NOVA SVJETSKA FINANCIJSKA ARHITEKTURA
Post on 16-Jan-2016
63 Views
Preview:
DESCRIPTION
Transcript
NOVA SVJETSKA FINANCIJSKA ARHITEKTURA
MEĐUNARODNE FINANCIJE
Sveučilišni diplomski studij Poslovne ekonomijeSmjer FINANCIJE, 2013/14
• CILJEVI PREDAVANJA– Analizirati potrebu za reformom svjetskog financijskog sustava. – Novi svjetski monetarni poredak – “Novi” kriteriji definiranja nacionalne tečajne politike – Valutni ratovi
• STRUKTURA PREDAVANJA – Analiza svjetskog monetarnog i financijskog poretka te mogućih pravaca
reforme sustava– Analiza sličnosti povijesnih i suvremenih okolnosti – Analiza kriterija nacionalne tečajne politike i potrebe za uvođenjem nove
svjetske rezervne valute – Je li opasnost od valutnih ratova realna
2
CILJEVI I STRUKTURA PREDAVANJA CILJEVI I STRUKTURA PREDAVANJA
REFORMA MEĐUNARODNOG MONETARNOG SUSTAVA REFORMA MEĐUNARODNOG MONETARNOG SUSTAVA
• Globalna financijska kriza pokrenula je diskusije o nužnim reformama svjetskog gospodarstva i globalnog financijskog tržišta
• Nedostaci postojećeg sustava: – Snažna ovisnost sustava o rezervnoj valuti i, posljedično, asimetričnosti
u procesu usklađivanja gospodarskih ciklusa– Troškovi koji nastaju kao posljedica držanja visokih razina rezervi
likvidnosti kod tržišta u nastanku – Poteškoće u usmjeravanju kapitalnih tokova – međunarodni tokovi
kapitala su se, prema studiji McKinseyja, u razdoblju 2007. – 2011. smanjili za 60%, najviše u Europi, osobito u Velikoj Britaniji (82%)
– Neusklađenost u kretanjima deviznih tečajeva koja uzrokuje sumnje u valutne ratove
Izvor: Montiel, J. P.: International Macroeconomics, Wiley-Blackwell, 2009.
• Na nacionalna gospodarstva snažno utječu: – Kretanja kapitala na globalnom tržištu – Ponašanje međunarodnih financijskih institucija
• Uloga MMFa kao davatelja posljednjeg utočišta? • Je li uopće potreban davatelj posljednjeg utočišta na
međunarodnoj razini – bi li njegovo postojanje potaknulo moralni hazard i širenje kriza, dijelom i zbog utjecaja panike među ulagačima?
– Pitanje regionalnih monetarnih ujedinjenja – nakon kriza u Europskoj uniji pokazali su se i negativni aspekti ulaska u zajednice država i vođenje zajedničkih politika
NOVI SVJETSKI MONETARNI POREDAK NOVI SVJETSKI MONETARNI POREDAK
• Uvijek aktualno pitanje što je “dobar” izbor tečajne politike – izbor između monetarne suverenosti i stabilnosti (kroz fiksni devizni tečaj i/ili valutne unije) kakve tečajne režime odabirati u budućnosti?
• Jesu li mjere nekonvencionalne monetarne politike uzrokovale valutne ratove
• Politika konkurentskih, osiromaši-svog-susjeda, tečajnih politika • Kakav će biti novi svjetski gospodarski poredak – hoće li se dolar
održati kao svjetska valuta, a SAD kao vodeće svjetsko gospodarstvo?
• Mijenja li se uloga međunarodnih monetarnih institucija i treba li nam zasjedanje nalik onome u Bretton Woodsu 1944?
• Ravnoteža u svjetskim gospodarskim kretanjima u pravilu se ostvarivala kao posljedica utjecaja vodećih sila (Velike Britanije u 18 i 19 stoljeću) i SADa u 20 stoljeću
• Tijekom druge polovice 20 stoljeća najveća i najznačajnija gospodarstva svijeta uvijek su se udruživala u G – “x” skupinu zemalja što je u konačnici rezultiralo s G – 20 skupinom zemalja
• Međutim, u ovom trenutku ne postoji jasna podjela svijeta i, djelomično i kao posljedica financijske krize, dolazi do preslagivanja, odnosno do “G – Zero” svijeta G – Zero” svijeta u kojem niti jedna zemlja (ili skupina zemalja) nema prevladavajući utjecaj u međunarodnoj ekonomiji
• S druge strane, Kina i ostala tržišta u nastanku nisu bile tako snažno izložene utjecaju financijske krize kao SAD i europske zemlje te se i brže oporavljaju
• Pitanje je koja će valuta biti dominantna u budućim odnosima: dolar, euro ili neka treća odnosno, koje će biti najutjecajnije svjetsko gospodarstvo te kakav će biti budući međunarodni monetarni ustroj
• Kakva će pri tome biti uloga međunarodnih institucija, u prvom redu MMFa te na koji način će se donositi odluke
Redefiniranje kriterija nacionalnih tečajnih politikaRedefiniranje kriterija nacionalnih tečajnih politika
• Kakva je uloga intermedijarnih režima? Kakva je uloga intermedijarnih režima? – Polarizacija režima (izbor “krajnjih rješenja” i odustajanje od intermedijarnih režima)
nije prikladna za okolnosti kriza – U nestabilnom okruženju potrebni su čvrsti, ali prilagodljivi tečajni režimi
• Kakva politika za središnje banke? Uloga nominalne varijable kao sidra? Kakva politika za središnje banke? Uloga nominalne varijable kao sidra? – Korištenjem sidrene varijable slabi mogućnost utjecaja političkih pritisaka na
monetarna kretanja– Ovisno o korištenoj varijabli slabiji je utjecaj monetarne politike, osobito u manjim
gospodarstvima gdje središnja banka teže može utjecati na razinu cijena i stopu nezaposlenosti
• Fluktuiranje tečaja Fluktuiranje tečaja – Može pogoršati postojeću nestabilnost i unijeti dodatnu nervozu na tržišta , ali
ostavlja prostora središnjoj banci za korištenje nekonvencionalnih monetarnih politika - je li prikladan izbor za sve zemlje?
(Nova?) svjetska rezervna valuta Nova?) svjetska rezervna valuta
• Problemi s US$ kao međunarodnom valutom nastaju (između ostalog) i zbog činjenice kako je riječ (i) o nacionalnoj valuti te je njegova emisija određena nacionalnim interesima
• TRIFFINOVA DILEMA TRIFFINOVA DILEMA – ukoliko se nacionalna valuta koristi i kao međunarodna (rezervna)
valuta, može doći do konflikta ciljeva između kratkoročnih nacionalnih i dugoročnih međunarodnih interesa
– Nacionalne vlasti moraju biti spremne osigurati dodatnu razinu likvidnosti međunarodnom gospodarstvu u slučaju dodatnih potreba za likvidnošću – za SAD to je značilo probleme u osiguravanju (zagarantiranog) zlatnog pokrića
– U tom slučaju može doći do neravnoteže tekućeg računa u nacionalnoj bilanci plaćanja
Triffinova dilema, razdoblje 1948 - 1974
• Treba imati na umu kako se dilema (koja se prvi put pojavila u literaturi 1959 godine) odnosila primarno na konvertibilnost dolara u zlato
Izvor: Levich, M. R.: International Financial Markets, 2001
NOVE POLITIKE - JAPANJAPAN (1)
• ““abenomika” abenomika” – nazvana prema japanskom premijeru Shinzu Abeu – predviđa mjere monetarnih, fiskalnih i strukturalnih politika
• Postavlja inflacijski cilj od 2% - pokušaj da se riješi deflacija kao kronični problem japanskog gospodarstva
• Fiskalni poticaji (sa svrhom poticanja potražnje) i deregulacija gospodarstva
• Tečaj jena slabi – japansko gospodarstvo postaje konkurentnije (dijelom i kao odgovor na monetarnu politiku SADa)
Više pogledati u Roubini, N.: “The Global Economy on the fly”, 2013., i u Stiglitz, J. “The Promise of Abenomics”, www.project-syndicate.org
• Globalna kriza ukazala je na nedostatke monetarnih integracijskih procesa te (potencijalne) probleme zajedničke valute i decentraliziranih fiskalnih politika– Problemi: zaduženost zemalja periferije Europe te dugotrajna financijska
pomoć bogatijih zemalja onima koje su snažnije zahvaćene krizom (i njihovo opiranje mjerama štednje)
– Rješavanje krize trenutnim mjerama – npr. kriza na Cipru – Ohrabruje ponovna emisija državnih obveznica Grčke ali preostaju ne-
financijski problemi (nezaposlenost, nejednak razvoj među članicama ..)
• Rizici raspada eurozone – visoka zaduženost pojedinih zemalja, niske stope rasta i konkurentnosti, visoke stope nezaposlenosti, deflatorni pritisci
• Jedinstveni mehanizam za sanaciju banaka (travanj 2014)
NOVE POLITIKE – KRIZA EUROZONE KRIZA EUROZONE (2)
Realni efektivni devizni tečajevi Realni efektivni devizni tečajevi u zemljama eurozone bili su razmjerno stabilni tijekom krize – najviše zbog činjenice kako je sudjelovanje u monetarnoj uniji onemogućilo devalvaciju. Deprecijacija je kod zemalja pogođenih krizom zabilježena jedino u Italiji, Portugalu i Španjolskoj, i to pod utjecajem interne devalvacije kroz snižavanje plaća, mirovina i drugih prava. S druge strane, u Japanu i SADu su zabilježene značajno snažnije oscilacije tečaja
Pogledati više i u Schaltegger, A. C.; Weder, M. “Will Europe Face a Lost Decade? A Comparison With Japan ‘s Economic Crisis”, CREMA WP No. 2013-03
Korištenje eura u drugim zemljama Korištenje eura u drugim zemljama
Više pogledati u ECB, The International Role of Euro, July 2013.
• Nejasna strategija tranzicije ka tržišnim ekonomijama – pitanje razvoja na dulji rok
• Koliko je stabilan kineski rast i do kada će biti održive visoke stope rasta – očekuje se pad investicija, time i zaustavljanje rasta gospodarstva
• Visoke razlike između društvenih slojeva, relativno niska privatna potrošnja,
NOVE POLITIKE – KINA (BRIC zemlje) KINA (BRIC zemlje) (3)
• Nekonvencionalne mjere monetarne politike – koliko su opasne, a koliko korisne? – Problem funkcioniranja kanala prijenosa novca – niski prinosi na
obveznice, banke ne plasiraju novac nego nastoje sačuvati likvidnost (posljedica: sporija brzina optjecaja novca)
– Što kada više središnjih banaka počne primjenjivati istu strategiju kvantitativnog olakšanja? Vrijednost više valuta istovremeno opada, dok očekivani učinci na bilance izostaju
– Monetizacija deficita – može uzrokovati moralne hazarde jer vlada odgađa nužne reforme, a i niske kamatne stope također ne pridonose uvođenju discipline na tržište
– Na koji način napustiti nekonvencionalnu politiku te kada se i na koji način vratiti konvencionalnim monetarnim mjerama? Kakve će biti dugoročne posljedice nekonvencionalnih mjera je još uvijek teško predvidjeti
NOVE POLITIKE – QUANTITATIVE EASING QUANTITATIVE EASING (4)
Više pogledati u Roubini, N.: “Ten QE Questions”, 2013., www.project-syndicate.org
Realni BDP, odabrane zemlje
ECB Monthly Bulletin March 2014.
Kretanje cijena u odabranim zemljama
ECB Monthly Bulletin March 2014.
KAKO ĆE IZGLEDATI MEĐUNARODNE FINANCIJE U BUDUĆNOSTI? KAKO ĆE IZGLEDATI MEĐUNARODNE FINANCIJE U BUDUĆNOSTI?
• Smanjivanje vrijednosti nacionalnih valuta radi poboljšanja konkurentnosti – posljedice QE politika
• Potreba za usklađenim akcijama najznačajnijih središnjih banaka – u suprotnom se javljaju strahovi od konkurentskih devalvacija i valutnih ratova, oporavak od krize se usporava, a političke tenzije rastu
• Posljedice koje će kriza imati po eurozonu i zajedničku valutu – unatoč krizi stabilna pozicija eura n ameđunarodnim tržištima, nije došlo do smanjenja obujma korištenja eura kao paralelne/ rezervne valute
• Virtualne valute kontrolirane od strane računala – (bitcoin) – koliki će njihov značaj biti u budućnosti i na koji način spriječiti nastanak kriza i zaštititi ulagače od propasti
DODATNA LITERATURA
• Kordić, G.: Tečajna politika za 21.stoljeće: mogućnosti izbora za post-krizni i post-brettonwoodski svijet, izlaganje na znanstvenom skupu “Izazovi monetarne i tečajne politike u uvjetima nestabilnosti financijskih tržišta”, 2010., Zagreb, Hrvatska
• Eichengreen, B. : Global Imbalances and the Lessons of Bretton Woods, The MIT Press, 2010.
• Levich, M. R.: International Financial Markets, 2001.
top related