM-a. Predstavljeni hrvatski model obrade i prezentacije rezultat je dugogodišnjeg rada na
projektu Croato-Aegyptica Electronica, prvom egiptološkom projektu u Hrvatskoj.
Osnovni cilje članka bila je uspostava modela analize i obrade staroegipatskih
artefakata u hrvatskim muzejskim i privatnim zbirkama na temelju aktualnih spoznaja
egiptološke, arheološke i povijesne znanosti, te sustavno prikazivanje mogućnosti primjene
raznovrsnih informacijskih tehnologija pri spomenutoj obradi, ali i prezentaciji i osiguravanju
pristupa informacijama o zbirkama.
39
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
U radu su detaljno prikazane sve egipatske zbirke u Hrvatskoj, njihov nastanak, broj i
vrsta predmeta, dosadašnja istraživanja te uobičajeni modeli klasične prezentacije. Detaljno je
prikazan sadržaj i način vođenja muzejske dokumentacije na temelju inozemnih i domaćih
iskustava, pravni propisi i druge smjernice koje uvjetuju moderne oblike vođenja muzejske
dokumentacije arheološke građe. Posebna pažnja pridana je i problemima zaštite i
konzervacije spomenika. U središnjem dijelu rada autor se bavi znanstvenom analizom i
obradom staroegipatskih spomenika, njihovom kategorizacijom, problemima ujednačavanja
egiptološkog nazivlja u Hrvatskoj, datacijama i kronologijama, materijalima, jezičnim
problemima te primjenom IT-a u obradi i dokumentaciji građe. Pritom se posebna pažnja
pridaje slikovnoj dokumentaciji, tezaurusima i mogućnostima ispisivanja raznih
staroegipatskih i drugih znakova uz pomoć računala. Na brojnim primjerima, koji su rezultat
rada projekta Croato-Aegyptica Electronica, prikane su mogućnosti obrade staroegipatskih
predmeta uz primjenu računala te su date smjernice jedinstvenog hrvatskog modela obrade. U
završnom dijelu rada prikazane su nove mogućnostima prezentiranja muzejske građe putem
raznih digitalnih medija (baze podataka, Internet, web portali, CD/DVD-ROM, info-kiosci).
Summary
There are approximately 5000 Ancient Egyptian objects kept in the Croatian museums
and private collections. The artefacts first came to Croatian museums during the 19th and the
first half of the 20th centuries. They date back to the period of pre-dynastic cultures, which
developed in Upper and Lower Egypt before they were united into the old Egyptian state and
last until the Coptic period, that is the Arabic conquest of Egypt in mid 7th century. The
objects originate mostly from Egypt and have come to Croatian institutional or private
collections through intermediates. The minority of objects, approximately 400 of them, derive
from the Croatian historical area of the Antic period, and are connected to the arrival and
spreading of the Egyptian and oriental cults in the Roman provinces.
Most of the objects and collections have never been systematically analysed. This
thesis questions how to approach, analyse and document these objects. Due to the fact that
new information in the area of Egyptology and museology ask for formation of different
processing models, this thesis examines the model of processing and presentation of the
40
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
museum objects of Egyptian origin. The terminology has also been unified and a variety of
problems that researchers or curators come upon solved.
The topic of this article is directly related to both the contemporary world tendencies
in the processing of Egyptian collections and the historic researches. The basic research is
based upon the experiences of international Egyptian projects done within the last fifteen
years, the guidelines of The International Council of Museums (ICOM), the Guidelines for
Museum Object Information: The Information Groups and Categories (CIDOC), different
international and Croatian regulations on keeping and processing museum objects as well as
different guidelines of the International Committee for Egyptology (CIPEG), which works
within the ICOM. The Croatian processing model is a result of many years work on the
project Croato-Aegyptica Electronica, which is the first Egyptian project in Croatia.
The main goal of the reserch was to establish a model of analysing and processing old
Egyptian artefacts in Croatian museums and private collections on the basis of Egyptian,
archaeological and historic sciences. Furthermore to systematically present the possible
applications of various informations related to data processing, and to make presentations as
well as give access to the information about the collections.
The article gives a detailed presentation of all the Egyptian collections in Croatia, their
origin, number and type of objects, past researches and usual forms of presentation. It is
shown an elaborate content of the collections, the way the museum documentation has been
kept according to the international and Croatian experiences, regulations as well as other
guidelines important for the conduction of archaeological documentation of a museum.
Special attention has been given to the problems of protection and preservation of
monuments. In the central part of the thesis the author deals with the scientific analysis of the
old Egyptian monuments, their categorization, the problems of unification of Egyptian
terminology in Croatia, the dates of their origins and chronologies, materials, language
problems and the application of IT in processing and documenting the objects. While doing
so, he focuses his attention on pictures, thesauruses and the possibilities of computer printing
various old Egyptian and other signs. The possibilities of computer processing old Egyptian
objects have been shown in many examples, which are the result of the Croato-Aegyptica
Electronica project. Guidelines of the unique Croatian processing model have now been
established. The end of the thesis now presents new possibilities of showing museum objects
41
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
through various digital medias (databases, the Internet, websites, CD/DVD-ROMs, interactive
kiosks).
42
M. Tomorad – Model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj
BIBLIOGRAFIJA
1. ČLANCI, KNJIGE, KATALOZI, VODIČI
ALLEN, J. P. 2001. Middle Egyptian - An Introduction to the Language and Culture of
Hieroglyphs, Cambridge UK & New York.
BRUNŠMID, J. 1904. Kameni spomenici hrvatskog narodnoga muzeja u Zagrebu, Vjesnik
hrvatskog arheološkog društva n. s. VII, Zagreb.
BRUNŠMID, J. 1905. Kameni spomenici hrvatskog narodnoga muzeja u Zagrebu, Vjesnik
hrvatskog arheološkog društva n. s. VIII, Zagreb.
BRUNŠMID, J. 1907. Kameni spomenici hrvatskog narodnoga muzeja u Zagrebu, Vjesnik
hrvatskog arheološkog društva n. s. IX, Zagreb.
BRUNŠMID, J. 1914. Antikni figuralni bronsani predmeti u hrvatskom narodnom muzeju u
Zagrebu, Vjesnik hrvatskog arheološkog društva n. s. XIII, Zagreb.
DUKAT, Z. & MIRNIK, I. 2004. Arheološki muzej u Zagrebu Numizmatička zbirka - vodič,
Zagreb, Arheološki muzej u Zagrebu.
DŽIN, K. 2001. Egipatske votivne figurice u lararijima. U: DŽIN, K. (Ur.) 2001. Egipatska
religija i antička Istra. Katalog 59 - Pula., Arheološki muzej Istre: 18-21.
ERMAN, A. & GRAPOW, H. 1957. Wörterbuch der äegyptischen Sprache, I-VII, Berlin.
GARDINER, A. H. 1950. Egyptian grammer, Oxford.
GORENC, M. 1979. Egipat – serija vodiča Arheološkog muzeja u Zagrebu. - Zagreb,
Arheološki muzej u Zagrebu
HANNIG, R. 1995. Die Sprache der Pharaonen - Grosses Handworterbuch Agyptisch-
Deutsch, Mainz
HANNIG, R., 2003. Ägyptisches Wörterbuch I - Altes Reich und Erste Zwischenzeit, Mainz
HELCK, W., OTTO, E. & WESTENDORF, W. (ur.) Lexikon der Ägyptologie, I-VII,
Wiesbaden.
JURKIĆ-GIRARDI, V. 2001. Egipatska religija i antička Istra. U: DŽIN, K. (Ur.) 2001.
Egipatska religija i antička Istra. Katalog 59 - Pula., Arheološki muzej Istre: 5-17.
LJUBIĆ, Š. 1871. Sbirke Narodnoga zemaljskoga muzeja, I. Arheologički razdjel, A.
Kollerova egjipatska sbirka. - Viestnik narodnoga zemaljskoga muzeja u Zagrebu I: 30-