1. seminar OGN

Graditeljsko naslijeđe

OBNOVA GRADITELJSKOG NASLIJEĐA

Broj ECTS: 4

Broj sati aktivne nastave: 30 (P) + 15(S)

Nositelj kolegija: doc.dr.sc. Nana Palinić, dipl.ing.arh.

Mrežna stranica kolegija http://www.gradri.uniri.hr/?rijeka=class1,388

Literatura:

Obvezna:

1. Palinić, Nana: Obnova graditeljskog naslijeđa, skripta (predavanja)

2. Marasović, Tomislav: Zaštita graditeljskog naslijeđa, Zagreb – Split, 1983.

3. Marasović, Tomislav: Aktivni pristup graditeljskom naslijeđu, Split, 1985.

Preporučena:

4. Marasović, Jerko: Metodologija obrade graditeljskog naslijeđa, Split, 2007.

5. Feilden, Bernard M.: Uvod u konzerviranje kulturnog naslijeđa, Zagreb,

1981.

6. Feilden, Bernard M.: Conservation of Historic Buildings, London, 1994.

7. Jokilehto, Jukka: A History of Architectural Conservation, York, 1986.-2005.


http://www.gradri.uniri.hr/?rijeka=class1,388

Nastavna

aktivnost

ECTS Napomene Bodovi

min max

Prisustvo nastavi 1,0 > 70% obvezno pohađanje

50-70% moguće, dodatna obveza pisanje

Seminarskog rada

< 50% pad kolegija

2,5 5

Kolokvij 1 0,5 obvezan 10 20

Seminarski rad –

pismeni

0,5 obvezan 7,5 15

Seminarski rad –

PP + prezentiranje

1,0 obvezan 15 30

Aktivnosti tijekom

nastave ukupno

50 (40) 70

Završni ispit -

pismeni

0,7 obvezan 10 20

Završni ispit -

usmeni

0,3 nije obvezan 5 10

Ukupno 4,0 50 100

90 – 100 % izvrstan 5 (A)

80 – 89,9 % vrlo dobar 4 (B)

70 – 79,9 % dobar 3 (C)

60 – 69,9 % dovoljan 2 (D)

50 – 59,9 % dovoljan 2 (E)

Seminarski rad


1. Svrha izrade Seminarskog rada

1. Samostalna stručna obrada izabrane teme

2. Korištenje do sad stečenog teorijskog i praktičnog znanja na

studiju

3. Sposobnost služenja aktualnom domaćom i stranom

literaturom u pisanoj obradi

4. Pretraživanje baza podataka na Internetu.

5. Proširivanje znanja iz sadržaja nastavnog programa

izabranog kolegija

6. Stjecanje iskustva u pisanju stručnih radova.

(poveznica: Laurenz Vuchetich: Kako pisati seminarski rad)

2. Upute za izradu seminarskog rada

Seminarski rad studenti izrađuju u grupama od 3 ili 2 studenta. U

određenom roku studenti prijavljuju temu seminarskog rada. Temu mora

odobriti predmetni nastavnik.

Seminarski rad uključuje pisani oblik i prezentaciju pred cijelom

grupom. U određenom roku studenti su dužni prezentacije i kompletan

tekst rada predati predmetnom nastavniku na korekciju te preuzeti i

ispraviti korigirane radove prije prezentacije i konačne predaje.

Posljednji termini seminara rezervirani su za prezentacije seminarskih

radova. Preporučljiv obim prezentacija je 20 do 30 slajdova. Svi članovi

grupe sudjeluju u prezentaciji. Prezentacija se predaje u digitalnom

obliku.

Rad se predaje u pisanom obliku. Preporučljiv obim seminarskog

rada je 10 do 15 kartica teksta (ne računajući priloge). Veličina slova je

12, prored 1,5.

3. Sadržaj seminarskog rada

3.1. Naslovna stranica

Navesti naziv sveučilišta, naziv fakulteta, naslov seminarskog rada (u

sredini), oznaku: Seminarski rad (ispod naslova), ime i prezime studenta,

smjer, datum i mjesto (v. obrazac na mrežnim stranicama kolegija).

3.2. Sadržaj

Prikazati sadržaj seminarskog rada po jedinicama, jedinice (cjeline)

numerirati.

3.3. Uvod

Objasniti osnovne naznake problema koji se obrađuje u radu (imenovanje

problema, razlog izbora za predmet proučavanja), način obrade problema

i struktura rada. Navesti cilj rada, odnosno istraživanja, te odgovoriti na

pitanje što se želi postići ovim radom.

3.4. Razrada teme (tekst rada)

Tekst predstavlja glavni dio rada. Potrebno ga je podijeliti na logične

cjeline: izvori istraživanja - povijesni razvoj - današnje stanje - analiza

konstrukcije i materijala - stilsko određenje – valorizacija - prijedlog

tretmana 7 opis izvedene obnove.

Cjeline numerirati, odnosno označiti (podnaslovi)

3.5. Zaključak

Zaključku odgovoriti na pitanje što je doprinos ovog rada, odnosno da li

je ostvaren cilj postavljen u uvodnom dijelu. Poželjno je iznijeti stav o

istraženom problemu, prikazati (ne)podudarnost teorije i prakse te istaći

vlastita mišljenja i prijedloge.

3.6. Popis literature i izvora

Navesti sve izvore i literaturu korištene pri izradi Seminarskog rada.

Primjeri citiranja:

knjiga:

MATEJČIĆ, Radmila: Kako čitati grad, 3. dopunjeno izdanje, ICR, Rijeka

1990.

članak u zborniku ili časopisu:

MAGAŠ, Olga: Industrijska arhitektura, Arhitektura Historicizma u Rijeci,

Moderna galerija Rijeka – Muzej moderne i suvremene umjetnosti

Rijeka, Rijeka 2001.

LOZZI-BARKOVIĆ, Julija: Kupalište i hotel Jadran, Sušačka revija 14-

15, Rijeka 1996.

Projekt, arhivsko gradivo:

Projekt rekonstrukcije lučkog skladišta VII, DAR, JU 51, br. 129/15/1895.

internet:

BELLIS, M.: Lightbulbs, Lighting and Lamps, http://inventors.about.com

4. Bilješke i prilozi

4.1. Bilješke (fusnote/endnote)

Oznake izvora podataka pisati kao fusnote – bilješke na donjem rubu

stranice ili endnote – bilješke na kraju teksta, a označavaju se

eksponiranim brojevima od 1 nadalje.

4.2. Tablice, crteži, slike i grafikoni

Numerirati priloge (nacrte, tablice, fotografije) prema redu pojavljivanja u

tekstu (Sl. 1: naziv)

5. Tehničke upute

Font: Times New Roman, Arial ili sl., veličina slova 12, prored 1,5

Bilješke, natpisi uz slike: veličina slova 10

Koristiti standardne margine (2,5 cm)

Pisati u odlomcima

6. Izvori za ponuđene teme:(nacrtna dokumentacija, fotografije, grafike i sl.)

1. Geodetski snimak

2. Ortofoto snimak

3. Povijesne karte i planovi (Skripta Urbanistički razvitak Rijeke ili Izvori

navedeni u skripti)

Izvori:

1. DRŽAVNI ARHIV U RIJECI, Park Nikole Hosta 2

Fondovi Tehničkih ureda Grada Rijeke (JU 50, JU 51)

Kartografska zbirka (K-6)

2. KONZERVATORSKI ODJEL MINISTARSTVA KULTURE RH, Užarska 26

Planimetrija

Fototeka

3. MUZEJ GRADA RIJEKE, Muzejski trg 1

Zbirke

4. POMORSKO POVIJESNI MUZEJ HRVATSKOG PRIMORJA RIJEKA, Muzejski

trg 1

Zbirke

Internet

7. Literatura za teme iz Rijeke

Osnovna:

1. PALINIĆ, Nana: Urbanistički razvitak Rijeke, skripta za internu upotrebu, Rijeka,

2011. (u knjižnici Fakulteta)

2. PALINIĆ, Nana: Obnova graditeljskog naslijeđa, skripta (predavanja), Građevinski

fakultet u Rijeci, Rijeka, 2014.

3. RIJEKA – ZBORNIK, više autora, Matica Hrvatska, Zagreb 1953.

4. POVIJEST RIJEKE, više autora, SO Rijeka i ICR, Rijeka 1988.

5. MATEJČIĆ, Radmila: Kako čitati grad, 3. dopunjeno izdanje, ICR, Rijeka 1990.

6. EKL, Vanda: Fluminensia, SO Rijeka, ICR i PPMHPR, Rijeka 1989.

7. EKL, Vanda: Živa baština, ICR Rijeka , Rijeka 1994.

8. RAČKI, Andrija: Povijest grada Sušaka, Sušak 1929., (Pretisak), Rijeka, 1990.

9. MODERNA ARHITEKTURA RIJEKE, više autora, Moderna galerija Rijeka, Rijeka

1996.

10. ARHITEKTURA SECESIJE U RIJECI, više autora, Moderna galerija Rijeka, Rijeka

1998.

11. ARHITEKTURA HISTORICIZMA U RIJECI, više autora, Moderna galerija Rijeka –

Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Rijeka 2001.

12. RJEČINA I ZVIR, više autora, DAR, Hrvatske vode i Grad Rijeka, Rijeka, 1999.

8. Teme seminara

Tema treba biti vezana uz obnovu (izvedenu obnovu ili prijedlog obnove)

neke povijesne građevine ili cjeline u Rijeci, Hrvatskoj ili svijetu.

Primjeri tema seminara (Rijeka) – A/ izvedene obnove

1. Obnova Tarsatičkog principija u Rijeci

2. Obnova palače Garbas – danas zgrada Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u

Rijeci

3. Obnova upravne zgrade bivše Rafinerije šećera u Rijeci

4. Obnova Trsatskog kaštela

5. Obnova Samostana franjevaca i crkve Gospe Trsatske

6. Interpolacije u riječkom Starom gradu

7. Obnova HNK Ivana pl. Zajca

8. Obnova Kazališnog parka u Rijeci

9. Obnova Hrvatskog kulturnog doma u Rijeci

10. Obnova sinagoge u Rijeci

11. Primjeri obnove graditeljskog naslijeđa arhitekta Igora Emilija

12. Obnova bivše vile nadvojvode Josipa – danas palače Državnog arhiva u Rijeci

13. Obnova zgrada bivše ljevaonice Skull – tvornice Rade Končar u Vodovodnoj ulici za

potrebe Državnog arhiva u Rijeci

14. Obnova zgrade Socijalnog osiguranja u Starom gradu u Rijeci

15. Sanacija stare obiteljske kuće u okolici Rijeke

8. Teme seminara

Primjeri tema seminara (Rijeka) – B / prijedlog obnove

1. Nalazi mozaika ranokršćanske bazilike u Rijeci – prijedlog obnove

2. Prijedlog sanacije stambena zgrade u Starom gradu u Rijeci

3. Prijedlog rekonstrukcije dotrajale i djelomično urušene stambene zgrade u

povijesnoj jezgri Trsata

4. Trsatske stube – povijest, stanje i prijedlog obnove

5. Kalvarijske stube – povijest, stanje i prijedlog obnove

6. Prijedlog sanacije Teatra Fenice u Rijeci

7. Potporni zidovi u Rijeci – stanje i mogućnosti sanacije

8. Prijedlog faksimilske rekonstrukcije Crkve Svetog otkupitelja na Mlaki

9. Lansirna stanica Torpeda – mogućnosti obnove

10. Mlin Žakalj – mogućnosti revitalizacije

11. Mogućnosti revitalizacije Tvornice papira u Rijeci

12. Prijedlog sanacije obiteljske kuće u okolici Rijeke

9. Metodologija izrade Seminarskog rada

9.1. Prikupljanje literature koja obrađuje zadanu tematiku (popis)

9.2. Obilazak terena i fotografiranje (vlastita baza podataka)

9.3. Proučavanje stručne literature i izvora

9.4. Oblikovanje i podjela sadržaja prema glavama i poglavljima

9.5. Određivanje opsega pojedinih dijelova rada

9.6. Prijedlog strukture rada

9.7. Konzultiranje s predmetnim nastavnikom

9.8. Odobrenje strukture od strane predmetnog nastavnika

9.9. Izrada pisanog rada i prezentacije

1. Naslovna stranica

2. Sažetak

3. Sadržaj

4. Uvod

5. Tekst rada

5.1. Povijesna bilješka o građevini

5.1.1. (Promjene tijekom povijesti od

nastanka grada do danas)

5.1.2. Arhivski nacrti (preslika - ako

postoje)

5.2. Postojeće stanje

3.1. Geodetski snimak, ortofoto snimak,

3.2. Arhitektonski snimak (ako postoji)

3.3. Fotografije postojećeg stanja (uži

okoliš, građevina: pročelja,

unutrašnjost, detalji)

6. Aproksimativni sadržaj rada

5.3. Analiza i valorizacija

5.3.1. Analiza lokacije: prostornost,

vizure, fokusi

5.3.2. Analiza građevine: konstrukcija,

oblikovanje, funkcija

5.4. Valorizacija: najvrjednija faza

(prostor, građevine, namjena)

5.5. Prijedlog tretmana / Opis

izvedene obnove

6. Zaključak i prijedlog tretmana

(što zadržati, što ukloniti, prijedlog

uređenja)

7. Literatura i izvori

SUŠARA U SKLOPU KOMPLEKSA BIVŠE TVORNICE DUHANA

Student: Dražen Blažević

UVOD

• Sredinom 18. stoljeća Rijeka počinje razvijati industriju i trgovinu za koje je potrebnu sirovinu i gotove proizvode mogla lako transportirati zahvaljujući svojim geografskom položaju.

• Intenzivan razvoj riječke industrije tijekom 19. i 20. stoljeća kao posljedicu ima ubrzan rast i širenje grada.

• U tom razdoblju nastaje bogato arhitektonsko nasljeđe koje danas, nakon gašenja većine riječke industrije, velikim dijelom stoji napušteno i devastirano.

• Tvornica duhana se gradi kao proširenje na ranije ugašenu rafineriju šećera od sredine 19. do početka 20. stoljeća.

• Zadnji korisnik prostora bila je tvornica Rikard Beničić, nakon čijeg iseljenja početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, ovaj kompleks ostaje napušten, bez prave namjene i duboko srastao u uži gradski centar

POVIJESNA BILJEŠKA O ZGRADI I LOKALITETU

• Na promatranoj lokaciji 1750. god. gradi se Rafinerija šećera - prvi riječki industrijski pogon.

• 1828. god. gasi se proizvodnja a objekti se od 1834. do 1851. god koriste kao vojarna mađarske vojske.

• 1851.god. u prostore bivše šećerane useljava se Tvornica duhana

• 1867. god. počinje širenje kompleksa prelazeći potok na sjevernoj strani parcele do današnje Ulice V. Cara Emina. - gradi se novi pogon za proizvodnju cigara, takozvani

T-objekt i istočno skladište za duhan.

• Drugo proširenje Tvornice duhana osamdesetih godna 19. st. - gradi se objekt sušare u svom prvotnom obliku i zapadno skladište za duhan.

• 1899. god. proširenje sušare duhana prema jugu.

• Prema prema prvom projektu zgrada je trebala biti visine P+3 no tjekom proširenja izvedena je visine P+4 po cijelom gabaritu objekta.

• Izvedbeni projekt potpisuje Schiffer Miksa.



• Savezničko bombardiranje koncem Drugog svjetskog rata znatno oštećuje objekte Tvornice

duhana.

• Godine 1949. u kompleks se uselila tvornica brodskih strojeva Rikard Benčić.

• Početkom devedesetih tvornica Rikard Benčić napušta lokaciju i zgrade pripadaju Gradu Rijeci .

• 2006. godine. neki od objekata unutar tvorničog kruga se ruše, i na oslobođenim površinama

napravljeno je parkiralište pod naplatom, a sačuvani objekti unutar kompleksa prepušteni su

devastaciji.

• Temelji - trakasti temelji i temelji samci,

vjerojatno od betona, na dubini od 2,3 m.

• Nosivi zidovi - od pune dvostruko pečene

opeke, različite debljine, (prizemlje i prvi

kat 75 cm ostali katovi 62 cm.)

• Stupovi - lijevano željezni razičitih visina i

profila, pojačane baze i cijevastog tijela.

Profili se postupno smanjuju od prizemlja

do 4. kata.

• Pregradni zidovi - tršćani sa ispunom i

ožbukani.

• Dvije vrste međukatne konstrukcije. Na

starom dijelu; skeletna konstrukcija s

grednim roštiljem i mosnicama. Na

dograđenom dijelu; NPI gredni nosči i

polubačvasti svodni stropni nosači u cigli

s podnom oblogom položenom na nasip.

• Krovište - dvocementni ravni krov nagiba

3º

ANALIZA KONSTRUKCIJE

POSTOJEĆE STANJE

Tlocrt prizemlja Tlocrt 1. kata

Tlocrt 2. kata Tlocrt 3. kata

Tlocrt 4. kata Presjek A-A

POSTOJEĆE STANJE

OPIS RJEŠENJA - SITUACIJA

OPIS RJEŠENJA - DPU

OPIS RJEŠENJA / PRIJEDLOG TRETMANA

• Rješenje je izrađeno u skladu sa Detaljnim planom uređenja i zahtjevima Konzervatorskog odjela u

Rijeci.

• Neki od uvjeta iz DPU-a i od strane Konzervatorskog odjela:

• Planom je predviđena rekonstrukcija "Ciglenog objekta'' u postojećim gabaritima i njegova prenamjena

u poslovnu pretežito uslužnu namjenu. U sklopu ove građevine moguće je predvidjeti sadržaje kao što

su galerije, muzeji, kino i druge dvorane, i sve druge kulturne i javne djelatnosti .

• Ne dopušta se dogradnja, nadogradnja, skraćivanje građevine obzirom da ona, kao ni susjedna

građevina na istoj čestici, ne predstavlja problem izvedbi projekta «T» građevine, niti njezine prilazne

komunikacije s juga.

• Obzirom da je potrebno očuvati postojeće Ijevanoželjezne stupove, koji ujedno definiraju i visinu

etaža, namjena se mora prilagoditi zadanim parametrima. Ne smije doći do kolizije tehničkih

karakteristika konstrukcije i prostora sa budućom namjenom.

• Prilikom projektiranja građevina obavezno poštivati postojeću visinu krovnog vijenca.

• Zaustaviti pogoršanje prometnih tokova i omogućiti laku pristupačnost i kontinuitet pješačkih tokova.

• Na svim raspoloživim površinama formirati zelene parkovne zone.

• Zapuštene i devastirane prostore dvorišta pretvoriti, probijanjem pasaža u atraktivne atrije i pješačke

prostore.

OPIS RJEŠENJA - SITUACIJA

IDEJNI PROJEKT -TLOCRT PRIZEMLJA

IDEJNI PROJEKT -TLOCRT 1. KATA




IDEJNI PROJEKT - PRESJEK A-A

IZVEDBENI PROJEKT - ISTOČNO PROČELJE

IZVEDBENI PROJEKT - ZAPADNO PROČELJE

• Rijeka - bogato industrijsko naljeđe, objekti industrijskih pogona na atraktivnim lokacijama

napušteni su i devastirani.

• Ovim projektom adaptacije i rekonstrucije pokazano da je moguće na prilično jednostavan

način i uz poštivanje svih konzervatorskih uvjeta i uvjeta lokacije, iskoristiti i sačuvati

objekte iz riječke industrijske prošlosti.

• Pokazano je da su industrijski objekti vrlo pogodni za prenamjenu u muzejsku zgradu

zbog prilagodljivosti konstrukcije, prostranosti i lokacije.

• Rijeka ima više ovakvih i sličnih objekata u užem centru grada i koje je potrebno žaštititi,

obnoviti i revitalizirati.

ZAKLJUČAK

LITERATURA I IZVORI

• Majer, K., Puhmajer, P., Palača Šećerane u Rijeci, Grad Rijeka, 2008.

• Matejčić, R., Kako čitati grad, ICR, Rijeka, 1990.

• Magaš, O., Industrijska arhitektura, Arhitektura historicizma u Rijeci, MMSU, Rijeka, 2001.

• Magaš, O., Kako nastaviti kontinuitet prve šećerane u Austro-ugarskoj monarhiji, Zbornik Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, knjiga X, Rijeka, 1994.

• Glavočić, D., Riječka industrijska arhitektura bivše Šećerane i Duhanjere, Zbornik 1. Međunarodne konferencije u povodu 150. obljetnice tvornice Torpeda u Rijeci i očuvanja riječke industrijske baštine, Rijeka, 2005.

• Neufert, E., Elmenti arhitektonskog projektiranja, Golden marketing, Zagreb, 2002.

• Palinić, N., Predavanja iz kolegija Javne zgrade i prostori, Sveučilište u Rijeci, Građevinski fakultet, Rijeka, 2012.

• Peulić, Đ., Konstruktivni elementi zgrada, 2. dio, Tehnička knjiga, Zagreb, 1975.

1. seminar OGN

Documents