-
PRVI DEO / STARI SVET
3. Stari Bliski istok
SUMERSKA UMETNOST
udna je i iznenaujua injenica to se ovek pojavio na svetlosti
istorije na dva razna mesta otprilike u isto vreme. Izmeu 3500. i
3000. godine pre n. e., kada je Egipat bio ujedinjen pod vlau
faraona, druga jedna velika civilizacija rodila se u Mesopotamiji,
zemlji izmeu reka. Za pune tri hiljade godina ova dva suparnika
sredita zadrala su razliit karakter, premda su imala dodira od
najranijih poetaka i premda su im sudbine bile isprepletane na vie
naina. Pritisak koji je naterao stanovnike ovih dveju oblasti da
napuste neolitski obrazac ivota verovatno je bio isti. Ali, dolina
Eufrata i Tigra, za razliku od doline Nila, nije uzan plodan pojas
zatien pustinjom i s jedne i s druge strane; ona podsea na iroko
plitko korito s nedovoljnim prirodnim obezbeenjem, kroz koje teku
dve velike reke i njihove pritoke, u koje se lako moe upadati iz
svih pravaca. Tako je geografski poloaj mogao da sprei razvoj ideje
o ujedinjenju cele oblasti pod jednim poglavarom. Koliko je nama
poznato, vladari sa ovakvim tenjama javljaju se tek hiljadu godina
posle raanja mesopotamske civilizacije, a polazilo im je za rukom
da ih ostvare samo za kratko vreme i uz neprekidno ratovanje.
Posledica toga politika istorija nema one ideje vodilje koju je
boanske carstvo pruilo Egiptu; lokalna suparnitva, tuinske najezde,
iznenadni usponi i isto tako iznenadna ruenja vojne moi to su
glavne njene teme. Na tako uzburkanoj pozadini povezanost kulturnih
i umetnikih tradicija ini se utoliko znaajnija. To zajedniko naslee
je u najveoj meri ostvarenje osnivaa mesopotamske civilizacije,
koje zovemo Sumercima, prema oblasti Sumeru, u kojoj su iveli, u
blizini sastava Eufrata i Tigra. Poreklo Sumeraca i danas je u
mraku; njihov jezik nema veze ni sa jednim poznatim jezikom. Negde
pre 4000. godine pre n. e. doli su iz Persije u junu Mesopotamiju,
i tu su, tokom sledeeg milenijuma, osnovali itav niz gradova-drava
i razvili svoj posebni oblik pisma klinastim slovima na glinenim
tablicama. Ova prelazna faza, koja odgovara predinastikom periodu u
Egiptu, nazvana je protoknjievnom; ona nas vodi u rani dinastiki
period od otprilike 3000. do 2340. godine pre n. e. Na alost,
opipljivi ostaci sumerske civilizacije neizmerno su retki u
poreenju sa ostacima starog Egipta; poto u Mesopotamiji nije bilo
kamena, Sumerci su gradili samo od erpia i drveta, pa od njihove
arhitekture nije ostalo skoro nita osim temelja. Za razliku od
Egipana, ovi se nisu brinuli za ivot posle smrti, premda su u gradu
Uru naene neke bogato opremljene grobnice u obliku zasvoenih komora
iznad zemlje sa poetka dinastikog perioda. Nae poznavanje sumerske
civilizacije, zbog toga, u velikoj meri zavisi od sluajnih
fragmenata koji izlaze na svetlost dana zahvaljujui iskopavanjima,
ukljuujui tu i velik broj ispisanih glinenih tablica. Ipak,
poslednjih decenija saznali smo dovoljno da bismo stvorili optu
sliku o ostvarenjima ovog snanog i disciplinovanog naroda obdarenog
pronalazakim duhom. Svaki sumerski grad-drava imao je svog mesnog
boga, koga su smatrali kraljem i vlasnikom. Grad je imao i
zemaljskog vladara, namesnika boanskog vladara, koji je predvodio
narod u slubi boanstvu. Od mesnog boga, opet, oekivalo se da e
zastupati stvar svojih podanika medu drugim bogovima koji su imali
pod vlau prirodne snage, kao to su vetar, plodnost i nebeska tela.
Ideja o boanskom vlasnitvu nipoto nije bila tretirana kao pobona
fikcija; verovalo se da je bog doslovno vlasnik ne samo teritorije
grada-drave ve i radne snage stanovnitva i njenih proizvoda. Svi su
oni morali da sluaju njegove naredbe, koje im je prenosio njegov
zemaljski upravitelj. Iz toga je proiziao ekonomski sistem koji je
bio nazvan teokratskim socijalizmom. Bilo je to planirano drutvo
ije je sredite bilo u hramu. Hram je kontrolisao sabiranje radne
snage i sredstava za komunalne poduhvate,
Page 1 of 13Stari i bliski istok
23.11.2014file://C:\com_caislabs_ebk\html\05-Stari bliski
istok-1.htm
-
kao to su bili izgradnja brana ili kanala za navodnjavanje, a
sakupljao je i rasporeivao i najvei deo etve. Sve ovo zahtevalo je
da se imaju podrobni pisani podaci, te se ne treba iznenaivati
otkriem to su teme tekstova najstarijih sumerskih tablica
ekonomskog i administrativnog, a ne verskog karaktera, iako je
pismenost bila privilegija svetenstva. O dominantnoj ulozi hrama
kao sredita i duhovnog i fizikog ivota jasno govore planovi
sumerskih gradova. Kue su bile okupljene oko svetog dela grada,
koji je bio prostran arhitektonski kompleks ne samo sa svetilitem
ve i sa radionicama, skladitima i pisarskim kancelarijama. Usred
njih, na uzdignutoj platformi, stajao je hram mesnog boanstva. Ove
platforme ubrzo su dostigle visinu pravih ljudskom rukom nainjenih
bregova, koji su se po ogromnim naporima koje su iziskivali i po
utisku koji su ostavljali, diui se iznad bezobline ravnice mogli
porediti sa egipatskim piramidama.
Oni su poznati kao zigurati. Najuveniji meu njima, biblijska
Vavilonska kula, bio je potpuno razoren, ali jedan mnogo stariji
primerak, sagraen neto pre 3000. godine pre n. e. i, prema tome,
nekoliko vekova stariji od prve piramide, sauvao se u Warki, mestu
gde se nalazio nekadanji sumerski grad Uruk (biblijski Erek). Breg,
ije su ukoene strane pojaane masivnom oplatom od opeke, die se do
visine od oko 12 metara; stepenice-rampe vode gore do platforme na
kojoj stoji svetilite Beli hram, nazvano tako zbog toga to je
spolja bio od okreenih opeka (sl. 68, 69). Njegovi debeli zidovi,
ralanjeni ispustima i udubljenjima u pravilnim razmacima, dovoljno
su dobro sauvani da bi bar delimino nagovestili prvobitni izgled
graevine.
68. Beli hram na svom ziguratu, Uruk (Warka). Oko 35003000. pre
n. e.
Page 2 of 13Stari i bliski istok
23.11.2014file://C:\com_caislabs_ebk\html\05-Stari bliski
istok-1.htm
-
Glavna prostorija, ili cela (sl. 70), u kojoj su prinoene rtve
pred statuom boga, jeste uska dvorana koja se prua ita vom duinom
hrama, sa nizom manjih prostorija s obe strane. Ali, glavni ulaz u
celu je na jugozapadnoj strani, a ne na strani koja je naspram
stepenica ili na jednoj od uih strana, kako bi se oekivalo. Da
bismo shvatili zato je ovo ovako, moramo razmotriti zigurat i hram
kao celinu: itav kompleks planiran je tako da je vernik, polazei od
dna stepenica na istonoj strani, primoran da obie to vie uglova pre
nego to stigne do cele.
69. Osnova Belog hrama na njegovom ziguratu
(prema H. Frankfortu)
Page 3 of 13Stari i bliski istok
23.11.2014file://C:\com_caislabs_ebk\html\05-Stari bliski
istok-1.htm
-
Put kojim su ile procesije, drugim recima, podsea na uglastu
spiralu: ovakav prilazak po lomijenoj osi je osnovna karakteristika
mesopotamske verske arhitekture, za razliku od jedne jedine prave
ose egipatskih hramova (v. sl. 61). Tokom sledeeg perioda od dve i
po hiljade godina, ovaj plan je bio razraen u sve vii i ui zigurat
nalik na kulu, koji se dizao u puno spratova. Na osnovu izuzetno
dobro sauvanog zigurata koji su sagradili Elamiani kod Dur-Untaa
blizu Suze (dananji Chugha Zambil) stvaramo dosta jasnu predstavu o
njihovoj veliini i sloenosti (sl. 71).
70. Unutranjost cele, Beli hram
71. Zigurat (elamianski),
Dur-Unta (Chugha Zambil),Iran.
Oko 1250. pre n. e.
Page 4 of 13Stari i bliski istok
23.11.2014file://C:\com_caislabs_ebk\html\05-Stari bliski
istok-1.htm
-
Kakav je bio podsticaj za ovakve graevine? Sigurno ne ponos koji
Biblija pripisuje graditeljima Vavilonske kule u Starom zavetu. One
pre govore o iroko rasprostranjenom verovanju da su vrhovi bregova
boravite bogova (treba samo da se setimo planine Olimpa starih
Grka). U sumerskoj ravnici, ljudi su smatrali da e boanstvu pruiti
boravite kakvo mu dolikuje samo ako stvore za njega vetaku planinu.
Slika boga kome je bio posveen Beli hram izgubljena je to je
verovatno bio Anu, bog neba ali divna enska glava od belog mramora
iz istog perioda naena u Uruku (Warka) mogla je isto tako pripadati
nekoj drugoj kultnoj statui (sl. 72).
72. enska glava, iz Uruka (Warka).
Oko 35003000. pre n. e.
Mermer, visina 20 cm.
Iraki muzej, Bagdad
Page 5 of 13Stari i bliski istok
23.11.2014file://C:\com_caislabs_ebk\html\05-Stari bliski
istok-1.htm
-
Oi i obrve su prvobitno bile izvedene umetanjem raznobojnog
materijala, a glava je bila pokrivena perikom od zlata ili bakra.
Ostali deo statue, koja je verovatno bila sagraena u prirodnoj
veliini, po svoj prilici je bio od drveta. Kao umetniko delo, ova
glava je na istom nivou kao i najlepa dela egipatskog vajarstva
Starog carstva. Meko zaobljeni obrazi, fini lukovi usana,
kombinovani s nepominim pogledom ogromnih oiju stvaraju ravnoteu
izmeu ulnosti i strogosti, dostojnu svake boginje. Meutim, ba ti
geometrijski i ekspresivni vidovi uruke glave, a ne realistiki,
sauvali su se i kasnije u kamenoj skulpturi ranog dinastijskog
perioda, kao to vidimo u skupini figura iz Tell Asmara (sl. 73),
koje su oko pet vekova starije nego glava. Najvia medu njima,
visoka oko 76 cm, predstavlja Abua, boga vegetacije; druga po
veliini boginju majku; ostalo su svetenici i vernici. Dva boanstva
razlikuju se od ostalih ne samo veliinom ve i veim prenikom enica,
premda su oi svih figura ogromne. Njihov ukoen pogled naglaen je
materijalom u boji koji je u njih umetnut i koji je jo uvek ouvan.
Cela grupa je verovatno stajala u celi Abuovog hrama.
Page 6 of 13Stari i bliski istok
23.11.2014file://C:\com_caislabs_ebk\html\05-Stari bliski
istok-1.htm
-
Svetenici i vernici stajali su pred boanstvima i oima
razgovarali s njima. Reprezentacija ovde ima direktno znaenje:
verovalo se da su bogovi prisutni u svojim likovima, a da statue
vernika zamenjuju portretisane osobe, i u njihovo ime itaju molitve
i prenose poruke bogovima. Pa ipak, nijedan od ovih kipova ne
nagovetava nikakvu tenju za postizanjem stvarne slinosti. Tela,
isto kao i lice, strogo su uproena ishematska, da ne bi skretala
panju sa oiju, prozora due. Ako je oseanje egipatskih vajara za
formu bilo isto kubino, oseanje sumerskih zasnivalo se na kupi i
valjku. Ruke i noge okrugle su kao cevi, a duge suknje koje nose
sve ove figure tako su glatke i okrugle kao da su raene na strugu.
ak i kasnije, kada je mesopotamska skulptura bila mnogo bogatija
oblicima, ova osobina je jo uvek stalno dolazila do izraaja.
Kupasto-valjkasta simplifikacija statua iz Tell Asmara
karakteristina je za klesara koji klee svoje oblike iz masivnog
bloka. Mnogo elastiniji i realistiniji stil karakterie onu sumersku
skulpturu koja je bila raena dodavanjem a ne oduzimanjem (to jest,
ili je bila modelovana od raznih vrsta mekog materijala da bi bila
izlivena u bronzi, ili je bila sastavljena od kombinacije tako
raznovrsnih materijala kao to su drvo, zlatni listii i lazulit).
Neki primerci ove druge vrste, otprilike iz istog vremena iz kog su
i figure iz Tell Asmara, naeni su u grobnicama u Uru, koje su ve
ranije pomenute. Meu njih spada i oaravajui predmet prikazan na
tabli u boji broj 3, rtveni stalak u vidu jarca koji se propinje uz
rascvetalo drvo. ivotinja, udesno iva i puna snage, ima skoro
demonski snaan izraz dok nas gleda izmeu grana simbolinog drveta a,
reklo bi se i s pravom, jer je posveena bogu Tamuzu pa tako
otelovljuje princip mukosti u prirodi. Ovakvo udruivanje ivotinja
sa boanstvima je preneto jo iz praistorijskih vremena; sreemo ga ne
samo u Mesopotamiji ve i u Egiptu (vidi Horovog sokola na sl. 41 i
51). Ono po emu se sumerske svete ivotinje razlikuju jeste aktivna
uloga koju one igraju u mitologiji. Mnogo od tog uenja na nesreu
nije stiglo do nas u pisanom obliku, ali poneku predstavu koja
drai
73. Kipovi iz Abuovog hrama, Tell Asmar. Oko 27002500. pre n.
e.
Mermer, visina najvie figure oko 76 cm. Iraki muzej, Bagdad, i
Orijentalni institut Univerziteta u ikagu
Page 7 of 13Stari i bliski istok
23.11.2014file://C:\com_caislabs_ebk\html\05-Stari bliski
istok-1.htm
-
nau radoznalost dobijamo iz slikarskih prizora, kao to je prizor
sa jedne ukrasne ploe sa harfe (sl. 74), naene u Uru zajedno sa
rtvenim stalkom.
Glavni junak koji dri obgrljena dva bika s ljudskom glavom bio
je tako omiljena tema da je njegova slika postala ukoeno simetrina,
dekorativna formula; u drugim odeljcima, meutim, vidimo ivotinje
kako obavljaju itav niz ljudskih poslova iznenaujue ivo i tano: vuk
i lav nose hranu na neku nevidljivu gozbu, dok magarac, medved i
jelen sviraju (harfa ukraena glavom bika pripada istom tipu kao i
instrument na koji je bila uvrena ukrasna ploa). Sasvim dole, jedan
ovek-skorpion i jarac nose neke predmete koje su izvadili iz
nekakvog velikog suda. Veti umetnik koji je stvorio ove scene bio
je mnogo manje sputan pravilima nego njegovi savremenici u Egiptu;
iako i on postavlja svoje likove na liniju tla, ne plai se oblika
koji se postavljaju jedan preko drugog, niti skraenih ramena. Ipak,
moramo biti oprezni, kako nam se ne bi desilo da pogreno protumaimo
njegove namere ono to dananje oko iznenauje kao veoma humoristino,
verovatno je bilo nainjeno s namerom da se gleda vrlo ozbiljno. Kad
bismo samo znali kontekst u kome ovi glumci igraju uloge! Pa ipak,
u njima s pravom moemo videti najstarije pretke basni o ivotinjama,
koje su cvetale na Zapadu od Ezopa do Lafontena. Bar jedna od
njih,
74. Umetak u korpusu rezonatora jedne harfe iz Ura.
Oko 2600. pre n. e.
Univerzitetski muzej, Filadelfija
Page 8 of 13Stari i bliski istok
23.11.2014file://C:\com_caislabs_ebk\html\05-Stari bliski
istok-1.htm
-
magarac s harfom, preivela je kao fiksirana slika koju emo
sresti etiri hiljade godina kasnije u srednjovekovnom vajarstvu.
Pred kraj ranodinastikog perioda teokratski socijalizam sumerskih
gradova-drava poeo je da opada. Mesni boji upravitelji postali su,
u praksi, vladajui monarsi, a ambiciozniji meu njima trudili su se
da uveaju svoju teritoriju pokoravajui susede. U isto vreme,
Semiti, nastanjeni u severnoj Mesopotamiji, u sve veem broju su se
kretali na jug, dok na mnogim mestima nisu preplavili Sumerce. Oni
su prihvatili sumersku civilizaciju, ali su bili manje vezani za
tradicije grada-drave i zato moda i ne iznenauje injenica to su oni
u Sargonu iz Akada i njegovim naslednicima (23402180. pre n. e.)
videli prve mesopotamske vladare koji su se otvoreno nazivali
kraljevima i izraavali elju da vladaju celom zemljom. Pod ovim
Akaanima sumerska umetnost nala se pred novim zadatkom linom
glorifikacijom suverena. Od sauvanih dela ove vrste najsnaniji
utisak izaziva divna kraljevska glava u bronzi iz Ninive (sl.
75).
Bez obzira na to to su joj oi iskopane (u njih je nekada bio
umetnut neki dragoceni materijal), ona je jo uvek ubedljiva u
slinosti, velianstvena i ljudski uzbudljiva u isto vreme. Lice joj
je prekrasno uokvireno upletena kosa i fino ukovreni pramenovi
brade modelovani su s neverovatnom preciznou, pa ipak, pri tom, ne
gube svoj organski karakter i ne postaju puki ornament. Sloena
tehnika livenja i umetanja dragog kamenja izvedena je sa sigurnou
koja govori o pravom majstorstvu. Ova glava mogla bi mirno opstati
u drutvu najveih dela svih vremena. Sargonov unuk Naram-Sin
ovekoveio je sebe i svoju pobedonosnu vojsku u reljefu na velikoj
steli (sl. 76) velikoj uspravnoj kamenoj ploi koja je sluila kao
beleg i koja je sauvana zahvaljujui tome to je kasnije bila odneta
kao ratni plen u Suzu, gde su je i otkrili moderni arheolozi. Na
njoj su odbaene ukoene linije tela; vidimo kraljeve vojnike kako
napreduju
75. Glava, akadskog vladara, iz Ninive (Kuyunjik).
Oko 23002200. pre n. e. Bronza, visina 30,50 cm.
Iraki muzej, Bagdad
Page 9 of 13Stari i bliski istok
23.11.2014file://C:\com_caislabs_ebk\html\05-Stari bliski
istok-1.htm
-
izmeu drvea na padini planine. Iznad njih stoji sam Naram-Sin
trijumfujui, dok pobedeni neprijateljski vojnici mole za
milost.
On je isto tako snano aktivan kao i njegovi ljudi, ali, njegova
veliina i izolovan poloaj daju mu nadljudski status. tavie, on nosi
krunu s rogovima koja je dotle bila rezervisana za bogove. Nita se
ne
76. Pobednika stela Naram-Sina.
Oko 23002200. pre n. e.
Kamen, visina 1,98 cm.
Louvre, Pariz
Page 10 of 13Stari i bliski istok
23.11.2014file://C:\com_caislabs_ebk\html\05-Stari bliski
istok-1.htm
-
vidi iznad njega osim vrha planine i nebeskih tela, njegovih
dobrih zvezda. Ovo je najstariji poznati spomenik u slavu osvajaa.
Vlast akadskih kraljeva okonana je kada su plemena sa severoistoka
sila u mesopotamsku ravnicu i zavladala njom za vie od pola veka.
Isterali su ih 2125. godine pre n. e. kraljevi iz Ura. Oni su
obnovili ujedinjeno kraljevstvo, koje e trajati stotinu godina. Za
vreme tuinske vladavine Laga (dananji Telloh), jedan od manjih
sumerskih gradova-drava, uspeo je da zadri lokalnu nezavisnost.
Njegov vladar Gudea bio je dovoljno oprezan da kraljevsku titulu
rezervie za gradskog boga, iji je kult potpomogao i time to je
obnovio njegov hram. Od ovog arhitektonskog poduhvata danas vie
nita ne postoji, ali je Gudea postavio i svoje mnogobrojne statue
po svetilitima u Lagau, pa je do danas otkriveno nekih dvadeset
primeraka; svi su oni, oigledno, poreklom od istog, osnovnog tipa.
Isklesane u dioritu, veoma tvrdom kamenu koji su voleli i egipatski
vajari, ove statue su napravljene s mnogo vie ambicije nego njihove
prethodnice iz Tell Asmara. Pa i Gudea, ma koliko da je bio privren
tradicionalnoj shemi sumerskog grada-drave, kao da je nasledio neto
od onog oseanja line vanosti koja se zapaa kod akadskih kraljeva,
mada se vie ponosio svojim prisnim odnosom s bogovima nego
svetovnom moi.
Njegova portretna glava (sl. 78) mnogo je manje izrazito
individualna nego glava akadskog vladara, ali su njeni obli obrisi
ipak veoma daleko od geometrijske jednostavnosti statua iz Tell
Asmara. Kamen je obraen s naglaenom prefinjenou i uglaan do te mere
da omoguuje udesnu igru svetlosti na licu. Sedea statua (sl. 77)
predstavlja Gudeu s jednim arhitektonskim planom na krilu (moda
planom bedema koji su okruivali hramovnu etvrt), koji podnosi bogu
na odobrenje; na planu vidimo est ulaza sa kulama s obe strane, a
na zidovima se vide u pravilnim razmacima potporni stupci onakvi
kakve smo videli i u Belom hramu u Uruku (Warka).
78. Glava Gudee, iz Lagaa (Telloh).
Oko 2150. pre n. e.
Diorit, visina 23 cm.
Muzej likovnih umetnosti, Boston
Page 11 of 13Stari i bliski istok
23.11.2014file://C:\com_caislabs_ebk\html\05-Stari bliski
istok-1.htm
-
Kontrast izmeu ove statue i egipatskih, kao to se vidi na slici
51 i tabli u boji 1, pouan je sumerski klesar zaoblio je sve uglove
kako bi naglasio cilindrinost oblika. Isto tako, karakteristina je,
u poreenju sa pasivnim, oputenim udovima egipatskih statua,
napetost miia na Gudeinim golim miicama i ramenima. Drugi milenijum
pre n. e. bio je period skoro neprekidnih nemira u Mesopotamiji.
Etniki preokret, koji su u Egiptu izazvali Hiksi, imao je jo
razornije dejstvo u dolini Tigra i Eufrata. Centralna vlast bila je
u rukama domaih vladara samo izmeu 1760. i 1600. godine pre n. e.,
kada je Vavilon preuzeo ulogu koju su nekad igrali Akad i Ur.
Hamurabi, osniva vavilonske dinastije, najvea je figura tog
razdoblja: ujedinjujui vojnike podvige sa dubokim potovanjem za
sumerske tradicije, on je gledao na sebe kao na omiljenog pastira
boga sunca amaa, ija je misija bila da uini da pravda zavlada u
zemlji. Pod njim i njegovim naslednicima Vavilon je postao kulturno
sredite Sumera. Grad je sauvao svoj ugled jo vie od hiljadu godina
poto je propala njegova politika mo. Najznamenitiji podvig
Hamurabija je njegov Zakonik, opravdano slavan i kao najstarija
jedinstvena zbirka zakona i kao neverovatno racionalan i human po
koncepcijama. Hamurabi je naredio da se on ispie na visokoj steni
od diorita, na ijem se vrhu vidi Hamurabi kako stoji pred bogom
sunca (sl. 79).
77. Gudea sa arhitektonskim planom, iz Lagaa (Telloh).
Oko 2150. pre n. e.
Diorit, visina 74 cm.
Louvre, Pariz
Page 12 of 13Stari i bliski istok
23.11.2014file://C:\com_caislabs_ebk\html\05-Stari bliski
istok-1.htm
-
Vladareva desna ruka die se uvis pratei govor, kao da vladar
podnosi izvetaj boanskom kralju o svom zakonodavnom delu. Iako je
ovaj prizor bio isklesan etiri veka posle Gudeinih statua, on je
vrsto vezan za njih, kako stilom tako i tehnikom. Ovaj reljef je
veoma visok, tako da obe figure, kad ih uporedimo sa slikarskim
postupkom na Naram-Sinovoj steli, ostavljaju utisak kao da su
stanjene na polovinu. Zahvaljujui tome vajar je mogao da predstavi
oi plastino, te se Hamurabi i amo gledaju tako snano i netremice da
je to jedinstveno na predstavama ove vrste. One nas podseaju na
statue iz Tell Asmara, ije ogromne oi nagovetavaju tenju da se
uspostavi isto takav odnos izmeu oveka i boga i u toj ranoj fazi
sumerske civilizacije.
79. Gornji deo stele sa Hamurabijevim zakonikom.
Oko 1760. pre n. e.
Diorit, visina stele oko 2 m, visina reljefa 71 cm.
Louvre, Pariz
PRETHODNA STRANA SLEDEA STRANA
Page 13 of 13Stari i bliski istok
23.11.2014file://C:\com_caislabs_ebk\html\05-Stari bliski
istok-1.htm