-
IzvorničlanakUDK111.852(045)Baumgarten,A.G.doi:10.21464/fi36211Primljeno5.12.2015.
UnaPopovićUniverzitetuNovomSadu,Filozofskifakultet,DrZoranaĐinđića2,RS–21000NoviSad
[email protected]
Novovjekovnafilozofijaizasnivanjeestetike
SažetakOvaj rad kritički izlaže Baumgartenovo zasnivanje
estetike kao zasebne filozofske discipline, prvenstveno s obzirom
na njegove pretpostavke. U tom kontekstu u radu se razmatra smisao
zasnivanja estetike kao discipline, kao i ispravnost njegovog
tumačenja polazeći od okvira Leibniz–Wolffovog sistema. Autor tvrdi
i obrazlaže tezu da zasnivanje estetike ne počiva bitno na ideji
dopunjavanja ovog sistema, nego da ono svoje korijene ima u
naglašenom razmatranju estetskog iskustva kao takvog. Uvjeti za
takvo razmatranje pronalaze se najprije u okvirima novovjekovne
filozofije XVII. i XVIII. stoljeća, a tvrdi se da je njihova
posljedica osnovni karakter estetike kao gnoseologiainferior.
Napokon, primarno značenje estetike kao niže gnoseologije obrazlaže
se tumačenjem mogućnosti da se i čulno spoznavanje pokaže kao
jasno, a tako i kao istinito spoznavanje.
Ključneriječizasnivanje estetike,Baumgarten, novovjekovna
filozofija, estetsko iskustvo,gnoseologia inferior
Filozofskamisaoo lijepom i umjetnosti imaveomadugu tradiciju;
počecifilozofskihpromišljanjaoovimtemamaskorodasepoklapajusasamimpočecimafilozofijesobziromnatodaestetičkirelevantnestavovemožemonaćivećkodpitagorejaca.Antičkafilozofijauopće,sfilozofimapoputPlatonaiAristotela,zacrtalajedaljnjirazvojestetike,teubitnomodredilaokvirenjenakretanjaimogućadostignućaestetike.Ipak,višestoljetnirazvojestetičkemisli,
svedoXVIII. stoljeća, nije izrodio svijest opotrebi za
zasnivanjemzasebnefilozofskedisciplinekojabibilaposvećenaestetičkimproblemima.TekuXVIII.stoljećuAlexanderGottliebBaumgartenobznanjujepotrebuzaformiranjemestetikekaodiscipline
tesezasnivanjeestetikevezujezanjegovumagistarsku tezuFilozofske
meditacije o nekim aspektima pjesničkog
djelaiz1735.godine.Baumgarten,kakosetočestotumači,uočavapropustudotadašnjojsistematizacijifilozofskogznanja,prijesvegaonojkojujenaosnovamaLeibnizovefilozofijeizradioChristianWolff,tedjelujedabitajpropustispravio.Naime,onuviđada
samočulno spoznavanjemožebiti
predmetposebneznanosti,nezavisnoodkorektivnedjelatnostirazumaizvršenenadnjim,sobziromnatodaonomožeautonomno,bezpovezivanjas
razumom,ponuditi istinskoznanjeostvarnosti.Baumgartenkaže:
»Aštoakobiselogikasamomdefinicijomzatvorilauonegraniceukojimasestvarnoikreće,određenakaoznanost
kojom se nešto filozofski spoznaje,iliznanost koja usmjerava višu
spoznajnu sposobnost u spoznavanju
istine?Tadabifilozofimabilapruženaprilikadasvelikimuspjehom
istražuju ionevještineukojimaseniže
spoznajnesposobnostimoguusavršavati,
https://doi.org/10.21464/fi36211
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)
U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasnivanjeestetike356
izoštravati
inakoristsvijetasretnijeprimjenjivati.Kakopsihologijapružačvrsteosnove,nesumnjamodamožepostojatiznanost
koja upravlja nižom spoznajnom sposobnošću,iliznanost o senzitivnoj
spoznaji.«1
UistomdjeluBaumgartendajeinazivnovojdisciplini.2
ZasnivanjeestetikekaofilozofskedisciplinenastavljenojedaljnjimBaumgartenovimfilozofskimradom,teseonovimproblemombaviiudvasvojacentralnadjela,Metafiziciiz1739.iEsteticiiz1750.godine.Uovimdjelima,kaoiupredavanjimaizestetikekojajedržao,Baumgartensućinskineodstupaod
idejeestetikekoju jenaznačiousvojojmagistarskoj tezi,negoovu
idejupodrobnije razrađuje.Estetika je takoprvenstveno
shvaćenakaognoseologia inferior, odnosno kao znanost koja se bavi
nižim spoznajnimsposobnostima.Međutim,dabi
estetikuuopćemogaozasnovatikao
takvuznanost,Baumgartenje,kakosmovećnaznačili,moraopretpostavitidasečulnim
spoznavanjemmože doći do istine nezavisno od upotrebe
razuma,odnosnodaječulnostautonomnosposobnazaspoznajuistine.TakvuistinuBaumgartennazivaestetskom
istinom(ästhetische
Warheit),idefinirajekao»istinu,ukolikoseonaspoznaječulno«.3
Pojamestetskeistinepredstavljaistinskunovinuufilozofiji:tradicijaječulnospoznavanjeuglavnomvidjelakaojedanod(barem)dvaosnovnaizvoraspoznaje,alitakođerikaonajčešćiizvorgrešakaizabluda.Utomsmislujeulogačulnogspoznavanjauprocesuspoznajeistineshvaćenakaoznačajna,alineikaoodlučujuća
jer je smatranodačulnospoznavanje zahtijeva
razumskudopunukojamožegarantiratiopravdanostiistinitostnjimestečenihuvida.Utomsmislu,tradicionalnojeshvaćanjedadušajedinouzpomoćrazumamožedoćidoistinetedačulnospoznavanje,umjeriukojojučestvujeuovomprocesu,morabitipodređenokorekcijirazuma,asamimtimilogike.TvrdnjomdapostojiestetskaistinaBaumgarten,dakle,bitnoodstupaodtradicijeteotvaraprostorzasasvimdrugačijipogledkakonaspoznajneproceseispoznajnemoći,
takoinasamuprirodučovjeka.Ovojenaročitovidljivou analogiji
kojuBaumgarten pravi između logike i estetike, smatrajući daje
estetika u pogledu čulnog spoznavanja isto ono što je logika u
pogledurazumskog.Drugimriječima,kaoštologikaistražujezakonitostiiispravneformemišljenja,teuodređenomsmisluekspliciranjegovuunutrašnjustrukturu,takoiestetikatrebaekspliciratiunutrašnjustrukturuizakonitostičulnogopažanja.Uslijedtoga,BaumgartenestetikuuMetafizicinazivalogikom
nižih spoznajnih moći,4auEsteticinazivalogikom u užem smislu.5
Međutim,poredovogodređenja,estetikauBaumgartenovojfilozofijidodatnodobivaiodređenjevještinelijepogmišljenja–ars
pulchre
cogitandi,odnosnoteorijeljepote,kaoiteorijeslobodnihvještina–theoria
liberalium
artium,odnosnoteorijeumjetnosti.6NatajnačinBaumgartenovoshvaćanjeestetikeefektivno
objedinjuje tendencije različitih tradicionalnih filozofskih
razmatranja,naknadnoprepoznatihkaoestetičkih.Baumgarten,tako,prvipokušavaponuditisistematičnuijedinstvenuteorijukojaobuhvaćatrinerazdvojnaaspektaestetike:čulnospoznavanje,lijepoiumjetnost.7Iakoseuspješnostnjegovogpoduhvatamožedovestiupitanje,nesumnjivojedajenjegovaideja–upravoovosistematičnopovezivanjeikoherentnazdruženostspomenutetriteme–odrediladaljnjiživotdiscipline.Skorodanemaproblemskeestetikekojanepokušavaostvaritiovajzadatak,ačinjenicadanitijednaodnjihutomeneuspijevaupotpunostidodatnodajenaznačajizvornomBaumgartenovompokušaju.Sličnusudbinu
imao je inazivdisciplinekoji jeBaumgarten izabrao.
Iakodanassamorazumljiv,ontouvrijemesvojegnastankanijebio.OtomenamsvjedočikratkaKantovaopaskaizKritike
čistog uma,gdjeKantkaže:
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)
U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasnivanjeestetike357
»Nijemcisujedinikojisesadariječjuestetikasluže,danjomeoznačeonoštodruginazivajukritikomukusa.RazlogjetomejalovanadakojugajiodličnianalistaBaumgarten,dakritičkoprosuđivanjelijepogasvedenaumskanačelaidanjegovapravilapodignenaznanost.«8
RazlogovakvomstavunijebilasamorazlikaKantovihiBaumgartenovihpozicijanegosućinskanapetostusamomnazivudisciplinekoja,iakoobuhvaćaiteorijuljepoteiteorijuumjetnosti,nazivomfavoriziraodređenjenižegnoseologije.Drugimriječima,činisedanazivestetikaobavezujenaodređenuperspektivusagledavanjairazvijanjaoveznanosti,atakvuperspektivunisusvimisliocividjelikaodominantnu.UtomsmisluHegel,iakopriznajedasenazivestetikauobičajioidagazbogtogaprihvaća,kritičkispominjeupravoovonjegovoznačenje
i smatrada jeprimjerenijinazivdiscipline filozofija (lijepih)
umjetnosti.9
Spomenutereakcijena imeestetikepotvrđujunašstav:
iakoestetikuvidi
ikaonižugnoseologiju,ikaoteorijuljepoteikaoteorijuumjetnosti,Baumgartenipaknesumnjivoprvomodovihodređenjadajeprimat.10Primatestetikekaonižegnoseologije,međutim,nije
slučajnost:onproizlazi izneobične
ikompleksnetradicijefilozofije17.iprvepolovine18.stoljeća,odnosno,slobodnijerečeno,izduhanovovjekovnefilozofije.Ovajradposvećenjeupravotojtradicijiinačinunakojijeonapripremilaiodredilazasnivanjeestetike:stava
smoda se zasnivanje ovedisciplinenije nimoglo zbiti u
stoljećimanjeneantičke,srednjovjekovneirenesansnetradicijejersupretpostavketakvogzasnivanjainherentnemišljenjukojemijenjatijekfilozofijetijekom17.stoljeća.Pritomejednakomislimoinabritansku(empirističku)inakontinentalnu(racionalističku)tradicijujersvakaodnjihzasebnodajepoticajezazasnivanjeestetike.Dvasumotivakojauovompogledumožemopratiti.Sjednestrane,ukolikosefokusiramonačinjenicudaseovdjeradiozasnivanjufilozofskediscipline,možemosezapitatikakav
jeodnos izmeđupromišljanjadomeneestetskogi
njenedisciplinarneodređenosti.Drugim riječima,možemo se
iznovapozvatinaprimjertradicijekojajeočiglednobremenitanaporimadasemisli
1
Aleksander Gotlib Baumgarten [AlexanderGottlieb Baumgarten],
Filozofske meditacije o nekim aspektima pesničkog dela,
BIGZ,Beograd1985.,str.85.
2
Usp.Ibid.,str.86.
3
Alexander Gottlieb Baumgarten, Ästhetik I, Felix MeinerVerlag,
Hamburg 2007., str.403.
4
Usp. Alexander Gottlieb Baumgarten, Metapysica/Metaphysik,
Frommann–HolzboogVerlag,Stuttgart2011.,str.283.
5
Usp.A.G.Baumgarten,Ästhetik I, str.405.
6
Usp.Ibid.,str.10.
7
Usp. Mirko Zurovac, Teškoće u zasnivanju
estetike,Prosveta,Beograd2012.,str.17.
8
ImmanuelKant,Kritika čistog
uma,NakladnizavodMaticehrvatske,Zagreb1984.,str.34.
9
GeorgVilhelmFridrihHegel[GeorgWilhelmFriedrichHegel],Estetika
I,BIGZ,Beograd1975.,str.3.
10
Preciznije,Baumgartennavodičetirispecifičnaodređenjaestetikekaoznanostiočulnomspoznavanju:1)teorija
slobodnih umjetnosti,2)vještina lijepog mišljenja,3)niža
gnoseologija i 4) vještina analogna razumu.
Ipak,smatramodaseodređenjanižegnoseologijei vještine analogne
razumu mogu neposrednije povezati međusobno nego s preostaladva
određenja, uslijed toga što
Baumgartenupravouanalogijisrazumomiizvodipojamestetske istine, koji
je presudan za
mogućnostzasnivanjanižegnoseologije.Usp.A.G.Baumgarten, Ästhetik
I,str.11,405.
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)
U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasnivanjeestetike358
olijepom,umjetnostiičulnomspoznavanju,alitakvomišljenjeneimplicirazasnivanjeposebnedisciplinekojabibilaposvećenanekojodovihtemailinjihovojvezi.Samaidejadajezafilozofskuobradutakvihtemaneophodnazasebnadisciplinastogaovdjeizbijauprviplan,a,kakodaljnjirazvojestetike
pokazuje, disciplinarna obrada domene estetskog bitno je izmijenila
ipristuppromišljanjuovihtema.DrugimotivkojiovdjemožemopratititičesevećnaglašenogBaumgartenovogisticanjaprimataodređenjaestetikekaonižegnoseologije,odnosnokaoosobiteteorijespoznavanja.Ovonaglašavanjetakođernećemouzetikaosamorazumljivo,negogaželimofokusiratikaoperspektivukojajeufundamentalnomsmisluuvjetovalazasnivanjediscipline.Drugimriječima,smatramodaestetikakaodisciplinanijemoglabitizasnovanabezdanjenoprimarnoznačenjenijebilovezanozaproblemespoznavanja
i
istine.Teknaosnovuovakvognjenogzasnivanja,estetikajedaljemoglabitirazvijanaikaoteorijaljepote
ikao teorijaumjetnosti, pri čemuse i ljepota iumjetnostbitno
sagledavajuizprethodnonaznačeneperspektive.Činjenicadapotonjeestetikeovakavpristupdovodeupitanje,iponekadmijenjajunaglasakuodnosunatricentralnaproblemaestetike,nemijenjanastvari;smatramodasuovakvestrategijenačelnotekomogućeneBaumgartenovimprojektom.Utomsmislunaše
istraživanje će pokušati obrazložiti isticanje estetike
kaognoseologia
inferiorupravosobziromnakarakterfilozofije17.stoljeća.
Estetikakaofilozofskadisciplina
Tumačenjezasnivanjaestetikekaofilozofskedisciplinezapočinjemoproblematizacijom
činjenice da se ovdje radi o filozofskoj disciplini. Kako
smovidjeli, filozofskamisaoposvećenaproblemimaestetskedomenenije
rijetkostupovijestifilozofije,teseestetikačestoubrajaiujednuodnjenihosnovnihdisciplina.Usprkostome,onaseistovremenojavljaikaojednaodnajmlađihdisciplinafilozofije.RiječimaMilanaUzelca,»estetikakaofilozofskadisciplinaimakratkuprošlost,alidugupovijest«.11
PitanjestatusaestetikekaofilozofskedisciplineuobičajenosespominjekadajeriječoizvorimaimotivimaBaumgartenovogdjelovanja.TakosemotivacijazazasnivanjeestetikenajčešćevezujezaBaumgartenovouviđanjenedostatakaipropustaWolffovesistematizacijeLeibnizovefilozofije.Naime,premaovojinterpretaciji,BaumgartendopunjavaWolffovsistemkojinepredviđa,aliipakdonekleimplicirazasebnudisciplinukojabibilaposvećenačulnomspoznavanju.12RazlozikojiseobičnonavodekaoobjašnjenjezaizostajanjeestetikeuWolffovojfilozofijisvodesenaspecifičannačinnakojiWolfftumačiLeibniza,zakogaje,uracionalističkomduhu,spoznavanjevezanozajasneirazgovijetneidejekojepripadajusamorazumu.Uskladustim,čulnospoznavanje,umjeriukojojuopćeučestvujeuspoznajnomprocesu,morabitireguliranoivođenoodstranerazuma,teutolikoinemapotrebezaposebnomdisciplinomkojabisenjimebavila.13
OvakvotumačenjeLeibniza,bilodajeispravnopripisanoWolffuiline,nijeupotpunosti
točno jerLeibniz, istina,promatra razumskospoznavanjekaojedinokoje
je sposobnoza jasne i razgovijetne ideje,ali takođerdopušta
idapredstavezadobiveneputemčulnogspoznavanjamogubitijasne.Drugimriječima,premaLeibnizujasnemogubitiipredstavečulnostiiidejerazuma,dok
razgovijetnemogubiti samoovedruge: podefiniciji,
čulnepredstavemogubitijasne,alizbrkane.14Ovainteresantnamogućnost,kojaimasvojeosnovekakouracionalističkoj,takoiuempirističkoj,prijesvegalokovskoj
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)
U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasnivanjeestetike359
tradiciji,neposrednoserazvijakodBaumgartena,kojijepreuzimazaosnovusvojegnoseologia
inferior.Ključnaposljedicamogućnostidaseičulnepredstaveoznačekaojasneupravojespecifična,razumuanalognaobjektivnosttakvogspoznavanja:ona,međutim,nećebitidatadiskurzivno,
razgovjetno–putempojmova–negosintetičkiineposredno,nanačinčula.15
InterpretacijaBaumgartenovogzasnivanjaestetikekojutumačimoima,međutim,jošjednuzanimljivuposljedicu.Naime,onauprviplanističezahtjeveimanentnesamojsistematizacijifilozofije:tvrdidaLeibnizovamisaonijeprezentiranauoblikusistema,tejenjenojsistematizacijipristupioWolff,alijeontoučinioneprecizno,zbogčegajedošlodomogućnostizasnivanjaestetike.Međutim,takoshvaćeno,zasnivanjeestetikepromatraseizbitnovanestetičkeperspektive,sobziromnatuunutrašnjunedovršenostsamogWolffovogsistema,koji,
upravodabivažiokao sistem,morabiti iscrpno izveden
te,samimtime,dopunjenestetikom.Dodatno,ovakopostavljenainterpretacijasvjedočioizvjesnojkonfuzijiupogleduznačajaiulogeWolffa,aposrednoisamogLeibnizauzasnivanjuestetike.Naime,ukolikojeWolffsambioinspirirantežnjomdaseLeibnizovafilozofijasistematizira,alineidasefundamentalnoizmijeni,teukolikojeupravoidejasistematuimalapresudanznačaj,utolikojeteškoopravdatiizostajanjeestetikeiznjegovakorpusaznanja.Ukolikojesamsistemovdjebiopresudan,teukolikoonmorabitidopunjenestetikomdabiuopćevrijediokaosistem,onda
bi iWolff, ukoliko je bio vođen ovim idejama, utolikomorao
uočitispominjani»propust«.Činjenicadaontonijeučiniodovodiupitanjeprimatsistemakojisenaglašavautumačenjuzasnivanjaestetike.Dalje,ukolikosesobziromnatopretpostavidajesamaLeibnizovafilozofija,aneidejasistema,bilaodprimarnogznačajazaWolffa,utolikonailazimonasljedećeprobleme.AkozaobiđemotrivijalnuistinudasesistematizacijaLeibnizovefilozofijenemožeupotpunostipoklopitisnjenomizvornomformom,iuzmemolidajeWolffnačelnoispravnosistematiziraoLeibnizovufilozofiju,ondasepostavljapitanjeodakledolaziimpulszadopunom:iznjenogsadržajailiizsameformesistema?ČinisedaprvamogućnostnemožebitislučajjersamaidejasistematizacijeLeibnizovefilozofijepočivanaracionalističkommodeluspoznavanja,odnosnonaspomenutojidejidaistinitoznanjepripadasamorazumu.Međutim,
ukoliko sama forma sistema otkriva njegove
nedostatke,utolikobitobiloproblematičnojerbitoznačilodaseobliksistematizacijeLeibnizovefilozofijemožeizvestia
priori,bezobzirananjenkonkretansadržaj.
11
Milan Uzelac, Estetika, Stylos, Novi Sad2003.,str.21.
12
Usp. Milan Damnjanović, »Prvobitna idejafilozofske estetike«, u:
A. G. Baumgarten,Filozofske meditacije o nekim aspektima pesničkog
dela,BIGZ,Beograd1985.,str.XIII.
13
Usp. Paul Guyer, »The Origins of ModernAesthetics: 1711–35«, u:
Peter Kivy (ur.),The Blackwell Guide to
Aesthetics,BlackwellPublishing,Malden2004.,str.36–38.doi:https://doi.org/10.1002/9780470756645.ch1.
14
Usp. Gottfried Wilhelm Leibniz, »Razmatranjaospoznaji, istini i
idejama«,u:G.W.
Leibniz, Izabrani filozofski spisi,
Naprijed,Zagreb1980.,str.1–2.
15
Postojeestetičarikojisudoveliupitanjeznačenje i smisao ovih
Leibnizovih teza, prijesvega sobziromnanjihovutjecajna
razvojestetike. Takav slučaj predstavlja
utjecajnainterpretacijaBenedettaCrocakojismatradaepitet jasnosti
podaren čulnom
spoznavanjukodLeibnizaneideukoristosamostaljivanjadomeneestetskogkaoautonomnesposobnostidolaženjadoistine,nego,nasuprottome,jošneposrednijevežečulnost
za razum injemupripadnu domenu spoznaje. Usp. BenedetoKroče
[BenedettoCroce],Estetika, Kultura,Beograd1934.,str.291–292.
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)
U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasnivanjeestetike360
Idejasistematizacijefilozofijeiznanjaucjelinibitnopripadanovovjekovlju.Ovimenetvrdimodaupovijestifilozofijeprijemodernogdobanijebilopokušajadaseznanjeuobličiisistematizira,naprotiv–takvisupokušajipoznati.Ipak,novovjekovljeseodlikujespecifičnimnaglašavanjemidejesistemaznanja,
kao i specifičnimnačinomna koji se ona razumijeva. Prije
svega,idejaosistemuznanjajavljaseuvezisproblemimaspoznaje,istineimetode,anaročitosobziromnaproblemrazvojainapretkaznanja.Baconovistavoviotomedaznanostinevrijedipopravljati,negodajepotrebnovratitisenjenimtemeljima,tenanjimapostupnograditizdravuzgraduznanja,mogusepronaćiikodDescartesa,aovorezoniraiuSpinozinomnačinuizlaganjaEtike.16Kritičkistavpremadoseguljudskogsaznanjaovdjesepozitivnopreokrećeuiscrpljivanjenjegovihmogućnostiputemispravneivođeneupotrebe,kojaisamapočivanauviduunjegovkarakter.Sjednestrane,takavstavvodiosobnomrazumijevanjuznanstvenogznanjakaokoherentnogsistemanaukaobjedinjenih
jednimmetodskimpristupom,izkojegsedaljeizvodiikarakternjihovihodnosa.Budućidaovajmetodskipristupisampočivanakritičkomrazmatranjuspoznajnihmoći,teseuprincipuizvodikaonekavrstauopćavanjanjimasvojstvenognačinaoperiranja,bilodase
radioempirističkominduktivnomili
racionalističkomdeduktivnommodelu,ondaiunutrašnjeustrojstvosistemaznanjainaukapredstavljadobrozasnovanukonstrukcijukoja,zapravo,počivanaunutrašnjemlogosuljudskogmišljenja.OvojeposebnovidljivokodDescartesa,aliiuDescartesovom
filozofijom inspiriranoj ideji logike PortRoyala, ideji logike
kaovještinemišljenjakojasamoekspliciranačinnakojionoinačeoperira.Činise
da je iBaumgarten usvojio ovakvo shvaćanje u određenju estetike
kaologikeuužemsmislu.Unutartakvograzumijevanjaznanosti,zadatakpodjelekorpusaznanjauzasebneznanostiidisciplinedobivasvojpravismisaojercjelokupantakozamišljenprojektnemasvojepunovaženjeakonijeiscrpnoizveden,odnosnoakodomeneistraživanjanisu»jasnoirazgovjetno«razdvojenejedneoddrugih.Akotonijeslučaj,ondasezapadauopasnostdaserješavanjuodređenogproblemapristupinapogrešannačinili,aristotelovskirečeno,dadođedogreškemiješanjarodova,odnosnoobjašnjavanjaproblemajedneznanostiprincipimanekedrugeznanosti.Dodatno,izostajanjesistematizacijeznanjaometalobiiinicijalnonaglašenidaljnjinjegovnapredak,kaoštojeto,premamišljenjunovovjekovnihfilozofa,bioslučajutradiciji.Upravoovakvaperspektivarazumijevanjafilozofijekaosistemaznanjaimplicitno
vodi interpretaciji zasnivanja estetike o kojoj govorimo.Naime,
oestetici se govori upravo kao o disciplini koja dopunjava sistem
čineći
gapotpunim,čimesenavodnoostvarujuinicijalneWolffovenamjere.Takvozasnivanjeestetike,dodatno,ispravljagreškumiješanjarodova,odnosnopokazujedasedomenačulnogspoznavanjapogrešnoobjašnjavalaprincipimakojipripadajulogici,odnosnorazumskomspoznavanju.Napokon,ovakopostavljenainterpretacijanalazisvojupotvrduiučinjenicidaje,jednomzasnovana,estetikazaistaiomogućiladaljnjinapredakznanjaodomeniestetskog.Sdrugestrane,spomenutikritičkistavpremamogućnostimaidoseguljudskespoznaje
se odBacona ne odnosi samo na čulno spoznavanje
negomotividolarazumadovodiupitanje ionorazumsko,zakojese
ispostavljada
jejednakoinherentnopogrešivokaoičulnospoznavanje.Utomsmislučulnoirazumskospoznavanjeseizperspektiveteorijespoznavanjaiistinepribližavaju,temeđunjimavišenepostojisućinskijaz:ukolikonekimisliociizadržavajuovuideju,utolikojevišeneprisvajajukaosamorazumljivu,negoje
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)
U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasnivanjeestetike361
izvodekritičkiinaosnovudetaljnihpromišljanja.Jednaodposljedicatakvepromjene
je ipostepenoosamostaljivanje idejeomogućnostidase
ičulnospoznavanje označi kao sposobnoza autonomnodosezanje
istine.Ta idejanajprije jevidljivaprekomotiva jasnosti čulnog
spoznavanja:
ovamogućnostzapravopotičeodLockea,kojidjelomičnousvajaDescartesovkriterijjasnostiirazgovjetnosti,tetvrdidasuprosteidejenastaleizčulnogopažanjajasne,odnosnotakvedaseunjihnemožeposumnjatiakoihimamo.17UtompogleduzaestetikujenajznačajnijiLeibnizovpristupjerjasnostčulnogspoznavanjadovodiuvezusljepotomispojmomsavršenstva.18
Baumgarten,naime,preuzimaLeibnizovuidejugotovodoslovno,alijeizvodidonjenihkrajnjihkonzekvenci.19Jednaodnjihjesvakakoirazumijevanje
estetikekaonižegnoseologije,
odnosnopostavljanjeproblemaestetikeuokvireteorijespoznaje.Ukolikoje,naime,spoznajaistinitaakojejasnairazgovjetna,utolikojeidomenačulnogopažanjabitnodomenaspoznajejer,iako
ne nudi razgovjetnost, ona ipakmože posjedovati jasnost.Kako
smovidjeli,naosnovutogaBaumgartengovorioestetičkojistini,kojamuomogućavaizgradnjuestetikekaognoselogia
inferior.Stogamožemozaključiti:disciplinarnikarakterestetikeuvjetovanjenovovjekovnimidejamaoprirodispoznavanjakojesepreplićusposebnoistaknutimmotivomsistematizacijeznanja.Interpretacijazasnivanjaestetikekojomsebavimo,iakoseprimarnofokusiranaidejusistematizacije,ipakzahvaćaiproblemestetikekaoznanostiočulnomspoznavanjuuprethodnonaznačenomsmislu.Međutim,ovajproblemtujeprvenstvenopostavljenizperspektiveidejesistematizacije.Drugimriječima,spomenutapotrebazaestetikomkaoznanostikojabiupotpunilasistemprecizirana
ječinjenicomda se sistemdopunjavaupravoupogledu
teorijespoznaje,aneudrugimsvojimaspektima:tektakvaperspektivauvjeravauovu
interpretaciju.Međutim, iako je takavpotezsasvimopravdan,on ipakne
osigurava pun uvid u smisao zasnivanja estetike kao niže
gnoseologijejergareduciranaodgovornaproblemeWolffovesistematizacijeLeibnizovefilozofije.Drugimriječima,interpretacijapremakojojjedoBaumgartenovogzasnivanjaestetikedošlouslijedpotrebedaseupotpuniLeibniz–Wolffovfilozofskisistem,iakobremenitaproblemima,nijesasvimneispravna.NesumnjivojedaovajsistemprovociraBaumgartenovumisao,idataprovokacijarezultiranovomdisciplinom.Sdrugestrane,ukolikosezaBaumgartenovosnovnimotivuzmedopunaWolffovogsistema,utolikoseteškomožeopravdatičinjenicadaonnovudisciplinupostavljatakodaonaumnogimsvojimaspektimapodrivasamuidejusistema,kakvavažiufilozofijitogvremena.Zasnivanje
estetike nikako se nemože svesti samo na ovaj novovjekovnimotiv:
čini seda jeovdje zapravonadjelupreplitanjeviše
takvihmotiva,tedadospomenutihproblemaoveinterpretacijeidolaziuslijedprevelikog
16
Usp.StephenGaukroger,Francis Bacon and the Transformation of the
EarlyModern Philosophy, Cambridge University Press,
Cambridge2004.,str.112.,138–139.doi:https://doi.
org/10.1017/cbo9780511612688; John Cottingham,The
Rationalists,OxfordUniversityPress,Oxford1988.,str.34–35,51.
17
DžonLok[JohnLocke],Ogled o ljudskom razumu
I,Kultura,Beograd1962.,str.110–111.
18
Usp. Clifford Brown, »Leibniz andAesthetics«, Philosophy and
Phenomenological
Research28(1/1967),str.70–80,str.73.doi:https://doi.org/10.2307/2105324.
19
A. G. Baumgarten, Filozofske meditacije o nekim aspektima
pesničkog dela,str.15,17.
https://doi.org/10.1017/cbo9780511612688
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)
U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasnivanjeestetike362
naglašavanja jednog od njih.Motivi koje imamona umu bit će
podrobnijerasvijetljeniuokvirimanašegnarednogpoglavlja:riječje,prijesvega,oprethodnonaglašenojveziizmeđuzasnivanjaestetikekaodisciplineinjenogprimarnogznačenjakaonižegnoseologije,odnosnoonužnostidanovadisciplinabudeupravojednagnoseologija.Zanašesadašnjepotrebedovoljnoje
rečeno da bismomogli istaknuti da nas ovakvo, povijesno
kompleksnosagledavanjezasnivanjaestetikeoslobađaprethodnospomenutogprigovoraoizvanestetičkimmotivimazasnivanja.Naime,stavasmodajeBaumgarten,također,
imao i imanentnoestetičke impulseza
formiranjenovediscipline.Drugimriječima,činisedaovozasnivanjeneproizlazisamoizidejesistema,kojiformalnozahtijevasvojudopununegojednako,akoneiviše,izsamogpredmetamišljenjakojibiva»discipliniran«usvrhutedopune–izdomenaestetskogiskustva.Naime,djeloukojemseprviputspominjeestetikaikojepredviđaizgradnjutakvediscipline,Filozofske
meditacije,ucijelostijeposvećenojednomestetskom
fenomenu–umjetnosti,
odnosnopjesništvu.Baumgartennapočetkuspisasvjedočidapoezijuodmladostiizuzetnovoliiunjojuživatedaje,pozvanpredavati»poetikupovezanustakozvanomracionalnomfilozofijom«,20našaoshodnotome
»…ponovnopromislitionoštosam,poobičaju,poznavaonanačinpovjesničara:iziskustva,krozpoluslijepopodražavanjeizaključivanjepoanalogiji«.21
Ciljovogdjelaje,posvjedočanstvuautora,pokazatikakosufilozofijaipoezijatijesnopovezane,tekakosenaosnovujednostavnog
pojma pjesničkog djela u
dušimoguteorijskiizvestiidokazatitezekojedotadanisudokazane.22
Poredpotrebezateorijskomobradomdomeneestetskogiskustvaumjetnosti,kojajeovdjeočiglednai
jasnopovezanaskasnijimrazvijanjemestetike,uBaumgartenovom
svjedočanstvumoramoprimijetiti još nešto – naime,
činjenicudaonupravoovoestetskoiskustvoumjetnostismatrazaadekvatnopolazišterazmatranjakoježelisprovesti,odnosnodatakvopolazištesmatranovimiplodonosnijimoddotadašnjihpristupaproblemu.Drugimriječima,činisedaBaumgartenželi
izsamogiskustvaumjetnosti
inaosnovunjegaizvestijednuteorijuumjetničkogdjela.Kakovidimo,ovaidejajeuskladuspotonjimstavovimaologiciinherentnojčulnomspoznavanju;međutim,kasnijistavovidalekosuapstraktnijiodovih.PoetikakojuBaumgartenizvodiuFilozofskim
meditacijamatakođerje,kaoteorijskaipojmovnaobradaonognepojmovnodatoguiskustvu,komplementarnapotonjojestetici,noiodnjeznačajnokonkretnija.Upravokao
takva,međutim,moženambiti
putokazzatumačenjezasnivanjaestetike:činisedajeononastalokaodaljarazradaiproširenjeranogpoduhvata,ali
timnemanjevođenosamimestetskimiskustvom.Drugimriječima,ovimeželimopredložititezudajezasnivanjeestetikekodBaumgartena,
iako bitno određeno novovjekovnom idejom
sistematizacijeznanja,kojaiuvjetujesagledavanjeestetikekaodiscipline,sućinskipotekloiz
iskustvaumjetnosti – iz estetskog iskustva, teda je sobziromna
takvosvojeporijekloizadobiloosobiteodlike.Ovim,međutim,neželimonaročitoistaknutiBaumgartenoveosobnemotive,negoihželimoiskoristitikaoilustracijuzačinjenicudajeintelektualnaklimaBaumgartenovogdobavećprepoznavalatakvumogućnost–mogućnostdaseoumjetnostigovoriiz(iskustva)umjetnosti,daseolijepomgovoriizsamog(iskustva)lijepog.ČinjenicadaBaumgartenpreuzimatakvepoticajeiodnjihsačinjavateorijuanalognulogicinemožeprikritibitnupromjenuurazumijevanjuisagledavanjuestet
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)
U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasnivanjeestetike363
skedomenekojaprethodizasnivanjudiscipline.Ovapromjena,međutim,bilajeposljedicarazvojanovovjekovnemisli17.stoljećainjojćemoseposvetitiusljedećempoglavlju.
Estetikakaonižagnoseologija
Naše istraživanjezasnivanjaestetikenastavljamo
tematizacijomdrugenjezineznačajneodlike,naime, činjeniceda je
takvadisciplinabilaprimarnoviđenakaojedandioteorijespoznaje,odnosnokaoonajnjendiokojisebavinižimspoznajnimmoćima.Prethodnosmotakođertvrdiliitodaovakvozasnivanjeestetikenesmatramoslučajnim,odnosnodanjeniuvjetipočivajuudotadašnjemrazvojunovovjekovnefilozofijekojejeposrednovodiloformiranjudiscipline.Određenjeestetikekaonižegnoseologijeusadržajnomsmisluimpliciradajeparadigma
spoznaje i istine, aprije svega čulnogopažanja,
primarnazarazumijevanjedomeneestetskogkoja,kakosmovidjeli,obuhvaćaiproblemeljepoteiumjetnosti.Drugimriječima,ovimseimpliciradajecjelokupnadomenaestetskogzateorijskuobraduotvorenanajprijesobziromnaproblemčulnogopažanja,auskladustim,odnosnosobziromnagrčkoaisthesis,disciplinajeidobilaime.Izdvajanječulnogopažanjakaoperspektivekojamožeosiguratiosnovezateorijskuobraduproblemaljepoteiumjetnostinijesamorazumljivo,usprkosčinjenicidaestetičkopromišljanjeposljednjadvastoljećagotovodapodrazumijevadaestetskifenomeninužnomorajuimatisvojučulnustranu.Ovakavstav,međutim,ipaknijestavkojidijelitradicijafilozofijeiestetikesobziromna
toda
jenjomedominiralametafizičkaparadigmarazmatranjaestetičkihproblema.
Naime, unutar takve paradigme centralni estetički problem bioje
problem ljepotekoja je, opet, još odpitagorejaca iPlatona,
imalabitnometafizičkistatus: ljepota
jebilashvaćenakaoodrednicakojaseusvojempunomsmisluodnosinametafizičkeosnovestvarnosti.Sobziromnatodajeshvaćenametafizički,ljepotaseupunojmjeri,akouopće,moglazahvatititekrazumomiliumom,doksuslučajevičulnepercepcijelijepogobjašnjavaniunutartakopostavljenihokvira.Problemumjetnosti,
iakotakođer
jedanodnajvažnijihestetičkihproblema,svedo18.stoljećanijebioshvaćenkaoneposrednovezanzaproblemljepote.Naime,tekCharlesBatteuxsredinom18.stoljećauspostavljaiteorijskiobrazlažepojam
lijepihumjetnosti,odnosnonaglašavavezu ljepote
iumjetnostikaosućinskuvezu.Utomsmislu,ukolikopovratnopromatramoodnosproblemaljepoteiproblemaumjetnostiunutarpovijestiestetike,možemosamopotvrditiprethodnoiznesenutezuotomedajeproblemljepotebiodominantniji.Budućidasuumjetnostirazumijevanekaoproduktljudskogdjelanjaistvaranja,onesusamimtimiuontološkompogleduimaleproblematičanstatus,prijesvegauodnosunaprirodnabića.Bilodaseovajodnostumačioukoristumjetnostiiliukoristprirode,umjetnostjeusvakomslučajubilashvaćenakao
ontološki različita i pometafizičkom rangu niža od istinske
ljepote, asamimtimiodsekundarnoginteresa.
20
Ibid.,str.4.
21
Ibid.,str.5.
22
Ibid.,str.5.
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)
U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasnivanjeestetike364
Kakovidimo,Baumgartenovoisticanječulnogopažanjakaoprimarnogfokusaestetike,itotakvogkojimožeposlužitikaoosnovazaobjašnjenjeljepoteiumjetnosti,označavabitanraskidstradicionalnimnačinimaobradeovihproblema.OvoutolikoviševrijedištoseutradicijiestetikeprijeBaumgartenačulnoopažanjeuopćeinijevidjelokaospecifičnoestetičkiproblem,odnosnoproblemodsućinskogznačajazaobrazlaganjeljepoteiumjetnosti.Naprotiv,čulnoopažanjesvojufilozofskuobraduzadobivalojeuokvirimateorijespoznajetejeupravoizteperspektiveiuvođeno,akoseuopćeidovodilouvezusproblemimaodestetičkogznačaja.StogaBaumgartenovoodređenjeestetikekaonižegnoseologijenečudi:onojereziduumtradicijefilozofije.Ipak,iakosamoodređenjenijeneobično,načinnakojijeonopostavljenojestiupravotunalazimovezuzasnivanjaestetikesnovimduhommodernefilozofije.Naime,ukoliko,pratećiHerbertaSchnädelbacha,periodnovogstoljećaoznačimo
kao period u kojemprevladavamentalistička paradigma filozofije,
anjemuprethodećiperiodkaoperiodvladavinemetafizičkeparadigme,23možemogrubotvrditidajepromjenaparadigmizapravofundiranauspecifičnominteresu
posvećenom obimu, granicama i karakteru ljudskog
spoznavanja,kaoproblemimakojimorajubitiriješeniprijenegolisepokušasrješavanjembilokakvihdrugihpitanja.Ovamodernakretanja,kojuupunojmjeriekspliciraKantovafilozofija,možemorazumjetikaogesturefleksije,putemkojeseuvjetimogućnostiikriterijiistinitogspoznavanjaistražujukaoosnovasobziromnatokakosebilokojekonkretnoznanjemožekaoznanjeipotvrditi.Ovakvamisaonakretanjanovovjekovlja,sjednestrane,vodevećspominjanomrušenju
lošezgradeznanja iuspostavljanjuzdravih
temeljanakojimaseznanjepostupnoipolako,alisigurnoipostojanogradi.Međutim,sdrugestrane,istakretanjauvjetovalasuineobičnoživointeresiranjenovovjekovnihmislilacazaproblemustrojstvasubjektaspoznavanja:zarazmatranjespoznajnihmoći,njihovihgranicainačinadjelovanja,njihovogmeđusobnogusklađivanjaiuopćekontekstauokvirukojegajetakvorazmatranjemogućeizvesti.Takvousmjerenjeje,naravno,podrazumijevaloiproblemeksplanatornogjaza,odnosnojazaizmeđusubjektaiobjektaspoznavanja,aliidrugemogućenačine
sagledavanja subjektivnosti, poput ispitivanja njegovog
ontološkogustrojstvailinjegovogpolitičkogidruštvenogdjelovanja.Drugimriječima,potrebazautvrđivanjemkarakterasubjektivnihspoznajnihmoćiotvorila
jeperspektivurazmatranjadomenesubjektivnostikaotakve,aunutartakvedomeneondajeprimijenjenaistaidejaiscrpnostiisistematskograspoređivanjaipovezivanjadategrađespoznajeokojojsmoprethodnogovorili.Primatpromatranjasubjektivnostiizperspektivespoznaje,međutim,imaojesvojenedostatke.Jedanodnjih–moždainajvažniji–bilaječinjenicadaovaprizmapromatranjanijemoglaadekvatnoobjasnitisveaspektesubjektivnog,mentalnogiskustva,iakojesamatekomogućilauvidutudomenu.Poredproblemavolje,uovomkontekstunaročitoseističeiproblemestetskogiskustva,zakojiseuočavadasebitnorazlikujeodčulnogiskustvakojesudjelujeuspoznajnimprocesimaidoprinosiiznalaženjuistineostvarnosti.Naime,najprijetrebaprimijetitidaunovovjekovnomkontekstuvladakonsenzus
u pogledupostojanja estetskog iskustva: za filozofe
ovogdobanesumnjivojedapostojementalnastanjakojasuvezanazadoživljaj
ljepote,datakvastanjaodlikujusvakogčovjeka(premdanenužnoipovodomistihpredmeta),tedaonapripadajuisključivoljudima–životinjenemajuestetskoiskustvo.Činjenicadamoderna
filozofijaprepoznajeestetsko
iskustvokaozasebnudomenu(ljudskog)iskustva,dagakaotakvoističeiodređuje,izuzetnojeznačajnajerjeonaposljedicaspomenutepromjeneparadigmeikaotakvabitnouvjetujezasnivanjeestetike.
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)
U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasnivanjeestetike365
Naime, ova činjenica markira veliki preokret u promišljanju
estetskog:
iskustvoljepotesevišenepromatrakaoreakcijanašegspoznajnogaparata,izazvanaodređenimobjektivnimsvojstvimapredmetaopažanja,negokaobitnoposebannačinpromatranjapredmetakakavodlikujesubjektkojiposjedujespoznajnemoći.Drugimriječima,ljepotanijevišeprimarnosvojstvoobjektaizvanjskognašemmišljenju,onavišenijeshvaćenasamokaonjegovometafizičkosvojstvonegojejednakopromatranaikaoosobinanačinanakojifunkcionirajuspoznajnemoćisubjekta.Otudaseizostajanjeestetskogiskustvakodživotinjapokazujeznačajnimjerupogledusamečulnepercepcijenitradicijanimodernafilozofijaneviderazlikeizmeđuživotinjeičovjeka,aipakseonoestetskovezujezačulnoiskustvo.Tvrdnjadamodernafilozofijaotvaramogućnostdaseestetskoiskustvonesvodi
samo na osobine predmeta tog iskustva nego i na osobine
zahvaćanjatogpredmeta,netrebabitishvaćenoradikalno:tekKantvezujeiskustvoljepoteisključivozaustrojstvosubjektivnosti.Novovjekovnimislioci,poputLeibnizaiShaftesburyjaidaljepratetradicijuitvrdedapostojeobjektivnasvojstvapredmetapromatranjakoja
suuvezi s našimdoživljajem
ljepote,pridajućitakoljepotimetafizičkiznačaj.24ČakisamBaumgartenjošuvijekgovoriopodudaranjuiskustvaljepoteilijepogfenomenasobjektivnimsvojstvimapredmetaopažanja.25Međutim,novinaokojoj
jeovdje
riječnijeupotpunomraskidustradicijommetafizikelijepog,negouposebnomnaglašavanjunjegoveepistemologijeipsihologije–uposebnojpažnjiposvećenojsamomdoživljaju
lijepog,bioon iline
izazvanpredmetomkojioznačavamokaolijep.Najprijeimplicitno,asKantomieksplicitno,ovakavnaglasakoznačavapromjenumetafizičkeumentalističkuparadigmuunutarpovijestiestetike,teuopćetekomogućavazasnivanjeestetikekaodiscipline.Naime,
takvapromjenabila jeuvjetovanačinjenicomdaseestetsko
iskustvo,iakoposredovanočulnimopažanjem,zapravonemožesnjimedokrajaobjasniti,tesenanjeganemoženireducirati.Teorijakojapretpostavljadajestrukturapredmetauzrokiskustvaljepotepodrazumijevadačulnoiskustvoiuslučajevimaestetskogiuslučajevimaneestetskogiskustvafunkcionirajujednako,adajenjihovarazlikasvodivanarazlikupredmetapovodomkojihnastaju.Međutim,uočenojedaovonijeslučajjerpostojesituacijekadajednaosobapovodomnekogpredmetaima,adruganemaestetskoiskustvo,iakosemogusložitipovodomsvihdrugihnjegovihosobina.Stogapredmetestetskogiskustvapadaudrugiplanjerserazlikeuiskustvuvišeneobjašnjavajunjegovimosobinama.Takavuvidzapravoznačidaestetskoopažanjepredmetadajeonjemuvišeinformacijaodneestetskogčulnogopažanja,kakogoddajetajdodatnisadržajinterpretiran,teonosamimtimpostajeispoznajnointeresantno.Estetskidoživljaj,kaoidrugičulniopažaji,ostavljautisakprirodnosti,kojijevjerojatnobioiuosnovimetafizikeljepote,alise,usprkostome,upravonanivouiskustva,aneosobinepredmeta,uočavadaseovislučajevirazlikujuodslučajevaneestetskogopažanja.Problemse,međutim,nerješavanipo
23
Usp. Herbert Schnädelbach,
»Philosophie«,u:EkkerhardMartens,HerbertSchnädelbach(ur.),
Philosophie. Ein Grundkurs, Band I,Rowohlts, Reinbek bei Hamburg
1998., str.39.
24
Interesantno je da oba spomenuta misliocaističu odnos cjeline i
dijelova, odnosno je
dinstva i mnoštva kao nosioce
objektivnostidoživljajaljepote.OdjeketakvognačinarazmišljanjamožemopratitičakikodKanta,uobraditrećegmomentasudaukusa.
25
Usp.A.G.Baumgarten,Äshetik I,str.21.
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)
U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasnivanjeestetike366
drobnomanalizomčulnogopažanjaudomeniteorijespoznajejerjejednakopoznatodaseestetskoiskustvonemoževoljnoproizvesti,odnosnodaminemožemoodlučitidanekipredmetdoživljavamokaolijepili
ružan,kaoštomožemoodlučitismatramolinekipodatakčulnogopažanjaistinitimiline.Stoga,ukolikojeestetskoiskustvopotvrđenokaoneizbježniaspektsubjektivnostičovjeka,
teodređenokaonesvodivonauobičajeninačinoperiranjačulnogopažanja,utolikosepostavljapitanjekakoononastaje
ikakoga
jemogućeopravdati.Usprkosspomenutimproblemima,novovjekovnafilozofijaipaktežitomedaovopitanje,makariposredno,riješipozivajućisenaspoznajnemoćisubjektajersuoneshvaćenekaojediniizvornašekomunikacijesastvarnošću.Teorije17.i18.stoljeća,posvećenerješavanjuovogpitanja,možemopodijelitinatrigrupe.Najprije,estetskoiskustvomožemopokušatiobjasnitipolazećiodvećprepoznatihspoznajnihsposobnostisubjekta,razumaičulnosti.Kakosmovećpokazali,pokušajdaseestetskoiskustvoobjasniputemčulnogopažanjauopćeneuspijevaponuditikriterijrazlikovanjaestetskogineestetskogiskustva.Ipak,ovajpokušajnijebioneplodanjerjerezultiraouvidomdaseslučajeviestetskogiskustvabitnorazlikujupotomeštosuuvijekpraćeniosjećajemzadovoljstva,okočegavladakonsenzus.26Iakoseovarazlikatakođernemožeobjasniti
polazeći od čulnog opažanja u njegovom spoznajnom
kontekstu,onajeipakusmjeriladaljnjerazmatranjeestetskogiskustvauplodonosnompravcu.Pokušajobjašnjenjaestetskogiskustvaputemrazumavezanjezautjecajtradicionalnemetafizikeljepote,teimplicirasvojevrsnusuradnjurazumaičula.Naime,iakometafizičkoshvaćanjeljepotepodrazumijevadaseistinskaljepotamožerazumjetisamorazumskimuvidomkojizalaziuosnovestvarnosti,objašnjenjeestetskogiskustvazahtijevaipovezivanjetakvoguvidasčulnimopažanjem.Ovdje,međutim,ovateorijanailazinaproblemjerjezajedničkodjelovanjerazumskogičulnogsaznanjajednakoprimjerenoiobjašnjenjunašegneestetskogiskustva,naime,akoganesvodimonapojedinačneopažajepojedinačnihčula,negonanjihovuintegralnucjelinuispoznajekojetimputemdobivamo.Drugimriječima,ovateorija
takođernijemoglaponuditirješenjeproblemarazlikovanjaestetskogodneestetskogiskustva.Drugamogućnostjedaseporedrazumaičulnostiuvedeitrećasposobnost,kojabineposrednobilaodgovornazanastanakestetskogiskustva.Ovamogućnost
naročito je obilježila razvoj britanske estetike 18. stoljeća u
vidukoncepcijeestetskog(moralnog)čula.Takvoestetskočulobilojenekavrstaposrednika
izmeđurazuma ičulnosti, teu
tomsmisluonoosiguravasistematičnopovezivanjespoznajnihmoći,
iakosamonijeprimarnozamišljenokaospoznajnasposobnost.Onopredstavljasposobnostkojaje,sjednestrane,bliskačulnomopažanjuzbogtogaštoseodlikujeneposrednošćuisintetizirapodatkedobivenenaosnovupojedinačnihčula,dok,sdrugestrane,uključujeielementerazumskogspoznavanja,utolikoštonijeprostopasivno,negojeproduktivnoiprosuđujuće.27
Istupotrebuzapovezivanjemspoznajnihsposobnostinalazimoiuvezistrećimobjašnjenjemestetskog
iskustva. Iovajput riječ
jeopozivanjunanaročitusposobnost,različituodrazumaičulnosti,alisesadaneradiomoćikojaseteorijskikonstituirapolazećiodestetskogiskustva,negoomoćikojajeuvedenakaoodgovornaproblemesamogspoznavanja–riječjeoimaginaciji.Imaginacija,naime,predstavljasposobnostprimanjamentalnihslika,ali
također
isposobnostdasesadržajidobiveninaosnovičulnogopažanjanaknadnopovežunanačinenakojenisuprvobitnobilidati;utomsmisluona,
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)
U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasnivanjeestetike367
recimo,opravdavaidejujednoroga.28Takoshvaćenaimaginacijazaestetikujeznačajna,prijesvegausvomkreativnomaspektu.Ocrtani
pokušaji opravdanja i objašnjenja estetskog iskustva, polazeći
odustrojstva subjektivnosti, predstavljaju razvoj estetičkog
mišljenja
tijekom17.i18.stoljeća.Većnaosnoviovečinjenicemožemopotvrditidajeiprijeitijekomzasnivanjaestetikekaodisciplineurazmatranjuestetičkihproblemaizvršenabitnapromjena:onojeprvenstvenoorijentiranonaestetskoiskustvo,anenaproblemljepote,kakojetobioslučajutradiciji.Problemikojinastajuuslijedpokušajadaseestetskoiskustvoobrazložisobziromnapozadinskuparadigmuproblemaspoznavanjaneumanjujuznačajčinjenicedaje,upravouslijednemogućnostidaseonotimputemadekvatnorazumije,doneklepostalosamorazumljivodaseestetskoiskustvopromatrasamoposebi.Drugimriječima,makolikosenaknadnopokušavalotakvoiskustvopodvestipodradrazuma
ili nekih drugih spoznajnihmoći, ipak su takvi pokušaji
inicijalnozapočinjalifokusiranjemineposrednimistraživanjemodlikasamogestetskogiskustva,kojesusedaljepokušavaleobjasnitiiobrazložiti.Baumgartenovdoprinosovakopredstavljenomtijekumišljenjaoestetskomiskustvuse,stoga,nalaziupravoutomeštojeonovuimplicitnupolazišnutočkuekspliciraoiuzeojekaotemeljnovenauke.Estetikakaoznanostočulnomiskustvuprijesvegajeznanostoestetskom(čulnom)iskustvu,teupravostogaonaimožeistodobnobitiiteorijaljepoteiteorijaumjetnosti.Sdrugestrane,takvaznanostoestetskomiskustvubitnojeodređenakaognoseologia
inferior,tesenaprvipogledčinidaBaumgartenusvojiminovacijamaipakustupapredparadigmomspoznajnogsubjekta.Međutim,onoštojeovdjevažnoprimijetitijetodasekodBaumgartenaneradiotomedasejednagnoseologia
inferiormožerazumjetiikaoteorijaestetskogiskustva,ljepoteiumjetnosti,negodasejednateorijaestetskogiskustvarazumijevakaognoseologia
inferior.Drugimriječima,radiseotomedaseestetskoiskustvoovdjepostavljakaoonokojetrebaobrazložitinačinnakojiuspoznajnompogledufunkcioniračulnoopažanjeuopće,aneotomedaseputemobrazloženjaspoznajnefunkciječulnogopažanjaposrednoobjasniestetskoiskustvo.Promjena
naglaska na koju skrećemo pažnju izuzetno je značajna: ona
nesamodavraćanaprvobitniizvorproblemaestetskogiskustvanegotakođerimijenjasmjernačinanjegovogrješavanja,kojesmoprethodnopredstavili.Dodatno,takvastrategijadosljednajeidejinižegnoseologije:ovoodređenjeestetike,kakosmovišeputatvrdili,nijeizvanjskoisporedno,negoprimarnozaBaumgartena.Radise,zapravo,oidejidaistinučulnogopažanjaispoznavanjauopćeimamoteksestetskimiskustvom,odnosnodaestetskoiskustvoomogućavadasespozna»unutrašnjilogos«čulnogspoznavanjakaotakvogitopolazećiodnjegasamog–neodrazuma.Utomsmislu,estetskoiskustvokodBaumgartenazaista
imabitnospoznajnuulogu i to takvuda je
teknaosnovunjemogućegovoritioesteticikaologici u užem
smislu.Ovaspoznaj
26
Zarazlikuodtoga,neestetskočulnoiskustvomože, ali ne mora biti
praćeno osjećajemzadovoljstva (ili
nezadovoljstva).Sobziromnaovuznačajnurazliku,daljnjerazmatranjeestetskogiskustvabilojeusmjerenoinapokušajedaseslučajevizadovoljstva,vezanizaneestetsko
iskustvo i oni vezani za
estetskoiskustvo,međusobnorazlikujutetakoimamorazlikovanjeprijatnogzačulailijepog,štojeposebnonaglašenokodKanta.
27
Usp. Iva DraškićVićanović, Estetsko
čulo,Zavodzaudžbenikeinastavnasredstva,Beograd2002.,str.249,251.
28
GregoryCurrie,»ImaginationandMake–Believe«,u:BerysGaut,DominicMcIverLopes(ur.),The
Routledge Companion to Aesthetics, Routledge, London 2001., str.
253–255.doi:https://doi.org/10.4324/9780203390795.
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)
U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasnivanjeestetike368
naulogaestetskogiskustva,naravno,neposrednojevezanazaspomenutiuviddaonoposredujevišeinformacijaodneestetskogčulnogiskustva.OdlikajeBaumgartenovemislidaovaj»višaksadržaja«nijevezaonizametafizičkeilietičkevrijednosti,nizaradrazumailibilokojedrugespoznajnesposobnosti,negogajevratioudomenučulnostiiograničionanjega:estetskoiskustvozapravogovorinešto»više«osamomčulnomiskustvu.OvakavzaokretBaumgartenovemislipotičeodLeibniza,aposebnojevezanzaspomenutuidejudaičulnospoznavanjemožebitijasno.Naime,jasnostčulnogspoznavanjane
samodamudaje
inherentnopozitivnuvrijednostupogleduspoznavanjaistinenegojeonatakođervezanaupravozaslučajeveestetskogiskustva.Leibnizkaoprimjerzbrkane,ali
jasnepredstavečulnogspoznavanja navodi upravo estetsko iskustvo,
preciznije – slučajeve
kadaumjetnicispoznajudajenekoumjetničkodjelouspješnoilineuspješnoizvedeno.29Budućida
jepredstavazbrkana,oninemajupojmovnorasuđivanjeorazlozimazbogkojihdjeloprosuđujukaolijepo,negoonitočinenačulninačin.Baumgartenneposrednorazvijaovuidejuojasnostičulnogspoznavanja,alijetakođeripreciziraidiferenciraodjasnostikojapripadarazumu;riječ,dakle,nijesamoorazliciupogledurazgovjetnosti,kojerazumskospoznavanjeposjedujezarazlikuodčulnog.Riječjeorazliciukarakterujasnostičulnogirazumskogspoznavanja,odnosnoospecifičnomnačinunakojičulnospoznavanjemožebitijasno.JasnostčulnogspoznavanjapremaBaumgartenujeekstenzivna,dokje
jasnostrazumskogspoznavanja
intenzivna.Oekstenzivnojjasnostiontvrdisljedeće:
»Uekstenzivnoveomajasnimpredstavamavišetogasesenzitivnopredstavljanegoumanjejasnima(…),štopotanjestvaribivajuodređene,timvišetogapredstavetihstvarisadrže;štose,pak,višetoganagomilavauneraščlanjenojpredstavi,timejeonaekstenzivnojasnija.«30
Drugimriječima,ekstenzivnajasnostjeutolikojasnija,ukolikopredstavajedinstvenozahvaćavišerazličitihobilježjapredmeta.Ovozahvaćanjeidaljenijerazgovjetno,pojmovnoidiskurzivno,negojeononanačinčulnosti,alijeipaktakvodamožerazlikovatimnogepredmetneodredbeiakoihistovremenozahvaća.Takvaekstenzivnajasnostpripadaprijesvegaestetskomiskustvu,itokakoiskustvulijepoguprirodi,takoiiskustvuumjetnosti.Idejadajejasnostčulnogspoznavanjapovratnoobjašnjivaodnosomjedinstva
imnoštva,odnosnocjeline idijelova,
takođersvojeporijeklovučeodLeibniza, koji povezuje pojmove ljepote
i savršenstva, te tvrdi da je
uvjetestetskogopažajasposobnostčuladazahvatiodnosecjeline
idijelova,odnosnodiosobziromnacjelinukojojonpripada.31Činjenicadanijesvakoiskustvo
estetsko tako jeobjašnjenanesposobnošćuopažanjadau
svakomslučajuzahvatioveodnosejerjemetafizičkoustrojstvostvarnostiposebilijepo,aobrazloženjetogaimasvojeosnoveuLeibnizovojmetafizici.Zanašepotrebe,međutim,važnijaječinjenicadaseikodLeibniza,iakonenaglašenoineteorijskiizvedeno,estetskoiskustvopokazujekaopojačano,intenziviranočulnoiskustvo,odnosnokaoonokojeupunojmjeriostvarujeunutrašnjikarakterčulnogiskustva.Kakosmovidjeli,
tu idejupreuzima iBaumgarten,ali jeon,za
razlikuodLeibniza,razrađuje i izvodiu
jednuteorijuestetskogiskustvakaoznanostiočulnomspoznavanju.Ovakavpotez,naravno,podrazumijevaispecifičnorazumijevanjeipojmovnoodređenjeljepote,umjetnostiidrugihužeestetičkihproblema,kojiovdjebivajuneposrednodovedeniuvezusproblemimaspoznavanja.Poznato
je,naprimjer,daBaumgartengovorio ljepotikaoo
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)
U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasnivanjeestetike369
savršenom čulnom spoznavanju.32Međutim, vezu spoznavanja i
estetskogiskustva,iakojeonaidaljeinspirativnazaestetičare,upogledusamogzasnivanjaestetikenetrebashvatitikaonametanjeokviraspoznavanjaodnjegabitnorazličitedomeneljepoteiumjetnosti,negokaoposljedicuneposrednograzmatranjakarakteraestetskogiskustvakaotakvog.UtolikoseestetikakodBaumgartenabitnopojavljujekaognoseologia
inferiror,anekao teorijaolijepomilioumjetnosti.
Zaključnarazmatranja
Analizamogućih pristupa tumačenjuBaumgartenovog zasnivanja
estetike,kojusmoponudiliuprethodnimredovima,imalajezaciljdovestiupitanjeuobičajenii,takoreći,tradicionalninačinnjegovogsagledavanja,ukoristdrugačijegpristupa,kojiuprviplanstavljaproblemestetskogiskustva.Razmatranjeestetskogiskustvakaotakvog,tvrdilismo,osnovajenakojojBaumgartenmožeizgraditiipotvrditisvasvojaodređenjaestetike.Istovremeno,međutim,isticanjeprimataestetskogiskustvakaopretpostavkezasnivanjaestetikenesmijebitisamorazumljivo:onobitnopočivanapostavkamanovovjekovnogmišljenjainačinanakojiseutimokvirimarazumijevajuspoznajaiistina.Sobziromna
takve rezultate,Baumgartenovozasnivanje
estetikemožemosadaneposrednovezatizaduhmodernefilozofije:budućidaproizlaziiznačinamišljenjaosobitogovomvremenu,zasnivanjeestetikekaofilozofskagestanjemubitnoipripada.TakojeBaumgartenovaestetikamogućateksobziromnanovovjekovnapitanjaospoznaji,istini,sistematizacijiznanjaisubjektivnosti,ionadajeosobitodgovornasvakoodnjih.Međutim,Baumgartenovozasnivanjeestetikeposvojimimplikacijamaiposljedicama
također je i najava sasvimdrugačijih ideja, koje će svoj
razvojdoživjetiineposrednonakonovogpoduhvata,aliiusuvremenodoba.Ovimprije
svega ciljamonamogućnost drugačijeg razmatranjahumaniteta, kojebi
polazilo od novootvorene domene estetskog, a koje se kod
Baumgartenamoževezatizamotivusavršavanjačulnosti.Usavršavanječulnostiputemestetskogiskustvaumjetnostiililjepotenesamodajedirektnoprotivnotradicionalnomrazmatranjuovihproblemanegoono
ima
iznačajnepolitičkeimplikacije,posebnovidljiveudaljemrazvojuestetike.Autonomijadomenečulnosti,
zadobivenauzpomoćestetike, također imaznačajneposljedice,
itoupogledurazvijanjanovihoblikafilozofskogmišljenja,kojinepočivajunadominaciji
razuma.Ukojojmjeri je samBaumgartenbio
svjestanovihposljedicavlastitogprojektateškojeprocijeniti,noonesamenezaviseodteprocjene:jednomostvaren,statusestetikekaofilozofskedisciplineodrediojedaljmjirazvojfilozofije.ČinjenicadaBaumgartenovacentralnadjeladodanasnisubilaprevedenaslatinskognitinajedanodsvjetskihjezika,uključujućituinjemački,takođerjeposebnozanimljiva.Sjednestrane,onasvjedočiopreviđanjuznačajapro
29
Usp.G.W.Leibniz,»Razmatranjaospoznaji,istiniiidejama«,str.2.
30
A. G. Baumgarten, Filozofske meditacije o nekim aspektima
pesničkog dela,str.17.
31
Usp. Gottfried Wilhelm Leibniz, »Meditation on the CommonConcept
of Justice«, u:
Patrick Riley (ur.), Leibniz. Political Writings, Cambridge
University Press,Cambridge 1998., str. 52. doi:
https://doi.org/10.1017/cbo9780511810084.003.
32
Usp.A.G.Baumgarten,Ästhetik I,str.21.
https://doi.org/10.1017/cbo9780511810084.003
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)
U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasnivanjeestetike370
mjenedokojejesazasnivanjemestetikedošlo,doksdrugestraneprovocirapitanje
o pozadinskim razlozima takvog zaborava. Ukoliko je
Baumgartenovznačajtolikoveliki,aipakzapostavljen,utolikorazmatranjezasnivanjaestetikemožeponuditisasvimdrugačijuperspektivurazumijevanjanjegovihposljedicaiutjecaja,potencijalnosubverzivnihpouobičajenotumačenjefilozofijeiumjetnosti.Napokon,budućidasudjelakonačnoprevedena,možemoočekivatidaćezasnivanjeestetike,njegovepretpostavkeinjendaljnjirazvojubudućnostibitiznačajnijerazmatrani,asamimtimeipodrobnijeosvijetljeni.
UnaPopović
ModernPhilosophyandtheFoundationofAesthetics
AbstractThis paper presents a critical exposition of
Baumgarten’s foundation of aesthetics as a specific philosophical
discipline, primarily with regard to its premises. In this context,
the paper examines the meaning of the foundation of aesthetics as a
discipline, as well as the adequacy of its interpretation according
to LeibnizWolff system. The author argues and explains the thesis
that the foundation of aesthetics is not essentially based upon the
idea of completion of this system, but that it draws its meaning
from emphasizing the analysis of aesthetic experience as such. The
conditions for such analysis are primarily found in modern
philosophy of XVII and XVIII centuries, and the author argues that
the basic character of aesthetics as gnoseologiainferior is their
consequence. Finally, the primary meaning of aesthetics as lower
gnoseology is explained through the possibility to see sensible
experience as clear, and therefore as true knowledge.
Keywordsfoundationofaesthetics,Baumgarten,modernphilosophy,aestheticexperience,gnoseologia
inferior