1 PETROLOGIJA SEDIMENATA prof. dr. sc. Marijan Kovačić Frane Marković, dipl. ing. geol. ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ I. Uvod II. Procesi postanka sedimenata i sedimentnih stijena III. Sedimentne strukture IV. Sedimentne teksture V. Krupnozrnati klastiti VI. Srednjezrnati klastiti VII. Pelitni sedimenti VIII. Okoliši taloženja klastičnih sedimenata IX. Vapnenci I (Uvod i sastojci vapnenaca) X. Vapnenci II (Klasifikacije, strukture, teksture i dijageneza) XI. Karbonatni taložni okoliši i facijesi XII. Dolomiti XIII. Evaporiti XIV. Rožnjaci i silicijski sedimenti XV. Ugljen, naftni šejl i nafta XVI. Vulkanoklastični sedimenti SADRŽAJ KOLEGIJA ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ LITERATURA 1. Tucker, M.E. (2001): Sedimentary Petrology.-Blackwell Sci. Publ, Oxford, 261 str. prijevod Medunić, G. (2008): Petrologija sedimenata.-AZP Grafis, Samobor, 261 str. 2. Thompson, G.R. & Turk, J. (1999): Earth Science and the Environment.-Harcourt Brace College, Philadelphia, 589 str. 3. Tišljar, J. (2004): Sedimentologija klastičnih i silicijskih taložina.- Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 426 str. 4. Collinson, J.D. & Thompson (1988): Sedimentary Structures.- Unwin-Hyman, London, 207 str. 5. Tišljar, J. (2001): Sedimentologija karbonata i evaporita.- Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 375 str. 6. SchoIle, P.A. & Ulmer-Scholle, D.S. (2003): A Color Guide to the Petrography of Carbonate Rocks: Grains, Textures, Porosity, Diagenesis.- AAPG Memoir 77, Tulsa, 474 str. 7. Tucker, M.E. & Wright, V.P. (1990): Carbonate sedimentology.- Blackwell Sci. Publ., Oxford, 482 str. 8. Schreiber, B.C. (2007): Understanding of Evaporites.- Sorby Lecture Series, IAS, Zagreb. 9. Banak, A., Mandić, O., Kovačić, M. & Pavelić, D. (2012): Late Pleistocene climate history of the Baranja loess plateau – evidence from the Zmajevac loess – paleosol section (northeastern Croatia).- Geologia Croatica, 65/3, 411-422. ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________
11
Embed
1. Tucker, M.E. (2001): Sedimentary Petrology. -Blackwell ... · 1 A A e X _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____ I. d
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1
PETROLOGIJA SEDIMENATA
prof. dr. sc. Marijan KovačićFrane Marković, dipl. ing. geol.
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
I. Uvod
II. Procesi postanka sedimenata i sedimentnih stijena
III. Sedimentne strukture
IV. Sedimentne teksture
V. Krupnozrnati klastiti
VI. Srednjezrnati klastiti
VII. Pelitni sedimenti
VIII. Okoliši taloženja klastičnih sedimenata
IX. Vapnenci I (Uvod i sastojci vapnenaca)
X. Vapnenci II (Klasifikacije, strukture, teksture i dijageneza)
XI. Karbonatni taložni okoliši i facijesi
XII. Dolomiti
XIII. Evaporiti
XIV. Rožnjaci i silicijski sedimenti
XV. Ugljen, naftni šejl i nafta
XVI. Vulkanoklastični sedimenti
SADRŽAJ KOLEGIJA
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
LITERATURA
1. Tucker, M.E. (2001): Sedimentary Petrology.-Blackwell Sci. Publ, Oxford, 261 str. prijevod Medunić, G. (2008): Petrologija sedimenata.-AZP Grafis, Samobor, 261 str.
2. Thompson, G.R. & Turk, J. (1999): Earth Science and the Environment.-Harcourt Brace College, Philadelphia, 589 str.
3. Tišljar, J. (2004): Sedimentologija klastičnih i silicijskih taložina.- Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 426 str.
5. Tišljar, J. (2001): Sedimentologija karbonata i evaporita.- Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 375 str.
6. SchoIle, P.A. & Ulmer-Scholle, D.S. (2003): A Color Guide to the Petrography of Carbonate Rocks: Grains, Textures, Porosity, Diagenesis.- AAPG Memoir 77, Tulsa, 474 str.
9. Banak, A., Mandić, O., Kovačić, M. & Pavelić, D. (2012): Late Pleistocene climate historyof the Baranja loess plateau – evidence from the Zmajevac loess – paleosol section(northeastern Croatia).- Geologia Croatica, 65/3, 411-422.
Napušteni kamenolom Leitha vapnenca Fenk, Grosshoeflein, Austrija (A). Vapnenac je najvećim dijelom izgrađen od fosilnih ostataka crvenih algi i koralja koji ukazuju na badensku starost (14 my) i plitkovodni marinski okoliš taloženja (B).
Preuzeto iz 2
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
paleoklimatologija
Izdanak prapora ili lesa u Baranji (Zmajevac) s vidljiva tri slojapaleotla. Prapor ukazuju da je prije nekoliko desetaka tisućagodina područje istočne Hrvatske predstavljalo periglacijalnipojas s hladnom aridnom klimom, dok su proslojci paleotlapokazatelj povremenih toplijih i vlažnih perioda.
Fosilna malakofauna iz lesnihnaslaga Baranje koja svjedoči oizmjeni hladnijih i toplijih razdoblja.
Preuzeto iz 9
Preuzeto iz 9
Paleotlo
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
paleogeografija
Prianjanje obalnih linija Afrike i Južne Amerike (slučajnost ili nešto drugo).
Geografska distribucija fosilnih ostataka biljaka i životinja koja pokazuje da je prije cca 200 my godina egzistirao jedinstveni kontinent (Pangea).
Preuzeto iz 2
Preuzeto iz 2
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
6
1.5 FACIJES
• stjensko tijelo ili paket stijena specifičnih značajki
• produkt taloženja (taložnog okoliša ili taložnog procesa)
• izdvajanje facijesa ovisi o značajkama koje promatramo
– biološki• prim: mogućnost razvoja pojedinih biljnih i životinjskih vrsta
• u nekima dominiraju erozija i transport (kontinentalna područja poput fluvijalnih i glacijalnih sustava), a u drugima taloženje (obalna područja i marinski prostori)
• podjela :
– kontinentalni• bez utjecaja mora (riječni, jezerski, glacijalni, pustinjski)
– prijelazni• osjeća se utjecaj kopna i mora (delte, plimske ravnice, estuariji)
– marinski• pod stalnim utjecajem mora (priobalni, dubokovodni, grebenski)
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
tektonika
• određuje
– položaj taloženja (stabilni kraton, zalučni bazen ili rift)
– brzinu spuštanja bazena
– stupanj seizmičke aktivnosti
– pojave vulkana
klima
glavni faktor subaerskog trošenjai erozije koji snažno utječe na sastav terigenih sedimenata
ima značajnu ulogu u formiranju određenih litoloških varijeteta
Raspodjela klimatski osjetljivih sedimenata obzirom na paleogeografsku širinu.
Preuzeto iz 1
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
globalna razina mora i relativne promjene morske razine
• presudan utjecaj imaju klima i tektonika
– primjeri:
• klimatske promjene – dovode do promjene veličine polarnog ledenog pokrivača
• tektonski procesi
– dovode do zatvaranja/otvaranja oceana i fluktuacije u brzini širenja oceanskog dna uzrokuju promjene volumena oceanskih bazena)
– dovode do promjena u brzini spuštanja/izdizanja sedimentacijskog bazena i donosa materijala
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
8
1.7 GLAVNE GRUPE SEDIMENATA I SEDIMENTNIH STIJENA
• na osnovi dominirajućeg (ih) procesa uobičajene vrste sedimenata mogu biti podijeljene u četiri široke kategorije
• svaka od navedene četiri osnovne grupe dijeli se dalje na manje grupe, uglavnom na osnovi sastava
• mnoge vrste stijena postupno, preko miješanih stijena, prelaze u druge vrste stijena
Glavne grupe sedimentnih stijena.
GRUPA
(kategorija)
siliciklastični
sedimenti
biogeni, biokemijski
i organski sedimenti
kemijski
sedimenti
vulkanoklastični
sedimenti
primjeri
konglomerati i
breče, pješčenjaci,
pelitni sedimenti
vapnenci, dolomiti,
rožnjaci, ugljeni,
naftni šejlovi
evaporiti,
željezovite
sedimentne
stijene
ignimbriti,
tufovi,
hijaloklastiti
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
A B
DC
Krupnozrnati klastičnisedimenti (A, B) i
sedimentne stijene (C, D).
šljunak drobina
konglomerat breča
još se nazivaju terigeni ili epiklastični
sastoje se od fragmenata (klasta) starijih stijena, transportiranih i istaloženi fizičkim procesima
siliciklastični sedimenti i sedimentne stijene
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
Srednjezrnati klastični sedimenti ( A, C – pijesak) i sedimentne stijene (B, D – pješčenjak).